Globus

Predstavnici palestinskog islamističkog pokreta Hamas danas u Egiptu razgovaraju o predloženom sporazumu o primirju u Pojasu Gaze.
Razgovorima prisustuje i direktor američke Centralne obave&scaron;tajne agencije (CIA) Vilijam Berns.
"Dana&scaron;nji rezultati će biti drugačiji. Postigli smo dogovor oko mnogih tačaka, a ostalo je njih nekoliko", rekao je Rojtersu jedan egipatski bezbjednosni izvor.
On je dodao da ovaj put stvari izgledaju bolje, prenosi Slobodna Evropa.
"Da li će doći do sporazuma zavisiće od toga da li je Izrael ponudio ono &scaron;to je potrebno da bi se to dogodilo", rekao je Rojtersu zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.
Katar i Egipat učestvuju u pregovorima o prekidu vatre, koji je kratkotrajno bio postignut u novembru.
Pregovori su u zastoju, pi&scaron;e Rojters, zbog zahtjeva Hamasa da se osigura okončanje sedam mjeseci duga ofanziva Izraela na Gazu.
Hamas insistira da postignuti dogovor uključuje i konkretnu posvećenost okončanju rata, ali Izrael nije spreman da pristane na to dok se Hamas nalazi u Gazi.
Prema pisanju BBC-ja trenutni pregovori moguće uključuju četrdesetodnevni prekid vatre, oslobađanje talaca, ali i palestinskih zatvorenika iz zatvora u Izraelu.

Predstavnici Hamasa u Kairu na pregovorima o primirju u Gazi

RAZGOVORIMA PRISUSTUJE I DIREKTOR AMERIČKE CENTRALNE OBAVEŠTAJNE AGENCIJE

Čeka se odgovor Hamasa na najnoviji predlog o prekidu vatre i taocima. Delegacija Hamasa uskoro u Kairu. Sa druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorava da će učiniti sve kako bi pobijedili uključujući, ističe, i napad na Rafu. Agencija UN saop&scaron;tava da će obnova Gaze ko&scaron;tati 30 do 40 milijardi dolara, kao i da će zahtijevati napor kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata.&nbsp;
Ima li nade za primirje
U izraelskom napadu pogođena je zgrada sirijskih snaga bezbjednosti na periferiji Damaska, a osmoro vojnika je povrijeđeno.
Delegacija Hamasa uskoro će posjetiti Kairo radi daljih razgovora sa egipatskim posrednicima o potencijalnom sporazumu o primirju i taocima.
Ipak, izraelsko rukovodstvo pretpostavlja da će Hamas odbiti najnoviju ponudu, rekao je izraelski zvaničnik.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler kaže da nije bilo nikakvih pomaka u pregovorima o taocima u posljednjih nekoliko dana, kao i da je Hamas jedina prepreka trenutnom prekidu vatre.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu jo&scaron; jednom je najavio da će izraelska vojska djelovati u Rafi protiv Hamasa. &ldquo;Učinićemo ono &scaron;to moramo da bismo pobijedili i trijumfovali nad neprijateljima&rdquo;, rekao je Netanjahu i dodao &ldquo;uključujući i u Rafi&rdquo;.
Novi &scaron;ef izraelske vojnoobavje&scaron;tajne službe biće general &Scaron;lomi Binder, koji trenutno obavlja funkciju &scaron;efa Operativnog odjeljenja, nakon &scaron;to je dosada&scaron;nji &scaron;ef vojnoobavje&scaron;tajne službe general-major Aron Haliva podnio ostavku.
Turska je potpuno obustavila trgovinu sa Izraelom zbog rata u Gazi. Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac optužio je turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da se pona&scaron;a kao &ldquo;diktator&rdquo;.
UN saop&scaron;tava da će obnova Gaze ko&scaron;tati 30 do 40 milijardi dolara, kao i da će zahtijevati napor kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata.
Poručuju i da je 72 odsto svih stambenih zgrada potpuno ili djelimično uni&scaron;teno, kao i da bi obnova Gaze mogla da potraje decenijama, a da palestinski narod nema vremena za čekanje.
Američka policija je u posljednjih nekoliko sedmica uhapsila vi&scaron;e od 2.000 ljudi tokom propalestinskih protesta na univerzitetskim kampusima &scaron;irom SAD. Američki predsjednik Džozef Bajden osudio je proteste.
&ldquo;Postoji pravo na protest, ali ne i pravo na izazivanje haosa&rdquo;, istakao je Bajden.
Lojd: Nema naznaka da Hamas priprema napad na trupe SAD
Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je da ne vidi nikakve naznake da Hamas planira napad na američke trupe u Gazi, ali je dodao da se preduzimaju adekvatne mjere za bezbjednost vojnog osoblja.
&ldquo;Ne raspravljam o obavje&scaron;tajnim informacijama na terenu. Trenutno ne vidim nikakve indikacije da postoji aktivna namjera da se to uradi&ldquo;, rekao je Ostin tokom brifinga za &scaron;tampu.
&ldquo;Pomorski mol koji je izgradila američka vojska da bi ubrzala protok humanitarne pomoći u Gazi trebalo bi da bude otvoren za nekoliko dana, uprkos lo&scaron;im vremenskim prilikama koje ometaju pripreme&rdquo;, naveo je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.
SAD su pozvale Izrael i Hamas da obezbijede da pomoć civilima u Gazi ne bude prekinuta, nakon &scaron;to su izraelski doseljenici napali po&scaron;iljku iz Jordana, a potom su je preusmjerili palestinski militanti.

