Ljekarska komora Crne Gore je predstavila javnosti sveobuhvatni dokumentarni film o istorijatu crnogorske zdravstvene kulture sa fokusom na ljekarsku profesiju. Svečana projekcija je održana u subotu veče na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a iste večeri je imala i televizijsku premijeru na Javnom servisu.

Uz podsjećanje na Hipokrata koji je, između ostalog, rekao da “svaki ljekar mora znati šta ljekari prije njega otkriše, ispitaše i zasnovaše”, predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović je naglasila značaj dokumentarca o razvoju medicine u Crnoj Gori jer, kako je navela, poznavanje tradicije jeste preduslov za uspješan profesionalni i kulturološki napredak.

Medicina je imala različite pravce razvoja na prostoru današnje Crne Gore. Primorje s Kotorom ostvarivalo je evropski nivo zdravstvene zaštite već od 14. vijeka, kada su u tom gradu radili ljekari, hirurzi i apotekari sa diplomama fakulteta iz Italije, tada rukovodeće države u medicini. Središnji dio Crne Gore je sve do druge polovine 19. vijeka poznavao samo narodnu medicinu, dok je sjeverni dio Crne Gore sve do 1912. godine, pored narodne medicine, imao zastupljenu i islamsko arapsku medicinu. 

“Ovaj dokumentarac je važan jer će nam predočiti i vrijeme kada Crna Gora napušta narodnu medicinu i usvaja savremene medicinske standarde. Posebno se izdvaja vrijeme knjaza i kralja Nikole kada u Crnu Goru dolaze prvi stalni školovani ljekari koji su sticali diplome u najeminentnijim svjetskim zdravstvenim centrima. U tom periodu bilježimo dolazak doktora Milana Jovanovića Batuta, Jovana Kujičića, a naš, crnogorski najistaknutiji ljekar, koji završava pravo u Beogradu, pa medicinu u Moskvi, dr Petar Miljanić postaje prvi načelnik saniteta i upravnik bolnice Danilo I. Osim što kao država, prvi put, stvaramo svoj medicinski kadar, otvaraju se i prve bolnice i to u Nikšiću, Podgorici i Orjoj Luci”, navela je dr Cerović.

Ona je naglasila da su tadašnji ljekari u Crnoj Gori bili cijenjeni više od okružnih sudija, da su profesionalno slobodno djelovali i da su imali najveća primanja u zemlji.

Kada su prva zvanična dokumenta u pitanju, 1891. godine usvaja se prvi Zbornik pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj službi Kneževine Crne Gore. 

“Njime se prvi put reguliše javno-zdravstveni aspekt i zabranjuje vidarima i travarima da se bave liječenjem”, kazala je Cerović. 

U Zborniku se, kako je istakla, između ostalog, još navodi: “Bolnica je za bolesne ljude, i u nju će se primati bonici, imućni i siromasi, bez razlike vjere, pola, uzrasta i narodnosti”. 

“Dakle, i formalno, naša država zvanično zabranjuje diskriminaciju, a jačanju te svijesti posebno doprinosi medicina. To je, između ostalog, dokaz da zdravstvena kultura spaja, ona ne zna za podjele po bilo kom osnovu, a jačanje takve svijesti nasušno je potrebno i nama današnjima u Crnoj Gori”, napomenula je predsjednica Ljekarske komore.

Dokumentarac približava i podatke o prvoj vakcinaciji u Crnoj Gori krajem 19. vijeka koja je, prema dostupnim informacijama, bila 100 odsto uspješna. 

“To je početak razvoja zdravstvene kulture u našoj zemlji”, kazala je dr Cerović.

Za Ljekarsku komoru kao krovnu organizaciju svih ljekara Crne Gore je značajno što dokumentarac prati začetak i razvoj inicijative za formiranje crnogorskog ljekarskog udruženja. Ta ideja je obznanjena 30. avgusta 1903. godine u “Glasu Crnogorca”.

“Zato će današnja Ljekarska komora predložiti da se 30. avgust posebno godišnje obilježava, poštujući savremenu ideju i trud prvih crnogorskih ljekara”, najavila je dr Cerović. 

Ljekarska komora Crne Gore danas je, kako je dodala, nezavisna, stručna i krovna organizacija čiji su članovi svi ljekari Crne Gore. Zadatak Ljekarske komore je podizanje nivoa zdravstvene zaštite i zdravstvene kulture građana, ali i zaštita profesionalnih interesa ljekara Crne Gore. U posljednjih godinu, komora može biti ponosna na činjenične, ostvarene rezultate, smatra ona.

“Učestvovali smo u regulisanju statusa doktora medicine kroz inovirani Zakon o zaradama u javnom sektoru, a i u segmentu krivičnog zakonodavstva kojim se napad na doktore smatra krivičnom djelom”, posebno je naglasila predsjednica Ljekarske komore.

Osim toga, Ljekarska komora aktivno učestvuje u svim aktivnostima Ministarstva zdravlja, a trenutno je fokus na izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 

Takođe, Ljekarska komora je prvi put od osnivanja, formirala elektronsku bazu podataka koja je neophodna za planiranje zdravstvene zaštite u cijeloj državi.

Formirane su i brojne komisije, među kojima se posebno ističe komisija za mlade doktore. 

“To je trenutno vodeća i naša najvažnija inicijativa čiji je cilj zadržavanje mladih ljekara u zemlji”, kazala je dr Cerović.

Autor filma je Mitar Miranović, a prijatelj filma je  “Glosarij”.

Sagovornici u filmu su mr. sci dr Tamara Bajić, mr sci. dr Žanka Cerović, dr Danojla Dakić, dr Tea Dakić, prof. dr Mihailo Kuliš, prim. dr Milenko Lainović, dr Ljiljana Radulović, prof. dr Miodrag Radunović, mr sci. dr Aleksandra Ražnatović, prof. dr sci. dr Novica Vujošević, arhitekta Pavle Popović i istoričar Srđa Martinović.

Svečanoj projekciji, između ostalih, prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu zdravlja,  Vladimir Obradović, direktorica Kliničkog centra, dr Ljiljana Radulović, dekan Medicinskog fakulteta, dr Miodrag Radunović, prethodna ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poslanik u Skupštini Crne Gore, Miodrag Lekić, savjetnik predsjednika Crne Gore, Amer Halilović, predstavnici različitih esnafskih udruženja, otpravnica poslova ambasade Srbije, Jelisaveta Čolanović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, Milka Tadić Mijović i drugi.