Ekonomija

Preduzeću "Čistoća" stiglo je mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija o primjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, za dru&scaron;tva koja posluju sa gubitkom, u kojem se ukazuje da se smanjenje fonda zarada može izvr&scaron;iti smanjenjem zarada zaposlenih i/ili smanjenjem broja zaposlenih.
Nakon prve godine poslovanja sa gubitkom privredna dru&scaron;tva su dužna da u narednoj godini smanje ukupan fond zarada&nbsp; deset odsto i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju koje je ministar finansija Novica Vuković poslao preduzeću "Čistoća".
Čistoća je 19. aprila ove godine tražila mi&scaron;ljenje o primjeni člana 10 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru po&scaron;to su poslovali sa gubitkom i planirali smanjene zarada i otpu&scaron;tanje radnika. &nbsp;
"Napominjemo da ukupan fond zarada podrazumijeva ukupna sredstva opredijeljna za bruto zarade zaposlenih (bruto zarade sa doprinosima na teret poslodavca). Ukazujemo i da se smanjenje fonda zarada može izvr&scaron;iti smanjenjem zarada zaposlenih i/ili smanjenjem broja zaposlenih", navedeno je u mi&scaron;ljenju ministra u koje je "Dan" imao uvid.&nbsp;
Na najavu uprave gradskog preduzeća da će biti smanjene plate i po novoj sistematizaciji ostati bez posla 69 zaposlenih na isti dan kada je zatraženo mi&scaron;ljenje Ministartsva finansije vi&scaron;e od 100 zaposlenih okupilo se ispred zgarde preduzeća. Jedni su tvrdili da je u pitanju protest upozorenja, a drugi da je u pitanju samo razgovor.
Sindikat i predstavnici zaposlenih su poručili da će ukoliko ostane odluka o smanjenju zarada, a na osnovu tumačenja Ministarstva finansija to je zakonska obaveza, prijete &scaron;trajkom. Prema infoamcijama "Dana" planirano je otpu&scaron;tanje u administraciji, ne u operativi i tehničkom sektoru gdje čak ima i manjka radnika.

Ministarstvo finansija: "Čistoća" mora da smanji plate 10 odsto

STIGLO MIŠLJENJE IZ RESORA NOVICE VUKOVIĆ

Nacionalni avioprevoznik Air Montenegro otkazao je planirane čarter letove ka Izraelu zbog složene geopolitičke situacije u toj državi.
Kako su objasnili, tu odluku je donio kompanijski Odbor za sigurnost na osnovu analize aktuelne geopolitičke situacije i procjene rizika u zoni sukoba.
Izvr&scaron;ni direktor Mark Anžur saop&scaron;tio je da je bezbijednost putnika i članova posade aspolutni prioritet kompanije.
&ldquo;Složena geopolitička situacija u Izraelu i regionu, kao i njena nepredvidljvost, negativno utiču na kontinuitet letenja ka Tel Avivu. Zbog toga smo bili prinuđeni da otkažemo planirane letove&rdquo;, kazao je Anžur.
Iz Air Montenegra su naveli da, osim sigurnosnih razloga, finansijski parametri koji ukazuju na visoki stepen rizika predstavljaju i premije osiguranja čija vrijednost raste.
&ldquo;Za iste letove, cijena osiguranja je u vi&scaron;e navrata porasla, &scaron;to jasno pokazuje trend povećanja rizika u vazdu&scaron;nom saobraćaju ka ovoj destinaciji. Svjetski osiguravači vazduhoplova prepoznaju ovaj izazov, &scaron;to nagla&scaron;ava ozbiljnost situacije&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Iz Air Montenegro poručili su i da ostaju u stalnom kontaktu sa nadležnim institucijama u Izraelu, kao i da će o eventualnom uspostavljanju letova javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
&rdquo;Iskreno se nadamo brzom smirivanju geopolitičke napetosti i povoljnim uslovima za nastavak na&scaron;ih letova. Na svaku pozitivnu promjenu ćemo sa zadovoljstvom i adekvatno odreagovati&rdquo;, saop&scaron;tio je Anžur.

