Bivši ministar odbrane Slovenije i nekadašnji poslanik u Evropskom parlamentu Roman Jakič očekuje da će IBAR (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji Crna Gora treba da dobije u junu biti pozitivan.

"Ali, treba biti tu potpuno jasan da je IBAR podsticaj i motivacija za naprijed, a ne nagrada za nazad", poručio je  Jakič za Gradski portal.

Ističe da je pozitivan izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 od presudnog značaja, jer će pokazati da Crna Gora ozbiljno shvata reforme u oblasti vladavine prava, što je, kako kaže, ključni element za napredak u pregovorima o pristupanju EU.

“To bi, takođe, moglo doprinijeti jačanju povjerenja između Crne Gore i EU, kojeg u ovom trenutku i nema puno i koji je važan za dalji napredak u procesu pristupanja. Nijesam baš siguran da Crna Gora od 2020. pa dalje ulaže značajne napore kako bi ispunila zahtjeve EU, posebno u oblastima vladavine prava koje su ključne za proces pristupanja. Do sada sam bio svjedok samo verbalne podrške evropskom putu Crne Gore, naročito od onih koji su imali sve konce u rukama da bi nešto suštinski i konkretno napravili, ali nisu. Zašto? Trebate pitati njih ili njihove mentore odnosno njihove šaptače”, naglašava Jakič.

Podsjeća da se od avgusta 2020., u vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića ništa nije pomaklo u EU pregovorima.

“Iako nijedna njihova izjava nije prošla bez zaklinjanja u evropski put Crne Gore, pomaka nije bilo. Valjda su to radili jer ih je bilo sramota od skoro 80% građanki i građana Crne Gore koji stvarno i bez fige u džepu žele da budu dio evropskih liberalno-demokratskih vrijednosti. Kao vječiti optimista, ponovo se nadam da će premijer Spajić biti drugačiji od svoja dva prethodnika na položaju predsjednika Vlade. Svijetli primjer je gospođa Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova Crne Gore, za koju imam osjećaj da zna o čemu se radi i maksimalno se trudi, u datim uslovima cjelokupne crnogorske vladajuće koalicije”, navodi Jakič.

Dodaje da se rad 44. Vlade Crne Gore ne ocjenjuje samo na osnovu konkretnih koraka koje su preduzeli u cilju ispunjenja zahtjeva EU, nego, kako naglašava, i u ostalim odlukama koje tangiraju vanjsku politiku države i njenu homogenost i sinhronizovanost sa politikama EU.

“Svakako, glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope oko članstva Kosova, nejasan stav oko Rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici – o prijedlogu rezolucije koja govori o proglašenju 11.jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i osudi negiranja genocida i poštovanja osuđenika za ratne zločine – nijesu dobar signal međunarodnoj zajednici”, smatra Jakič.

Vjeruje da, nakon rata u Ukrajini, unutar institucija EU postoji snažna podrška kada je u pitanju integracija zemalja Zapadnog Balkana.

“Poslje agresorskog rata Rusije nad Ukrajinom došlo je do vrlo jake podrške integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU. Preko noći se shvatilo da proširenje EU sa zemljama Zapadnog Balkana nije samo pitanje birokratskog ispunjavanja bitnih pravno-formalnih uslova, nego je to i pitanje geopolitičke strategije EU u novoj evropskoj realnosti.

Unutar institucija i država EU još uvijek postoje različiti stavovi i prioriteti. Neke članice su skeptične ili oprezne zbog mnogih razloga, kao što su unutrašnje političke dinamike ili briga o mogućim posljedicama proširenja na postojeće članice. Velika većina, međutim, prepoznaje geostrateški značaj integracije Zapadnog Balkana u EU i podržava taj proces. Stoga je važno da zemlje Zapadnog Balkana iskoriste trenutak i intenzivno nastave sa reformama kako bi ispunile uslove za članstvo, ali i da EU jasno komunicira svoje smjernice i pruži adekvatnu podršku kako bi olakšala njihov put ka članstvu”, kategoričan je Jakič.

Prije 2020, Crna Gora je bila percipirana kao zemlja koja je aktivno radila na reformama i pristupanju EU, smatra Jakič.

“Crna Gora je bila šampion sa otvorenih pregovaračkih 33 poglavja i zatvorenih tri. Svi smo je vidjeli kao prvu novu članicu EU. Nakon avgusta 2020. godine, kada nije bilo značajnog napretka u pregovorima o pristupanju, percepcija Crne Gore u očima evropske javnosti je obavijena određenom dozom sumnje ili razočaranja”, napominje Jakič.

Razočaranje, kako kaže, i zbog toga kako se unutrašnje promijenila Crna Gora.

“Prije smo svi vidjeli Crnu Goru kao svijetli primjer mirnog suživota svih građanki i građana različitih vjera i nacionalne pripadnosti, sekularne države, utemeljene na antifašizmu i poštovanju ljudskih prava i sloboda. Danas, na žalost, takva država Crna Gora više ne postoji”, ističe Jakič. 

Ipak, najavljene reforme i vraćanje u stare kolosijeke građanske Crne Gore, kako navodi, mogle bi polako mijenjati percepciju današnjeg pogleda EU na Crnu Goru.

“Takva bi Crna Gora možda mogla biti shvaćena  kao zemlja koja ponovno pokazuje ozbiljnost u svom pristupu evropskim integracijama, smanjuje unutrašnje nacionalističke tenzije, zavisnosti od neliberalnog političkog uticaja drugih država i koja radi na vraćanju povjerenja svojih evropskih partnera, posebno ako se ostvare značajni pomaci u oblasti vladavine prava i drugim ključnim oblastima koje su važne za integraciju u EU”, zaključuje Jakič.