Društvo

Maturanti crnogorskih srednjih &scaron;kola juče su polagali maturski, odnosno stručni ispit iz predmeta Crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost, a prema ocjeni direktora Ispitnog centra Crne Gore Milo&scaron;a Trivića, prvi ispitni dan pro&scaron;ao je u najboljem redu, bez nepravilnosti.
&ldquo;Ispred Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija mogu reći da smo veoma ponosni načinom na koji smo organizovali ovaj ispit. Izuzetno smo zadovoljni i kako su sve to prihvatili učenici i nastavnici. Svi smo položili ispit zrelosti&rdquo;, rekao je juče Trivić za portal Roditelji.me.
On je uputio zahvalnost svim prosvjetnim radnicima, ali i roditeljima na podr&scaron;ci da se ne dozvoli da i ovogodi&scaron;nji maturski ispit protekne uz nepravilnosti i zloupotrebe.
Ipak, ni detektori, ni pojačani nadzor u svim &scaron;kolama nijesu obeshrabrili pojedine srednjo&scaron;kolce koji su poku&scaron;ali da ipak unesu mobilne telefone.
&ldquo;Svi poku&scaron;aji takvih zloupotreba su spriječeni. Zabilježili smo da su u nekim &scaron;kolama učenici telefone umotali u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič. Bilo je i onih koji su mislili da će proći detektor ako predaju jedan telefon, a ponijeli su dva ili tri. Nijesu uspjeli u tome, kao ni oni koji su poku&scaron;ali da telefon sakriju u obući&rdquo;, kazao je Trivić.
Nakon prvog dijela maturskog/stručnog ispita, naredna tri dana biće organizovane eksterne provjere znanja za učenike devetog razreda.

Pojedini maturanti na eksterni ispit došli sa telefonima: Umotali ih u aluminijsku foliju, pod izgovorom da su ponijeli sendvič

DIREKTOR ISPITNOG CENTRA TVRDI DA SU SVI POKUŠAJU ZLOUPOTREBA SPRIJEČENI

Klinički centar Crne Gore (KCCG) iniciraće razgovore sa Upravom policije da jo&scaron; jednom, shodno svojim mogućnostima, razmotri njihovu raniju molbu da svakog dana, a posebno u periodu od 22 sata do 6 sati, angažuje patrolu koja bi dežurala u krugu najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori sa fokusom ispred Urgentnog centra, saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove.
&ldquo;Broj incidenata sa licima koja poku&scaron;avaju nasilno da uđu u krug KCCG ne jenjava, zaposleni Službe za&scaron;tite su svakodnevno izloženi verbalnim, ali i fizičkim napadima &scaron;to je, nažalost, juče kulminiralo privođenjem i dva zaposlena ustanove u Upravu policije. U tom kontekstu i KCCG će svakako pokrenuti odgovarajuće interne procedure, ali, na duže staze, problem ne može biti rije&scaron;en bez asistencije Upravepolicije Crne Gore&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju KCCG.&nbsp;
Cilj KCCG je, kako ističu, da obezbijedi nesmetano i efikasno pružanje zdravstvene za&scaron;tite svim građanima &scaron;to nerijetko mogu da ugroze periferni problemi poput jučera&scaron;njeg incidenta.
&ldquo;Čvrsto smo uvjereni da će cijenjeni čelnici Uprave policije imati sluha za na&scaron; apel i da ćemo zajedničkim snagama naći način da stanemo na put ovom vi&scaron;egodi&scaron;njem problemu&rdquo;, navode iz KCCG.

