Ekonomija

Aerodromi Crne Gore će, uoči otvaranja baze Wizz Air-a, u narednih mjesec do mjesec i po raspisati oglas za zapo&scaron;ljavanje oko 150 ljudi na pozicijama u operativnim službama Aerodroma Podgorica.
Izvr&scaron;ni direktor ACG Roko Tolić na Antikorupcijskom forumu BIRN-a, koji se održava u Podgorici, kazao je da je riječ o konkursu za poslove zemaljskih stjuardesa/stjuarta, transportnih radnika i higijeničara. 
&ldquo;Tražimo samo operativu. To su te&scaron;ki poslovi i mi ćemo biti srećni ako ih nađemo&ldquo;, objasnio je Tolić, a prenosi Mina business.
On je kazao da razumije da je u Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj odakle dolazi, zapo&scaron;ljavanje u državnim kompanijama tema kojoj se pristupa s oprezom jer uvijek postoje sumnje u stvarne potrebe. Međutim, ako ACG sada ne uspiju da angažuju novi kadar, da ih sve obuče i ako, u međuvremenu, svi oni ne prođu duple bezbjednosne provjere, kompanija ne može opslužiti ugovoreni visoki obim prometa kao ni ostvariti namjeru da Aerodrom Podgorica radi 24 sata.
To je, kako je rekao, jedini i realan razlog zbog kog ACG traže novu radnu snagu uz podsjećanje da se, prvi put od osnivanja kompanije, uskoro očekuju tri miliona putnika.
&bdquo;Taj istorijski rezultat i tri miliona putnika u jednoj godini i blizu 30 hiljada letova ne opslužuju roboti i ma&scaron;ine već ljudi &ndash; na&scaron;i zaposleni&ldquo;, kazao je Tolić.
On je kazao da je ponosan na svoje kolege. 
&ldquo;Ipak, bio bih amater da kažem da ne znam da imamo i zaposlene koji ne doprinose na&scaron;em radu&ldquo;, dodao je Tolić.
Kada je riječ o ćutanju administracije po osnovu Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, on je kazao da je to tema ka kojoj će odnos biti promijenjen već u narednoj iteraciji BIRN-a uz napomenu da ACG ažurno odgovaraju na pitanja medija u vezi sa tim istim temama uključujući ona o broju zaposlenih, iznosima naknada menadžmentu i službenim putovanjima.

