Glavni grad

Uoči sjutra&scaron;nje sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada i dana&scaron;njih pregovora Pokreta Evropa sad i odbornika Pokreta za Podgoricu vladajuća većina je pokrenula proces naimenovanja vr&scaron;ilaca dužnosti četiri direktora kako bi spriječili eventualnu krizu vlasti u funkcionisanju preduzeća i ustanova. U pitanju su Čistoća, Parking servis, Agencija za izgradnju i Gradsko pozori&scaron;te, pi&scaron;e Dan.
Postoji mogućnost da se PES i politička grupacija koja se odvojila od ove stranke ne dogovore o saradnji &scaron;to bi za posljedicu imalo zastoj u funkcionisanju parlamenta u smislu davanja kvoruma. Slična situacija bila je u martu. Kako Dan saznaje, kakvi god bili rezultati pregovora Skup&scaron;tina će dati mandate direktorima kako bi Grad funkcionisao.
Da se očigledno radi o sinergiji vladajuće većine, nakon &scaron;to je DPS upozorio, da je Draganu Seniću istekao v.d. mandat direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, pokazuje dnevni red dana&scaron;njeg Odbora za izbor i imenovanje. Osim Agencije biće predloženo naimenovanje vr&scaron;iteljke dužnosti direktorice Gradskog pozori&scaron;ta, kao i umjetničkog direktora te ustanove, v.d. izvr&scaron;nog direktora Parking servisa, Čistoće, kao i Savjeta Muzeja i galerija.
Posebno zanimljiva situacija u Čistoći. Krajem marta predsjednik odbora direktora preduzeća Milan Vukadinović podnio je ostavku na tu funkciju. Juče se potom pojavila informacija da je tu svoju odluku opozvao. Vukadinović je to i potvrdio u izjavi za Dan. Dakle, samo par dana prije nego je ostavka stigla na dnevni red sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada. Potom, kako Dan nezvanično saznaje, juče je na elektronskoj sjednici Odbor direktora izglasao da se za vr&scaron;ioca dužnosti direktora preduzeća ponovo na &scaron;est mjeseci predloži Denis Hot, kojem mandat ističe 30. maja. Bez Vukadinovića ova odluka nije mogla biti glasana.
Da je opozvao ostavku Milan Vukadinović je potvrdio za Dan i naveo da je to uradio kako bi pomogao preduzeću.
Vukadinović tvrdi da opozivanje ostavke nema nikakve veze sa predlaganjem Hota za vr&scaron;ioca dužnosti direktora.
&ldquo;Ostavku sam opozvao kako bih pomogao privrednom dru&scaron;tvu, jer sam od planova koje sam imao odustao. Moja odluka 100 posto nema nikakve veze sa Denisom Hotom&rdquo;, &nbsp;kaže Vukadinović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar &Scaron;u&scaron;ić proslijediće odboru za izbor i imenovanje odgovor Osnovnog suda u kojem je konstatovano da je Aleksandar Đuri&scaron;ić, član Savjeta RTV Podgorica, pravni zastupnik druge medijske kuće, &scaron;to je suprotno odluci o osnivanju lokalnog javnog emitera. Odgovor će, kako je saop&scaron;tio &Scaron;u&scaron;ić na sjednici odbora za statut i propise, biti dostavljen odboru za izbor i imenovanje na dalje postupanje.
