Ekonomija

Rekonstrukcija željezničkog tunela Sozina, starog gotovo 70 godina i najdužeg u Crnoj Gori, mogla bi početi nakon 2027. godine jer će se do tada raditi 850 hiljada eura vrijedno ispitivanje njegovog stanja i izrada projektne dokumentacije za sanaciju.&nbsp;
Obnova tunela dio je rekonstrukcije pruge Golubovci-Bar, koja se radi zbog dostizanja evropskih željezničkih standarda.
Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su Vijestima kazali da su za taj posao na tunelu dugom 6,17 hiljada metara, dobili grant kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i podr&scaron;ku Evropske investicione banke (EIB), te da je riječ o bespovratnoj pomoći.&nbsp;
Kako su kazali, Sozina u trenutnom stanju ne ispunjava moderne evropske standarde saobraćaja vozova uz traženi nivo efikasnosti, regulative i tehničkih uslova, odnosno tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI).
&ldquo;Namjera ŽICG je da se nakon planirane modernizacije tunel Sozina, u mjeri mogućeg, uskladi sa najvi&scaron;im TSI zahtjevima. ŽICG je dobio grant u iznosu od 850 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije sanacije tunela Sozina. Prema planu aktivnosti, zavr&scaron;etak projekta očekuje se u februaru 2027. Sredstva su namijenjena za geotehnička, geodetska i građevinsko-konstruktivna istraživanja, radi sagledavanja stvarnog stanja tunelske konstrukcije i definisanja potrebnih mjera sanacije. Po zavr&scaron;etku izrade glavnog projekta za prioritetne mjere sanacije, slijedi objavljivanje tendera za izvođenje radova, izbor izvođača i realizacija radova na rehabilitaciji tunela Sozina, koji je dio &scaron;ireg projekta rekonstrukcije pruge Podgorica-Bar&rdquo;, istakli su iz ŽICG, prenosi agencija Mina business.
U monitoring i praćenje projekta su, kako su kazali, uključeni i JASPERS (zajednička podr&scaron;ka na teritoriji Evrope), EIB i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, radi sprovođenja po evropskim standardima i procedurama, dok je na poslovima ispitivanja i izrade tehničke dokumentacije kroz infrastrukturni projektni fond uposlena kompanija SUEZ Consulting.
Iz ŽICG su objasnili da će kroz ispitivanje saznati nosivost konstrukcije, stanje obloge i drenažnih sistema, pa će na osnovu tih podataka odrediti mjere sanacije radi povećanja bezbjednosti i dugoročne stabilnosti objekta. Naglasili su da će ova istraživanja poslužiti kao osnov za izradu projektne dokumentacije i samim tim pouzdaniji i efikasniji željeznički saobraćaj na pruzi Bar-Vrbnica.
&ldquo;Trenutno je u zavr&scaron;noj fazi či&scaron;ćenje svoda tunela pod visokim pritiskom, &scaron;to omogućava vizuelnu identifikaciju stanja obloge i evidentiranje eventualnih o&scaron;tećenja. Nakon toga, počeće detaljna istraživanja koja obuhvataju: geolo&scaron;ka i geotehnička ispitivanja, skeniranje tunela geo-radarom, termografsku analizu. Konačan obim i dinamika radova zavisiće od rezultata ispitivanja, tehničkih mogućnosti i procijenjenih tro&scaron;kova. Kroz tunel Sozina dnevno prođe oko 30 vozova, odnosno oko 10,95 hiljada vozova godi&scaron;nje. Trenutna brzina kretanja vozova kroz tunel iznosi 80 kilometara na sat, uz ograničenje na manjem dijelu tunela od 60 metara, gdje je propisana brzina 30 kilometara na čas&rdquo;, istakli su iz ŽICG.
Oni su dodali i da je Sozina izgrađena krajem krajem pedesetih godina pro&scaron;log vijeka kao dio projekta izgradnje željezničke pruge Beograd-Bar, čija se prva dionica Podgorica-Bar, gradila po zavr&scaron;etku Drugog svjetskog rata.&nbsp;
Iz ŽICG su naveli da je cilj bio izgradnja moderne pruge normalnog kolosijeka koja bi obezbijedila putovanje od tada&scaron;njeg Titograda do Bara za oko sat vremena, odnosno gotovo sedam puta brže od putovanja tada&scaron;njom prugom uzanog kolosijeka - koja je uključivala dvije pruge i prelazak brodom preko Skadarskog jezera.
Oni su objasnili da su radovi na cijeloj dionici kasnili zbog probijanja Sozine, zbog te&scaron;kih geolo&scaron;kih i terenskih uslova, kao i ograničenih tehničkih i mogućnosti mehanizacije, jer je većina posla izvođena ručno i uz upotrebu eksploziva.

