Ekonomija

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede saop&scaron;tilo je da će Bosna i Hercegovina otkupiti vi&scaron;ak od 250.000 litara mlijeka crnogorskih proizvođača i prerađivača mlijeka.
To je dogovoreno na sastanku ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića sa ministrom Spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i zamjenikom predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Sta&scaron;om Ko&scaron;arcem.
Iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede saop&scaron;teno je i da su predstavnici tog vladinog resora danas održali sastanak sa predstavnicima mljekarskog sektora (primarnih proizvođača i prerađivača).
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, tema sastanka je bila restrikcija otkupa sirovog mlijeka u periodu praznika.
&nbsp;

Višak od 250.000 litara mlijeka biće izvezen u BiH

SAOPŠTENO IZ MINISTARTSVA POLJOPRIVREDE

Danas ili sjutra kreće pretkvalifikacioni tender Evropske banke za obnovu i razvoj za dionicu Andrijevica - Mate&scaron;evo i to će trajati dva mjeseca, nakon čega će realizovati glavni tender, takođe u periodu od dva mjeseca, kada će od finlista da izaberemo glavnog izvođača, rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vladi.
"Nadamo se da ćemo dobit maksimalan broj ponuđača i izvođača koji su zainteresovani za izvođenje ove dionice", naveo je Spajić.
Oni su, kako ističe, već krenuli u realizaciju projekta.
"U odnosu na projekte iz pro&scaron;losti, kada je izvođenje čekalo eksproprijaciju, mi smo već krenuli u eksproprijaciju na teritorijmama op&scaron;tina Andrijevica i Kola&scaron;in. Očekujemo kada krenemo u izvođenje radova da nećemo imati problema", rekao je Spajić.
Izgurali su, kako je opisao, ovaj proejakt na mi&scaron;iće, jer su objasnili EBRD-u koliko je svaka godina važna za Crnu Goru.
"Koliko mladih ljudi odlaze zbog nemogućnosti zapo&scaron;ljavanja, malih primanja, da mladi ljudi ne vide sebe u tim sredinama. Ali to je veliki problem sa kojim smo se uhvatili u ko&scaron;tac", ističe Spajić.
Ovo je vizija koju, prema njegovim riječima, svi treba da podržimo.
"Jednom kad ih izguramo obezbijedili smo bolju budućnost za sve generacije i one generacije koje dolaze",&nbsp; naglasio je Spajić.
Smatra i da je ovo davno trebalo da bude izrađeno.
"Da smo i&scaron;li tempom nekih pro&scaron;lih Vlada trebalo bi 2040. i neke da krenemo u ovo. Nećemo ići ovim tempom. Već smo postavili standarde koje je te&scaron;ko pratiti", ocijenio je Spajić.
Izvr&scaron;ni direktor Monteput Milan Ljiljanić rekao je da samo čekaju proceduru objavljivanja tendera na sajtu EBRD-a, gdje će potencijalni izvođači mogli da pogledaju uslove za prijavu.
Precizirao je da je dva mjeseca rok prijave za pretkvalifikaciju.
"Paralelno sa tim aktivno teče postupak eksproprijacije zemlji&scaron;ta", kazao je Ljiljanić, dodajući da su ekipe na terenu, te da će spremno ući u ovaj projekat.
Period izgradnje je pet godina, u prvoj godini se radi izrada glavnog projekta, nakon čega idu glavni radovi, a zavr&scaron;etak radova očekuje se 2029. godine.
"U toku je izrada projektne dokumentacije za ostale dionice. U toku je vrednovanje ponuda, mislim da ćemo brzo imati zavr&scaron;eno za dionicu od Andrijevice do Boljara", kazao je, između ostalog, Ljiljanić.