Mitar &Scaron;u&scaron;ić je saop&scaron;tio da su na pro&scaron;loj sjednici odbora diskutovali o mogućem konfliktu interesa Aleksandra Đuri&scaron;ića budući da je on, kako je rekao, punomoćnik pravnog lica Dejli pres.
&Scaron;u&scaron;ić je članove odbora upoznao sa odgovorom koji potpisuje Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda.
&ldquo;Obavje&scaron;tavamo vam da je provjerom kroz elektronsku bazu podataka predmeta ovog suda utvrđeno da je upravo predmet poslovne oznake P.br.1408/19 formiran po tužbi Mila Đukanovića protiv tuženog i reda Du&scaron;ka Kneževića i tuženog II reda Dejli pres DOO Podgorica, čiji je punomoćnik u ovom postupku bio Aleksandar Đuri&scaron;ić, advokat iz Podgorice&rdquo;, pi&scaron;e u odgovoru Željke Jovović, predsjednica Osnovnog suda.
Članovi odbora juče su na sjednici koja je organizovana po hitnom postupku imenovali Vasilija Čarapića, &scaron;efa kluba odbornika Pokreta Evropa sad, za zamjenika predsjednika ovog skup&scaron;tinskog radnog tijela. Na čelu ovog odbora je Mitar &Scaron;u&scaron;ić, &scaron;ef kluba Nove srpske demokratije, dok su članovi Vasilije Čarapić (PES), Sara Đuri&scaron;ić, odbornica Nove srpske demokratije, Zdenka Popović, odbornica Demokrata, odbornici DPS-a Milo&scaron; Nikolić, Stefan Ćulafić i Zoja Bojanić Lalović, i Jovana Drobnjak, odbornica Liberalne partije.
Bez kvoruma na sjednici Odbora za dru&scaron;tvene djelatnosti
Sjednica Odbora za dru&scaron;tvene djelatnosti, međuop&scaron;tinsku i međunarodnu saradnju juče je odgođena zbog nedostatka kvoruma. Od devet članova odbora, uključujući predsjednika, njih četiri su se pojavila na sjednici i to Branko Vuković, predsjednik, Mitar &Scaron;u&scaron;ić, &scaron;ef kluba odbornika Nove srpske demokratije, kao i odbornice DPS-a Slađana Vujačić i Žaklina O&scaron;tir. Sjednici nisu prisustvovali Aleksandar Sa&scaron;a Zeković (GI 21. maj), Nađa Ljiljanić, odbornica Pokreta za Podgoricu, Branislav Radičević, odbornik PES-a, Boban Radević (Slobodna Crna Gora), kao i Edin Tuzović, odbornik Bo&scaron;njačke stranke.
&ldquo;Nemamo kvorum. Sjednica se odgađa, bićete obavije&scaron;teni o nastavku&rdquo;, rekao je Branko Vuković, predsjednik Odbora.