ACG uskoro raspisuje oglas za zapošljavanje 150 ljudi u operativnim službama

UOČI OTVARANJA BAZE WIZZ AIR-A

Najveća penzija isplaćena u Crnoj Gori dostiže iznos od 3.508,48 eura, &scaron;to je ekvivalentno otprilike tri i po prosječne zarade u državi. Iznad prosječne plate nalazi se skoro &scaron;est hiljada penzionera, dok najveću grupu čine oni sa minimalnim primanjima. Prema podacima koje Fond PIO dostavio portalu Bankar, svaki drugi penzioner prima zakonski propisanu minimalnu penziju od 450 eura, odnosno mjesečno za život ima na raspolaganju iznos koji je vi&scaron;e nego dvostruko manji od prosječne zarade.
Najvi&scaron;i iznos penzije, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, definisan je limitiranom vrijednosti ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri, kažu u Fondu PIO. Kako ističu, zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju nije ograničena dužina penzijskog staža koji utiče na visinu penzije, tako da se prilikom izračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina, pi&scaron;e Bankar.
&ldquo;Prema podacima iz isplatne baze Fonda PIO Crne Gore, najvi&scaron;a isplaćena penzija u Crnoj Gori iznosi 3.508,48 eura i predstavlja izuzetak, s obzirom na izuzetno dug staž osiguranja ostvaren na mjestu sa beneficiranim stažom osiguranja&rdquo;, kazali su za portal Bankar iz Fonda PIO.
Da se nekima isplatilo raditi, govori i podatak da gotovo &scaron;est hiljada penzionera svakog mjeseca prima iznos veći od prosječne zarade.
&ldquo;U Crnoj Gori 5.854 penzionera prima penziju u iznosu većem 1.000 eura. Od tog broja 85 penzionera prima penziju u iznosu iznad 2.000 eura&rdquo;, navode u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
S druge strane najveći broj penzionera u Crnoj Gori prima 450 eura, koliko iznosi zakonon zagarantovan iznos najniže penzije. Nakon stupanja na snagu izmjena i dopunama Zakona o PIO 1. januara 2024. godine, propisano je da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
&ldquo;Prema podacima iz isplatne baze za mjesec septembar 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 48.244 dok je za isti mjesec isplaćeno 15.915 razlika do najnižeg iznosa penzije tj. do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 % penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura&rdquo;, kažu u Fondu PIO.
Prema podacima Fonda PIO, ukupno 13.997 penzionera u Crnoj Gori prima penziju u rasponu od minimalne do prosječne, odnosno između 450,01 i 543,12 eura, koliko iznosi prosječna penzija za septembar bez obračunatih razlika. Iznad tog iznosa, 6.610 korisnika prima penziju između prosječne vrijednosti i 600 eura, dok 16.303 penzionera primaju između 600 i 800 eura. U kategoriji penzija od 800 do 1.000 eura nalazi se dodatnih 7.526 korisnika.
