Dom starih Podgorica ovih dana obilježava dvije godine od kada su se prvi korisnici uselili u svoj novi dom. Protekla godina bila je godina usjeha, ali i izazova, kaže u razgovoru za Portal Analitika direktorica te ustanove Jelena Šofranac.

Prva godina rada predstavljala je,  kako ističe, ogroman izazov jer je sve bilo novo i tek su pravili prve korake. Nasuprot tome, druga godina je, kaže, donijela stabilnost, uhodanost i sigurnost.

"Imamo razloga da budemo ponosni"

“Organizovan je veliki broj aktivnosti, imali smo velika ulaganja u objekat i dvorište, a uporedo sa tim trudili se da podignemo nivo kvaliteta svih usluga koje pružamo. Tokom godine došlo je i do povećanja broja korisnika, a može se reći da je najveći broj njih sada u potpunosti adaptiran na kolektivni smještaj, da smo uspjeli da izgradimo odnos međusobnog povjerenja, topline, prihvatanja i pripadnosti. Posljednje istraživanje zadovoljstva korisnika pruženim uslugama pokazuje da imamo razloga da budemo ponosni na sve što smo učinili”, kaže Šofranac.

Sa druge strane, kako ističe, na dnevnom nivou postoje problemi koje rješavaju sa korisnicima i njihovim srodnicima, svjesni ograničenja koja utiču na njihov rad.

“Najveći izazovi ogledaju se u nedostatku kadra, prije svega medicinskog (medicinske sestre/tehničari i njegovateljice) što dalje vodi do velikog opterećenja postojećeg broja zaposlenih. Na odlazak zaposlenih, kao i nedostatak motivacije kod mladih da se prijave za posao u Domu, utiču i male zarade u odnosu na obim i težinu posla. Istakla bih veliku zahvalnost svim kolegama koji svakodnevno ulažu puno truda, rada i ljubavi kako bi se svi korisnici zaista osjećali prijatno i kako bi se njihov kvalitet života unaprijedio, u mjeri mogućeg”, naglašava Šofranac.

U Domu trenutno boravi 245 korisnika o kojima brinu 124 člana osoblja.

Veliko interesovanje, više faktora utiče na odluku o prednosti pri useljenju

Za smještaj, kaže Šofranac, vlada veliko interesovanje, a na listi čekanja je trenutno preko 180 zahtjeva, od kojih je najveći broj onih za odjeljenje palijativne njege.

Kako pojašnjava, više faktora utiče na odluku o prednosti pri useljenju.

“Prednost imaju korisnici koji se smještaju posredstvom centara za socijalni rad, posebno oni sa naznakom urgentnosti zbog zdravstvenog stanja, ali i socio-ekonomskih prilika. Trudimo se da vodimo računa o redosledu predaje zahtjeva, ali i resursima koje pojedinac ima na raspolaganju u odnosu na datu situaciju. Svakako će prioritet imati oni zahtjevi gdje se prepoznaje da nedostaje podrška zajednice, odnosno da nema ili da su porodični resursi iscrpljeni. Takođe se vodimo time da prednost dajemo onim zahtjevima gdje je očigledno da bi sam smještaj značajno poboljšao kvalitet života pojedinca”, objašnjava Šofranac.

Kada će se neko smjestiti u Dom, dodaje, ne zavisi samo od navedenih faktora već i od procjene zdravstvenog stanja tj. odjeljenja gdje neko treba da bude smješten, a u odnosu na to da li trenutno na tom odjeljenju ima mjesta.

“Kapaciteti odjeljenja gerijatrije, palijativne njege i demencije su trenutno popunjeni, a odluka o prijemu novih korisnika donosi se nakon oslobađanja mjesta”, kaže Šofranac.