Uoči pregovora PES-a i Pokreta za Podgoricu naimenuju v.d. direktore da bi spriječili krizu vlasti

VLADAJUĆA VEĆINA POKRENULA PROCES NAIMENOVANJA VRŠILACA DUŽNOSTI ČETIRI DIREKTORA

Gradsko preduzeće "Putevi" za prvih godinu rada nove gradske uprave zaposlilo je190 ljudi, saop&scaron;tio je odbornik SD-a Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
"Kako mi je obja&scaron;njeno, većina zaposlenih je angažovana u radnoj jedinici za linijski prevoz putnika, koji, podsjetiću, nije radio za Vaskrs jer "nije bilo ko da vozi".
Modernizacija gradskog prevoza, kao projekat prethodne gradske uprave, poslužila je novoj upravi kao paravan za zapo&scaron;ljavanja, uglavnom po partijskom ključu", smatra Ma&scaron;ković.
Nove autobuske linije ne opravdavaju broj novozaposlenih za samo godinu, već jasno pokazuju kako funkcioni&scaron;e meritokratija po mjeri vladajuće većine u Podgorici, zaključuje odbornik SD-a.

Mašković: "Putevi" za godinu zaposlili 190 ljudi

SAOPŠTIO ODBORNIK SD-A

Trenutni dug Čistoće doo prema Deponiji doo iznosi ne&scaron;to vi&scaron;e od 2,3 miliona. Nemamo dostavljenu dinamiku izmirenja obaveza, niti postoji usmeni dogovor na koji način će se izmirivati dug, saop&scaron;teno je Gradskom portalu iz tog preduzeća.
Ističu da su finansijski rezultati kao i fizički obim za prvi kvartal ove godine proizvodnje pokazali značajan rast.
&rdquo; Prihodi su veći 16% u odnosu na isti period pro&scaron;le godine. Posebno smo ponosni na prodaju sirovina koja je najveća od kad Deponija doo postoji. Reciklažni centar kao rezultat velikog angažovanja zaposlenih ima najveći postotak izvadka ambalažnog materijala u martu mjesecu.
RJ za prijem, sortiranje i obradu ambalažnog materijala radi na sve većoj interakciji sa institucijama I pravnim licima kako bismo preuzimali ambalažni material, a to za nas predstavlja sirovinu za dalju prodaju. Reciklažni centar za otpadna vozila radi punim kapacitetom i određene prihode &scaron;to je drastična promjena u odnosu na situaciju u kojoj je zatečen Istakli smo se i kao dru&scaron;tveno odgovorno preduzeće uzimajući ulogu nosioca projekta koji je izradio Sekretarijat za komunalne poslove koji se odnose na preuzimanje ambalažnog materiala iz ugostiteljskih objekata &ldquo;, ističu iz Deponije
Upozoravaju da deponija doo ima neizmirena dugovanja prema dobavljačima, kao i dospjele obaveze po osnovu kredita.
&rdquo;Imamo velike pote&scaron;koće sa naplatom potraživanja od drugog gradskog preduzeća koje nam naru&scaron;avaju likvidnost, pa smo se na&scaron;li u situaciji da dobavljačima izmirujemo obaveze sa zaka&scaron;njenjem. Trenutni dug Čistoće doo prema Deponiji doo iznosi ne&scaron;to vi&scaron;e od 2,3 miliona. Nemamo dostavljenu dinamiku izmirenja obaveza niti postoji usmeni dogovor na koji način će se izmirivati dug.
Angažovanjem svih na&scaron;ih kapaciteta do maksimumao upijevali da servisiramonobaveze i da ne dođe do zastaja u procesu rada &ldquo;, obja&scaron;njavaju iz Deponije.
Najavljuju i važne projekte za Glavni grad- ove godine u planu je izrada Glavnog projekta za kade broj 5 i 6.
&rdquo;Na samoj izradi bi se pristupilo već početkom 2025 godine. Trenutno se puni kada broj 4 i popunjenost kapaciteta je većn30%, a početak punjenja je započet u maju 2023. Sada&scaron;njim trendovima razvoja Glavnog grada kao i potencijalnim novim korisnicima iz obližnjih op&scaron;tina prognoziramo da imamo kapaciteta za jo&scaron; 10-12 godina &ldquo;, naveli su iz Deponije.
Kako su i najavili, u ovom trenutku aktivno rade na stvaranju pretpostavki za energetsku u ekonomsku valorizaciju deponijskog gasa preko kogenerativnog postrojenja koji bi služio za proizvodnju električne i toplotne enegrije.
&rdquo;Očekujemo da nam budu odobrena sredstva od strane Eko fonda za finansiranje studije izvodljivosti. Prema preliminarnim istraživanjima mogli bismo da proizvodimo električnu energiju nominalne snage 1 MW narednih 20 i vi&scaron;e godina i da istu koristimo za sopstvene potrebe a količina bi bila tolika da bi mogla podmiriti potrebe za oko 400 domaćinstava.
U ovom trenutku smo skoncentrisani na pro&scaron;irenje logističkih kapaciteta s obzirom da pro&scaron;irujemo mrežu pravnih lica za preuzimanje ambalažnog materijala &ldquo;, dodaju iz Deponije.
Podsjećaju i da je javnost upoznata da je Deponija d.o.o. preuzela sakupljanje i staklene ambalaže od ugostiteljskih objekata, za početak su to Bal&scaron;ićeva i Njego&scaron;eva ulica, a postepeno će se broj ulica povećavati.
&rdquo; U planu su i neke druge aktivnosti koje bi trebalo da ubrzo otpočnu i svakodnevno radimo na stvaranju njihovih pretpostavki . &Scaron;to se tiče reciklaže otpada, na&scaron; Reciklažni centar radi u punom funkcionalnom kapacitetu kada je stanje opreme u pitanju ali zbog neselektivnog otpada koje nam se doprema količinu koju tretiramo moramo smanjiti kako bi povećali efekat izvatka ambalažnog materijala &ldquo;, kazali su iz Deponije.