Spajić: Kreće pretkvalifikacioni tender za dionicu Andrijevica - Mateševo

TRAJAĆE DVA MJESECA

Hotel Zeta by Sambic u Danilovgradu predstavlja izraz vremena u kojem je nastao, a koji je na temeljima duha tradicije održan i kao takav postao je ponovo epicentar turističko-ugostiteljskih, kulturnih i socijalnih aktivnosti u gradu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/zeta hotel 123.jpg" alt="" width="340" height="253" />
"Nevjesta" grada Danilovgrada osvježila je prije nekoliko godina svoje lice- ista ona ljepota koja je dovijeka krasila, i u kojoj i sada brojni posjetioci mogu da uživaju.
&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/hotel zeta kacamak.jpg" alt="" width="420" height="312" />
Tim hotela Zeta by Sambic spreman je da organizuje sve vrste proslava
&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/hotel zeta 10.jpg" alt="" width="348" height="341" />
"Proslavite vama bitne datume u na&scaron;em prepoznatljivom ambijentu, jer kod nas je uvijek najljep&scaron;e".
Posjetite zvaničnu <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.instagram.com/hotelzetadanilovgrad/">Instagram stanicu Hotela Zeta by Sambi</a>
<iframe title="Portal Dnevno.me- Hotel Zeta by Sambic, promo" src="https://www.youtube.com/embed/PTY74ihX048" width="343" height="610" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Sve informacije možete dobiti na 067/ 733 -900
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/hozel zeta 3.jpg" alt="" width="440" height="467" />Adaptirani Hotel Zeta u vlasni&scaron;tvu je kompanije Sambic AD, a koja je u većinskom vlasni&scaron;tvu grupacije Savana, čiji je vlasnik uspje&scaron;ni biznismen Veselin Mijač.&nbsp;

Hotel Zeta by Sambic idealno mjesto za sve vrste proslava: "Kod nas je uvijek najljepše"

U SRCU DANILOVGRADA

Iako cijene nafte na svjetskim berzama trenutno padaju, u Crnoj Gori rastu pa su od početka godine uvećane i do 20 centi po litru. Hoće li biti stabilizacije na trži&scaron;tu, u ovom trenutku, kako ocjenjuje za Radio Crne Gore analitičar Davor Dokić, te&scaron;ko je prognozirati. Sve će zavisiti, kaže, od de&scaron;avanja na Bliskom istoku. Na izvr&scaron;noj vlasti je, kaže, ako bude ekstremnih povećanja cijena da se, kako je učinila prethodna vlada, odluči na smanjenja akciza na gorivo.
Gorivo je prvi put poskupjelo na početku godine jedan i dva centa, pa je litar benzina 95, odnosno 98 bio euro i 48 i euro i 52 centa. Dizel euro i 43. Do juče bilo je devet usklađivanja gdje je zabilježeno sedam poskupljenja i samo dva pojeftinjenja simbolična po cent ili dva, pa je ukupno za četiri mjeseca cijena benzina uvećana 12, odnosno 20 centi, a dizela pet.
Maloprodajna cijena se u Crnoj Gori formira prema vladinoj Uredbi o maksimalnoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata koja uključuje uvoznu cijenu, takse, poreze, naknade, akcize i PDV. Proračunato je koliko ti nameti utiču na visinu cijene goriva kod nas
&ldquo;Najveći uticaj na cijenu imaju upravo uvozna cijena, akciza i porez na dodatu vrijednost. Za benzin akciza iznosi 54, a na dizel 44 centa. Prihod države od PDV-a koji je 21 odsto ili 30 centi. Analize pokazuju i to da potro&scaron;ači u Crnoj Gori plaćaju 11 centi veću akcizu po litru u odnosu na građane Evropske unije ili čak 19 centi na benzin&rdquo;, rekao je Dokić.
Nafta kao berzanska roba podliježe oscilacijama, pa trenutni pad na trži&scaron;tu ne znači da bi moglo doći do stabilizacije cijena. Upitno je, kaže Dokić za RCG, &scaron;ta će biti sa aktuelnim sukobima na Bliskom istoku
Ranije kada je gorivo imalo maksimalnu cijenu pa je litar dizela ko&scaron;tao euro i 78 centi, prethodna vlada je, podsjeća Dokić, reagovala tako &scaron;to je prepolovila cijenu akcize sa 44 na 22 centa. Takva bi trebala da bude, poručuje, i reakcija aktuelne izvr&scaron;ne vlasti u slučaju rasta cijena
Prihod od akciza na kraju pro&scaron;le godine, objavljeno je, dostigao je preko 185 miliona ili 60 miliona vi&scaron;e nego godinu prije.

