Društvo

Iz Samostalnog sindikata zdravstva očekuju da će, nakon pregovora sa Ministarstvom zdravlja o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, srednjem medicinskom kadru plate biti uvećane od 100 do 150 eura, dok iz Sindikata slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore tvrde da će to uvećanje biti samo oko 30 eura, ako se ukinu stimulacije medicinskim sestrama.
Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović kazao je za Portal RTV Podgorica da bi medicinske sestre trebalo da dobiju značajno povećanje zarada.
&bdquo;Trenutno se vode pregovori za uvećanje plata nemedicinskom kadru. O detaljima ne bih dok sve ne defini&scaron;emo do kraja i potpi&scaron;emo GKU za zdravstvenu djelatnost. Ukoliko se dosada&scaron;nje sprovede za srednje medicinsko osoblje, biće povećanje koje do sada nije bilo u jednom aktu od najmanje 15 odsto, tako da svako obja&scaron;njenje je suvi&scaron;no, ali ovim GKU planiraju se i mnoga druga povećanja, tako da ovaj Ugovor treba iz vi&scaron;e uglova posmatrati. 
U ovom trenutku tragamo za modelom uvećanja zarade za &bdquo;I&ldquo; grupu zapo&scaron;ljenih sa akcentom na srednje nemedicinsko osoblje. Takođe, sindikatima će se kao socijalnim partnerima Ministarstva zdravlja, dati mnoga &bdquo;ovla&scaron;ćenja&ldquo; u kontroli zarada jer i dalje u sistemu postoje &bdquo;zloupotrebe&ldquo; i mogu se neophodna sredstva iznaći unutar samog sistema, gdje ima novca&ldquo;, kazao je Babović.
Babović navodi da je riječ o povećanju koeficijenata za 15 odsto, dok će uvećanje za pojedine podgrupe biti i veće. Upitan da li če biti ukinuta stimulacija srednjem medicinskom kadru, na &scaron;ta ukazuju zaposleni iz KCCG, Babović je odgovorio da neće.
&bdquo;Pa sada, prosjek povećanja će u prosjeku biti od 100 do 150 eura . Stimulacije ostaju kao dodatna sredstva. Medicinskim sestrama je osnovna plata trenutno od 630 do 670 eura, međutim postoje ostala davanja koje zapo&scaron;ljeni ostvaruje drugim angažmanom u procesu rada (smjenski rad, pripravnost, noćni rad, dopunski rad i sl.), najugroženije su sestre jutarnje smjene, koje nemaju ostala davanja, tako da vjerujem da ćemo ovim planiranim povećanjem, uravnotežiti dosta nelogičnosti u odnosu na NKV zapo&scaron;ljenih u sistemu. Takođe, jo&scaron; je gore stanje sa farmaceutskim tehničarima kojima su koeficijenti 6.05 u ovom trenutku&ldquo;, naveo je Babović.
Obja&scaron;njava da bi za farmaceutske tehničare povećanje po projekciji trebalo da iznosi od 150 do 180 eura.
&bdquo;Tako da je to ne&scaron;to &scaron;to bi bilo i te kako značajno, znatno vi&scaron;e od 15 odsto. Ti isti koji ovo žele da devalviraju tražili su povećanje od 7-10 odsto. S tim, napominjem biće i drugih povećanja i davanja kojih do sada nikad nijesu bila zastupljena u GKU, ako ispo&scaron;tuju ono &scaron;to je dogovoreno i ono &scaron;to jo&scaron; trebamo da finalizujemo &bdquo;, dodao je Babović
Predsjednik Sindikata slobodnih radnika Željko Milićević ocijenio je za Portal RTV Podgorica da, znajući dosada&scaron;nje rezultate i načine pregovaranja reprezentativnih sindikata zdravstva prilikom izmjena GKU, uop&scaron;te nijesu iznenađeni takvim epilogom.
&bdquo;Upravo smo očekivali epilog koji je nepovoljan za zaposlene Kliničkog centra. Predlog izmjena koeficijenata koje su medijski predstavili pregovarači nije obuhvatio povećane koeficijente za zaposlene Kliničkog centra u odnosu na ostatak zdravstvenog sistema &scaron;to je donekle bio i zahtjev Odbora medicinskih sestara i tehničara koji su protestvovali zbog toga. 
Drugo, izmjenama GKU se ukida stimulacija sestrama od 10 i 5 procenata koja se već isplaćuje preko godinu dana a koju smo kao sindikat zdu&scaron;no podržali kad je uvedena. Istovremeno se povećavaju koeficijenti za 10 i 15 odsto koji realno kad se ukine stimulacija čine nominalni iznos povećanja u odnosu na sada&scaron;nju zaradu od 20 do 30 eura odnosno čak manje od pet odsto&ldquo;, istakao je Milićević.
On tvrdi da tako da sve izjave koje dolaze od&nbsp; pregovarača, &bdquo;da su sestre i tehničari dobili povećanje u odnosu na sada&scaron;nju zaradu od 100 do 120 eura je čista manipulacija&ldquo;.
&bdquo;To bi bila istina da se izmjenama GKU ne ukida stimulacija. I treće,izmjenama GKU nije obuhvaćen dio zdravstvenih saradnika i ponovo se taj dio sistema diskrimini&scaron;e kroz izmjene GKU kao i prije pet godina &scaron;to je nepravedno i ponižavajuće. Evidentno je da se proces pregovaranja vodio netransparentno,,nisu se uzeli u obzir svi predlozi zainteresovanih strana a koliko je sve to neozbiljno pokazuje podatak da su sindikati pregovarači prvog januara 2024 godine tražili povećanje od 17 odsto a danas dvije godine kasnije pristaju na povećanje od 10 i 15.
 Ovo nam po ko zna koji put pokazuje da zaposleni u zdravstvu dugi niz godina nemaju istinske reprezentativne sindikate, koji preko svojih lidera dr Babovića i Radonjića u kontinuitetu donose i potpisuju &scaron;tetne ugovore za zaposlene zdravstvenog sistema&ldquo;, kazao je Milićević.