Air Montenego: Otkazani letovi ka Tel Avivu

ZBOG SLOŽENE GEOPOLITIČKE SITUACIJE

Vlada bi danas na sjednici trebalo da donese odluku o uplati 1,1 milion eura pomoći Institutu "Simo Milo&scaron;ević", kako ne bi do&scaron;lo do &scaron;trajka i obustave rada u tom državnom preduzeću, potvrdilo je Danu vi&scaron;e izvora.
Taj novac je Institut zaradio i on se nalazi kod Fonda zdravstva, a Vlada treba da nađe način na koji će se pomoć uplatiti radnicima koji od decembra nijesu primili zaradu.
Vlada će novac uplatiti na račun Sindikata, kako bi se pomoglo radnicima.
Račun Instituta je blokiran, pa zbog toga se i ne može uplatiti novac Institutu, jer bi zbog blokade bio povučen za namirenje duga pravnih lica koja su blokirala račun.
Potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za re&scaron;avanje statusa Instituta Srđan Pavićević za Dan je kazao da se nada da će odluka o pomoći Institutu biti na sjednici Vlade.
&ldquo;Sva raspoloživa sredstva su upregnuta da se taj problem rije&scaron;i &scaron;to prije i &scaron;to efikasnije za zaposlene, da bi se nastavilo sa spa&scaron;avanjem i restrukturiranjem Instituta. Tako da ćemo poku&scaron;ati to da realizujemo u narednim danima&rdquo;, rekao je Pavićević.
On je dodao da odluku o pomoći Institutu pripremaju ministarstva finansija i rada, te da ne zna koliki iznos pomoći može da bude.
Pavićević je potvrdio da su već za usluge zaradili 1,1 milion eura koje su kod Fonda zdravstva.
Izvr&scaron;ni direktor Instituta Zoran Kovačević za Dan je kazao da je dobio uvjeravanja da će u vremenu dok se usvoji plan spasavanja, isplatiti pomoć zaposlenima u smislu obezbjeđenja egzistencije i opstanka rada Instituta.
&ldquo;Čuvanjem egzistencije radnika čuva se i zdravlje pacijenata koji su na liječenju i pacijenata koji tek treba da dođu. Zaposlenima je prihvatljivo da im se isplati pomoć preko Sindikata, dok se ne donesu mjere koje bi oslobodile račun Instituta od blokade. Prema mojim informacijama, odluka o isplati pomoći bi trebalo da bude donesena u četvrtak. Sačekaćemo informaciju od Vlade&rdquo;, rekao je Kovačević.
On je istakao da je pričao sa zaposlenima i da su svi rekli da će sačekati jo&scaron; danas da vide hoće li biti pomoći ili ne.
&ldquo;Ako se uplati novac, nema &scaron;trajka, a ako se ne uplati, slijedi obustava rada&rdquo;, rekao je Kovačević.
On je takođe saop&scaron;tio da imaju 1,1 milion eura zarađenih kod Fonda zdravstva, ali da ne zna koliko će novca Vlada uplatiti za radnike.
Zaposleni su posljednju platu primili u decembru i to je bila plata za novembar. Zarada za prethodni mjesec u Institutu se isplaćuje do 20. u mjesecu.
&ldquo;Uplata Vlade će biti u formi pomoći, a kasnije ćemo vidjeti kako će se to sve regulisati. Očekivanja su da se na račun Sindikata uplati 1,1 milion eura&rdquo;, rekao je Kovačević.
Predsjednica Sindikata Instituta Marija Obradović je, takođe, kazala da imaju obećanja da će novac biti uplaćen, te da čekaju da vide &scaron;ta će biti sa uplatom, pa će onda donijeti konačnu odluku o &scaron;trajku.
Sindikat je najprije donio odluku da stupaju u &scaron;trajk 25. marta, međutim, nakon &scaron;to im je Komisija za re&scaron;avanje statusa Instituta predstavila plan za to preduzeće, odlučili su da odlože &scaron;trajk do 25. aprila.
U međuvremenu se nije ni&scaron;ta realizovalo po pitanju rje&scaron;avanja statusa Instituta i radnici nijesu primili nijednu platu.
Zbog toga su sada samo ostali pri prethodnoj odluci, ali čekaju da vide hoće li Vlada uplatiti novac, kako ne bi do&scaron;lo do &scaron;trajka.