Deponija: Čistoća nam duguje 2,3 miliona eura

"NEMAMO DOSTAVLJENU DINAMIKU IZMIRENJA OBAVEZA"

Tržnice i pijace u pro&scaron;loj godini poslovale sa gubitkom, pa su od Sekretarijata za finansijsko poslovanje i analizu budžeta tražile mi&scaron;ljenje odnosno uputstvo da li su u obavezi da zaposlenima smanje zarade i na koji način s obzirom da to preduzeće nije korisnik budžetske rezerve.
Specifičnost ovog gradskog preduzeća jeste da se ne finansira iz budžeta Glavnog grada, već isključivo samostalno, iz sopstvenih prihoda.
Da su se obratili Sekretarijatu za mi&scaron;ljenje, odnosno tumačenje, za Dan je saop&scaron;tio Ranko Milić, član Odbora direktora preduzeća.
&ldquo;Dru&scaron;tvo Tržnice i pijace je uputilo dopis Sekretarijatu za finansijsko poslovanje i analizu budžeta tražeći mi&scaron;ljenje, odnosno uputstvo po pitanju eventualne primjene člana 10, stav 2, Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji propisuje da &bdquo;pravna lica iz člana 2 stav 1 tač. 3, 5 i 6 ovog zakona, koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju dužna su da smanje ukupan fond zarada za 10 odsto u prvoj godini i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini. U poslovnoj 2023. godini ostvaren je gubitak u poslovanju&rdquo;, naveo je Milić.
Milić obja&scaron;njava razloge zbog kojih su tražili tumačenje oko mogućnosti i načina smanjenja zarada.
&ldquo;Imajući u vidu da je u poslovnoj 2023. godini ostvaren gubitak u poslovanju, a uzimajući u obzir i činjenicu da se za obračun zarada u dru&scaron;tvu primjenjuje minimalna obračunska vrijednost koeficijenta u iznosu od 90 eura u bruto iznosu, kako i minimalni osnovni koeficijenti utvrđeni Granskim kolektivnim ugovorom i kolektivnom ugovorom kod poslodavca, &scaron;to znači da su na zakonskom minimumu, nameće se dilema oko obaveze i načina primjene ove zakonske odredbe. Preduzeće redovno izmiruje svoje tekuće obaveze prema zaposlenima i dobavljačima, kao i poreze i doprinose&rdquo;, rekao je Milić.
Prema podacima iz programa obavljanja komunalnih djelatnosti za ovu godinu, Tržnice i pijace imaju 158 zaposlenih, od koji su dvije osobe u mandatu, a 150 zaposlenih na neodređeno.
Ranije su iz podgoričkih preduzeća Čistoća i Vodovod i kanalizacija najavili da je zbog gubitaka moguće eventualno smanjene zarada ili otpu&scaron;tanje radnika.

Još jedno podgoričko preduzeće poslovalo sa gubitkom: Tržnice i pijace pitaju da li da smanje plate

IMAJU 158 ZAPOSLENIH

Od početka godine, pauk vozilom su premjestena 34 vozila koja su bila nepropisno parkirana na autobuskim stajali&scaron;tima, a izdato je 4 806 prekr&scaron;ajnih naloga, kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada . Od ukupno 230 hiljada eura izrečenih kazni, naplatili su, kažu, gotovo 82 hiljade.
Za nepropisno parkirano vozilo na raskrsnicama i autobuskim stajali&scaron;tima kazna je 60 eura, dok kazna za ona prevezena pauk vozilom iznosi 125 eura, kažu u Komunalnoj policiji. &nbsp;
&bdquo;Kada je riječ o premje&scaron;tanju nepropisno parkiranih vozila na dnevnom nivou u tri smjene mi prevezemo na ovaj način između 50 i 100 vozila.
Uz ovo želim da istaknem da napi&scaron;emo i određeni broj prekr&scaron;ajnih naloga &nbsp;Tu želim da naglasim da za sva ona parking mjesta koja su obiježena za OSI da mi je to prioritet, da re&scaron;avamo to, ta parking mjesta&ldquo;, kazao je Branko Kovačević iz Komunalne inspekcije.
Vozač ne smije da zaustavi ili parkira vozilo na mjestu na kome bi ono ugrožavalo bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju ili bi ometalo odvijanje saobracaja, obja&scaron;njavaju iz Udruženja auto-&scaron;kola Crne Gore.
&bdquo;Na udaljenosti manjoj od pet metara od pje&scaron;ačkog prelaza zabranjeno i zaustavljanje i parkiranje, odnosno da je na udaljenosti manjoj od 15m od autobuskog stajali&scaron;ta , kao i na samom autobuskom stajali&scaron;tu zabranjeno i zaustavljanje i parkiranje. Kada su u pitanju pje&scaron;ački prelazi tako nepropisno parkirana vozila posebno predstavljau opasnost za druge vozače koji se približavaju pje&scaron;ačkom prelazu&ldquo;, kazao je Budo Nikolić iz Udruženja auto &scaron;kola CG.
Nikolić ističe da poseban problem predstavlja prilaz Kliničkom centru CG.
&bdquo;Tamo vlada jedan potpuni haos u parkiranju, tamo su dvije saobraćajne trake , na tom dijelu Moskovske ulice pretvorene u parkirali&scaron;te. To nije najsrećnije rje&scaron;enje, tako da Glavni grad i KCCG sa njihovim prijedlozima mislim da bi se morali pobrinuti da se malo bolje reguli&scaron;e saobraćaj u blizini te ustanove&rdquo;, smatra Nikolić.
&nbsp;