Čeka se odgovor Hamasa na predlog o prekidu vatre; UN upozorava da će obnova Gaze koštati 30 do 40 milijardi dolara

DELEGACIJA HAMASA USKORO ĆE POSJETITI KAIRO

Na dana&scaron;nji dan prije godinu dana u O&Scaron; "Vladislav Ribnikar" u Beogradu trinaestogodi&scaron;nji K. K. ubio je deset osoba &ndash; devetoro djece i čuvara &scaron;kole. Ranjeno je nekoliko učenika i nastavnica istorije.
U masovnom ubistvu koje je trinaestogodi&scaron;njak započeo 3. maja 2023. godine u 8.41 ubijeni su: Mara Anđelković, Bojana Asović, Angelina Aćimović, Ana Božović, Adriana Dukić, Ema Kobiljski, Katarina Martinović, Sofija Negić, Andrija Čikić i Dragan Vlahović.
Učenik sedmog razreda Osnovne &scaron;kole "Vladislav Ribnikar" u Beogradu K. K. pucao je iz pi&scaron;tolja na obezbjeđenje &scaron;kole, nastavnicu i učenike. Na licu mjesta ubijeno je osam učenika i radnik obezbjeđenja, dok je jo&scaron; jedna te&scaron;ko ranjena djevojčica kasnije podlegla povredama. Maljoletnik je sam pozvao policiju i predao se. Privedeni su njegovi roditelji.
Vijest o pucnjavi na Vračaru, u &scaron;koli u centru Beograda pro&scaron;irila se brzo i uznemirila sve građane Srbije. Roditelji, prijatelji djece koja idi u ovu &scaron;kolu počeli su da se okupljaju ispred ulaza ne bi li saznali ne&scaron;to o svojoj djeci. Nažalost, neki od roditelja primili su tog 3. maja tragičnu vijest da im je dijete ubijeno.
Ulaz &scaron;kole u narednim danima postao je mjesto okupljanja gdje su građani odavali po&scaron;tu stradalima, palili svijeće, donosili cvijeće, igračke i ostavljali poruke za ubijene.
Mediji u regionu i svijetu prekidali su programe i izvje&scaron;tavali o ovom događaju.
Dru&scaron;tvo je bilo u stanju &scaron;oka, a onda se naredne noći, između 4. i 5. maja, dogodilo novo masovno ubistvo u Duboni i Malom Ora&scaron;ju, gdje su takođe izgubljeni mladi životi.
&Scaron;kolska godina ranije je zavr&scaron;ena, a početak nove bio je u znaku sećanja na ubijenu djecu.
U susret prvoj godi&scaron;njici masovnog ubistva O&Scaron; "Vladislav Ribnikar" objavila je na svom sajtu &ldquo;In memoriam&ldquo; posvećen nastradalim učenicima i radniku obezbeđenja.
&ldquo;Kada su prvi put do&scaron;li u Ribnikar, kao prvaci, bili su radoznali i ponosni &scaron;to kreću u &scaron;kolu. Tada smo im obećali da ćemo ih učiti i naučiti. Obećali smo da ćemo ih iz Ribnikara ispratiti kao tinejdžere, sigurne, slobodne i spremne za ono &scaron;to ih u nastavku života čeka. Obećali smo da ćemo ih čuvati. I jesmo ih učili. I jesmo ih čuvali. Nijesmo ih sačuvali. Oprostite nam &scaron;to nijesmo uspjeli da ispunimo dato obećanje...", navodi se, između ostalog, na sajtu &scaron;kole.
Povodom godi&scaron;njice masovnog ubistva organizovan je program "Buđenje", koji treba da označi početak vi&scaron;eslojnog procesa memorizacije u znak sjećanja na žrtve. U svim &scaron;kolama u Srbiji od 7. do 10. maja biće organizovana Nedjelja sjećanja.