Vlada sprema 1,1 milion kako bi spriječila štrajk u Institutu

ODLUKA O UPLATI TREBALO BI DA BUDE DONIJETA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede saop&scaron;tilo je da će Bosna i Hercegovina otkupiti vi&scaron;ak od 250.000 litara mlijeka crnogorskih proizvođača i prerađivača mlijeka.
To je dogovoreno na sastanku ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića sa ministrom Spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zamjenikom predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Sta&scaron;om Ko&scaron;arcem.
Iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede saop&scaron;teno je i da su predstavnici tog vladinog resora danas održali sastanak sa predstavnicima mljekarskog sektora (primarnih proizvođača i prerađivača).
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, tema sastanka je bila restrikcija otkupa sirovog mlijeka u periodu praznika.
&nbsp;

Višak od 250.000 litara mlijeka biće izvezen u BiH

SAOPŠTENO IZ MINISTARTSVA POLJOPRIVREDE

Danas ili sjutra kreće pretkvalifikacioni tender Evropske banke za obnovu i razvoj za dionicu Andrijevica - Mate&scaron;evo i to će trajati dva mjeseca, nakon čega će realizovati glavni tender, takođe u periodu od dva mjeseca, kada će od finlista da izaberemo glavnog izvođača, rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vladi.
"Nadamo se da ćemo dobit maksimalan broj ponuđača i izvođača koji su zainteresovani za izvođenje ove dionice", naveo je Spajić.
Oni su, kako ističe, već krenuli u realizaciju projekta.
"U odnosu na projekte iz pro&scaron;losti, kada je izvođenje čekalo eksproprijaciju, mi smo već krenuli u eksproprijaciju na teritorijmama op&scaron;tina Andrijevica i Kola&scaron;in. Očekujemo kada krenemo u izvođenje radova da nećemo imati problema", rekao je Spajić.
Izgurali su, kako je opisao, ovaj proejakt na mi&scaron;iće, jer su objasnili EBRD-u koliko je svaka godina važna za Crnu Goru.
"Koliko mladih ljudi odlaze zbog nemogućnosti zapo&scaron;ljavanja, malih primanja, da mladi ljudi ne vide sebe u tim sredinama. Ali to je veliki problem sa kojim smo se uhvatili u ko&scaron;tac", ističe Spajić.
Ovo je vizija koju, prema njegovim riječima, svi treba da podržimo.
"Jednom kad ih izguramo obezbijedili smo bolju budućnost za sve generacije i one generacije koje dolaze",&nbsp; naglasio je Spajić.
Smatra i da je ovo davno trebalo da bude izrađeno.
"Da smo i&scaron;li tempom nekih pro&scaron;lih Vlada trebalo bi 2040. i neke da krenemo u ovo. Nećemo ići ovim tempom. Već smo postavili standarde koje je te&scaron;ko pratiti", ocijenio je Spajić.
Izvr&scaron;ni direktor Monteput Milan Ljiljanić rekao je da samo čekaju proceduru objavljivanja tendera na sajtu EBRD-a, gdje će potencijalni izvođači mogli da pogledaju uslove za prijavu.
Precizirao je da je dva mjeseca rok prijave za pretkvalifikaciju.
"Paralelno sa tim aktivno teče postupak eksproprijacije zemlji&scaron;ta", kazao je Ljiljanić, dodajući da su ekipe na terenu, te da će spremno ući u ovaj projekat.
Period izgradnje je pet godina, u prvoj godini se radi izrada glavnog projekta, nakon čega idu glavni radovi, a zavr&scaron;etak radova očekuje se 2029. godine.
"U toku je izrada projektne dokumentacije za ostale dionice. U toku je vrednovanje ponuda, mislim da ćemo brzo imati zavr&scaron;eno za dionicu od Andrijevice do Boljara", kazao je, između ostalog, Ljiljanić.