Babović: Medicinskim sestrama uvećanje zarada od 100 do 150 eura; Milićević: Ukidanjem stimulansa plate veće samo 30 eura

PODIJELJENJA MIŠLJENJA

Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcioni&scaron;u, kao &scaron;to je to učinila Evropska unija - rekao je biv&scaron;i ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugo&scaron;a.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugo&scaron;a, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da &ldquo;gatate u plećku&rdquo; da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus&hellip; Kad se zaređaju lo&scaron;e godine, kao &scaron;to je ova i pro&scaron;la za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada povr&scaron;ina zasijanih krompirom. Pro&scaron;le godine smo imali kupus koji je ko&scaron;tao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugo&scaron;a, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E.
Inženjer agronomije i dugogodi&scaron;nji poljoprivrednik obja&scaron;njava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao &scaron;to je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovni&scaron;tvo. Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato &scaron;to mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi oti&scaron;li na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugo&scaron;a.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugo&scaron;a navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovni&scaron;tvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni tro&scaron;kovi&hellip; Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkurenti, dobijaju vi&scaron;e od 70 odsto ukupnih tro&scaron;kova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugo&scaron;a.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono &scaron;to se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugo&scaron;a, porediti sa onim &scaron;to uvozimo, jer se sve &scaron;to dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najče&scaron;će čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nesta&scaron;icu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistijerna iz uvoza - zaključio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

"NE MOŽETE SE BAVITI POLJOPRIVREDOM PA DA 'GATATE U PLEĆKU' DA ĆE OVA SEZONA BITI DOBRA ZA KROMPIR, ONA ZA LUBENICU, KUPUS..."