&ldquo;Fond penzijskog i invalidskog osiguranja je sa septembarskom penzijom isplatio 117.645 korisnika penzije u Crnoj Gori, raspoređenih po sledećoj strukturi: starosne penzije 72.562 ili 61,68 % korisnika, invalidske penzije 16.827 ili 14,30 % korisnika i porodične penzije 28.256 ili 24,02 % korisnika. Od ovog broja 19.870 korisnika penzije ima vi&scaron;e od 40 godina radnog staža, &scaron;to čini 16,89 % od broja penzionera koji se isplačuju u Crnoj Gori&rdquo;, navode u Fondu PIO.
Ističu i da se u narednom period ne očekuje povećanje broja penzionera u narednom periodu, obzirom da je produženo važenje odredbi Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, koji propisuju povoljnije uslove za penzionisanje policijskih službenika i pripadnika službe za&scaron;tite do 31. decembra 2028.godine.
&ldquo;Takođe napominjemo, da prema prelaznim i zavr&scaron;nim odredbama Zakona o PIO osiguranik-žena ostvaruje pravo na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima, kao i osiguranici koji ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu penziju, &scaron;to može uticati na povećanje broja penzionera u narednom periodu&rdquo;, obja&scaron;njavaju iz Fonda PIO.
Najče&scaron;će gre&scaron;ke zbog kojih građani kasnije dobiju niži iznos penzije odnose se na neurednu ili nepotpunu dokumentaciju, kao i na neprovjerene uplate doprinosa tokom radnog vijeka. Iz Fonda PIO poručuju da je važno da osiguranici na vrijeme provjere svoju matičnu evidenciju, dopune sve nedostajuće podatke i uvjere se da su im doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje uredno uplaćivani, i to na tačnu osnovicu.
Ovaj savjet, kažu u Fondu, posebno je važan za mlađe generacije koje tek ulaze u sistem, kako bi izbjegle probleme koji se obično otkrivaju tek pred penzionisanje &ndash; kada je već kasno da se isprave posljedice.
&ldquo;Takođe se preporučuje, da prilikom dolaska u nadležnu područnu jedinicu odnosno Odsjek za inostrano osiguranje, ponesu raspoloživu dokumentaciju kao &scaron;to su: radna knjižica ili fotokopija iste, dokaz o stažu osiguranja sa uvećanim trajanjem (beneficirani staž), kao i druge dokaze o stažu koje osiguranik posjeduje&rdquo;, navode u Fodnu PIO i poručuju da za osiguranike koji imaju staž ostvaren van teritorije Crne Gore kod države sa kojim Crna Gora ima sklopljen sporazum o socijalnom osiguranju, potrebno je podnijeti zahtjev Fondu PIO Crne Gore kojim će započeti procedura potvrde staža iz druge države, ukoliko bi taj staž iz druge države bio uslov za ostvarivanje prava na penziju.
&ldquo;Na ovakav način, bi uz pravovremenu saradnju osiguranika i Fonda, bila iskompletirana dokumentacija i ista provjerena i bilo omogućeno osiguraniku ostvarivanje prava u znatno kraćem roku od zakonom propisanog&rdquo;, poručuju iz Fonda.
Fond poziva sve osiguranike, da se jave nadležnoj područnoj jedinici odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, kako bi započeli i pravovremeno okončali postupak kompletiranja podataka o stažu i zaradama koje su ostvarili za vrijeme provedeno na radu kod poslodavaca, kao i da kod svojih poslodavaca provjere visinu zarade na koju su uplaćeni doprinosi za PIO, na osnovu koje će se prilikom ostvarivanja prava na penziju utvrditi visina iznosa penzije.