U Podgorici od početka godine zbog nepropisnog parkiranja izdato 4 806 prekršajnih naloga

NAPLAĆENO 82 000 EURA KAZNI

Domovi zdravlja u Bloku pet, Tuzima i Zeti biće dežurni tokom Međunarodnog praznika rada, 1. maja, i vjerskog praznika Vaskrsa.
Kako je saop&scaron;teno iz podgoričkog Doma zdravlja, izabrani doktori za odrasle i djecu, tokom praznika će raditi u punktu Blok pet u dvije smjene, od sedam do 14 i od 14 do 21 sat.
Domovi zdravlja Tuzi i Zeta za praznike će raditi od sedam do 15 sati.
Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok pet radiće i za praznike od sedam do 21 sat.
&ldquo;Jedinica za patronazu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenom objektu "Blok V", u period od sedam do 19 sati, dok će se terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenata davati svakog dana od sedam do 19 sati&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Doma zdravlja.

Dežurni domovi zdravlja za praznike

U PODGORICI

Gradski prevoz u Podgorici sljedeće sedmice saobraćaće po modifikovanom redu vožnje.
Naime, od prvog do četvrtog maja, kako su saop&scaron;tili, na snazi će biti subotnji red vožnje.
Nakon toga, u nedjelju, za Vaskrs, autobusi uop&scaron;te neće saobraćati.
Dan kasnije opet će biti na snazi subotnji režim vožnje, a od sedmog maja će prevoz biti normalizovan.