Podgorica je&nbsp;suočena sa saobraćajnim gužvama koje se vi&scaron;e ne vezuju samo za jutarnji i popodnevni &scaron;pic. Zastoji, spor protok vozila i nepregledne kolone bilježe se gotovo tokom cijelog dana.
 Vozači kažu da putovanja kroz grad traju duplo duže nego ranije, a nervoza zbog nepredvidivog saobraćaja postaje svakodnevica.
"Nepropisno parkiranje je najveći problem u užem gradskom jezgru, a preko dana, za neku najobičniju obavezu, koja bi, u normalnim uslovima trajala pola sata, ostanem i do sat i po, dva."
"Gužve su izjutra kad ide na posao i kad se vraćamo. Kad sam vozač onda kritikujem pje&scaron;ake, kad sam pje&scaron;ak kritikujem vozače. Vi&scaron;e vremena ostajem u saobraćaju nego samo u obavezi koju trebam da zavr&scaron;im."
Saobraćajni vje&scaron;tak Igor Radojević ističe da je glavna nevolja nagli rast broja vozila, nedovoljna protočnost ključnih raskrsnica i nedostatak alternativnih saobraćajnica.
"Kratkoročna rje&scaron;enja, po mom mi&scaron;ljenju, ne mogu dati neki rezultat. To je možda samo ga&scaron;enje požara, ali čini mi da se u ovom trenutku neki saobraćaj može izmjestiti kroz jednosmjerne ulice. Da neke ulice budu jednosmjerne i da na taj način se ubrza protok. Naravno, parkiranje vozila u tim ulicama da se potpuno ograniči sa jedne strane, da ne bi bilo zaustavljanja i dodatnog otežavanja protoka. Ali treba tražiti neko dugoročno i održivo rje&scaron;enje kroz obilaznice i tranzitne saobraćajnice oko Podgorice", kazao je Radojević.
Dok građani svakodnevno gube sate u kolonama, stručnjaci upozoravaju da će se situacija dodatno pogor&scaron;avati dok se ne sprovedu sistemska rje&scaron;enja. Podgorica čini se već odavno ima gužve kao veliki evropski grad, ali ne i infrastrukturu koja to može da izdrži.

Saobraćajne gužve sve veće u Podgorici; Radojević: Glavna nevolja nagli rast broja vozila, nedovoljna protočnost ključnih raskrsnica ...

SPOR PROTOK VOZILA I NEPREGLEDNE KOLONE BILJEŽE SE GOTOVO TOKOM CIJELOG DANA

U južnim oblastima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno, a u sjevernim oblačno i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru su moguće veoma slabe padavine tek ponegdje.
Vjetar će biti uglavnom slab promjenljivog smjera, na jugoistoku mjestimično umjeren sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura minus jedan do 16 stepeni.

Danas oblačno, uglavnom suvo

DO 16 STEPENI

U Botunu su se jutros okupili mje&scaron;tani zbog najavljene inspekcija &scaron;atora postavljenog na mjestu gdje je planirano da se gradi postrojenje za preradu otpadnih voda.
Uprava za inspekcijske poslove izdala je nalog da sagleda stanje i vidi da li je &scaron;ator u Botunu postavljen na mjestu gdje smije ili ne.
To je poručio u ponedjeljak gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović na sjednici gradskog parlamenta.

