Društvo

Vi&scaron;e ulica u Podgorici sjutra će, od 11 sati, biti zatvoreno za saobraćaj zbog vjerskog okupljanja koje organizuje Miltropolija crnogorsko-primorska (MCP) SPC.
Kako je navedeno iz Uprave polcije, saobraćaj&nbsp; će biti zatvoren do zavr&scaron;etka litije povodom vjerskog praznika Svetog Simeona Mirotočivog - Stefana Nemanje.
Iz policije su kazali da će saobraćaj biti zatvoren u Bulevaru Džordža Va&scaron;ingtona od Hrama Hristovog Vaskrsenja do raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog do raskrsnice sa ulicom Kralja Nikole, kao i u ulici Kralja Nikole i preko mosta braće Zlatičanin.&nbsp;
"Okupljeni građani će zatim nastaviti kretanje kroz Staru Varo&scaron; do Nemanjinog grada gdje će se litija - vjersko okupljanje u pokretu zavr&scaron;iti", navodi se u saop&scaron;tenju policije, prenosi agencija Mina.
Dodaje se da će policija snimati okupljanje od deset sati do razilaska građana.

Više ulica u Podgorici sjutra zatvoreno za saobraćaj zbog vjerskog okupljanja

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Vlada je u Nacrtu Drugog periodičnog izvje&scaron;taja Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava UN-a navela podatke da je u tužila&scaron;tvima evidentirano ukupno 50 žrtava trgovine ljudima. Od toga je maloljetno bilo 18 dječaka i isto toliko djevojčica.
&bdquo;U toku 2025. godine u tužila&scaron;tvima je evidentirano 50 žrtava trgovine ljudima, od čega 26 mu&scaron;karaca i to 18 maloljetnih, te 24 žene, i to 18 maloljetnih&ldquo;, navodi se u ovom dokumentu.
Struktura žrtava i krivično gonjenje
Analiza podataka pokazuje da su maloljetna lica najugroženija kategorija, s obzirom na to da čine veliku većinu identifikovanih žrtava u oba pola.
Kada je riječ o kaznenoj politici i radu pravosuđa, tokom 2025. godine pokrenut je značajan broj postupaka protiv fizičkih i pravnih lica uključenih u ove kriminalne aktivnosti.
&bdquo;Formirano je 27 predmeta protiv 32 fizička i 3 pravna lica, donijeto je 20 naredbi o sprovođenju istrage protiv 23 lica i podignuta je 21 optužnica protiv 25 lica&ldquo;, navedeno je u izvje&scaron;taju.
Dominacija prinudnog prosjačenja
Najprisutniji oblik eksploatacije u Crnoj Gori i dalje je prinudno prosjačenje, koje pogađa najveći broj žrtava, dok su zabilježeni i slučajevi radne i seksualne eksploatacije, kao i prisilnog braka.
&bdquo;Dominantno prisutan oblik eksploatacije je prinudno prosjačenje sa ukupno identifikovanih 28 žrtava, zatim radna eksploatacija sa 10, seksualna eksploatacija sa 4 i prinudni brak sa 1 identifikovanom žrtvom&ldquo;, precizira se u ovom izvje&scaron;taju.
Statistike Tima za formalnu identifikaciju potvrđuju da su djeca isključive žrtve kada je u pitanju ovaj vid iskori&scaron;tavanja na ulicama.
&bdquo;U periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2025. godine, Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima identifikovao je 66 osoba kao žrtve prisilnog prosjačenja, sve maloljetne osobe&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Nova strategija i sistem za&scaron;tite
Vlada je krajem 2025. godine usvojila novi strate&scaron;ki okvir koji defini&scaron;e ciljeve i mjere za suzbijanje trgovine ljudima u narednom četvorogodi&scaron;njem periodu.
&bdquo;Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 18. decembra 2025. usvojila novu Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025-2028. godine, sa pratećim Akcionim planom za 2025. godinu&ldquo;, ističe se u izvje&scaron;taju, te dodaje da je sistem za&scaron;tite dodatno ojačan uspostavljanjem specijalizovanih državnih kapaciteta namijenjenih isključivo djeci koja su žrtve ovog fenomena.
&bdquo;Sistem za&scaron;tite žrtava u Crnoj Gori unaprijeđen je uspostavljanjem državnog skloni&scaron;ta za žrtve trgovine djecom u aprilu mjesecu 2024. godine&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Osim državnih inicijativa, civilni sektor igra ključnu ulogu kroz licencirane servise podr&scaron;ke za odrasle žrtve specifičnih oblika eksploatacije.
&bdquo;Ministarstvo je u 2024. godini licenciralo skloni&scaron;te za odrasle, žene žrtve seksualne eksploatacije, kao oblika trgovine ljudima koje vodi NVO&ldquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.&nbsp;