Dokić: Cijene goriva zavisiće od dešavanja na Bliskom istoku

OCIJENIO ANALITIČAR

Svi su prepu&scaron;teni sebi i svako se snalazi na svoj način &ndash; tako sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) opisuju problem manjka sezonskih radnika, sa kojim se turistički privrednici u Crnoj Gori suočavaju i ove godine.
&ldquo;Kad uložite novac u neku investiciju, mislite da ste uradili sve &scaron;to je potrebno, ali onda vidite da vam je teže naći radnu snagu nego investirati u to &scaron;to ste stvorili&rdquo;, kaže za RSE dugogodi&scaron;nji turistički djelatnik iz Ulicnja, Petar Delić.
Nema zvaničnog podatka koliko je ukupno potrebno sezonaca Crnoj Gori, ali procjena budvanskog Udruženja ugostitelja prelazi 30.000, &scaron;to je oko dvadeset odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.
I dok je potražnja za sezoncima sve veća zbog novih turističkih objekata, država nema sistemsko rje&scaron;enje za dugogodi&scaron;nji problem privredne grane koja donosi preko petine prihoda državnoj kasi.
U Udruženju ugostitelja kažu da o tome postoji komunikacija sa nadležnima, ali jednosmjerna.
&ldquo;Stalno &scaron;aljemo dopise i predlažemo rje&scaron;enja, ali čini mi se da nema dovoljno razumijevanja i volje da se to rije&scaron;i&rdquo;, kaže predsjednik Udruženja Aleksandar Jovanović.
A da bi se problem mogao početi sistemski rje&scaron;avati, treba bolje povezati obrazovne institucije i privredu, produžiti sezonu i okrenuti se primarno evropskom trži&scaron;tu, navode sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi.
Jer, poja&scaron;njavaju za RSE, sa sezonom koja traje nekolikol mjeseci i turistima koji su plićeg džepa od onih evropskih, domaća privreda te&scaron;ko može biti konkurentna za one koji traže posao tokom ljeta.
Sezonci od Moldavije do Nepala i Indonezije
Ulcinjanin Petar Delić ima hotel, kamp, a zakupac je i plaže, pa ljeti zaposli oko 45 radnika &ndash; kuvara, konobara, servisera i sličnih turističkih profila.
&ldquo;Sezonsku radnu snagu obično uspijemo naći zahvaljujući na&scaron;im rođacima i prijateljima, ali su to uglavnom mlađe osobe, bez dovoljno iskustva i kvalifikacija, pa nam, ipak nedostaje kadra&rdquo;, kaže Delić.
Iako je u Crnoj Gori vi&scaron;e od 37.000 nezaposlenih, &scaron;to je oko 14 odsto stanovni&scaron;tva, najveći dio sezonaca dolazi iz regiona &ndash; BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Sve če&scaron;će se zapo&scaron;ljavaju i iz drugih zemalja.
U najvećem petrovačkom hotelu je pro&scaron;le godine dio kadra bio iz Moldavije, koji se vratio i ove godine. Javljaju im se i zainteresovani sa dalekih destinacija, od Nepala do Indije i Indonezije.