Mještani čekaju inspekciju u Botunu zbog šatora

NA MJESTU GDJE JE PLANIRANO DA SE GRADI POSTROJENJE ZA PRERADU OTPADNIH VODA

Zdravstvena inspekcija, u saradnji sa Inspekcijom rada Ministarstva rada i socijalnog staranja, sprovodiće pojačani inspekcijski nadzor nad radom privatnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, na inicijativu ministra zdravlja Vojislava &Scaron;imuna.
Iz Ministarstva&nbsp;zdravlja saop&scaron;teno je da je cilj nadzora provjera po&scaron;tovanja važećih zakonskih propisa iz oblasti zdravstva i radnih odnosa uključujući zakone o zdravstvenoj za&scaron;titi, o pravima pacijenata, o zbirkama podataka iz oblasti zdravstva, ljekovima i medicinskim sredstvima, kao i Zakon&nbsp;o radu, čija je primjena u nadležnosti Inspekcije rada. 
&ldquo;Kroz zajedničke aktivnosti dvije inspekcije biće sprovedena kontrola zakonitosti rada privatnih zdravstvenih subjekata, za&scaron;tite prava pacijenata, bezbjednosti i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, uslova rada i po&scaron;tovanja radnih prava zaposlenih&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
&Scaron;imun je naglasio da je cilj kontrola unapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene za&scaron;tite građana, jačanje povjerenja u zdravstveni sistem i osiguranje da svi pružaoci zdravstvenih usluga posluju u skladu sa zakonom. 
On je rekao da je zadatak Ministarstva&nbsp;da građanima obezbijede sigurnu, kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu uslugu, bez izuzetka. 
&ldquo;Pojačani nadzor nad privatnim zdravstvenim ustanovama sprovodimo kako bismo osigurali da se zakoni po&scaron;tuju, da su pacijenti za&scaron;tićeni i da zaposleni rade u adekvatnim uslovima. Građani Crne Gore imaju pravo na zdravstveni sistem kojem mogu potpuno da vjeruju&ldquo;, poručio je &Scaron;imun.

Šimun inicirao pojačani nadzor privatnih zdravstvenih ustanova

"KAKO BISMO OSIGURALI DA SU PACIJENTI ZAŠTIĆENI I DA ZAPOSLENI RADE U ADEKVATNIM USLOVIMA"

Zamjena tehnologije infrastrukture 5G mreže kineskih proizvođača Huawei i ZTE u upotrebi kod jedne od tri telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori, koju će, kako je najavio prije desetak dana, potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj predložiti izvr&scaron;noj vlasti, neće biti moguća u kratkom roku.
Upitno je da li postoje i pravne prepreke, s obzirom na to da je Vlada Dritana Abazovića sa mađarskim vlasnikom crnogorske kompanije potpisala sporazum o &scaron;irenju te infrastrukture, kazao je za Antenu M analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović.
&ndash; Vlasnik, kompanija iz Mađarske, potpisala je sporazum sa Vladom Dritana Abazovića o &scaron;irenju infrastrukture 5G mreže u Crnoj Gori. &Scaron;to se tiče zamjene te tehnologije, ne znam koliko je to trenutno izvodljivo, te da li postoje neke određene pravne procedure. Takođe, sigurno neće biti ni jeftino, a sigurno će dugo i trajati s obzirom na to da je to skupa tehnologija i nije jednostavno da se zamijeni. Da li je to u su&scaron;tini izvodljivo u nekom kraćem vremenskom periodu &ndash; nije. Ali, pitanje je i da li će toga uop&scaron;te biti. Znate, u Crnoj Gori imamo praksu saop&scaron;tenja i inicijativa koje na kraju nikada ne zažive. Ne bih volio da se ovo upravo zavr&scaron;i kao reakcija Vlade na upozorenje Stejt Departmenta, već da Vlada su&scaron;tinski prepozna bezbjednosne rizike koje predstavlja kineska tehnologija kao dio 5G mreže u telekomunikacijama u Crnoj Gori &ndash; kazao je Banović.
On poja&scaron;njava u čemu leže ti bezbjednosni rizici.
&ndash; Odgovor leži u tome &scaron;to zakon o nacionalnom bezbjednosti Narodne Republike Kine jasno propisuje da sve kineske kompanije moraju da dijele svoje podatke sa bezbjednosnim službama te države. To znači da kompanije poput Huaweija moraju sve podatke koje prikupe u svojim baznim 5G stanicama da dijele sa kineskim službama. 
To je razlog na koji smo mi ukazali u studiji DFC-a o kineskom uticaju u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i na&scaron;u državu, iz juna ove godine, a koji je proizveo pozitivne reakcije u Crnoj Gori. Postupak i izjava potpredsjednika Vlade, Nika Đeljo&scaron;aja, je pozitivan znak. Nažalost, možda je malo kasno do&scaron;ao, ali za dobre stvari nikada nije kasno. Ono &scaron;to je važno je da se Crna Gora uskladi sa, prvenstveno, bezbjednosnim standardima NATO-a, koji takođe konstantno upozorava na pomenute bezbjednosne rizike. S obzirom na to da smo mi dio kolektivne bezbjednosti, eventualni rizici za crnogorsku sigurnost predstavljaju rizike i za bezbjednost svih drugih država &ndash; kazao je Banović.
Iz Stejt Departmenta ranije su radiju Slobodna Evropa kazali da prisustvo opreme nepouzdanih dobavljača u kritičnoj infrastrukturi predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost Crne Gore, SAD i NATO-a i pozvali da se prioritet da nacionalnoj bezbjednosti i privatnosti u odnosu na &bdquo;jeftiniju opremu i usluge&ldquo; u svim nabavkama kritične infrastrukture.