Klinički centar: Molimo UP da angažuje patrolu u krugu naše zdravstvene ustanove

ZBOG NASILNOG POKUŠAJA ULASKA U KCCG JUČE JE UHAPŠENO VIŠE OSOBA

Na Nacrt izmjene Zakona o radu tokom javne rasprave stigle su brojne sugestije i primjedbe, ali je Ministarstvo rada prihvatilo svega 20-tak predloga i to onih koje nijesu su&scaron;tinske prirode.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu trajala je od 12. marta do 1. aprila.
Izmjenama Zakona o radu, u Crnoj Gori će biti uvedeno očinsko odsustvo, u trajanju od deset radnih dana zbog rođenja djeteta. Nije prihvaćene sugestije i predlozi o izmjenama u tom dijelu.
Uvođenjem očinskog odsustva Zakon o radu se usklađuje sa Direktivom EU o uspostavljanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života roditelja i pružatelja njege. Cilj ove mjere je, kako navodi predlagač nacrta &ndash; Vlada Crne Gore, ravnopravnija podjela obaveza u podizanju djeteta između mu&scaron;karca i žene, &scaron;to omogućava rano stvaranje emocionalne veze između očeva i djece.
NVO &bdquo;Centar za ženska prava&ldquo; predložio je uvođenje minimum jednog dana koji mogućava osobama sa posebno bolnim menstruacijama da uzmu plaćeno &ldquo;menstrualno odsustvo&rdquo; sa posla.
&ldquo;Ovdje ukazujemo na pozitivan primjer &Scaron;panije koja je usvojila zakon koji omogućava osobama sa posebno bolnim menstruacijama da uzmu plaćeno "menstrualno odsustvo" sa posla. Zakon daje pravo na trodnevno "menstrualno odsustvo" &ndash; sa mogućno&scaron;ću produženja na pet dana &ndash; i namijenjen je ženama koje tokom ovog perioda imaju jake grčeve, mučninu, vrtoglavicu, pa čak i povraćanje. Za odsustvo je potrebna pribavljanje ljekarske izjave. Novim Zakonom treba predvidjeti pravo da se u ove svrhe iskoristi minimum jedan dan, i to po mogućnosti plaćenog odsustva&rdquo;, predložili su iz Centra za Ženska prava.
Ministarstvo taj predlog nije prihvatilo uz obrazloženje da je osnovni razlog za dono&scaron;enje izmjena i dopuna zakona usagla&scaron;avanje Zakona o radu sa Direktivom EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i staratelja i Direktivom EU 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uslovima, kao i definisanja odredbi kojima bi se uredio rad na daljinu shodno Evropskim okvirnom sporazumu o radu na daljinu.
Javna rasprava je trajala 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja sprovelo je javnu raspravu o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, upućivanjem javnog poziva građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, strukovnim udruženjima, političkim subjektima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim drugim zainteresovanim licima, organizacijama i zajednicama, da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
U okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, Ministarstvo je organizovalo Okrugli sto u petak, 29. mart 2024. godine, u Podgorici.

Očevima 10 slobodnih dana, prijedlog o plaćenom "menstrualnom odsustvu" nije prihvaćen

IZMJENE ZAKONA O RADU

&nbsp;U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, saop&scaron;tili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije obustavljen za sva vozila.
Saobraćaj na putu Rožaje - &Scaron;piljani će zbog rekonstrukcije za sva vozila biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi, na dionici Nik&scaron;ić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje &ndash; Nik&scaron;ić, u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine - Nik&scaron;ić &ndash; Danilovgrad, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njegu&scaron;i promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na tom putu, od supermarketa Voli do Bajićke crkve, saobraćaj je obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (pravac iz Podgorice).
Saobraćaj na putu &Scaron;avnik - Kru&scaron;evice, zbog radova je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, uz naizmjenično saobraćanje vozila od osam do 11 sati i od 12 do 15 sati.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva saobraćaj je zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, zbog adaptacije trotoara saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestu radova.
Zbog održavanja tunela Sozina i Ra&scaron;, od 22 do &scaron;est sati vozila će saobraćati naizmjenično.
Vozila će naizmjenično saobraćati i na putu Lepetani &ndash; Tivat, na mjestima radova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nik&scaron;ić do Komanskog mosta.