&ldquo;Ali, pitanje je &scaron;to vi od njih možete da dobijete, jer se često ispostavi da osoba vrlo malo zna o na&scaron;oj zemlji, kulturi, kuhinji, jeziku. A sve to čini na&scaron; turistički proizvod&rdquo;, kaže za RSE direktor hotela Željko Cicović.
Posljednjih godina je u regionu sve vi&scaron;e i privatnih agencija za zapo&scaron;ljavanje, no Cicovićevo iskustvo je da oni, umjesto profesionalne regrutacije, samo povežu onog ko im se prijavi sa poslodavcem.
&ldquo;Onda mi često rizikujemo da dobijemo &lsquo;mačka u vreći&rsquo;, jer agencija ne garantuje znanje i iskustvo radnika kojeg preporučuje&rdquo;, kaže Cicović.
Džaba bolji uslovi i veće plate
Veća potražnja za sezoncima je povećala njihove plate, uz koje najče&scaron;će imaju besplatan smje&scaron;taj i hranu.
U nekoliko hotela sa kojima je kontaktirao RSE, je najniža plata oko 700 eura, &scaron;to je prosječna plata u Crnoj Gori, uz koje sezonac dobija tri obroka i smje&scaron;taj u dvokrevetnim sobama sa kupatilom.
&ldquo;Ne možete naći sobaricu za platu manju od toga, a njena plata u eksluzivnim rizortima dostiže i do 1.000 eura&rdquo;, kaže Cicović.
Prema riječima Delića, plata pomoćnog kuvara je oko 1.500 eura, dok glavni kuvar u eksluzivnim restoranima može zaraditi od 2.500 do 3.000 eura.
&ldquo;Mislim da toliko ne može da dobije ni u Njemačkoj. Jer, kad odete u Evropu i od prihoda oduzmete tro&scaron;ak za hranu, smje&scaron;taj i ostalo, ostane vam manje para nego kad radite na sličnim poslovima u Crnoj Gori&rdquo;, smatra Delić.
A &scaron;to kažu sezonci?
Prema istraživanjima Fakulteta za biznis i turizam, finansijska motivacija je za sezonce najvažnija prilikom odabira poslodavca, pa jedan dio njih odlazi u evropske zemlje.
Sve če&scaron;će je to susjedna Hrvatska, gdje je sezona duplo duža i sa duplo većom popunjeno&scaron;ću na godi&scaron;njem nivou nego u Crnoj Gori, pa je moguće i zaraditi vi&scaron;e.
Pro&scaron;le godine je 424 državljana Crne Gore dobilo dozvolu za sezonski posao u Hrvatskoj, kažu iz hrvatskog MUP-a za RSE.
Nikola iz Čačka (Srbija), koji već &scaron;est godina radi kao sezonac u Budvi, kaže da se vraća na crnogorsko primirje, jer mu je, osim plate, jednako važno da dobije &scaron;ansu za napredovanje.
&ldquo;Kad vam treba posao, prihvatite ono &scaron;to vam se nudi, iako možda nije na va&scaron;em nivou. Kad dođete prvi put kao sezonac, niko ne zna &scaron;to možete ili ne možete raditi, ali je važno da poslodavac cijeni kad pokažete da znate posao&rdquo;, kaže Nikola za RSE.
On je prve sezone bio noćni čuvar u restoranu, da bi nakon nekoliko godina napredovao do menadžera tog ugostiteljskog objekta.
Kaže i da ne pomi&scaron;lja na odlazak u neku od evropskih zemalja, jer je svojim radom stekao povjerenje poslodavca i može računati na siguran posao i naredne godine.
U eri interneta, do radnih dozvola sve teže