Spajić: Kreće pretkvalifikacioni tender za dionicu Andrijevica - Mateševo

TRAJAĆE DVA MJESECA

Hotel Zeta by Sambic u Danilovgradu predstavlja izraz vremena u kojem je nastao, a koji je na temeljima duha tradicije održan i kao takav postao je ponovo epicentar turističko-ugostiteljskih, kulturnih i socijalnih aktivnosti u gradu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/zeta hotel 123.jpg" alt="" width="340" height="253" />
"Nevjesta" grada Danilovgrada osvježila je prije nekoliko godina svoje lice- ista ona ljepota koja je dovijeka krasila, i u kojoj i sada brojni posjetioci mogu da uživaju.
&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/hotel zeta kacamak.jpg" alt="" width="420" height="312" />
Tim hotela Zeta by Sambic spreman je da organizuje sve vrste proslava
&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/hotel zeta 10.jpg" alt="" width="348" height="341" />
"Proslavite vama bitne datume u na&scaron;em prepoznatljivom ambijentu, jer kod nas je uvijek najljep&scaron;e".
Posjetite zvaničnu <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.instagram.com/hotelzetadanilovgrad/">Instagram stanicu Hotela Zeta by Sambi</a>
<iframe title="Portal Dnevno.me- Hotel Zeta by Sambic, promo" src="https://www.youtube.com/embed/PTY74ihX048" width="343" height="610" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Sve informacije možete dobiti na 067/ 733 -900
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/hozel zeta 3.jpg" alt="" width="440" height="467" />Adaptirani Hotel Zeta u vlasni&scaron;tvu je kompanije Sambic AD, a koja je u većinskom vlasni&scaron;tvu grupacije Savana, čiji je vlasnik uspje&scaron;ni biznismen Veselin Mijač.&nbsp;

Hotel Zeta by Sambic idealno mjesto za sve vrste proslava: "Kod nas je uvijek najljepše"

U SRCU DANILOVGRADA

Iako cijene nafte na svjetskim berzama trenutno padaju, u Crnoj Gori rastu pa su od početka godine uvećane i do 20 centi po litru. Hoće li biti stabilizacije na trži&scaron;tu, u ovom trenutku, kako ocjenjuje za Radio Crne Gore analitičar Davor Dokić, te&scaron;ko je prognozirati. Sve će zavisiti, kaže, od de&scaron;avanja na Bliskom istoku. Na izvr&scaron;noj vlasti je, kaže, ako bude ekstremnih povećanja cijena da se, kako je učinila prethodna vlada, odluči na smanjenja akciza na gorivo.
Gorivo je prvi put poskupjelo na početku godine jedan i dva centa, pa je litar benzina 95, odnosno 98 bio euro i 48 i euro i 52 centa. Dizel euro i 43. Do juče bilo je devet usklađivanja gdje je zabilježeno sedam poskupljenja i samo dva pojeftinjenja simbolična po cent ili dva, pa je ukupno za četiri mjeseca cijena benzina uvećana 12, odnosno 20 centi, a dizela pet.
Maloprodajna cijena se u Crnoj Gori formira prema vladinoj Uredbi o maksimalnoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata koja uključuje uvoznu cijenu, takse, poreze, naknade, akcize i PDV. Proračunato je koliko ti nameti utiču na visinu cijene goriva kod nas
&ldquo;Najveći uticaj na cijenu imaju upravo uvozna cijena, akciza i porez na dodatu vrijednost. Za benzin akciza iznosi 54, a na dizel 44 centa. Prihod države od PDV-a koji je 21 odsto ili 30 centi. Analize pokazuju i to da potro&scaron;ači u Crnoj Gori plaćaju 11 centi veću akcizu po litru u odnosu na građane Evropske unije ili čak 19 centi na benzin&rdquo;, rekao je Dokić.
Nafta kao berzanska roba podliježe oscilacijama, pa trenutni pad na trži&scaron;tu ne znači da bi moglo doći do stabilizacije cijena. Upitno je, kaže Dokić za RCG, &scaron;ta će biti sa aktuelnim sukobima na Bliskom istoku
Ranije kada je gorivo imalo maksimalnu cijenu pa je litar dizela ko&scaron;tao euro i 78 centi, prethodna vlada je, podsjeća Dokić, reagovala tako &scaron;to je prepolovila cijenu akcize sa 44 na 22 centa. Takva bi trebala da bude, poručuje, i reakcija aktuelne izvr&scaron;ne vlasti u slučaju rasta cijena
Prihod od akciza na kraju pro&scaron;le godine, objavljeno je, dostigao je preko 185 miliona ili 60 miliona vi&scaron;e nego godinu prije.