Otkriveno 50 žrtava trgovine ljudima, 36 maloljetnih

NAJPRISUTNIJI OBLIK EKSPLOATACIJE U CRNOJ GORI I DALJE JE PRINUDNO PROSJAČENJE

Dom zdravlja Glavnog grada počeo je sa obavljanjem obaveznih sistematskih pregleda djece za upis u prvi razred osnovne &scaron;kole za &scaron;kolsku 2026/2027. godinu, saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove.&nbsp;
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su rekli da su pregledi obavezni za svu djecu rođenu 2020. godine, kao i one rođene 2019. kojima je odložen upis pro&scaron;le godine.
Pregledi se, kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, obavljaju kod izabranog pedijatra u predhodno zakazanom terminu.&nbsp;
Oni su zamolili sve roditelje i staratelje da na vrijeme zakažu sistematske preglede djece kod izabranog pedijatra.&nbsp;
&ldquo;Pregledi se mogu zakazati putem Call centra ili direktnim dolaskom u Dom zdravlja. &nbsp;Istog dana djeca će primiti i vakcinu koja ih sleduje prema kalendaru obavezne imunizacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Navodi se da sistematski pregled podrazumijeva osnovna antropometrijska mjerenja - mjerenje tjelesne mase i tjelesne visine i uno&scaron;enje dobijenih podataka u karte rasta, da bi se procjenilo da li dijete težinom i visinom odstupa od očekivanog za uzrast i pol.&nbsp;
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su rekli da se obavlja kompletan pregled djeteta po svim organskim sistemima, procjenjuje se stanje vida, sluha i govora, emocionalna i kognitivna zrelost djeteta, kao i grafomotorika.
&ldquo;Ukoliko se nakon pregleda procijeni da postoji potreba za dodatnom konsultacijom, dijete se upućuje na druge specijalističke i subspecijalističke preglede&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Počeli sistematski pregledi za upis u prvi razred osnovne škole