Vozite pažljivo: Putevi klizavi

STANJE NA PUTEVIMA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno ki&scaron;a, mjestimično pljuskovi i grmljavina. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom drugog dijela dana padavine će oslabiti, a ponegdje i prestati. Krajem dana ili tokom noći, u planinskim predjelima na sjeveru, ki&scaron;a će preći u susnježicu i snijeg. Duvaće mjestimično pojačan vjetar, južni, u drugom dijelu dana će oslabiti. Jutarnja temperatura od &scaron;est do 17, a najvi&scaron;a dnevna od osam do 20 stepeni.

Danas umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša

NAJVIŠA DNEVNA DO 2O STEPENI

Direkcija za inspekcijski nadzor Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje (MUP) donijela je rje&scaron;enje kojim se zabranjuje rad v.d. komandiru Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada Zdravku Blečiću.
Tim povodom &scaron;ef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac kazao je da su institucije potvrdile da je gradonačelnica Podgorice Olivera Injac prekr&scaron;ila zakon i pričinila &scaron;tetu Glavnom gradu.
"I &scaron;to ćemo sad, Milojko Spajiću? Institucije su potvrdile da je gradonačelnica Injac prekr&scaron;ila zakon i pričinila &scaron;tetu Glavnom gradu. Ako ste zabrinuti za IBAR prvo ukažite funkcionerima PES da po&scaron;tuju zakone Crne Gore. Je li ovo &ldquo;zdravija&rdquo; Podgorica", upitao je Klikovac na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
I &scaron;to ćemo sad <a href="https://twitter.com/MickeySpajic?ref_src=twsrc%5Etfw">@MickeySpajic</a> ? Institucije su potvrdile da je gradonačelnica Injac prekr&scaron;ila zakon i pričinila &scaron;tetu Glavnom gradu. Ako ste zabrinuti za IBAR prvo ukažite funkcionerima PES da po&scaron;tuju zakone CG. Je li ovo &ldquo;zdravija&rdquo; Podgorica? <a href="https://t.co/JWUQIYMg1L">pic.twitter.com/JWUQIYMg1L</a>
&mdash; Andrija Klikovac (@AndrijaKlikovac) <a href="https://twitter.com/AndrijaKlikovac/status/1780261407205810480?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2024</a></blockquote>
Blečić je za v. d. komandira Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada određen rje&scaron;enjem gradonačelnice od 26. oktobra 2023.
U obrazloženju ovakve odluke navedeno je da posjeduje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, stepen magistar državno-pravnih studija &ndash; Fakultet za državne i evropske studije, citiran je član 124 Zakona o lokalnoj samoupravi, na osnovu kojega je gradonačelnica konstatovala da Blečić ispunjava uslove za obavljanje pomenute dužnosti.
Prema odredbama člana 46 Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, odnosno op&scaron;tim i posebnim uslovima koje mora da zadovoljava kandidat za komandira SZS za zasnivanje radnog odnosa, kandidat mora imati VII1 nivo okvira kvalifikacija, položen stručni ispit za rad u državnim organima, položen drugi stručni ispit za rad u državnim organima u oblasti za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, potom najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i da ispunjava uslov u pogledu psihofizičke sposobnosti.
Blečić je u priloženoj dokumentaciji uoči izbora na mjesto v.d. komandira SZS naveo da ima radno iskustvo u trajanju od pet godina - na administrativno-pravnim poslovima sa statusom volontera za potrebe pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske - Crkvene op&scaron;tine Podgorica.
Prema tom uvjerenju, on je pet godina (od 18. maja 2016. do 18. maja 2021) volontirao u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, &scaron;to evidentno nijesu poslovi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.
To je, između ostalog, bio povod da Klub odbornika Demokratske partije socijalista u Skup&scaron;tini glavnog grada 31. oktobra pro&scaron;le godine podnese incijativu za hitni inspekcijski nadzor odluke gradonačelnice o imenovanju Blečića za v.d. komandira Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada, koji je i sproveden krajem decembra.
Uprkos činjenici da je Komisija za žalbe Vlade Crne Gore, kao drugostepeni organ, poni&scaron;tila rje&scaron;enje gradonačelnice Olivere Injac kojim je krajem oktobra pro&scaron;le godine razrije&scaron;en biv&scaron;i komandir Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada Goran Janković, gradonačelnica nije sprovela tu odluku, iako je o nalazima vanrednog inspekcijskog nadzora službeno obavije&scaron;tena 25. decembra pro&scaron;le godine.