Godišnjica masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar": Dan kada je sve stalo

SJEĆANJE NA TRAGEDIJU

Evropska unija (EU) odobrila je paket pomoći od milijardu eura Libanu za jačanje granične kontrole, kako bi se zaustavio priliv nelegalnih migranata koji dalje idu za Kipar i Italiju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se paket distribuirati od ove do 2027.&nbsp;
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, pomoć Libanu je istovjetna onoj koju dobijaju Egipat, Tunis i Mauritanija za jačanje svojih granica.
Paket pomoći Libanu dolazi u trenutku sve većeg neprijateljstva prema sirijskim izbjeglicama u toj državi i velikog porasta njihovih migracija iz Libana u susjedni Kipar.
Fon der Lajen je navela da će se istraživati kako raditi na boljem pristupu dobrovoljnom povratku migranata u Siriju u bliskoj saradnji sa Agencijom Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR).
Ona je istakla da će pozivati na veću međunarodnu podr&scaron;ku za humanitarne i projekte ranog oporavka u Siriji.
&ldquo;Evropa će, takođe, nastaviti da održava "pravne kanale" za preseljenje izbjeglica u Evropu&rdquo;, dodala je Fon der Lajen.
Evropski parlament je u aprilu usvojio sveobuhvatnu reformu evropske politike azila koja će i poo&scaron;triti granične procedure i natjerati svih 27 članica Evropske unije da podijele odgovornost.
Glavne političke grupe u parlamentu savladale su protivljenje partija krajnje desnice i krajnje ljevice da bi usvojile novi pakt o migraciji i azilu, na kojem se radilo skoro deceniju.

EU odobrila milijardu eura Libanu za borbu protiv nelegalnog ulaska migranata

PAKET ĆE DISTRIBUIRATI OD OVE DO 2027. GODINE

Sa 152 glasa "za", 61 "protiv" i bez uzdržanih, od 213 onih koji su pristupili glasanju, poslanici Skup&scaron;tine Srbije su javnim glasanjem izglasali novu Vladu Srbije.
Prethodno je većinom glasova odlučeno da će se o programu Vlade glasati javno.
Vladu, na čelu sa Milo&scaron;em Vučevićem, čini 25 resornih ministara i pet bez portfelja.
Vlada će, na predlog Vučevića imati četiri potpredsjednika.