ŽICG dobila 850 hiljada eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

TUNELA SOZINA STAR JE GOTOVO 70 GODINA

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura.
To je u razgovoru sa Televiziju Vijesti saop&scaron;tio vr&scaron;ilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.
"Za prva tri kvartala ove godine, Elektroprivreda posluje sa minusom od oko 80 miliona. Dominantno je razlog prije svega zastoja u radu Termoelektrane gdje nam nedostaje za tih prvih devet mjeseci količina energije od oko 550 gigavat časova, koja je trži&scaron;no oko 45 do 50 miliona eura. Samim tim imamo, nažalost, i poklopljenu lo&scaron;u hidrologiju", istakao je Đordan.
On očekuje prelazak finansijskog rezultata iz minusa u plus kroz godinu do maksimum dvije. Do toga će, prije svega, dovesti zavr&scaron;etak ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
"Očekujemo da bude gotovo u skladu sa ugovorom. &Scaron;to se tiče ugovora, to je svakako 1. decembar kao krajnji rok za pu&scaron;tanje Termoelektrane u pogon", rekao je Đordan.
Lo&scaron;e poslovanje ne bi trebalo da dovede do povećanja cijena struje, makar za sada, mada Đordan ne spori da je trži&scaron;te nekad neumoljivo.
"Elektroprivreda, ako želi trži&scaron;no da posluje, svakako će trebati da razmi&scaron;ljaju u pravcu korekcije cijena, ali za sada ostajemo stabilno na ovom nivou cijena, koje su i u nekom doglednom periodu, mislim da se to neće desiti, da će one ostati ovakve kakve su i na ovom nivou kakve su sada", kazao je Đordan.
Ipak, Đordan upozorava na povećanu potro&scaron;nju struje, koja je prema&scaron;ila čak i period kada je Crna Gora imala razvijenu industriju.
"Svi drugi energenti su jako poskupili na trži&scaron;tu, da li su to drvo za ogrijev, da li je to u pitanju pelet ili ne&scaron;to drugo, ali ta dva osnovna pored električne energije izvora grijanja, su vi&scaron;estruko poskupili u odnosu na period od prije 4-5 godina, dok je cijena električne energije ista na nivou iz 2011. godine", kazao je Đordan.
Ako se poskupljenje dogodi u skorije vrijeme, Đordan to neće dočekati na čelnoj funkciji u EPCG po&scaron;to nije predao kandidaturu na konkurs za puni mandat.
"Prosto je to splet prije svega ličnih stvari, ličnih okolnosti, to je dominantno", rekao je Đordan.
Odbor direktora imenovao je Đordana za vr&scaron;ioca dužnosti nakon &scaron;to je sa te pozicije krajem oktobra razrije&scaron;io Ivana Bulatovića, koji tvrdi da je nezakonito smijenjen.