Blečiću zabranjen rad; Klikovac: I šta ćemo sad, Spajiću?

DIREKCIJA ZA INSPEKCIJSKI NADZOR MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA DONIJELA RJEŠENJE

U posljednjih sedam godina u Crnoj Gori je ubijeno 19 žena. U 16 slučajeva je riječ o femicidu, koji kao posebno krivično djelo ne prepoznaje crnogorsko zakonodavstvo.
Zvaničnih podataka o broju femicida nema, jer sudovi nemaju preciznu statistiku, potvrdila je Radiju Slobodna Evropa (RSE) Marija Raković iz podgoričkog Vi&scaron;eg suda.
Evropska komisija je u Izvje&scaron;taju o napretku Crne Gore za 2023. navela da je veoma zabrinjavajući problem trend rasta broja femicida i to &scaron;to je sudska praksa za nasilje nad ženama veoma blaga.
Podaci Centra za ženska prava pokazuju da je od februara 2017. do januara ove godine bilo 15 slučajeva femicida dok je RSE pretragom sudskih spisa i medija je do&scaron;ao do podataka o 19 ubijeni žena.
"Kazne su neujednačene &ndash; od 12 do 40 godina zatvora &ndash; i, ako se tako može reći, idu u korist ubicama", kaže za RSE biv&scaron;i predsjednik Ustavnog suda, Blagota Mitrić.
"Dvanaest godina je za mene ne niska, nego preniska kazna. Prema mom sudu, većina tih ubistava izvr&scaron;ena je na svirep način i iz niskih pobuda, &scaron;to je najteže krivično djelo, pogotovu ako je žrtva žena. To bi trebalo da bude otežavajuća okolnost naročito ako je ubica mu&scaron;karac" ocjenjuje Mitrić.
Ubijene žene
Veru Drobnjak (49) profesoricu iz Podgorice i njenog maloljetnog sina ubio je iz pi&scaron;tolja januara 2024. suprug, penzionisani policajac Mileta Drobnjak (52), a potom izvr&scaron;io samoubistvo.
Branku Petrović (47) iz Herceg Novog ubio je juna 2022. hicima iz pu&scaron;ke njen biv&scaron;i suprug Bojan Ra&scaron;ović.
Osuđen je na 20 godina zatvora za te&scaron;ko ubistvo sa umi&scaron;ljajem, pred podgoričkim Vi&scaron;im sudom. Sudija Igor Đuričković je naveo da je Ra&scaron;ović ubistvo "izvr&scaron;io u stanju bitno smanjene uračunljivosti" i izrekao mu obavezno liječenje i čuvanje u kotorskoj psihijatrijskoj bolnici.
Zumritu Nerda (27) je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić (33) tukao dva dana, od čega je podlegla povredama januara 2022.
Osuđen je na 12 godina zatvora za nasilje u porodici. Presuda Vi&scaron;eg suda nije pravosnažna. Sudija Veljko Radovanović je zaključio da iako je Nikolić trudnu Zumritu satima tukao palicom i &scaron;akama "nije namjeravao da je ubije".
Edisu &Scaron;krelja (36) je oktobra 2021. u Petnjici na sjeveru Crne Gore, tupim predmetom povrijedio suprug Ahmed &Scaron;krijelj (50) nakon čega je podlegla povredama. On je izvr&scaron;io samoubistvo.
&Scaron;ejlu Bakija (19) je ubio biv&scaron;i nevjenčani suprug Ilir Đokaj (28) ispred roditeljske kuće u Tuzima, septembra 2021.
Osuđen je 40 godina zatvora u Vi&scaron;em sudu 15. aprila. Presuda nije pravosnažna.
Ivanu Premović (39) iz Berana ubio je pred djecom novembra 2020. iz pi&scaron;tolja suprug, policajac, Puni&scaron;a Premović (47).
Vi&scaron;i sud mu je izrekao mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, &scaron;to je potvrdio Apelacioni sud oktobra 2022.
Ljiljanu Simić (54) kanadsku državljanku 3. septembra 2020, su prema optužnici ubili "na podmukao način i iz koristoljublja" Radomir Delić i Zoran Marić (47), sa kojim je bila u emotivnoj vezi.
Marić je osuđen na 40 godina zatvora, a Delić oslobođen presudom podgoričkog Vi&scaron;eg suda od aprila 2023.Presudu je osam mjeseci kasnije poni&scaron;tio Apelacioni sud i naložio ponovno suđenje.
Du&scaron;anku Jocović (25) je decembra 2019. u Novom Sadu ubio biv&scaron;i momak Dejan Dabović iz Herceg Novog.