No, i kada poslodavci dobiju iskusnog sezonca-nerezidenta poput Nikole, trebaju mu pribaviti radnu dozvolu. I za to potro&scaron;iti najmanje mjesec dana, kaže za RSE menadžer jednog budvanskog restorana, Ivan Munitlak.
&ldquo;Svake godine zahtijevaju dodatne papire za radnu dozvolu, pa je taj proces sve duži i zahtjevniji&rdquo;.
Pritom, sezonac ne može raditi dok ne dobije radnu dozvolu, a njegovo čekanje finansira poslodavac, plaćajući mu smje&scaron;taj i hranu.
Vi&scaron;estruki predlozi privrednika da se sezoncima omogući rad od trenutka kada predaju dokumenta za radnu dozvolu, ostali su bez odgovora nadležnih.
RSE je uputio upit Ministarstvu turizma &scaron;to je urađeno da bi se ubrzala procedura izdavanja dozvola za sezonce &ndash; strance, ali je odgovor izostao.
Kako rije&scaron;iti problem sezonaca?
Pojedini hotelijeri i ugostitelji poku&scaron;avaju da zadrže sezonske radnike tako &scaron;to im isplaćuju plate i zimi, umanjene 60 do 70 posto, kaže prof. Mi&scaron;ko Rađenović, koji predaje predmet o ljudskim resursima na Fakultetu za biznis i turizam.
To je slično statusu &ldquo;stalnog sezonca&rdquo; koji se već nekoliko godina sistemski primjenjuje u Hrvatskoj, gdje im plate tokom zime obezbjeđuje država, a poslodavac je obavezan da ih naredne godine ponovo primi na posao.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić je kazala da se na predlog Privredne komore razmi&scaron;lja o uvođenju &ldquo;stalnog sezonca&rdquo; i u Crnoj Gori.
No, za to tek predstoje analize, promjene Zakona o radu i seta drugih zakona.
&ldquo;Nadam se da bi u narednog ljeta mogli biti spremni za uvođenje &ldquo;stalnih sezonce&rdquo;, rekla je Ni&scaron;ić 22.aprila.
Hotelijer Petar Delić smatra i da bi država trebalo vi&scaron;e da uloži u obrazovanje kadra organizovanjem ugostiteljskih &scaron;kola koje bi se povezale sa privrednicima.
Praksu bi mogli obavljati u njihovim objektima, gdje bi dobijali i &scaron;ansu za posao. &ldquo;Tako bi, s jedne strane, dobili kvalitetnu domaću radnu snagu, a sa druge strane bi manje mladih odlazilo da radi vani&rdquo;, smatra Delić.
Ipak, prof. Rađenović očekuje da će radna snaga iz dalekih destinacija neumitno biti sve če&scaron;ća i na Crnogorskom primorju, jer su potrebe privrede sve veće.
Ali, za to treba obezbijediti administrativne preduslove, poput jednostavnije procedure za dobijanje viza i radnih dozvola, dodaje Rađenović.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) je za ovu godinu odredilo kvotu od skoro 29.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, od čega je za sezonsko zapo&scaron;ljavanje planirano manje od 2,5 hiljade dozvola.
Na upit RSE koliko je pro&scaron;le godine izdato dozvola za sezonski rad u Crnoj Gori, nisu odgovorili ni iz MUP-a, niti Zavoda za zapo&scaron;ljavanje.