Izglasana Vlada Srbije

PREMIJER MILOŠ VUČEVIĆ

Svjedočeći pred Odborom za finansije Senata SAD Endrju Viti, izvr&scaron;ni direktor kompanije &bdquo;United Health Group&ldquo; potvrdio je da su hakerskoj kriminalnoj grupi platili 22 miliona dolara kako bi im otključali podatke bez kojih nisu mogli da funkcioni&scaron;u.
Rensomver napad na "Change Healthcare" - kompaniju u vlasni&scaron;tvu "United Health Group" - najveću kompaniju iz oblasti zdravstvene za&scaron;tite u SAD, koja obrađuje podatke za otprilike polovinu Amerikanaca, počeo je polovinom februara i izazvao je velike poremećaje.
Ugroženi su sistemi za plaćanje i verifikovanje da li pacijenti imaju pravo na određene zdravstvene ili farmaceutske usluge, kao i obrade zahtjeva između pacijenata, osiguravajućih kuća, apoteka i bolnica.
Usporeno je i izdavanje recepata i otpu&scaron;tanje pacijenata iz zdravstvenih ustanova, dok su odgođene i isplate primanja zaposlenima.
Kompanija je nedavno saop&scaron;tila da su hakeri ukrali zdravstvene i lične podatke &ldquo;značajnom dijela ljudi u Americi&rdquo;, ne otkrivajući tačne brojeve.
Dodatno, naveli su da prate internet i dark web - dio interneta koji nije dostupan putem običnih pretraživača - te da do sada nijesu uočili da su dosijei ljekara ili medicinski istorijat pacijenata javno objavljivani.
&bdquo;Imajući u vidu kompleksnost analize podataka, koja je u toku, vjerovatno će biti potrebno vi&scaron;e mjeseci kontinuiranih analiza prije nego &scaron;to dovoljno informacija bude dostupno za identifikaciju i obavje&scaron;tavanje klijenata i pojedinaca, djelimično i zato &scaron;to su fajlovi koji sadržavaju te podatke kompromitovani u sajber napadu&ldquo;, rekao je Viti u uvodnom obraćanju u Senatu.
Viti je dodao da među onima čiji su podaci ugroženi ima i pripadnika američke vojske.
&ldquo;Va&scaron;a kompanija je iznevjerilla zemlju&rdquo;, rekao je Vitiju senator Ron Vajden, presjedavajući Odbora za finansije.
&ldquo;&Scaron;to je veća kompanija, ona ima veću odgovornost da za&scaron;titi svoje sisteme od hakera&rdquo;, rekao je Vajden u uvodnom obraćanju, dodajući da je kompanija zbog svoje veličine praktično bila meta i prije nego je hakovana.
&ldquo;&rsquo;United Health Group&rsquo; nije otkrila koliko privatnih medicinskih podataka je ukradeno, koliko pružalaca usluga nije dobilo svoje naknade, niti koliko penzionera nijesu mogli da preuzmu svoje recepte&rdquo;.
&ldquo;Change Healthcare&rdquo; u SAD obrađuje podatke za oko 900.000 doktora, 33.000 apoteka, 5.500 bolnica i 600 laboratorija. Tokom pro&scaron;le godine, &ldquo;United Healthcare Group&rdquo; je ostvarila prihod od 372 milijarde dolara, &scaron;to je čini jednom od najvećih kompanija na svijetu.
Senatori su mnogo vremena posvetili upravo pitanju veličine kompanije i da li bi to moglo da predstavlja sistemsku prijetnju za Amerikance.
"Sama činjenica da ste tako veliki znači da je (hakovanje) imalo &scaron;iroke posljedice", rekao je senator Bil Kesidi, dodajući da je kompanija previ&scaron;e dominantna.
&bdquo;Moja poenta je da veličina &rsquo;Uniteda&rsquo; znači da je kompanija skoro prevelika da bi propala, te da ako se to dogodi - povući će sa sobom mnogo vi&scaron;e nego bi to inače bio slučaj&ldquo;.
Viti mu je odgovorio da ne vjeruje u to &bdquo;jer uprkos na&scaron;oj veličini, na primjer, nemamo bolnice u Americi, niti posjedujemo nekog od proizvođača lijekova&ldquo;.
Viti je senatorima objasinio da su hakeri u&scaron;li u sistem kompanije preko ukradenih podataka za logovanje 12. februara - devet dana prije nego &scaron;to su zaključali podatke, te je postalo jasno da je riječ o rensomveru.
Američko udruženje bolnica poslalo je pismo članovima oba kongresna odbora prije jučera&scaron;njeg pretresa, navodeći da njihova interna anketa pokazuje da je 94% bolnica prijavilo &scaron;tetu u svojim novčanim tokovima, te da ih je vi&scaron;e od pola prijavilo &ldquo;značajnu ili ozbiljnu&rdquo; finansijku &scaron;tetu.
Udruženje je ranije označilo incident kao &ldquo;najznačajniji sajber napad na američki zdravstveni sistem&rdquo;.
Sekretarijat za zdravstvo SAD je otvorio istragu o tome da li su hakovanjem ugroženi povjerljivi zdravstveni podaci Amerikanaca i da li je kompanija postupala u skladu sa zakonima o za&scaron;titi privatnosti pacijenata.
Podignute su i grupne tužbe, koje navode da je &ldquo;Change Healthcare&rdquo; propustio da za&scaron;titi milione ličnih podataka, uključujući imena, matične brojeve, finansije i zdravstvena stanja ljudi.
Kompanija je vratila veliki dio svojih sistema u funkciju, ali razmjere &scaron;tete se jo&scaron; utvrđuju.