Sudija Ivana Josifović, iz Novog Sada ga je osudila na doživotni zatvor "zbog te&scaron;kog ubistva iz bezobzirne osvete". Nakon &scaron;to je Dabović tražio da u Crnoj Gori izdržava kaznu, Vi&scaron;i sud u Podgorici je "priznao presudu i osudio ga na 40 godina", jer u crnogorskom zakonu nema doživotnog zatvora.
Savicu Krivokapić (68) iz Cetinja je decembra 2019. ubio sin Pavle Krivokapić (47).
Osuđen je na 20 godina zatvora za "ubistvo na svirep način", nakon sklapanja sporazuma sa tužiocem 31. januara 2021. On je majku, pi&scaron;e u optužnici, odveo u &scaron;umu, vi&scaron;e puta je predmetom udarao po glavi i tijelu, stavio joj metalnu kantu preko glave, nastavljajući da je udara dok nije nastupila smrt.
Kristinu Raičević (18) iz Nik&scaron;ića, učenicu srednje &scaron;kole, ubio je septembra 2019. maloljetni N.B. (15).
Podgorički Vi&scaron;i sud mu je odredio tri godine vaspitne mjere upućivanja u ustanovu zavodskog tipa. Presuda nije pravosnažna. Sutkinja Vesna Kovačević navela je u presudi da je N.B. sa umi&scaron;ljajem ubio Raičević nakon &scaron;to je, pripremio nož i namamio je da taksijem dođu do mjesta gdje je 24 puta ubo nožem.
Senku Striković (64) iz Nik&scaron;ića ubio je u maju 2019. sin, policajac, Rajan Striković i izvr&scaron;io samoubistvo.
Anastaziju La&scaron;manovu (30), ukrajinsku državljanku i direktoricu vi&scaron;e preduzeća, ubio je, sa 16 uboda o&scaron;tricom, maja 2018. u Kotoru njen partner Arsenije Stanović (22).
Osuđen je na 12 godina zatvora, ali presuda nije pravosnažna. Sudija Katarina Padalica nije prihvatila optužnicu o ubistvu na podmukao i svirep način.
Sanju Radinović (52) je hicima iz pi&scaron;tolja ubio emotivni partner Sreten Boljević (55) u Podgorici marta 2018., nakon čega je izvr&scaron;io samoubistvo.
Duriju Pojatić (78), profesoricu u penziji, ubio je oktobra 2017. bratanić Emir Sarvan (39).
Osuđen je na 20 godina zatvora. Sudija Vi&scaron;eg suda Vesna Mo&scaron;trokol izrekla mu je obavezno liječenja i čuvanja na psihijatriji zbog smanjene uračunljivosti u trenutku ubistva. Po optužnici on je na svirep način s umi&scaron;ljajem ubio tetku tako &scaron;to je, nakon udaraca, ugu&scaron;io držeći joj &scaron;akama zatvorene nos i usta.
Milicu Nikolić (84) ubio je suprug Rade Nikolić (89) u Kotoru, a potom izvr&scaron;io samoubistvo, maja 2017.
Dudu Sokolaj (27) ubio je nožem februara 2017., nevjenčani muž Nedžat Beri&scaron;a i izvr&scaron;io samoubistvo.
U slučajevima Fate Beslimi (74) i Gordane Da&scaron;ić (84) djela su kvalifikovana kao ubistvo iz koristoljublja dok se ubistvo Galine Bernevek (52) dogodilo zbog nerije&scaron;enih imovinskih odnosa. Kazna u slučaju Beslimi je bila osam godina a za Bernevek osam godina i pet mjeseci i one su nepravosnažne. Kazna za ubistvo Da&scaron;ić je po 40 godina za dva izvr&scaron;ioca.
Riječ pravnika
Mitrić smatra da je kazna od 12 godina premala, a da kaznu od 40 godina treba izricati u izuzetno te&scaron;kim okolnostima jer je, kako kaže, ona teža od smrtne.
"Ako počinilac ubistva star 20 ili 30 godina ode u zatvoru sa kaznom od 40 godina &ndash; život mu je pro&scaron;ao u najtežim okolnostima. Sa trideset godina kazne bi bar imao čemu da se nada od ostatka života. Sa kaznom od 40 bukvalno je osuđen da umre u zatvoru", ocjenjuje Mitrić.
Mitrić smatra da na određivanje kazne mogu da utiču i nekakvi lični razlozi.
"Prateći sve te slučajeve i na&scaron;u krivično pravnu zbilju, odnosno ko je sve uhap&scaron;en u posljednje dvije tri godine iz vrha pravosuđa, čini se da su to sve bile, kako bi narod rekao, mutne rabote kod određivanja visine kazne", smatra Mitrić.
Crna Gora je ukinula smrtnu kaznu u junu 2002. izmjenom krivičnog zakona, a jedan od motiva je bio prijem u Savjet Evrope.