Đordan: EPCG do kraja septembra poslovala sa minusom od 80 miliona eura

SAOPŠTIO VRŠILAC DUŽNOSTI DIREKTORA ELEKTROPRIVREDE

Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski.
Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi.
Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation &ndash; Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol.
Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija.
Početak izgradnje druge dionice od Mate&scaron;eva do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a zavr&scaron;etak radova za pet godina.
Vrijednost posla je 600 miliona eura.
Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum.
China Communications Construction Company
Kineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na crnoj listi SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom.
Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke zbog prevarnih praksi i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima.
Ona je gradila i luku Hambantota na jugu &Scaron;ri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit.
Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekr&scaron;ila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more.
Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji.
Kao članica konzorcijuma CRIC&amp;CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd &ndash; Subotica.
U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstre&scaron;nica obru&scaron;ila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi.
Gradila je i 31 kilometar autoputa "Milo&scaron; Veliki", dionicu Preljina &ndash; Požega. Zavr&scaron;etak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran vi&scaron;e puta.
Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je do&scaron;ao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke.
Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije SAD uvele sankcije zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom
CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC).
Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru ko&scaron;tao oko 900 miliona eura.
Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekolo&scaron;ki problemi, na &scaron;ta je vi&scaron;e puta upozoravala EU.
Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju za&scaron;tite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035.
Konzorcijum "Shandong foreign economic &amp; technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavni&scaron;tvo u Podgorici.
Već sledeće godine je dobio posao izgradnje 16 kilometara duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i ko&scaron;tati 54 miliona eura, saop&scaron;teno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023.
Iako je rok pro&scaron;ao prije vi&scaron;e od pola godine saobraćajnica se i dalje radi .
Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine.
&Scaron;andong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac&ndash;Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma.
Posao je "težak" 337 miliona eura, a zavr&scaron;etak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026.
Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasni&scaron;tvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović.
Radoičić je u oktobru 2023, nakon &scaron;to je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, iza&scaron;ao iz suvlasni&scaron;tva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović.
Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju.
U njihovom vlasni&scaron;tvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi &Scaron;andong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura.
Kineska kompanija &Scaron;andong nije za RSE odgovorila &scaron;ta je firme sa crne liste SAD, "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere.
Predstavni&scaron;tvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka &ndash; Prijedor.
Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale četiri odluke suda.
Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine.
Power Construction Corporation of China
PowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasni&scaron;tvu.
Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources &ndash; posljednjih godina &scaron;iri prisustvo i na Zapadnom Balkanu.
U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na vjetroparku Ivovik kod Livna, projektu čiju prate optužbe mje&scaron;tana i sporovi oko zemlji&scaron;ta i koncesionih prava.
Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura.
Izgradnja je trebala biti zavr&scaron;ena marta 2023. no zavr&scaron;ena je godinu i po kasnije septembra 2024.
Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" Autocesta FBiH, zbog kr&scaron;enja ugovora o izgradnji.
U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji beogradskog metroa.
Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura.
Prema izvje&scaron;taju Transparency Serbia detalji ugovora su "za&scaron;tićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme.
U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva zavr&scaron;ena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina.
U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji.
U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa vi&scaron;e zvaničnika energetskog sektora.
Konzorcijum Cengiz-Azvirt
Konzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt.
Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija &scaron;irom svijeta i zapo&scaron;ljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura.
Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija OCCRP (Projekat za izvje&scaron;tavanje o organizovanom kriminalu i korupciji).
OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove of&scaron;or kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu.
Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma.
OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000."
U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C.
Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica jo&scaron; nije bila ni otvorena sru&scaron;io se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta".
Kasnije je gradio i dionicu Popriku&scaron;e &ndash; Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru.
Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka.
Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi &ndash; Koprivnica.
U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva.
Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt.
Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio vi&scaron;emilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH.
Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kr&scaron;enja ugovora o izgradnji.
Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz &Scaron;irokog Brijega, "te&scaron;ka"vi&scaron;e od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon &scaron;to je planirani novac potro&scaron;en a rokovi probijeni.
Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksembur&scaron;ka firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto.
U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od ne&scaron;to preko 20.000 eura.

Tri kineske i jedna tursko-azejberdžanska firma u trci za drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori

JEDAN OD UČESNIKA TENDERA NALAZI SE NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI

&nbsp;Žičara Kotor - Lovćen - Cetinje, jedan od prepoznatljivih infrastrukturnih projekata u oblasti turizma, uskoro ulazi u novu fazu izgradnje, saop&scaron;teno je iz Ministarstva javnih radova.
Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, raspisalo je javnu nabavku za izradu i gradnju dionice Kuk - Ivanova korita - Cetinje, dugu gotovo 11 kilometara.
"Time se nastavlja trasa Kotor - Lovćen, koja je u prethodnom periodu postala nezaobilazan segment turističke ponude i jedan od prepoznatljivijih projekata u toj sferi", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Projekat, vrijedan skoro 50 miliona eura, realizuje se po modelu &bdquo;projektuj i izgradi&ldquo; i uključuje kompletnu tehničku dokumentaciju i izvođenje radova u roku od tri godine.
"Trasa je u potpunosti usklađena sa Prostornim planom Nacionalnog parka Lovćen i urbanističkim planovima Prijestonice Cetinje, uz po&scaron;tovanje ekolo&scaron;kih i prostorno-tehničkih standarda", dodaje se u saop&scaron;tenju.