Banović: Realizacija Đeljošajeve inicijative za uklanjanje kineske 5G opreme neizvjesna

"VLADA DRITANA ABAZOVIĆA SA MAĐARSKIM VLASNIKOM CRNOGORSKE KOMPANIJE POTPISALA SPORAZUM O ŠIRENJU TE INTRASTRUKTURE"

Liste čekanja za radiolo&scaron;ke preglede u podgoričkom Domu zdravlja skraćene su sa pola godine na najvi&scaron;e dva mjeseca, pa su trenutno prvi slobodni termini krajem januara ili početkom februara, kazala je u Bojama jutra TV Vijesti Dragana Perović Durković direktorica podgoričkog Doma zdravlja.
Svi prioritetni pacijenti, kako obja&scaron;njava, mogu preglede zakazati i ranije na &scaron;alteru radiolo&scaron;ke ambulante, dok ostali zakazuju elektronskim putem kod svog izabranog ljekara.
&ldquo;Uspjeli smo da skratimo liste čekanja za radiolo&scaron;ka snimanja tako &scaron;to smo od juna angažovali konsultante, s obzirom na to da nemamo dovoljno kadra. Na radiolo&scaron;ke preglede se čeka dva mjeseca, i to važi za neprioritetne grupe. Tu spadaju ultrazvuk dojki, abdomena, &scaron;titne žlijzde, razni rendgeni (degenerative), ko&scaron;tani sistem na koji se čekalo i do deset mejseci. Angažovali smo tehničare koji će tokom vikenda raditi snimanja, RTG snimanja, a ti snimci će tokom nedjelje da se čitaju. Na&scaron;i radiolozi rade u dopunskim ambulantama&rdquo;, istakla je Perović Durković.

Durković: Liste čekanja za radiološke preglede u Domu zdravlja Podgorica skraćene na najviše dva mjeseca

TVRDI DA SU TRENUTNO PRVI SLOBODNI TERMINI KRAJEM JANUARA ILI POČETKOM FEBRUARA

Iz podgoričkog Vodovoda saop&scaron;tili su da je voda sa vodoizvori&scaron;ta Mareza ispravna za piće.
"Prema najnovijim rezultatima fizičko-hemijskih analiza vode sa izvori&scaron;ta Mareza, vrijednost mutnoće pala je ispod propisane granične vrijednosti, saop&scaron;teno je iz podgoričkog preduzeća Vodovod i kanalizacija.Shodno tome, voda sa gradskih česmi je ispravna za piće&rdquo;, navode iz Vodovoda.
<div class="entry-content herald-entry-content">
&nbsp;
</div>
&nbsp;
&nbsp;