Najveća penzija u Crnoj Gori 3.508 eura, skoro šest hiljada penzionera prima iznos veći od prosječne zarade

NAJVEĆI BROJ PENZIONERA PRIMA 450 EURA,ODNOSNO 48.244 KORISNIKA

Iz državnog trezora je od 1. aprila do 30. juna ove godine isplaćeno 4,7 miliona eura po osnovu izvr&scaron;nih presuda i prinudne naplate zbog nepostupanja državnih organa po rje&scaron;enjima izvr&scaron;itelja za neizvr&scaron;ena rje&scaron;enja i neplaćene fakture &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (ZIPI) za drugi kvartal ove godine.
Time je, zajedno sa prvim kvartalom, u prvih &scaron;est mjeseci ovaj iznos dostigao gotovo deset miliona eura, imajući u vidu da je do kraja marta po istom osnovu iz budžeta isplaćeno 5,2 miliona eura.Tokom 2024. godine iz državne kase se po ovim osnovima odlilo 18,8 miliona eura.
U izvje&scaron;taju za&scaron;titnice Bojane Ćirović navodi se i da je tokom drugog kvartala postignut uspjeh u sporovima ukupne vrijednosti 2,24 miliona eura, dok je u prvom kvartalu ta vrijednost iznosila 164,3 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na izgubljen spor
Montenegro erlajnza čija je stečajna uprava tražila da im se isplati 100 miliona eura po osnovu ranijeg Zakona o konsolidaciji. Od aprila do kraja juna pristiglo je ukupno 4.247 raznih predmeta, među kojima 540 tužbi i 2.546 izvr&scaron;enja.
Prinudna naplata
Ćirović i u ovom izvje&scaron;taju ukazuje da državni organi neizvr&scaron;avanjem pravosnažnih rje&scaron;enja o nagradama advokatima, vje&scaron;tacima i tumačima prave značajnu &scaron;tetu po budžet imajući u vidu da se ta sredstva prinudno naplaćuju. Osim toga, organi i dalje ne izmiruju uredno obaveze na osnovu faktura, kojima i ne prigovaraju, već dopu&scaron;taju da se i one prinudno naplaćuju i time stvaraju dodatni tro&scaron;ak. Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u drugom kvartalu u tome prednjače pripadnici vojske i policije.
Nagla&scaron;ava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovu službenici, ne izmiruju dosuđeni tro&scaron;kovi, te da ZIPI o tome ima tek informaciju kada se pokrene prinudna naplata.
U izvje&scaron;taju se navodi i da je Vrhovni sud potvrdio nižestepene presude kojima je odbijeno preko 100 tužbi koje su protiv države pokrenute od 2012. do 2018. godine za naknadu &scaron;tete zbog plavljenja rijeke Zete.
Upućena je i kritika na račun stava Vijeća Vrhovnog suda kojim se javnopravnim organima daje mogućnost da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama da ih zastupaju pred Upravnom sudom.
- Ovakvim postupanjem Vrhovni sud je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olak&scaron;a posao Za&scaron;titniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog uče&scaron;ća kao donosioca odluke dato svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, &scaron;to je Vrhovni sud previdio - navodi se u izvje&scaron;taju uz napomenu da će se protiv takvih odluka žaliti Ustavnom sudu.
ZIPI je u drugom kvartalu naplatio po osnovu tro&scaron;kova dobijenih sporova 55.500 eura, dok je u prvom kvartalu taj iznos bio 116.300 eura.
Među dobijenim sporovima se u izvje&scaron;taju ukazuje na tužbu protiv Crnogorske plovidbe kojom je potvrđen tužbeni zahtjev države da se održi na snazi platni nalog na osnovu kojeg je ova kompanija dužna da državi isplati 2,23 miliona eura. Tokom drugog kvartala država je izgubila tri spora po osnovu faktičke eksproprijacije čija ukupna vrijednost prema&scaron;uje milion eura. Zajedno sa op&scaron;tinom Ulcinj je obavezana da u dva predmeta isplati preko 735.000, odnosno preko 290. 000 eura, dok sa op&scaron;tinom Kotor solidardno treba da isplati 76.100 za eksproprijaciju. Tro&scaron;kovi telefoniranja tokom 2023. godine državu su ko&scaron;tali 422.800, &scaron;to je Crnogorski telekom izdejstvovao kroz postupak izvr&scaron;enja, imajući u vidu da je Privredni sud odbio prigovor države kao neosnovan.
Ćirović je u ranijim izvje&scaron;tajima iskazivala sumnju da se iza ovolikih tro&scaron;kova sporova potencijalno krije i nesavjesan rad, ukazujući da bi državni organi trebalo &scaron;to prije da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog pona&scaron;anja.