Žičara Kotor – Lovćen – Cetinje uskoro ulazi u novu fazu izgradnje

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA JAVNIH RADOVA

Skup&scaron;tina je usvojila izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojima se predviđa da građani koji ulažu novac u obveznice koje izdaje država, Centralna banka ili lokalna samouprava, budu oslobođeni poreza na kamatu po tom osnovu.
Za predložene izmjene je glasao 51 poslanik, prenosi Mina business.
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović objasnio je u ime predlagača da je predloženim zakonskim rje&scaron;enjem predviđeno da se prihodom od kapitala ne smatraju prihodi od kamata nastali ulaganjem u dužničke hartije od vrijednosti, odnosno obveznice koje izdaje država, CBCG ili lokalna samouprava. Na taj vid kamata se do sada obračunavao porez od 15 odsto.
Država je 3. novembra emitovala domaće obveznice u vrijednosti od 50 miliona eura za građane Crne Gore na dvije godine, sa godi&scaron;njim prinosom od 3,75 odsto.

Skupština usvojila izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Predložena izmjena Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini koju su predložili poslanici Pokreta Evropa sad (PES) u vezi neradne nedjelje ne uvažava preporuke Ustavnog suda, već ih su&scaron;tinski obesmi&scaron;ljava &ndash; ocijenili su iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije &scaron;est godina podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a ovog zakona čiju promjenu sada predlaže PES, da bi, kako se čini, preduprijedili situaciju ukoliko Ustavni sud zabranu rada nedjeljom ocijeni neustavnom.
UPCG, kako su kazali Pobjedi, očekuje da će Ustavni sud na adekvatan način znati da odbrani stav, shodno ulozi koju ima u dru&scaron;tvu.
Inicijativa
Ustavni sud je krajem maja usvojio inicijativu UPCG i nakon &scaron;est godina od njenog podno&scaron;enja, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zakonske odredbe kojom je zabranjen rad nedjeljom i praznicima u trgovinama, a koju je Skup&scaron;tina izglasala 2019. godine u vrijeme Vlade Du&scaron;ka Markovića.
Sud je tada ocijenio da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti odredbi zakona sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetni&scaron;tva i saglasnosti pravnih propisa. Osim toga, doveli su u pitanje i postojanje ustavno prihvatljive ravnoteže između prava onih kojima je rad dopu&scaron;ten i onih kojima je zabranjen.
U prijedlogu izmjena zakona koji potpisuje 11 poslanika PES-a, fokus zabrane radne nedjelje prebacuje se na zdravstveni aspekt. Član 35a se mijenja na način da se prije dijela kojim se uvodi zabrana, navodi da se to radi ,,u cilju prevencije za&scaron;tite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo&ldquo;, te da među izuzecima od ovog pravila, osim apoteka, pijaca, benzinskih pumpi, kioska i slično, vi&scaron;e neće biti veleprodajnih skladi&scaron;ta.
Prioritet
Pobjedi su iz Ustavnog suda kazali da odluku o eventualnoj neustavnosti člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini jo&scaron; nijesu donijeli dodajući da je rje&scaron;enje o pokretanju postupka Skup&scaron;tini i Vladi dostavljeno 21. jula. Navode da jo&scaron; nije zakazana ni sjednica na kojoj će se ovaj predmet naći, ali dodaju da ima status prioritetnog, imajući u vidu da je pokrenut postupak ocjene ustavnosti.
- U aktu kojim je Ustavni sud dostavio Skup&scaron;tini rje&scaron;enje o pokretanju postupka je navedeno da Skup&scaron;tina može dostaviti odgovor na navode sadržane u rje&scaron;enju, u roku od 60 dana od dana prijema. Međutim, Skup&scaron;tina u ostavljenom roku nije dostavila odgovor, a u aktu koji je dostavljen Vladi Crne Gore je samo navedeno da im se dostavlja rje&scaron;enje o pokretanju postupka, ali ni Vlada nije pružila odgovor, odnosno mi&scaron;ljenje na navode sadržane u rje&scaron;enju o pokretanju postupka. Skup&scaron;tina i Vlada nijesu podnosile zahtjev za zastoj postupka &ndash; kazali su iz Ustavnog suda.
Iz PES-a su nakon stavljanja u skup&scaron;tinsku proceduru ovih izmjena, poručili da snažno podržavaju neradnu nedjelju ,,jer je riječ o pravednoj, dru&scaron;tveno odgovornoj i ekonomski ispravnoj odluci.&ldquo; Navode da su zbog toga predložili izmjene ovog zakona koja su, kako tvrde, usagla&scaron;ene sa ocjenama Ustavnog suda.
- Neradna nedjelja je simbol dru&scaron;tva koje cijeni rad i po&scaron;tuje čovjeka. Ukidanje ovog prava značilo bi vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora &ndash; kazali su iz PES-a.
Dodali su da su zaposleni u trgovinama, prije 2019., bili izloženi prekomjernom radu, niskim platama, nedostatku sindikalne za&scaron;tite te da nijesu imali nijedan garantovani dan odmora. Uvođenjem neradne nedjelje, kako navode, hiljade radnika je prvi put dobilo siguran dan odmora.
- Praksa je pokazala da ekonomska aktivnost u sektoru trgovine nije oslabila &ndash; naprotiv, porasla je. Promet u trgovinama je stabilan, a najveći trgovački lanci, i pored neradne nedjelje, ostvaruju rekordne profite i &scaron;ire poslovanje. To jasno pokazuje da zabrana rada nedjeljom nije prepreka privredi, već dokaz da je moguće graditi održiv model rasta u kojem su i radnik i poslodavac na dobitku &ndash; saop&scaron;tili su iz PES-a.
U obrazloženju za izmjenu zakona iz PES-a navode da je interes za&scaron;tite zdravlja ljudi pretežniji od interesa poslodavaca za ostvarenje prihoda, pozivajući se na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije da duge radne sedmice preko 55 sati povećavaju rizike za kardiovaskularne i mentalne bolesti. Kraće radne sedmice, kako se navode, te rizike smanjuju, a ograničavanje rada nedjeljom je jedan od najučestalijih alata za smanjenje kumulativnog opterećenja radnika.
Iako su u međuvremenu vođeni pregovori o izmjeni zakona tako da se radnicima za rad nedjeljom omogući uvećana dnevnica i slobodan dan naredne sedmice, za to nije postojala skup&scaron;tinska većina.