Dokić: Cijene goriva zavisiće od dešavanja na Bliskom istoku

OCIJENIO ANALITIČAR

Svi su prepu&scaron;teni sebi i svako se snalazi na svoj način &ndash; tako sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) opisuju problem manjka sezonskih radnika, sa kojim se turistički privrednici u Crnoj Gori suočavaju i ove godine.
&ldquo;Kad uložite novac u neku investiciju, mislite da ste uradili sve &scaron;to je potrebno, ali onda vidite da vam je teže naći radnu snagu nego investirati u to &scaron;to ste stvorili&rdquo;, kaže za RSE dugogodi&scaron;nji turistički djelatnik iz Ulicnja, Petar Delić.
Nema zvaničnog podatka koliko je ukupno potrebno sezonaca Crnoj Gori, ali procjena budvanskog Udruženja ugostitelja prelazi 30.000, &scaron;to je oko dvadeset odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.
I dok je potražnja za sezoncima sve veća zbog novih turističkih objekata, država nema sistemsko rje&scaron;enje za dugogodi&scaron;nji problem privredne grane koja donosi preko petine prihoda državnoj kasi.
U Udruženju ugostitelja kažu da o tome postoji komunikacija sa nadležnima, ali jednosmjerna.
&ldquo;Stalno &scaron;aljemo dopise i predlažemo rje&scaron;enja, ali čini mi se da nema dovoljno razumijevanja i volje da se to rije&scaron;i&rdquo;, kaže predsjednik Udruženja Aleksandar Jovanović.
A da bi se problem mogao početi sistemski rje&scaron;avati, treba bolje povezati obrazovne institucije i privredu, produžiti sezonu i okrenuti se primarno evropskom trži&scaron;tu, navode sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi.
Jer, poja&scaron;njavaju za RSE, sa sezonom koja traje nekolikol mjeseci i turistima koji su plićeg džepa od onih evropskih, domaća privreda te&scaron;ko može biti konkurentna za one koji traže posao tokom ljeta.
Sezonci od Moldavije do Nepala i Indonezije
Ulcinjanin Petar Delić ima hotel, kamp, a zakupac je i plaže, pa ljeti zaposli oko 45 radnika &ndash; kuvara, konobara, servisera i sličnih turističkih profila.
&ldquo;Sezonsku radnu snagu obično uspijemo naći zahvaljujući na&scaron;im rođacima i prijateljima, ali su to uglavnom mlađe osobe, bez dovoljno iskustva i kvalifikacija, pa nam, ipak nedostaje kadra&rdquo;, kaže Delić.
Iako je u Crnoj Gori vi&scaron;e od 37.000 nezaposlenih, &scaron;to je oko 14 odsto stanovni&scaron;tva, najveći dio sezonaca dolazi iz regiona &ndash; BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Sve če&scaron;će se zapo&scaron;ljavaju i iz drugih zemalja.
U najvećem petrovačkom hotelu je pro&scaron;le godine dio kadra bio iz Moldavije, koji se vratio i ove godine. Javljaju im se i zainteresovani sa dalekih destinacija, od Nepala do Indije i Indonezije.
&ldquo;Ali, pitanje je &scaron;to vi od njih možete da dobijete, jer se često ispostavi da osoba vrlo malo zna o na&scaron;oj zemlji, kulturi, kuhinji, jeziku. A sve to čini na&scaron; turistički proizvod&rdquo;, kaže za RSE direktor hotela Željko Cicović.
Posljednjih godina je u regionu sve vi&scaron;e i privatnih agencija za zapo&scaron;ljavanje, no Cicovićevo iskustvo je da oni, umjesto profesionalne regrutacije, samo povežu onog ko im se prijavi sa poslodavcem.
&ldquo;Onda mi često rizikujemo da dobijemo &lsquo;mačka u vreći&rsquo;, jer agencija ne garantuje znanje i iskustvo radnika kojeg preporučuje&rdquo;, kaže Cicović.
Džaba bolji uslovi i veće plate
Veća potražnja za sezoncima je povećala njihove plate, uz koje najče&scaron;će imaju besplatan smje&scaron;taj i hranu.
U nekoliko hotela sa kojima je kontaktirao RSE, je najniža plata oko 700 eura, &scaron;to je prosječna plata u Crnoj Gori, uz koje sezonac dobija tri obroka i smje&scaron;taj u dvokrevetnim sobama sa kupatilom.
&ldquo;Ne možete naći sobaricu za platu manju od toga, a njena plata u eksluzivnim rizortima dostiže i do 1.000 eura&rdquo;, kaže Cicović.
Prema riječima Delića, plata pomoćnog kuvara je oko 1.500 eura, dok glavni kuvar u eksluzivnim restoranima može zaraditi od 2.500 do 3.000 eura.
&ldquo;Mislim da toliko ne može da dobije ni u Njemačkoj. Jer, kad odete u Evropu i od prihoda oduzmete tro&scaron;ak za hranu, smje&scaron;taj i ostalo, ostane vam manje para nego kad radite na sličnim poslovima u Crnoj Gori&rdquo;, smatra Delić.