Izgubljeni sporovi u prvoj polovini godine državu koštali gotovo deset miliona eura

OBJAVLJEN IZVJEŠTAJ ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA ZA DRUGI KVARTAL

Slovenačka holding kompanija Slovenian Steel Group (SIJ) zainteresovana je za status nik&scaron;ićke Željezare, saop&scaron;tio je ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović i dodao da takvi partneri mogu podstaći razvoj industrije u Nik&scaron;iću.
&bdquo;Dobro je da postoji interesovanje za kapacitete Željezare, posebno od kompanije koja posluje po najvi&scaron;im standardima održivosti. Takvi partneri mogu donijeti novu vrijednost i podstaći razvoj industrije u Nik&scaron;iću&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović na sastanku sa predstavnicima slovenačke holding kompanije SIJ Group.
&Scaron;ahmanović je tokom susreta naveo da bi pokretanje proizvodnje čelika po modelu koji primjenjuje ta slovenačka grupacija bilo izuzetno značajno za budućnost fabrike, podsjetiv&scaron;i da je upravo cirkularna ekonomija najbolji pravac razvoja industrije. 
&Scaron;ahmanović je rekao da aktivno radi na pronalaženju pouzdanog i dugoročnog partnera koji može obezbijediti održivo rje&scaron;enje za budućnost Željezare.
SIJ je jedan od vodećih proizvođača nerđajućeg i specijalnog čelika u Evropi i najveća metalur&scaron;ka holding kompanija u Sloveniji. Kako je naveo potpredsjednik i izvr&scaron;ni direktor grupacije Viacheslav Korchagin, poslovanje SIJ grupacije je u potpunosti usklađeno sa evropskim i globalnim klimatskim ciljevima, a zasniva se na principima cirkularne ekonomije. 
&ldquo;Proizvodni kapaciteti SIJ Group funkcioni&scaron;u kao moderne čeličane za reciklažu sa održivom proizvodnjom certificiranom od strane ResponsibleSteel&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Holding obuhvata 33 kompanije i zapo&scaron;ljava oko 3,5 hiljada radnika. Nalaze se među tri najveća proizvođača čelika za trži&scaron;te Evrope, a ono &scaron;to ih posebno izdvaja jeste dostignutih skoro 80 odsto recikliranih materijala u proizvodnji, &scaron;to ih čini jednim od lidera zelene tranzicije u evropskoj metalurgiji.
&ldquo;Interesovanje SIJ Group za nik&scaron;ićku Željezaru datira iz ranijeg perioda, a ova posjeta ima za cilj detaljan obilazak fabrike, kako bi stručni i inženjerski tim kompanije procijenio trenutno stanje i utvrdio postoje li uslovi za nastavak razgovora o konkretnoj saradnji&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sastanku je saop&scaron;teno da svaka &ldquo;zdrava&rdquo; inicijativa koja može doprinijeti modernizaciji proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju industrijske baze Crne Gore, u skladu sa principima održivog razvoja, je značajna i podržaće je Vlada i Ministarstvo energetike i rudarstva.