Voda sa Mareze ispravna za piće

SAOPŠTENO IZ PODGORIČKOG VODOVODA

Ko zna koji put se ponavlja da Agencija za sprečavanje korupcije nije nezavisna, niti je institucija koja radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.
On je komentarisao odluku ASK-a donesenu pro&scaron;le sedmice, po kojoj je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekr&scaron;io zakon, jer nije na vrijeme prijavio četiri sata iz svoje kolekcije za koje pomenuta Agencija smatra da su vrijednosti veće od 10.000 eura.
Nova odluka donesena je &scaron;est i po godina nakon &scaron;to je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela inicijativu za ocjenu vrijednosti satova tada&scaron;njeg &scaron;efa države, a na osnovu fotografija koje su bile objavljene u medijima. ASK je u prvoj odluci, donesenoj 2019, odbacila tu inicijativu, tvrdeći da novinski članci nijesu pravno relevantni dokazi. Đukanović je tada naveo da ne posjeduje dva od tri sata iz inicijalne prijave, te da je treći dobio kao poklon jo&scaron; devedesetih godina. 
Na osnovu uputstava Upravnog suda iz 2021. godine, postupci vje&scaron;tačenja su ponovljeni. Procedura je trajala do sredine pro&scaron;le sedmice, kada je ASK utvrdila da je Đukanović prekr&scaron;io Zakon o sprečavanju korupcije jer tokom i po prestanku funkcije nije prijavio najmanje četiri vrijedna sata pojedinačne vrijednosti veće od 10.000 eura &ndash; i to na osnovu vi&scaron;estrukog vje&scaron;tačenja, navodno, originalnih fotografija koje su objavile novinske kuće Dan i Vijesti. Uz to, drugi sudski vje&scaron;tak je procjenjivao vrijednosti prikazanih predmeta na osnovu cijena sa otvorenog trži&scaron;ta luksuznih satova, jer proizvođači nijesu dostavili tražene podatke. 
Tako su nove procijenjene vrijednosti pokazale da četiri sata prelaze zakonski prag, dok preostala tri nijesu mogla biti nesporno utvrđena kao pokretna imovina vrednija od 10.000 eura.
ASK je u odluci navela kako nije prihvatila tvrdnju Đukanovića da je jedan sat poklon iz ranijeg perioda, jer to nije potkrijepio dokazima. No, nije precizirala da li je utvrđivano koliko su stari snimci na kojima se vide satovi koji nijesu bili prijavljeni ni u jednom imovinskom izvje&scaron;taju biv&scaron;eg predsjednika.
Na odluku je reagovao sam Đukanović, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom slučaju, sa ciljem kompromitacije, a da će konačnu riječ dati nadležno tužila&scaron;tvo. Kako je pojasnio, ASK je u njegovom slučaju nezakonito primijenio Zakon o sprečavanju korupcije iz 2024, jer je postupak pokrenut na inicijativu MANS-a iz 2019, a da je retroaktivna primjena zakona zabranjena Ustavom. Takođe je naveo kako ASK poku&scaron;ava da opravda postupanje mi&scaron;ljenjem Ministarstva pravde, i optužio Agenciju i njenog vr&scaron;ioca dužnosti direktora, Du&scaron;ana Drakića, za političku zloupotrebu funkcije, te da namjerno iskrivljuje činjenice i nalaze vje&scaron;taka. 
To je potkrijepio saznanjem da su fotografije na kojima su dva sata za koje mu se pripisuje vlasni&scaron;tvo &ndash; foto-montaža, ali da je taj dio nalaza vje&scaron;taka izostavljen u odluci ASK-a. Kako je dodao, postupak je nezakonito pro&scaron;iren na nove satove, iako je ASK smjela da razmatra samo tri iz inicijative MANS-a, te da je navodna afera počela procjenom od 1,5 miliona eura, a konačna vrijednost je oko 63.000 eura - ne računajući sat koji je priznao da posjeduje.
Za advokata Veselina Radulovića, obrazloženje odluke ASK-a je pravno &bdquo;poprilično sporno i manjkavo&ldquo;.
- Ko zna koji put se ponavlja da ta institucija nije nezavisna, niti radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese. Za&scaron;to to kažem? Radi se o predmetu koji je pokrenut po inicijativi MANS-a jo&scaron; 2019. godine. Vje&scaron;tačenje je određeno upravo na zahtjev ASK-a, a mediji su prenijeli djelove nalaza vje&scaron;taka u kome je navedeno upravo ono &scaron;to je Đukanović istakao: da se radi o falsifikovanim fotografijama &ndash; naveo je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, sve to je trebalo i moralo da bude predmet ocjene u odluci ASK-a.
- Nakon svega, imamo neku odluku koja - čak i ako se ispostavi kao zakonita, a mislim da je jako sporna - neće imati nikakav efekat, jer u ovom momentu nije moguće pokrenuti čak ni prekr&scaron;ajni postupak protiv Đukanovića &ndash; dodao je on.