A &scaron;to kažu sezonci?
Prema istraživanjima Fakulteta za biznis i turizam, finansijska motivacija je za sezonce najvažnija prilikom odabira poslodavca, pa jedan dio njih odlazi u evropske zemlje.
Sve če&scaron;će je to susjedna Hrvatska, gdje je sezona duplo duža i sa duplo većom popunjeno&scaron;ću na godi&scaron;njem nivou nego u Crnoj Gori, pa je moguće i zaraditi vi&scaron;e.
Pro&scaron;le godine je 424 državljana Crne Gore dobilo dozvolu za sezonski posao u Hrvatskoj, kažu iz hrvatskog MUP-a za RSE.
Nikola iz Čačka (Srbija), koji već &scaron;est godina radi kao sezonac u Budvi, kaže da se vraća na crnogorsko primirje, jer mu je, osim plate, jednako važno da dobije &scaron;ansu za napredovanje.
&ldquo;Kad vam treba posao, prihvatite ono &scaron;to vam se nudi, iako možda nije na va&scaron;em nivou. Kad dođete prvi put kao sezonac, niko ne zna &scaron;to možete ili ne možete raditi, ali je važno da poslodavac cijeni kad pokažete da znate posao&rdquo;, kaže Nikola za RSE.
On je prve sezone bio noćni čuvar u restoranu, da bi nakon nekoliko godina napredovao do menadžera tog ugostiteljskog objekta.
Kaže i da ne pomi&scaron;lja na odlazak u neku od evropskih zemalja, jer je svojim radom stekao povjerenje poslodavca i može računati na siguran posao i naredne godine.
U eri interneta, do radnih dozvola sve teže
No, i kada poslodavci dobiju iskusnog sezonca-nerezidenta poput Nikole, trebaju mu pribaviti radnu dozvolu. I za to potro&scaron;iti najmanje mjesec dana, kaže za RSE menadžer jednog budvanskog restorana, Ivan Munitlak.
&ldquo;Svake godine zahtijevaju dodatne papire za radnu dozvolu, pa je taj proces sve duži i zahtjevniji&rdquo;.
Pritom, sezonac ne može raditi dok ne dobije radnu dozvolu, a njegovo čekanje finansira poslodavac, plaćajući mu smje&scaron;taj i hranu.
Vi&scaron;estruki predlozi privrednika da se sezoncima omogući rad od trenutka kada predaju dokumenta za radnu dozvolu, ostali su bez odgovora nadležnih.
RSE je uputio upit Ministarstvu turizma &scaron;to je urađeno da bi se ubrzala procedura izdavanja dozvola za sezonce &ndash; strance, ali je odgovor izostao.
Kako rije&scaron;iti problem sezonaca?
Pojedini hotelijeri i ugostitelji poku&scaron;avaju da zadrže sezonske radnike tako &scaron;to im isplaćuju plate i zimi, umanjene 60 do 70 posto, kaže prof. Mi&scaron;ko Rađenović, koji predaje predmet o ljudskim resursima na Fakultetu za biznis i turizam.
To je slično statusu &ldquo;stalnog sezonca&rdquo; koji se već nekoliko godina sistemski primjenjuje u Hrvatskoj, gdje im plate tokom zime obezbjeđuje država, a poslodavac je obavezan da ih naredne godine ponovo primi na posao.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić je kazala da se na predlog Privredne komore razmi&scaron;lja o uvođenju &ldquo;stalnog sezonca&rdquo; i u Crnoj Gori.
No, za to tek predstoje analize, promjene Zakona o radu i seta drugih zakona.
&ldquo;Nadam se da bi u narednog ljeta mogli biti spremni za uvođenje &ldquo;stalnih sezonce&rdquo;, rekla je Ni&scaron;ić 22.aprila.
Hotelijer Petar Delić smatra i da bi država trebalo vi&scaron;e da uloži u obrazovanje kadra organizovanjem ugostiteljskih &scaron;kola koje bi se povezale sa privrednicima.
Praksu bi mogli obavljati u njihovim objektima, gdje bi dobijali i &scaron;ansu za posao. &ldquo;Tako bi, s jedne strane, dobili kvalitetnu domaću radnu snagu, a sa druge strane bi manje mladih odlazilo da radi vani&rdquo;, smatra Delić.
Ipak, prof. Rađenović očekuje da će radna snaga iz dalekih destinacija neumitno biti sve če&scaron;ća i na Crnogorskom primorju, jer su potrebe privrede sve veće.
Ali, za to treba obezbijediti administrativne preduslove, poput jednostavnije procedure za dobijanje viza i radnih dozvola, dodaje Rađenović.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) je za ovu godinu odredilo kvotu od skoro 29.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, od čega je za sezonsko zapo&scaron;ljavanje planirano manje od 2,5 hiljade dozvola.
Na upit RSE koliko je pro&scaron;le godine izdato dozvola za sezonski rad u Crnoj Gori, nisu odgovorili ni iz MUP-a, niti Zavoda za zapo&scaron;ljavanje.