Šahmanović: Slovenačka kompanija zainteresovana za status nikšićke Željezare

MINISTAR ENERGETIKE ODRŽAO SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA  KOMPANIJE SIJ GROUP

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede počeće ove sedmice isplatu staračkih naknada za 2,95 hiljada korisnika. Za tu namjenu oprijedijeljeno je 2,79 miliona eura.
"Isplata će se realizovati za dospjele mjesece, odnosno avgust, septembar i oktobar", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
Riječ je o korisnicima koji su predali urednu dokumentaciju Savjetodavnim službama, koja je tražena pozivom, napominju iz Ministarstva.
&bdquo;&Scaron;to se tiče dijela korisnika staračkih naknada koji su dokumentaciju predali po&scaron;tom, važno je naglasiti da ukoliko je dokumentacija uredna će takođe primiti svoje naknade, nakon zavr&scaron;ene terenske kontrole&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Počinje isplata staračkih naknada

ZA 2,95 HILJADA KORISNIKA

Rok za žalbe na odluku tenderske komisije o rangiranju ponuda za dodjelu aerodroma u koncesiju ističe 27. novembra. Kako saznaje Portal ETV, obje kompanije koje su dostavile ponude &mdash; južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) i Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports S.A. (CAAP) sa sjedi&scaron;tem u Luksemburgu &mdash; zatražile su uvid u najnoviju odluku o rangiranju.
Nova rang-lista ponuđača pokazuje da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksembur&scaron;ko-američki konzorcijum Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, &scaron;to je identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.
Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.
Američko-luksembur&scaron;ki konzorcijum je ranije, u zakonskom roku, podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan prvobitno utvrđenom rang-listom. Tada su zatražili uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da njihova ponuda ne bude prvorangirana.

Obje kompanije traže uvid: Ističe rok za žalbe na rangiranje ponuda za koncesiju aerodroma

ROK ISTIČE 27.NOVEMBRA

Obećanje premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi na Veljem brdu u Podgorici biti useljivi naredne godine definitivno neće biti ispunjeno.
Prema odgovorima iz Ministarstva javnih radova, koji su dostavljeni "Danu", naredne godine predviđena je izgradnja prve faze kompleksa Velje brdo, a ona obuhvata ključnu saobraćajnu i hidrotehničku infrastrukutu. Kada će biti prvi stanovi dostupni u tom budućem kompleksu, iz ovog vladinog resora nijesu&nbsp; odgovorili. Takođe, nijesu precizirali ni koliko stanova će biti dostupno i kada će taj kompleks biti gotov.
Za stavku u vezi sa Veljim brdom, državnim budžetom za narednu godinu Ministarstvo javnih radova planira da potro&scaron;i 10 miliona eura.
&ndash; Sredstva predviđena budžetom za 2026. godinu usmjerena su na realizaciju prve faze projekta, koja obuhvata izgradnju ključne saobraćajne i hidrotehničke infrastrukture. Ministarstvo javnih radova radi na uspostavljanju svih osnovnih preduslova, tako da će Velje brdo već sljedeće godine postati aktivno gradili&scaron;te, kazali su iz Ministarstva javnih radova.
Napominju da je Ministarstvo javnih radova u junu ove godine raspisalo dvije javne nabavke &ndash; jednu za izradu idejnog rje&scaron;enja i glavnog projekta bulevara Velje brdo s pratećom infrastrukturom, i drugu za reviziju tog glavnog projekta.
&ndash; Za obje nabavke potpisani su ugovori sa izabranim projektantom i revidentom. U narednom periodu fokus će biti na zavr&scaron;etku primarne infrastrukture i stvaranju uslova za naredne faze razvoja lokaliteta. Trenutno se radi na definisanju optimalnih modela finansiranja i daljeg planiranja, uključujući i razgovore sa relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama, kazali su u Ministarstvu javnih radova.
Govoreći o izazovima, u ovom vladinom resoru navode da se oni u realizaciji projekta odnose isključivo na zakonske procedure i administrativne rokove, čije je po&scaron;tovanje obavezno.
&ndash; Projekat je otvoren za saradnju i podr&scaron;ku evropskih partnera u okviru finansijske i tehničke asistencije. Ministarstvo ostaje posvećeno realizaciji projekta u skladu sa zakonskim procedurama i utvrđenim dinamikama, uz kontinuiranu komunikaciju sa svim relevantnim stranama, kao i međuresornu saradnju sa drugim nadležnim ministarstvima i upravama, a o svim narednim koracima javnost će biti blagovremeno informisana, navode u Ministarstvu.
"Dan" je ranije objavio da je za stanove u kompleksu "Velje brdo" u Podgorici stiglo skoro 11.000 prijava, najvi&scaron;e iz Podgorice, Danilovgrada i Kola&scaron;ina, odakle su 5.142 grđanina aplicirala za stan.
Ranije objavljeni podaci pokazuju da, prema starosnoj strukturi, najvi&scaron;e prijava dolazi od građana uzrasta 31&ndash;40 godina (4.001), zatim iz grupe 40+ (2.896) i 26&ndash;30 godina (2.390). Pristigle su i prijave mladih od 21 do 25 godina (1.385) i 15&ndash;20 godina (214).
Kada je riječ o željenoj kvadraturi, najveće interesovanje iskazano je za stanove od 60 m&sup2; (5.830 prijava), a potom za one od 100 m&sup2; (5.056).
&ndash; Vlada Crne Gore je na sjednici 15. avgusta donijela Izmjene i dopune PUP-a Glavnog grada Podgorice, čime su stvoreni planski uslovi za realizaciju projekta `Velje brdo`. U toku su kontinuirane aktivnosti na daljoj realizaciji ovog projekta i definisanju dinamike izgradnje. O preciznim rokovima zavr&scaron;etka radova i mogućem useljenju javnost će biti blagovremeno informisana &ndash; odgovorili su ranije iz Ministarstva urbanizma.