Ponovo potraga za ugostiteljskim radnicima uoči turističke sezone u Crnoj Gori

"POTREBNO VIŠE OD 30 HILJADA SEZONACA"

Benzin je od danas skuplji dva centa, dok je cijena eurodizela niža cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Eurosuper 95 i 98 poskupio je dva centa i u narednih 15 dana ko&scaron;ta 1,64 eura, odnosno 1,68 eura Cijena eurodizela je niža jedan cent i iznosi 1,48 eura Cijena lož ulja ostala je nepromijenjena na 1,45 eura. Posljednje promjene cijena bile su 9. aprila, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do tri centa. Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 6. maja, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. maja.

Od danas skuplji benzin

NOVE CIJENE GORIVA

Benzin će od ponoći poskupiti dva centa, dok će cijena eurodizela biti niža jedan cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva centa i u narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,64 eura, odnosno 1,68 eura.
Cijena eurodizela biće niža jedan cent i iznosiće 1,48 eura.
Cijena lož ulja ostaće nepromijenjena na 1,45 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 9. aprila, kada su sve vrste goriva poskupile jedan do tri centa.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 6. maja, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. maja.

Od ponoći skuplji benzin, jeftiniji eurodizel

PROČITAJTE I KOLIKO

Iako su tezge na zelenoj pijaci u TC Bazar juče bile pune voća i povrća kupaca je bilo malo, a prodavci kažu da je to najvjerovatnije zbog lo&scaron;eg vremena.
Kilogram boranije juče se na ovoj pijaci mogao kupiti za pet eura, dok je krompir zadržao cijenu, pa je mladi nuđen za 2,50, a stari od euro do 1,30 eura.
Paprike se prodaju po 3,50, a paradajz je 50 centi jeftiniji, dok je krastavac cijenjen dva eura. Kilogram luka ko&scaron;ta dva eura, dok je mladi duplo skuplji. Za &scaron;argarepu potrebno je izdvojiti dva eura, a za ra&scaron;tan 2,50 eura.
Blitva je prodavana za 1,50, tikvice za dva, a salata 2,50 eura. Mladi kupus prodavci cijene 1,20 eura. I dalje je od voća najtraženija jagoda, ali se kupuje najvi&scaron;e na pola kilograma.
Za kilogram neophodno je izdvojiti pet eura. Kilogram banana ko&scaron;ta dva eura, dok je kivi 50 centi skuplji. Jabuke su cijenjene od 1,30 do 1,50, a mandarine 2,50 eura, dok je kilogram limuna 1,50 eura.

Na zelenoj pijaci u TC Bazar kilogram boranije pet eura

IAKO SU TEZGE PUNE VOĆA I POVRĆA, KUPACA JE JUČE BILO MALO

Sve reforme na trži&scaron;tu rada, penzione, socijalne ili bilo koje druge neće biti rezultat jednostranih odluka Vlade, &scaron;to nije bio slučaj ni do sada, poručuju iz Ministarstva finansija( MF).
Sve odluke koje se tiču položaja zaposlenih i privrednog ambijenta biće, kako navode, pažljivo analizirane na bazi dijaloga između Vlade, sindikata i poslodavaca.
Iz MF su reagovali na saop&scaron;tenje Unije slobodnih sindikata (USSCG) u kom se, povodom intervjua ministra finansija Novice Vukovića Glasu Amerike, navodi da reforme na trži&scaron;tu rada, kao i penzione i socijalne politike, ne mogu i ne smiju biti rezultat jednostranih odluka Vlade i resornih ministarstava.
Iz MF su kazali da je Vuković, u okviru intervjua koji je osnov za reakciju USCG, govorio o reformama koje planira 44. Vlada, a koje će biti sastavni dio Fiskalne strategije koja je glavni dokument fiskalne politike za period mandata Vlade.
&ldquo;Sve odluke koje se tiču položaja zaposlenih, kao i odluke koje se tiču privrednog ambijenta u kojem posluje privreda bile su i biće pažljivo analizirane i razmatrane na bazi tripartitnog dijaloga između Vlade, sindikata i poslodavaca &scaron;to je, uz na&scaron;u potrebu, i zakonska obaveza&rdquo;, poručili su iz MF.
Kako su dodali, socijalni dijalog se bazira na međusobnom povjerenju.
&bdquo;Ova Vlada je, u dosada&scaron;njem mandatu, to i dokazala kroz inkluzivan dijalog prilikom dono&scaron;enja izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, nacrta izmjena Zakona o radu i slično&rdquo;, kazali su iz MF.
Kako su dodali, odgovorna i transparentna fiskalna politika, unaprjeđenje standarda zaposlenih i pobolj&scaron;anje poslovnog ambijenta za obavljanje privredne aktivnosti, uz stabilne javne finansije, glavni su ciljevi MF, na čelu sa Vukovićem.
Iz MF su naglasili da je Vuković govorio je o planiranim reformama.
&bdquo;Koje da bi bile predložene za usvajanje - moraju biti rezultat konsenzusa između socijalnih partnera, u cilju dono&scaron;enja najboljih rje&scaron;enja za građane&rdquo;, objasnili su iz MF.
Ministastvo finansija, kako su naglasili, uvijek je otvoreno za saradnju u cilju dono&scaron;enja inkluzivnih politika, u korist svih građana Crne Gore.