U Crnoj Gori u posljednjih sedam godina ubijeno 19 žena

ZVANIČNIH PODATAKA O BROJU FEMICIDA NEMA, JER SUDOVI NEMAJU PRECIZNU STATISTIKU

Presuda za ubistvo &Scaron;ejle Bakije vraća vjeru u pravdu i pravičnost, saop&scaron;teno je iz Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Ilir Đokaj osuđen je juče u Vi&scaron;em sudu na 40 godina zatvora za te&scaron;ko ubistvo biv&scaron;e nevjenčane supruge &Scaron;ejle Bakije (19). Iz Operativnog tima su kazali da &Scaron;ejlu ne može ni&scaron;ta vratiti, ali da takva presuda vraća vjeru u pravdu i pravičnost. &ldquo;Bez namjere da se prejudicira ishod pravosnažne sudske odluke, važno je ukazati da su zadovoljenje pravde i ovakve kazne kao generalna prevencija- neophodnost&rdquo;, naveli su iz Operativnog tima.

"Šejlu ne može ništa vratiti, ali presuda vraća vjeru u pravdu i pravičnost"

SAOPŠTENO IZ OPERATIVNOG TIMA ZA BORBU PROTIV NASILJA U PORODICI I NASILJA NAD ŽENAMA

Projekat &bdquo;Sistem za praćenje kvaliteta vazduha&ldquo;, čiji je rukovodilac Ivan Martinović, doktorand Elektrotehničkog fakulteta (ETF) Univerziteta Crne Gore (UCG) stekao je međunarodno priznanje postav&scaron;i&nbsp; jedan od top pet projekata svijeta u kategoriji e-okruženje.&nbsp;
&ldquo;Ovo priznanje predstavlja izuzetan uspjeh za Cetinje i Crnu Goru. Naime, Crna Gora je jedina zemlja sa Zapadnog Balkana koja se može pohvaliti ovim prestižnim priznanjem. Pored Crne Gore, od biv&scaron;ih jugoslovenskih država tu je jo&scaron; i Slovenija sa projektom Ministarstva za digitalnu transformaciju&rdquo;, naveo je Martinović na svom FB profilu.
Važnost priznanja, kako ističe, najbolje potvrđuje činjenica da ono dolazi od Međunarodne unije za Telekomunikacije, krovne institucije Ujedinjenih Nacija za ICT.
&ldquo;Uvjeren sam da ovo priznanje pozicionira Crnu Goru na svjetskoj mapi država koje se ističu u oblasti informacionih tehnologija&rdquo;, poručio je Martinović.
Zahvalio je crnogorskoj javnosti koja je podržala projekat kroz javno glasanje, &scaron;to je doprinijelo da se &ldquo;Air Quality Monitoring System&rdquo; nađe u dru&scaron;tvu najboljih.
&ldquo;Dodatno, zahvalio bih se U.S. Embassy Podgorica u Crnoj Gori, koja je kroz rad American Corner Cetinje podržala realizaciju ovog projekta. Veliko hvala i polaznicima programa &ldquo;Air Quality Camp&rdquo;, koji su kroz STEM edukaciju imali priliku da spoznaju mogućnosti primjene informaciono-komunikacionih tehnologija u za&scaron;titi životne sredine. Na kraju bih zahvalio institucijama čiju sam afilijaciju imao u trenutku razvoja projekta: Prona &ndash; Montenegrin Science Promotion Foundation, Univerzitet Crne Gore i University of Toronto&rdquo;, napisao je Martinović na svom Facebook profilu.