Podgorica: Za Vaskrs nema gradskog prevoza

IZMIJENJEN REŽIM VOŽNJE OD PRVOG DO SEDMOG MAJA

Podgorički Vodovod i kanalizacija 2023. zavr&scaron;ilo je sa minusom od 3,8 miliona eura, a na 31. mart ove godine preduzeće je u minisu 800.000 eura, saop&scaron;tio je Aleksandar Ni&scaron;avić, direktor preduzeća, pi&scaron;e Dan.
Od toga iznosa, kako je naveo Ni&scaron;avić, 400.000 eura se odnosi na rezervacije za ostvarene procese prinudne naplate, dok se preostalih 400.000 eura odnose na tro&scaron;kove zarada koji su porasli usled usvajanja Granskog kolektivnog ugovora za komunalno stambenu oblast, tro&scaron;kove električne energije &hellip;
On navodi da je situacija u preduzeću te&scaron;ka ali smatra da Vodovodu ne prijeti stečaj ukoliko se svi budu odgovorno odnosili.
&ldquo;Preduzeće je 2023. godinu zavr&scaron;ilo sa minusom od 3,8 miliona eura. Godinu ranije, dakle, 2022. godine je zavr&scaron;ilo sa minusom od približno 900.000 eura. Iznos u pro&scaron;loj godini je veći jer su se desile tužbe zaposlenih po osnovu manje isplaćenog prevoza u periodu 2008. do 2021. godine, i to je iziskivalo neka rezervisanja od preko miliona eura&rdquo;, kazao je on.
Dodatno, ističe Ni&scaron;avić, tu je i kontinuirani pad cijene vode od 2021, pa do 2023, koji je najizraženiji u pro&scaron;loj godini i najvi&scaron;e je uticao na pad prihoda.
&ldquo;Mislim da preduzeću ne prijeti stečaj ukoliko se svi odgovorno odnesemo, kako mi u dru&scaron;tvu, tako i ostali akteri i učesnici u poslovanju i životu ovog dru&scaron;tva. Preduzeće je zavisno od jednog manjeg broja dobavljača prema kojima su izražene akumulirane obaveze iz prethodnog perioda. Zbog toga je neophodna kontinuirana saradnja sa njima kako ne bi ugrozili likvidnost preduzeća. Takođe, nerealno niska cijena vode utiče na rezultat preduzeća. Koliko god da se trudimo da redukujemo tro&scaron;kove poslovanja, &scaron;to kontinuirano radimo, ukoliko iz godine u godinu dobijemo nižu i nižu cijenu vode, ne možemo toliko smanjiti tro&scaron;kove koliko može smanjenje cijene vode uticati na pad prihoda&rdquo;, &nbsp;rekao je Ni&scaron;avić.
U Vodovodu je, kako navodi Ni&scaron;avić, trenutno zaposleno 549 radnika. On dodaje da su tro&scaron;kovi zarada nakon usvajanja Granskog kolektivnog ugovora na mjesečnom nivou porasli za 120.000 eura, pa umjesto 530.000 koliko je izdvajano u ranijem periodu, za plate se sada mjesečno daje 650.000 eura, &scaron;to je za godinu dana preko sedam miliona eura.
Prosječna plata u preduzeću, kako dodaje direktor, je 800 eura i odnosi se na zaposlene koji rade na terenu. Na pitanje da li će i oni tražiti mi&scaron;ljenje za smanjenje zarada zaposlenima, kako je to uradila i Čistoća, Ni&scaron;avić kaže da je to pitanje pokrenula Privredna komora.
&ldquo;Obaveze prema zaposlenima predstavljaju najveći teret i imaju najveće uče&scaron;će u poslovnim rashodima. Tu smo, da kažem, dodatno bili u problemu usvajanjem Granskog kolektivnog ugovora jer su tro&scaron;kovi zarada zaposlenih povećani za oko 25 odsto&rdquo;, smatra on.
Prema njegovim riječima Privredna komora se u ime udruženja komunalnih preduzeća obratila Ministarstvu finansija za mi&scaron;ljenje oko tumačenja Zakona o zarada zaposlenih u javnom sektoru.
&ldquo;Mi čekamo odgovor na njihovu inicijativu, da vidimo da li smo dužni da se pridržavamo toga zakona. Ukoliko smo dužni, ne postoji, da kažem, prostora da ga ne primijenimo. Taj zakon u jednom dijelu možda nije popularan, ali sa druge strane preduzećima u ovakvom stanju je zaista neophodno redukovanje upravo tih tro&scaron;kova uz ostale tro&scaron;kove poslovanja&rdquo;, naveo je Ni&scaron;avić.
On dodaje da je preduzeće u pro&scaron;loj godini imalo 572 zaposlena, taj broj sada je 549.
&ldquo;Trudimo se da tim prirodnim odlivom, &scaron;to je u ovom trenutku moguće i izvoljivo, taj broj radnika smanjimo. Za normalno funkcionisanje preduzeća u ovom trenutku, optimalan broj je 20 odsto niži broj radnik&rdquo;, zaključio je Ni&scaron;avić.

Nišavić: Podgorički Vodovod prošlu godinu završio sa minusom od 3,8 miliona eura

"PREDUZEĆU NE PRIJETI STEČAJ UKOLIKO SE SVI ODGOVORNO ODNESEMO"