Ponovo potraga za ugostiteljskim radnicima uoči turističke sezone u Crnoj Gori

"POTREBNO VIŠE OD 30 HILJADA SEZONACA"

Benzin je od danas skuplji dva centa, dok je cijena eurodizela niža cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Eurosuper 95 i 98 poskupio je dva centa i u narednih 15 dana ko&scaron;ta 1,64 eura, odnosno 1,68 eura Cijena eurodizela je niža jedan cent i iznosi 1,48 eura Cijena lož ulja ostala je nepromijenjena na 1,45 eura. Posljednje promjene cijena bile su 9. aprila, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do tri centa. Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 6. maja, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. maja.

Od danas skuplji benzin

NOVE CIJENE GORIVA

Benzin će od ponoći poskupiti dva centa, dok će cijena eurodizela biti niža jedan cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva centa i u narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,64 eura, odnosno 1,68 eura.
Cijena eurodizela biće niža jedan cent i iznosiće 1,48 eura.
Cijena lož ulja ostaće nepromijenjena na 1,45 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 9. aprila, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do tri centa.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 6. maja, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. maja.

Od ponoći skuplji benzin, jeftiniji eurodizel

PROČITAJTE I KOLIKO

Elektroprivreda (EPCG) je izvr&scaron;ila smanjenje osnovnog kapitala po osnovu poni&scaron;tenja sopstvenih akcija.
Kako se navodi u obavje&scaron;tenju objavljenom na sajtu Montenegroberze, osnovni kapital EPCG smanjuje se za iznos od 55,22 miliona eura, po osnovu poni&scaron;tenja 8,47 miliona sopstvenih akcija nominalne vrijednost oko 6,52 eura po akciji.
"Nakon izvr&scaron;enog smanjenja osnovnog kapitala, ukupan broj akcija EPCG iznosi 109,66 miliona. Nominalna vrijednost po akciji je oko 6,52 eura, a ukupna kapitalna vrijednost dru&scaron;tva 714,7 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju.

EPCG smanjila osnovni kapital