SAD: Hakerima dali 22 miliona za vraćanje podataka

NAJVEĆI SAJBER NAPAD NA AMERIČKO ZDRAVSTVO

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija saop&scaron;tio je da je finalni predlog rezolucije o Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skup&scaron;tine UN-a Dennisu Francisu.
Lagumdžija je rekao da je finalni predlog rezolucije usvojen &ldquo;nakon vi&scaron;e krugova inkluzivnih konsultacija&rdquo;.
&ldquo;Nakon vi&scaron;e krugova inkluzivnih konsultacija, finalni predlog Rezolucije &lsquo;Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995&rsquo;, od &lsquo;cross- regional core group&rsquo;, oti&scaron;ao je prema predsjedniku i svim stalnim misijama u UN-u !&rdquo;, poručio je Lagumdžija u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X.
U ovom mjesecu, rezolucija o Srebrenici, koja je već izazvala značajnu pažnju, biće razmatrana na dnevnom redu Generalne skup&scaron;tine UN-a.
Njemačka i Ruanda stoje iza inicijative ove rezolucije, a podr&scaron;ku su već najavile mnoge zemlje.
Srbija i Rusija, zajedno s zvaničnicima iz bh. entiteta RS, suprotstavljaju se rezoluciji. Putem stalnog predstavni&scaron;tva Ruske Federacije u UN-u, sinoć su osigurali obraćanje članice Predsjedni&scaron;tva BiH, Željke Cvijanović, na Savjetu bezbjednosti UN-a. Ona je tom prilikom iznijela tvrdnje o bezbjednosnoj situaciji u BiH.
Rezoluciju su, međutim, podržale brojne zemlje, između ostalih i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron izjavio je da je jasno da je u Srebrenici bio genocid i da će njegova zemlja glasati za rezoluciju o Srebrenici kada bude na Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih nacija.
&nbsp;

Finalni predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a

POTVRDIO AMBASADOR BOSNE I HERCEGOVINE PRI UJEDINJENIM NACIJAMA

Partneri Izraela i susjedne zemlje dijele jedinstveni stav da grad Rafa, na jugu Pojasa Gaze, ne smije biti napadnut, kazao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj i pozvao izraelsku vladu da se konstruktivno uključi u mirovni proces. Borelj je na platformi X naveo da međunarodna zajednica, takođe, jednoglasno zahtijeva hitno oslobađanje svih talaca koje drži Hamas u Pojasu Gaze. Istakao je da Izrael ne može da uni&scaron;ti Hamas po cijenu toga da na hiljade palestinskih civila pogine, kao i da bi dalje raseljavanje vi&scaron;e od milion ugroženih Palestinaca bilo "poražavajuće". "Pozivamo vladu Izraela da poslu&scaron;a pozive međunarodne zajednice i konstruktivno se uključi u politički mirovni proces", naveo je Borelj.

Borelj: Rafa ne smije biti napadnuta

"IZRAEL DA SE UKLJUČI U MIROVNI PROCES"