Radulović je podsjetio kako Đukanović vi&scaron;e nema nikakve obaveze prema ASK-u, čak ni dostavljanje izvje&scaron;taja, jer već izvjesno vrijeme nije javni funkcioner. Tim prije &scaron;to je biv&scaron;i predsjednik potvrdio kako je uredno dostavljao izvje&scaron;taje o imovini u roku u kome je to po zakonu bio obavezan.
- Priče da se predmet o imovini Đukanovića dostavlja tužila&scaron;tvu, takođe tumačim kao politički marketing, jer niko nije saop&scaron;tio o kojem krivičnom dijelu se eventualnom radi. Da bi se neki predmet od strane ASK-a predao tužila&scaron;tvu, mora postojati osnovana sumnja da je izvr&scaron;eno konkretno krivično djelo, koje propisuje važeće zakonodavstvo &ndash; pojasnio je on.
Takođe je podsjetio da u na&scaron;em zakonodavstvu jo&scaron; ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje, ali ni da ASK do danas nije precizirala o kojem krivičnom djelu se radi.
- To je jedna vrsta političke priče i političkog marketinga koji će, u su&scaron;tini, na kraju ostati bez ikakvog efekta kada je u pitanju pravni epilog. ASK može formalno dostaviti predmet tužila&scaron;tvu, ali ako su smatrali da se radi o krivičnom djelu - bili su u obavezi da prekinu postupak i ne donose bilo kakvu odluku. Jer, ASK ne može da vodi postupak u predmetu za koji postoji osnovana sumnja da je izvr&scaron;eno krivično djelo &ndash; istakao je Radulović.
Zbog toga smatra spornim odluku Agencije da dostavi tužila&scaron;tvu predmet, navodi Radulović. 
- Upravo zato &scaron;to nije mogla precizirati o kojem krivičnom djelu se, eventualno, radi. Jer, ponavlja, u na&scaron;em zakonodavstvu ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje javnih funkcionera.
Bilo bi korisno da smo ga imali, ali u ovom momentu ga nemamo. Čak i ako se donese u nekom budućem periodu - za &scaron;ta smo vidjeli da postoje najave - ono opet ne može biti primijenjeno u ovom slučaju, retroaktivno. Zato me sa pravne strane zanima &scaron;ta ASK smatra za koje krivično djelo postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvr&scaron;io. Jer, samo posjedovanje bilo kojeg sata nije krivično djelo ako se ne posjeduju dokazi koji ukazuju na osnovanu sumnju da je ta imovina stečena izvr&scaron;enjem nekog od krivičnih djela koja trenutno postoje u crnogorskom zakonodavstvu &ndash; ukazuje Radulović.
Radulović nije optimista da će biti adekvatne ni neke naredne odluke ASK-a koje se tiču dokaza o neprimjerenom životnom stilu funkcionera, bez obzira da li je riječ o vlasti prije 2020. godine ili nakon toga.
- Jer, ASK po mom sudu nije promijenio praksu - barem su&scaron;tinski - u odnosu na ono &scaron;to je bilo prije 2020. godine. Ono &scaron;to se možda promijenilo jeste odnos prema određenim političarima. Rukovodstvo ASK-a je uvijek gledalo da radi ne&scaron;to &scaron;to se može otvoreno tumačiti kao postupanje u interesu onih koji vr&scaron;e vlast. To je do 2020. godine, znamo, dominantno bila Demokratska partija socijalista. Sada su to neke druge partije. Dok god imamo institucije koje vi&scaron;e vode računa o tome da zadovolje politički interes onih koji vr&scaron;e vlast, nećemo imati ni odgovarajuću praksu, a ni ambijent kakav bi trebalo da imamo. To je onaj koji će obezbijediti vladavinu prava, a vladavina prava bi trebalo sasvim sigurno da se primijeni upravo prema onima koji vr&scaron;e vlast &ndash; zaključuje sagovornik Pobjede.
ASK danas SDT-u dostavlja dokumentaciju o Đukanovićevim satovima
Agencija za sprečavanje korupcije danas će Specijalnom tužila&scaron;tvu dostaviti dokumentaciju vezanu za satove biv&scaron;eg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, saop&scaron;tio je vr&scaron;ilac dužnosti direktora te institucije Du&scaron;an Drakić.
Drakić je sinoć, gostujući u emisiji &bdquo;Načisto&ldquo; na televiziji Vijesti, odbacio tvrdnje Đukanovića da su slike njegovih satova fotomontaža. Ustvrdio i da to &scaron;to je biv&scaron;i predsjednik odlučio da vi&scaron;e neće da se izja&scaron;njava na nalaz ASK-a, zapravo znak priznanja.
- Jasno je jedan vje&scaron;tak rekao koji su satovi, drugi je rekao jasno i koncizno kolika je vrijednost satova, koliko se kreće aukcijska vrijednost i ono &scaron;to mi je najbitnije, a to je praksa Evropskog suda za ljudska prava, koja je negdje i logična. Ćutanje i neizja&scaron;njavanje okrivljenog u postupku je pretpostavka da nema dokaze i to može biti olak&scaron;avajuća okolnost za njega - rekao je Drakić.