UPCG: Prijedlog PES-a ne uvažava, već obesmišljava preporuke Ustavnog suda

REAKCIJA  NA PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI U VEZI NERADNE NEDJELJE

&Scaron;panska niskobudžetna avio-kompanija Vueling letjeće na liniji Tivat &ndash; Barselona već od 31. marta naredne godine, dogovoreno je na sastanku uprave Aerodroma Crne Gore (ACG) sa kolegama iz &Scaron;panije koji je održan u Barseloni, &nbsp;saop&scaron;teno je iz ACG.
Kako je navedeno, karte su već u prodaji.
&ldquo;To znači da ćemo biti povezani sa &Scaron;panijom svih sedam mjeseci - koliko traje ljetnja sezona u avijaciji&rdquo;, saop&scaron;tio je izvr&scaron;ni direktor ACG Roko Tolić.
Podsjetio je da će Tivat, uz Barselonu, od naredne ljetnje sezone prvi put biti povezan i sa Madridom (Iberia).
&nbsp;

Avio-linija Tivat-Barselona od 31. marta

KARTE VEĆ U PRODAJI

Unija poslodavaca (UPCG) očekuje da će Ustavni sud ocjenom ustavnosti člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini staviti tačku na taj postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode, saop&scaron;tili su njeni predstavnici.
&bdquo;UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju na&scaron;e inicijative, podnijete jo&scaron; 2019. godine, staviti tačku na taj &scaron;estogodi&scaron;nji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz UPCG su poručili da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog trži&scaron;ta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
&bdquo;Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i poku&scaron;aja da zajedno sa socijalnim partnerima - Vladom i sindikatom, rije&scaron;imo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju UPCG.

Unija poslodavaca: Očekujemo da sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

INIICIJATIVA PODNIJETA 2019.