MF: Penzione, socijalne ili bilo koje druge reforme neće biti rezultat jednostranih odluka Vlade

ODGOVORILI UNIJI SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE

Reforme na trži&scaron;tu rada, kao i penzione i socijalne politike, ne mogu i ne smiju biti rezultat jednostranih odluka Vlade i resornih ministarstava, poručili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG).
"Zabrinjavajuće je i krajnje neprihvatljivo saznanje da Ministarstvo rada i socijalnog staranja, bez direktnog uključivanja socijalnih partnera, priprema set zakona i radi na reformi penzionog sistema, koja će, pored ostalog, podrazumijevati korekciju doprinosa na teret poslodavca i preoblikovanje uloge Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO)&ldquo;, kazali su iz USSCG povodom intervjua ministra finansija Novice Vukovića Glasu Amerike.
Iz te sindikatle asocijacije su podsjetili da Ustav, zakoni o Socijalnom savjetu i o radu, kao i kolektivni ugovori obavezuju Vladu na socijalni dijalog i pregovaranje sa socijalnim partnerima o svim pitanjima od značaja za ostvarivanje i unapređivanje ekonomske i socijalne politike.
&bdquo;Činjenica da se priprema reforma jednog od najvažnijih sistema, kakav je penzioni, te da se priprema fiskalna strategija koje će, kako je Vuković naglasio, biti predstavljena isključivo parlamentarcima, ali ne i socijalnim partnerima, poziva na budnost ne samo socijalnih partnera, već cjelokupnog civilnog sektora kako bi se osigurala transparentnost i izbjegle bilo kakve negativne posljedice po građane&ldquo;, rekli su iz USSCG.
Oni su dodali da iz intervjua Vukovića postaje jasno da Vlada planira &bdquo;korekciju&ldquo; doprinosa za PIO na teret poslodavca, &scaron;to shodno važećim propisima ne podrazumijeva povećanje neto zarada zaposlenima po automatizmu, kako je bio slučaj sa programom Evropa sad.
&bdquo;Sa druge strane, takve korekcije nesumnjivo vode ka tome da se zaposlenima isplaćuju bruto zarade iz kojih će oni sami izdavajti sredstva za penziono osiguranje, po sopstvenom nahođenju&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju USSCG.
Oni smatraju da je neprihvatljivo i krajnje zabrinjavajuće planirati reformu bez prethodnog dru&scaron;tvenog konsenzusa i krenuti putem sa kojeg kasnije nema povratka.
USSCG je pozvala Vladu i resorna ministarstva da u kreiranju javnih politika iz svijeta rada, socijalne i ekonomske politike, blagovremeno i u potpunosti uključe socijalne partnere, ali i ukupnu javnost.

USSCG: Penzione reforme ne smiju biti rezultat jednostranih odluka Vlade

"KRAJNJE jJE ZABRINJAVAJUĆE PLANIRATI REFORMU BEZ PRETHODNOG DRUŠTVENOG KONSENZUSA"

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede obavjestilo je poljoprivredne proizvođače da je rok za upis obradivih povr&scaron;ina u Sistem za identifikaciju zemlji&scaron;nih parcela (SIZEP) 30. april.
Iz Ministarstva su pozvali poljoprivredne proizvođače da do navedenog roka unesu sve poljoprivredne povr&scaron;ine pod biljnim kulturama, kao i one povr&scaron;ine koje će ove godine staviti u funkciju biljne proizvodnje.
"Ažuriranje i upis se vr&scaron;i u regionalnim centrima Direkcije za savjetodavne poslove u Podgorici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Herceg Novom, Nik&scaron;iću", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su objasnili da će une&scaron;ene povr&scaron;ine biti osnov za isplatu direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji za ovu godinu, pa će mogućnost da ostvare pravo na podr&scaron;ku imati isključivo proizvođači koji su povr&scaron;ine upisali i ažurirali do 30. aprila.

MPŠV: Rok za upis obradivih površina 30. april