Radulović: Odluka ASK-a u slučaju Đukanovića je politički marketing koji će ostati bez pravnog epiloga

"OBRAZLOŽENJE ODLUKE AGENCIJE JE PRAVNO POPRILIČNO SPORNO I MANJKAVO“

Botunjani imaju rok od tri dana da uklone &scaron;ator - odluka je komunalne inspektorke Glavnog grada. Mje&scaron;tani i dalje negoduju. Poručuju da će braniti Botun i Zetu, a najstariji među njima inspektroki su uručili cvijeće. 
Poručuju da nema razloga da inspekcija reaguje jer, kako kažu, koriste svoja ustavom zagarantovana prava na protest. Navode i da je parcela na kojoj se nalazi &scaron;ator trenutno na teritoriji Glavnog grada, ali da će razgraničenje između dvije op&scaron;tine pokazati da ipak pripada op&scaron;tini Zeta.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović kazao je da će vrlo brzo razapeti jo&scaron; &scaron;atora.
"Dove&scaron;ćemo traktore, kamione i &scaron;lepere. Ovdje će, sigurni budite, izaći preko 5.000 građana. Imaćemo živi &scaron;tit i ma&scaron;ine, neće imati čistu teritoriju i neće imati rje&scaron;enje", kazao je Asanović.
Mje&scaron;tani Botuna danima protestuju na mjestu gdje je planirana izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice. Oni se svakodnevno okupljaju u jednom &scaron;atoru odakle poručuju da izgradnje kolektora na njihovoj teritoriji ne može biti.

Inspekcija naložila uklanjanje šatora u Botunu, mještani odbili