OBAVEZNI PREGLEDI

Novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori, čije je usvajanje predviđeno za drugi kvartal 2026. godine, donosi značajne promjene u pravnom tretiranju roda i pola, ali i visoke novčane kazne za one koji se ne budu pridržavali novih pravila. U izvje&scaron;taju sa javne rasprave o Nacrtu zakona navodi se da su predviđene kazne i do 20.000 eura za kr&scaron;enje rodne ravnopravnosti.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na redefinisanje osnovnih pojmova.
Prema prihvaćenim predlozima iz javne rasprave, zakon jasno razdvaja biolo&scaron;ke karakteristike od dru&scaron;tvenih uloga.
U tekstu se navodi:&bdquo;Rod predstavlja dru&scaron;tveno i kulturolo&scaron;ki uspostavljene uloge, pona&scaron;anja, aktivnosti i svojstva koja se u određenom dru&scaron;tvenom i istorijskom kontekstu pripisuju ženama i mu&scaron;karcima u javnom i privatnom životu, i ne proizlazi nužno iz biolo&scaron;kih karakteristika&ldquo;.
S druge strane, pol je definisan kao skup biolo&scaron;kih karakteristika (hromozomskih, hormonskih, anatomskih) na osnovu kojih se ljudska bića uobičajeno razlikuju na mu&scaron;ki i ženski pol, uz napomenu o postojanju &bdquo;varijacija polnih karakteristika&ldquo;.
Time se u zakon uvodi prepoznavanje interpolnih osoba.
Zakon predviđa kazne za pravna i fizička lica u rasponu od 500 do 20.000 eura ukoliko prekr&scaron;e njegove odredbe.
&ldquo;Novčanom kaznom 500 eura do 20.000 eura kazniće se za prekr&scaron;aj pravno lice, državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave i drugo pravno lice iz člana 4 ovog zakona, ako: 1) ne analizira i ne procjenjuje uticaj odluka na rodnu ravnopravnost ili ne primjenjuje mjere za unapređenje rodne ravnopravnosti u okviru svog djelovanja (član 4 stav 1); 2) ne odredi službenika ili službenicu za rodnu ravnopravnost, odnosno kontakt osobu za rodnu ravnopravnost (član 5); u pripremi javnih politika i akata ne integri&scaron;e rodnu perspektivu na način propisan ovim zakonom (član 18)", ističe se.
Takođe, i ako ne koristi rodno osjetljivi jezik u aktima kojima se odlučuje o pravima, obavezama ili statusu lica, ili nazive radnih mjesta, zanimanja, zvanja i funkcija ne izražava u prirodnom rodu lica na koje se akt odnosi (član 19)...
Među prekr&scaron;ajima koji će se kažnjavati su i neupotreba rodno osjetljivog jezika u aktima kojima se odlučuje o pravima i obavezama građana, propust u prikupljanju statističkih podataka razvrstanih po polu, kao i neuvođenje posebnih mjera kada su za to ispunjeni zakonski uslovi.
Osim institucija, kažnjavaće se i odgovorna lica kaznama od 30 do 2.000 eura, dok bi se preduzetnici mogli suočiti sa kaznama od 150 do 6.000 eura.
Predviđeno je i da svako tijelo koje ima vi&scaron;e od 100 zaposlenih mora imenovati najmanje dva službenika ili službenice zadužene za rodnu ravnopravnost.
Ti službenici će, prema izvje&scaron;taju, koordinisati aktivnosti i izvje&scaron;tavati o sprovođenju zakona, a biće imenovani iz reda postojećih zaposlenih kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje.
Zakon prvi put jasno defini&scaron;e da seksualno uznemiravanje predstavlja direktan oblik diskriminacije, a sankcionisaće se i sama &bdquo;instrukcija za diskriminaciju&ldquo;, bez obzira na to da li je po njoj postupljeno.

Uvode se kazne do 20.000 eura za kršenje rodne ravnopravnosti

KAŽNJAVAĆE SE I NEUPOTREBA RODNO OSJETLJIVOG JEZIKA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa ki&scaron;om i najvi&scaron;om temperaturom do 16 stepenj.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana, a posebno noći, očekuju se jaki pljuskovi sa grmljavinom i jakim južnim vjetrom.
Lokalno su moguće i vremenske nepogode.
Vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare olujne jačine.
Jutarnja temperatura&nbsp; minus osam do devet stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura četiri do 16 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, do 16 stepeni