Stanova na Veljem brdu ni na vidiku

PREMIJER MILOJKO SPAJIĆ OBEĆAO DA ĆE PRVI STANOVI BITI USELJIVI NAREDNE GODINE

Crna Gora svakog dana izgubi između 220.000 i 700.000 eura, ali ne zbog kriminala, korupcije ili spoljnog uticaja, već zato &scaron;to godinama ne naplaćuje legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. To za Pobjedu tvrdi Željka Krivokapić Milićević, direktorica Centra za legalizaciju nepokretnosti, nagla&scaron;avajući da se ne radi o novim porezima ni poskupljenjima, već o novcu koji državi pripada, a nikada nije naplaćen.
Statistika
&ldquo;Prema podacima Popisa 2023, Crna Gora ima 623.633 stanovnika i 392.909 stanova koji se koriste stalno, sezonski ili poslovno. Na državnom nivou, zvanične i medijske procjene govore da je oko 62.000 objekata izgrađeno bez dozvole, dok konačan broj može dostići i 100.000. Reforma i novi Zakon o legalizaciji predviđaju da se problem bespravne gradnje rije&scaron;i u narednih pet godina, uz rok za podno&scaron;enje zahtjeva do februara 2026. godine&rdquo;, rekla je Krivokapić Milićević.
Prema njenim riječima do sada raspoloživi podaci op&scaron;tina pokazuju da se komunalne naknade za legalizaciju kreću od nula eura u ruralnim zonama, poput &scaron;este zone u Podgorici, do 141,5 eura po kvadratu u centralnim gradskim zonama.
&ldquo;Sličan model primjenjuje se i u Kotoru, Budvi i drugim primorskim op&scaron;tinama. Imajući u vidu zoniranje, popuste i olak&scaron;ice za osnovno stanovanje, realna prosječna efektivna stopa iznosi između 30 i 60 eura po kvadratnom metru, sa centralnim scenarijom od oko 45 eura&rdquo;, obja&scaron;njava Krivokapić Milićević.
Krivokapić Milićević.Krivokapić Milićević. Analize Centra pokazuju da se u Crnoj Gori nalazi između 7,5 i 15 miliona kvadrata nelegalno izgrađenog prostora. To je povr&scaron;ina ekvivalentna gradovima veličine Ni&scaron;a i Kragujevca zajedno &ndash; ali bez ijednog centa naplaćenih naknada.
Riječ je o skandalu koji se, kako kaže Krivokapić Milićević, prećutkuje već osam godina.
&ldquo;Odgovornost snose vlade od 2017. do 2025, op&scaron;tine, inspekcije, Uprava za nekretnine, urbanisti i planeri. U državi i dalje ne postoji jedinstvena baza podataka, verifikovani kontakti vlasnika, digitalni GIS sistem niti satelitsko praćenje. Planski dokumenti pripremaju se od tri do pet godina, a svaki op&scaron;tinski sekretar primjenjuje vlastita pravila. Zbog takvog sistema Crna Gora godi&scaron;nje gubi između 80 i 250 miliona eura, a u proteklih osam godina država je propustila da naplati vi&scaron;e od milijardu &ndash; bez protesta, bez političke odgovornosti i bez ikakve reakcije institucija&rdquo;, tvrdi Krivokapić Milićević.
Javni dug Crne Gore na dan 31. decembra 2024. godine kreće se između 4,12 i 4,57 milijardi eura, zavisno od toga da li se posmatra bruto ili neto dug i da li se uključuju državne institucije. To je između 55 i 61 odsto BDP-a. Planirani budžetski deficit za 2025. godinu iznosi oko 278 miliona eura, odnosno oko 3,5 do 3,7 procenata BDP-a prema procjenama MMF-a. Upravo u takvoj fiskalnoj situaciji, kako navodi na&scaron;a sagovornica, neiskori&scaron;ćeni prihod od legalizacije izgleda jo&scaron; ozbiljnije.
Centar za legalizaciju razvio je kvantitativni model zasnovan na javnim podacima. Budući da ne postoji tačan popis bespravnih objekata po op&scaron;tinama, model koristi zvanične brojke stanovni&scaron;tva i ponderi&scaron;e ih prema riziku bespravne gradnje.
&ldquo;Podgorica kao najveći grad i zona migracija dobija faktor 1,8. Turističke op&scaron;tine na Primorju &ndash; Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj &ndash; rangirane su faktorom 2,0. Nik&scaron;ić dobija korekcioni faktor 1,3, a ostale urbane sredine Bijelo Polje, Danilovgrad, Cetinje, Tuzi, Zeta, Berane, Pljevlja i Rožaje faktor 1,0. Manje sjeverne op&scaron;tine poput Plava, Mojkovca, Kola&scaron;ina, Andrijevice, Gusinja, Petnjice, Žabljaka, Plužina i &Scaron;avnika rangirane su faktorom 0,7&rdquo;, istakla je.
Kako navodi na državnom nivou procjene u tri scenarija izgledaju ovako: Niski scenario pretpostavlja 62.000 objekata prosječne povr&scaron;ine 120 kvadrata, &scaron;to ukupno daje 7,44 miliona kvadratnih metara i oko 223 miliona eura prihoda pri prosječnoj naknadi od 30 eura.