Udruženje podstanara "Moj Dom" dostavilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skup&scaron;tini i Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda &ndash; Ombudsmanu, inicijativu za dono&scaron;enje zakona o za&scaron;titi prava podstanara.
Predstavnici Udruženja pozvali su Ministarstvo, Skup&scaron;tinu i Ombudsmana da hitno počnu izradu zakona o za&scaron;titi prava podstanara, kako bi hiljade građana koji žive kao podstanari dobili zakonsku sigurnost i dostojanstvene uslove stanovanja.
Udruženje je, prema riječima njegovih predstavnika, spremno da učestvuje u svim konsultacijama, radnim grupama i javnim raspravama u cilju dono&scaron;enja kvalitetnog i pravednog zakonskog rje&scaron;enja.
Iz Udruženja su kazali da su upoznati da je inicijativa zvanično stigla na skup&scaron;tinsku adresu, te da će svi poslanici biti informisani o njenom sadržaju i ciljevima.
"Ovaj korak predstavlja važan signal da se pitanje položaja podstanara konačno počinje razmatrati na institucionalnom nivou&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju..
Cilj inicijative je, kako su objasnili, uspostavljanje pravnog okvira koji će obezbijediti sigurnost stanovanja, pravnu za&scaron;titu i transparentnost trži&scaron;ta zakupa za sve građane koji žive kao podstanari.
"U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguli&scaron;e prava i obaveze podstanara i stanodavaca, &scaron;to dovodi do brojnih zloupotreba i nesigurnosti. Hiljade građana žive u iznajmljenim stanovima bez osnovne pravne za&scaron;tite. Podstanari su često suočeni s naglim otkazima, nepisanim dogovorima i nelegalnim praksama. Zakonom želimo da uvedemo red, sigurnost i po&scaron;tovanje prava za obje strane&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz Udruženja su naveli da su ključni razlozi za dono&scaron;enje zakona nedostatak zakonske regulative koja bi &scaron;titila podstanare, slaba institucionalna kontrola koja bi nadzirala trži&scaron;te zakupa, neformalno trži&scaron;te i nedostatak informacija i podr&scaron;ke.
Predloženi zakon obuhvata obavezne pisane ugovore o zakupu, zabranu samovoljnog izbacivanja bez sudske odluke, za&scaron;titu od naglih promjena kirije, uvođenje mehanizama prijave i žalbe, te kaznene odredbe za kr&scaron;enje prava podstanara.

Podstanari traže zakon koji bi štitio njihova prava

DOSTAVILI INICIJATIVU RESORNOM MINISTARSTVU, SKUPŠTINI I OMBUDSMANU

&Scaron;koljka jaja poskupiće od 30 do 50 centi, u zavisnosti od klase jaja.
To je na Televiziji Vijesti kazao Luka Jokić član Udruženja proizvođača jaja Crne Gore.
Najavio je da bi jaja mogle da poskupe krajem ove ili početkom naredne sedmice.
"Jaja će poskupiti od tri do pet centi po komadu, odnosno &scaron;koljka od 10 jaja poskupiće od 30 do 50 centi zavisno od klase jaja", kazao je on, navodeći da je trenutno cijena jaja zavisno od klase od 1,9 do 2,29 eura.
Jokić je podsjetio i da su jaja posljednji put poskupjela prije dvije i po do tri godine.
Do poskupljenja je, kako je pojasnio, moralo da dođe jer je u međuvremenu skočila cijena radne snage, cijena ambalaže, rezervinh djelova, sirovina, ostalih imputa.

Školjka od 10 jaja skuplja i do 50 centi

NOVO POSKUPLJENJE

Ministarstvo saobraćaja objavilo je rang listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).
Kako je navedeno, IIAC dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.
Rang lista objavljena je, napominju, nakon korekcija Izvje&scaron;taja o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rang liste, u skladu sa rje&scaron;enjem Komisije za koncesije od 1. septembra.
&bdquo;Shodno članu Zakona o koncesijama ponudač ima pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang liste ponudača podnese prigovor Komisiji za koncesije Vlade.
Takođe, shodno članu Zakona o koncesijama, ponudač ima pravo da u roku od osam dana od objavljivanja rang liste ponudača na pisani zahtjev izvr&scaron;i uvid u dokumentaciju", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Južnokorejska firma prvorangirana na tenderu za koncesiju aerodroma u Crnoj Gori