Sjedinjene Američke Države (SAD) zalažuse da Izrael i Hamas "već sada" sklope sporazum o primirju uz oslobađanje talaca poslije gotovo sedam mjeseci borbi u pojasu Gaze, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken u Tel Avivu.
"Čak i u ova te&scaron;ka vremena rije&scaron;eni smo da postignemo primirje kojim će se taoci vratiti kući i da to postignemo već sada. I jedini razlog zbog koga se to ne bi desilo je Hamas", rekao je Blinken u Tel Avivu tokom susreta sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom.
Posrednici Egipat, Katar i SAD jo&scaron; čekaju odgovor Hamasa na najnoviju ponudu za primirje koja uključuje prekid izraelske ofanzive na pojasu Gaze i oslobađanje palestinskih zatvorenika u zamjenu za oslobađanje talaca koje je Hamas oteo 7. oktobra tokom svog napada bez presedana na jug Izraela.
Blinken je juče pritiskao Hamas da "prihvati bez daljeg odgađanja" primirje koje je, kako je ocijenio "izuzetno velikodu&scaron;ni predlog Izraela".
Hamas, međutim, traži "trajni prekid vatre" prije bilo kakvog sporazuma o oslobađanju talaca, &scaron;to Izrael za sada i dalje odbija, nastavljajući da ističe da će izvesti svoju kopnenu ofanzivu na Rafu, grad na jugu pojasa Gaze koji se smatra posljednjim lokalnim upori&scaron;tem Hamasa i gdje je sada oko 1,5 miliona Palestinaca većinom raseljenih zbog rata.&nbsp;
Tokom posjete Izraelu Blinken takođe treba da izvr&scaron;i pritisak na izraelsku vladu da dozvoli povećanje ulaska pomoći u pojas Gaze gdje UN upozoravaju da prijeti neposredna glad zbog nedostatka hrane.
Američki državni sekretar danas treba da se sastane sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i da posjeti A&scaron;dod, izraelsku luku blizu Gaze nedavno ponovo otvorenu za slanje pomoći toj palestinskoj teritoriji.
"Treba, takođe, da povedemo računa o ljudima koji pate, uhvaćeni između dvije vatre, rekao je Blinken Hercogu.
U napadu militanata Hamasa na Izrael 7. oktobra pro&scaron;le godine poginulo je 1.170 ljudi, prema bilansu Frans presa na osnovu zvaničnih izraelskih podataka, dok je u izraelskoj vojnoj operaciji sprovedenoj u pojasu Gaze kao odmazda za taj napad do sada poginulo 34.535 ljudi, prema podacima Hamasa.

Blinken: SAD se zalažu da se "već sada" sklopi sporazum o primirju između Hamasa i Izraela

PORUČIO AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR

Seizmolo&scaron;ka služba u Hrvatskoj zabilježila je jutros prilično jak zemljotres sa epicentrom oko 15 km južno od Slunja.
Zemljotres se desio u 5.38, a epicentar je bio oko 15 km južno od Slunja.
Magnituda zemljotresa iznosila je 4,3 prema Rihteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stepeni EMS ljestvice.
Zemljotres se osjetio &scaron;irom Hrvatske, najvi&scaron;e u Lici i centralnom dijelu zemlje.
Kako navodi Evropski mediteranski seizmolo&scaron;ki centar (EMSC), zemljotres se osjetio i u BiH.
&ldquo;Doslovno se sve treslo, svaki dio kuće&rdquo;, napisao je korisnik EMSC-a iz Bihaća.
&ldquo;Probudilo nas, dobro se zatreslo&rdquo;, dodao je drugi iz Slunja.

Jači zemljotres pogodio Hrvatsku

OSJETIO SE I U BIH

Opsežni paket pomoći lako je pro&scaron;ao Kongres SAD-a nakon vi&scaron;emjesečnog odgađanja, otvarajući put za milijarde dolara novog finansiranja Ukrajine u trenutku napredovanja ruskih invazionih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva.
Senat je sa 79 prema 18 odobrio četiri zakona koje je Zastupnički dom (Kongres) usvojio u subotu, nakon &scaron;to su republikanski čelnici pro&scaron;le sedmice naglo promijenili pravac i dopustili glasanje o 95 milijardi dolara većinom vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu i američkim partnerima u Indo-Pacifiku.
Četiri zakona spojena su u jedan paket u Senatu, za koji je predsjednik Džo Bajden rekao da će ga potpisati u srijedu.
Najveći osigurava 61 milijardu dolara kritično potrebnih sredstava za Ukrajinu; drugi daje 26 milijardi dolara za Izrael i humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba diljem svijeta, a treći daje 8,12 milijardi dolara za "suprotstavljanje komunističkoj Kini" u Indo-Pacifiku.
Paket pomoći mogao bi biti posljednji odobren za Ukrajinu do izbora u novembru, kada su izbori za Bijelu kuću, Zastupnički dom i jednu trećina Senata.

I Senat odobrio pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu od 95 milijardi dolara