.LOKALNO SU MOGUĆE I VREMENSKE NEPOGODE

Na mareografskim stanicama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) u Baru i Kotoru u srijedu su registrovani najvi&scaron;i nivoi mora od početka instrumentalnih mjerenja, saop&scaron;teno je iz ZHMS.&nbsp;
Navodi se da je u Baru izmjeren nivo od +81 centimetra (cm) iznad srednjeg nivoa mora (MSL), dok je u Kotoru zabilježeno +79 cm iznad MSL.
&ldquo;Ove vrijednosti prema&scaron;uju prethodne istorijske maksimume za čak osam cm u Baru i devet cm u Kotoru, &scaron;to predstavlja izuzetno rijedak i statistički značajan događaj&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Zavoda su naglasili da kontinuirani niz mjerenja nivoa mora na tim lokacijama u digitalnom obliku traje gotovo 20 godina.
Oni su naveli da je u tom periodu ukupni raspon između najnižeg i najvi&scaron;eg ikada zabilježenog nivoa mora iznosio približno 130 cm.
Kako su kazali iz ZHMS, probijanje dosada&scaron;njeg apsolutnog maksimuma za gotovo deset cm predstavlja izuzetno odstupanje u odnosu na dosada&scaron;nju varijabilnost sistema.
&ldquo;Drugim riječima, u okviru cjelokupnog dvodecenijskog opsega oscilacija, zabilježeni porast predstavlja naglu i ekstremnu promjenu granica do sada registrovanih vrijednosti&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Zavoda su naveli da je, prema sinoptičkoj situaciji, najvjerovatniji uzrok ovako visokih nivoa mora kombinovani efekat sniženog atmosferskog pritiska i dugotrajnog djelovanja snažnog južnog i jugoistočnog vjetra.
&ldquo;Poznato je da pad atmosferskog pritiska od 1 hPa može izazvati porast nivoa mora od približno 1 cm (tzv. inverzni barometarski efekat), dok snažni južni vjetrovi dodatno potiskuju vodenu masu prema obali, naročito u zatvorenijim i morfolo&scaron;ki specifičnim područjima kao &scaron;to je Bokokotorski zaliv&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da, kada se ti meteorolo&scaron;ki faktori poklope sa fazom povi&scaron;ene astronomske plime, dolazi do pojave ekstremnog nivoa mora.
Takvi događaji, kako se navodi, spadaju u kategoriju meteorolo&scaron;ki uslovljenih ekstremnih nivoa mora (storm surge efekti), koji predstavljaju jedan od ključnih rizika za obalne zone.
&ldquo;Iako ne ukazuju na trenutni trajni porast srednjeg nivoa mora, njihova učestalost i intenzitet zahtijevaju pažljivo praćenje i detaljne analize, posebno u kontekstu klimatskih promjena i dugoročnih trendova&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz ZHMS su kazali da mareografske stanice, koje kontinuirano mjere nivo mora 24 sata dnevno tokom cijele godine, omogućavaju precizno praćenje takvih pojava na Jadranu i pružaju ključne podatke za analize ekstremnih događaja i procjenu rizika.
Ti podaci, kako su naveli, od posebne su važnosti za pomorstvo, luke, luke nautičkog turizma, ali i planiranje obalnih infrastruktura i mjera prilagođavanja.
&ldquo;Usljed sve većih klimatskih i meteorolo&scaron;kih fluktuacija, pravovremeno praćenje i analiza nivoa mora postaju sve značajniji za razumijevanje lokalnih uticaja i za razvoj adekvatnih odgovora na moguće ekstremne uslove na Jadranskom moru&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Registrovani ekstremni nivoi mora u Baru i Kotoru

SAOPŠTENO IZ ZAVODA ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU

&nbsp;U Crnoj Gori jutros je najvi&scaron;e snijega izmjereno na Žabljaku 63 centimetra, objavljeno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Prema tim podacima u Kola&scaron;inu ima 24 centrimetra snijega, Pljevljima 17, &Scaron;avniku &scaron;est, prenosi agencija Mina.
U Andrijevici i Gusinju izmjerena su po četiri centimetra i u Rožajama dva.
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je u jutarnjim i prijepodnevnim satima, uz povećanu oblačnost, moguć slab snijeg, dok se popodne očekuju sunčani intervali.

Na Žabljaku najviše snijega 63 centimetra

PODACI ZAVODA ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je u jutarnjim i prijepodnevnim satima, uz povećanu oblačnost, moguć slab snijeg, dok se popodne očekuju sunčani intervali.
Jutarnja temperatura&nbsp; minus sedam do sedam stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura nula do 15 stepeni.