Direktor JP &ldquo;Putevi&rdquo; Rado&scaron; Zečević kazao je da je zbog velikog broja usporivača i ograda Podgorica pretvorena u grad prepreka, ali da su primorani na to zbog nesavjesnih vozača. Istakao je da Glavni grad ima 25 voznih linija koje pokrivaju sa 46 autobusa i sedam kombija &scaron;to nije dovoljno. Od septembra najavljuje nova vozila, a kaže da ćemo uskoro na podgoričkim ulicama vidjeti i električne autobuse.
Zečević je u emisiji "Dobro jutro Crna Goro" kazao da ograde i stubići koje se postavljaju u Glavnom gradu nijesu dobra poruka, ali da su na to prinuđeni. Tako je i sa usporivačima na putevima. &nbsp;
&ldquo;Imamo veliki broj zahtjeva za postavljanje tih usporivača. Pretvorili smo grad u grad prepreka, to ljudima sa strane izgleda previ&scaron;e, i nama je, ali nemamo drugog izbora&rdquo;, istakao je on.
Pro&scaron;le sedmice Putevi su preuzeli četiri gradske linije 4,5,7 i8 od preduzeća Alivodić. Zečević kaže da su zahtjevne, ali da preduzeće uspijeva da ih opsluži.
Kazao je da će Putevi kupiti 40 vozila, najprije kombije koji će pokrivati prigradska naselja, dok će autobusi pokrivati gradskih linija.
&ldquo;Biće električnih vozila ubrzo na na&scaron;im ulicama. Očekujem da ćemo &scaron;kolsku godinu dočekati sa izvjesnim brojem novih vozila&rdquo;, kazao je on.
Istakao je da ima 25 gradskih linija koje se pokrivaju sa 46 autobusa i sedam kombija.
&ldquo;To priznaćete nije dovoljno&rdquo;, kazao je on.
Saop&scaron;tio je da je već pola planiranog budžeta potro&scaron;eno.
&ldquo;Imamo oko 8,5 miliona eura budžet, već smo pola potro&scaron;ili, a na jesen ćemo morati da radimo rebalans jer ćemo potro&scaron;iti sve. Mnogo se radi. Na primjer u Piperima smo planirali da asfaltiramo četiri kilometra, a na kraju ćemo izaći na osam kilometara, to se tako nametne&rdquo;, kazao je on.
S obzirom na to da veliki broj usporivača nije vidno obilježen, Zečević kaže da nije lako regulisati ogromne gužve u Glavnom gradu, posebno da je otežano zavr&scaron;iti projekte u centru grada.
Kazao je da je raspisan novi tender za Bulevar Veljka Vlahovića.
&ldquo;Tenderska procedura će trajati nekoliko mjeseci, zatim i žallbe. Može se otprilike reći da izgradnja neće početi prije Nove godine&rdquo;, rekao je Zečević.
Najavio je tender za kružni tok na raskrsnici Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Va&scaron;ingtona.

Direktor JP “Putevi”: Zbog usporivača i ograda Podgorica postala grad prepreka, ali nemamo drugog izbora

NAJAVIO JE OD SEPTEMBRA NA PODGORIČKIM ULICAMA ELEKTRIČNE AUTOBUSE

Podgoričko preduzeće "Putevi "preuzeće linije Gradskog saobraćaja, prevoznika Harisa Alivodića na liniji 4&nbsp; od Konika do Tolo&scaron;a, na liniji 5 &ndash; od Konika do Gornje Gorice, na liniji 7 od Starog aerodroma do Bloka &scaron;est i devet, a na liniji 8 od Starog aerodroma do Donje Gorice, saop&scaron;teno je iz Glavnog grada.
&ldquo;Shodno tome, od sjutra će linijski prevoz Puteva saobraćati na navedenim linijama po ustaljenom redu vožnje. Napominjemo da je interes građana na prvom mjestu i da će sve dalje aktivnosti, kada je u pitanju javni prevoz u Podgorici biti usmjerene ka potrebama korisnika na&scaron;ih usluga&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.

"Putevi" preuzimaju linije Gradskog saobraćaja- Alivodić

SAOPŠTENO IZ GLAVNOG GRADA

&nbsp;Vi&scaron;e podgoričkih naselja sjutra će sedam sati biti bez vode, saop&scaron;teno je iz podgoričkog Vodovoda.
Kako su naveli, bez vode će, od osam do 15 sati, biti potro&scaron;ači u naseljima Dajbabska gora, Doljani, u Ulici vladike Danila i zgradama &bdquo;Pet udovica&ldquo;.
&bdquo;Vodosnabdijevanje će biti obustavljeno zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži&ldquo;, objasnili su iz Vodovoda.

Više podgoričkih naselja sjutra sedam sati bez vode