Projekat &ldquo;Air Quality Monitoring System&rdquo; realizovan je uz podr&scaron;ku Američkog ugla na Cetinju i predstavlja prvi &ldquo;Internet of Things&rdquo; projekat kreiran u Crnoj Gori koji je prepoznat od Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) krovne organizacije za informaciono-komunikacione tehnologije.
Dodjela WSIS Prize 2024 Champion priznanja zakazana je za 30. maj u sjedi&scaron;tu Međunarodne unije za telekomunikacije u Ženevi.
Mladi istraživač i stručnjak u oblasti vje&scaron;tačke inteligencije bio je sagovornik u na&scaron;oj rubrici "Najbolje iz Crne Gore"- intervju možete pročitati <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/najbolje%20iz%20crne%20gore/-/martinovic-za-dnevno-cetinju-nepravedno-oduzet-status-naucnog-centra-cg-zelja-mi-je-osnujem-nacionalni-institut-za-vjestacku-inteligenciju-26-05-2023-13-19-57">OVDJE.</a>

Projekat „Sistem za praćenje kvaliteta vazduha" svrstan u top pet projekata svijeta

"CG JE JEDINA ZEMLJA SA ZAPADNOG BALKANA KOJA SE MOŽE POHVALITI OVIM PRESTIŽNIM PRIZNANJEM"

&nbsp;U Crnoj Gori prijepodne biće promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, a od sredine dana se očekuje povećanje oblačnosti koje će lokalno usloviti slabu ki&scaron;u. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeoroligiju i seizmologiju, krajem dana, a naročito tokom noći u većem dijelu zemlje se očekuje jača ki&scaron;a, ponegdje i grmljavina, a lokalno su moguće umjerene do obilne količine ki&scaron;e. Vjetar će biti umjeren do pojačan, na udare i jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura od &scaron;est do 17, najvi&scaron;a dnevna od 15 do 23 stepena.

Danas oblačno, od sredine dana kiša

DO 23 STEPENA

Pripadnici barske Službe za&scaron;tite lokalizovali su požar iza objekta VG &ldquo;Biroelektronike&rdquo;, prenosi portal Bar info.&nbsp;
Kako je tom portalu i za Radio Bar rekao v.d komandira Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Aco Vulević, gorjela je livada, a ga&scaron;enje su izvr&scaron;ila tri vozila sa posadama.
Nije izazvana materijalna &scaron;teta. &nbsp;
Prema njegovim riječima, sličnu intervenciju imali su prije nekoliko sati u Polju, takođe na livadi, a pretpostavljaju da je požar izazvan paljenjem trave i suvog granja, nakon čega se, usljed vjetra, požar oteo kontroli.

Lokalizovan požar u Baru, nije pričinjena materijalna šteta