Tokom dana sunčani periodi, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Nakon vi&scaron;e decenija zapu&scaron;tenost, kanal Mareza ponovo je u potpunosti prohodan. Uklonjene su i posljednje prepreke, pa voda slobodno teče cijelom trasom kanala.
&bdquo;Ključna poruka je da je ovo lekcija za sve nas, da ne treba da devastiramo ono &scaron;to je urađeno i da moramo da uzmemo u obzir javno dobro, kao &scaron;to je to slučaj sa kanalom Mareza&ldquo;, naveo je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
Uskoro će biti oči&scaron;ćena i okolina kanala, kaže Spalević.
&ldquo;Rekli smo da će biti do kraja marta, a očekuje se da će biti vjerovatno do sredine marta&ldquo;, dodao je on.
U Vodovodu očekuju da sa prohodnim kanalom, voda sa Mareze bude mnogo manje zamućena nego do sada.
&bdquo;Očekujemo da će aktivnosti na či&scaron;ćenju kanala imati pozitivan efekat imati pozitivan efekat i pojavu mutnoće kroz samu filtraciju izvora, ali precizne podatke ćemo moći da damo tek &nbsp;kroz duži proizvod posmatranja i detaljniju analizu podataka&ldquo;, istakla je Ma&scaron;a Knežević iz GP Vodovod.
Prema podacima iz gradskog Vodovoda broj dana pojave zamućenja vode u januaru bio jedevet, dok se prethodnih godina taj broj kretao između petnaest i dvadeset.
Zavr&scaron;etkom radova građani Podgorice mogu očekivati i stabilnije vodosnabdijevanje i sigurniji sistem odvodnjavanja, &scaron;to predstavlja veliki korak ka očuvanju javnog dobra i infrastrukture grada, poručio je Spalević.

Spalević: Kanal Mareza potpuno prohodan; Knežević: Čišćenje imalo pozitivan efekat i na čistoću vode

"GRAĐANI PODGORICE MOGU OČEKIVATI I STABILNIJE VODOSNABDIJEVANJE I SIGURNIJI SISTEM ODVODNJAVANJA"

Nivo vode na rijeci Bojani je u značajnom porastu. Poplavljena je ulica koja vodi od mosta do u&scaron;ća rijeke Bojane, zbog čega je prolaz otežan. Do rasta vodostaja dolazi i usljed ispu&scaron;tanja vode iz hidroelektrana u Albaniji.
Iz Op&scaron;tine Skadar su obavijestili javnost da je Albanska elektroenergetska korporacija &nbsp;započela kontrolisana ispu&scaron;tanja vode iz hidroelektrana na kaskadi rijeke Drim: Hidroelektrane Fierza, Koman i Vau i Dejes.
Kao posljedica ovih ispu&scaron;tanja, kao i zbog padavina i porasta temperatura, tokom poslijepodneva zabilježen je porast nivoa rijeka Drim i Bojane, kao i Skadarskog jezera. Situacija može dovesti do daljeg rasta vodostaja.
Op&scaron;tina Skadar preduzela je sve neophodne mjere za upravljanje situacijom u saradnji sa službama civilne za&scaron;tite. Ekipe su na terenu, u stalnom nadzoru i u punoj pripravnosti za svaki dalji razvoj događaja.

Nivo vode na Bojani u porastu zbog ispuštanja iz albanskih hidroelektrana

EKIPE U PUNOJ PRIVRAPVNOSTI

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u ranim jutarnjim satima će jo&scaron; biti jakih i obilnijih padavina, a ponegdje moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
U vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg, a krajem dana i tokom noći snijeg je moguć i u nižim predjelima.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, uglavnom južni, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima u skretanju na sjeverni smjer.
Jutarnja temperatura dva do 11, najvi&scaron;a dnevna tri do 15 stepeni.

Danas obilne padavine