&ldquo;Centralni scenario, koji Centar uzima kao referentni, računa sa 80.000 objekata prosječne povr&scaron;ine 130 kvadrata. To je 10,4 miliona kvadrata koji, po prosječnoj naknadi od 45 eura, generi&scaron;u oko 468 miliona eura. U visokom scenariju sa 100.000 objekata povr&scaron;ine 150 kvadrata i naknadom od 60 eura po kvadratu, prihod doseže nivo od oko 900 miliona eura&rdquo;, obja&scaron;njava Krivokapić Milićević.
Prihodi i pokrivanje duga
Analitički model na nivou op&scaron;tina, dodaje ona, pokazuje sličan trend.
&ldquo;Podgorica prednjači sa potencijalom od 161,2 miliona eura. Slijede Bar sa 45,7 miliona, Nik&scaron;ić sa 42,6 miliona, Herceg Novi sa 30,8 miliona, Budva sa 27,4 miliona, Ulcinj sa 20,5 miliona, Kotor sa 22,7 miliona i Tivat sa 16,3 miliona eura. U centralnom scenariju zbir iznosi oko 80.150 objekata, 10,4 miliona kvadrata i 468 miliona eura komunalnih naknada&rdquo;, ističe Krivokapić Milićević.
Na pitanje da li se iz tih prihoda može otplatiti kompletan inostrani dug i deficit za pet godina, Centar odgovara profesionalno i realno &ndash; ne može.
&ldquo;Sam prihod od legalizacije, čak i u visokom scenariju, nedovoljan je da smanji dug od 4,5 milijardi eura na nulu u tako kratkom roku. Ali, reforma može direktno smanjiti dug za 10 do 20 procenata, generisati nove prihode po osnovu poreza na nepokretnosti, PDV-a i poreza na dobit, te oboriti godi&scaron;nji deficit za oko jedan procentni poen BDP-a, ukoliko se novac stručno investira&rdquo;, kaže Krivokapić Milićević.
Predlaže formiranje posebnog fonda za legalizaciju i razvoj, u kojem bi se sabirala sredstva iz op&scaron;tina.
&ldquo;Zakonski bi trebalo ograničiti njihovo kori&scaron;ćenje isključivo na investicije, otplatu duga i sufinansiranje EU i međunarodnih projekata. Investicioni odbor &ndash; sastavljen od Ministarstva finansija, resornih ministarstava, Zajednice op&scaron;tina i CBCG &mdash; odobravao bi ulaganja prema jasnim kriterijumima&rdquo;, nagla&scaron;ava ona.
U sklopu centralnog scenarija od 468 miliona eura, predlaže se da se 40 odsto uloži u energetiku i zelenu infrastrukturu, 25 odsto u saobraćaj i logistiku, 20 odsto u održivi turizam, kulturu i prostorno planiranje, 10 odsto u inovacije i mala preduzeća te pet odsto direktno u otplatu najskupljeg dijela spoljnog duga.
&ldquo;Očekivani efekti u periodu od pet godina uključuju porast vrijednosti investicija na oko 656 miliona eura, u&scaron;tede na kamatama od oko 30 miliona eura i dodatne prihode od poreza na nepokretnosti u rasponu od 80 do 160 miliona eura. Ukupni efektivni fiskalni doprinos iznosi između 700 i 850 miliona eura &ndash; &scaron;to bi dug smanjilo na oko 3,7 do 3,8 milijardi eura&rdquo;, kazala je Krivokapić Milićević.
Da bi reforme bile dugoročno održive, potrebna je, kako predlaže, dosljedna primjena fiskalnih pravila, modernizacija Poreske uprave, digitalna evidencija nepokretnosti, bolje prostorno planiranje i kori&scaron;ćenje EU i međunarodnih razvojnih fondova, kako bi se svaki euro iz legalizacije uvećao tri-četiri puta.
&ldquo;Realna veličina problema bespravne gradnje u Crnoj Gori kreće se između 60.000 i 100.000 objekata, &scaron;to odgovara između 7,5 i 15 miliona kvadratnih metara. Potencijal prihoda je između 220 i 900 miliona eura, &scaron;to čini najznačajniju ekonomsku &scaron;ansu Crne Gore u 21. vijeku. Iako se kompletan dug ne može otplatiti samo kroz legalizaciju, ova mjera može postati snažan katalizator fiskalne konsolidacije, razvoja energetike, turizma i infrastrukture, te stvaranja održivih i trajnih budžetskih prihoda&rdquo;, napominje Krivokapić Milićević.
Poručuje da država treba da naplati ono &scaron;to joj pripada.
&rdquo; Crna Gora ne mora da povećava poreze, ne mora da prodaje državnu imovinu, ne mora da se zadužuje. Dovoljno je da prvi put u istoriji naplati ono &scaron;to joj već pripada. Legalizacija nije kazna &ndash; to je najveća ekonomska &scaron;ansa Crne Gore u ovom vijeku&rdquo;, zaključila je &nbsp;Krivokapić Milićević.

Podaci Centra za legalizaciju nepokretnosti: Država za osam godina izgubila milijardu eura

U CRNOJ GORI POSTOJI IZMEĐU 60.000 I 100.000 NELEGALNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika &mdash; a Vlada odbija da to prizna, ocjenjuje član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko.
"Prihodi slabe nakon reformi &bdquo;Evropa Sad&ldquo;, rashodi rastu, a doprinosi za PIO pali su sa 6,6% na 4,5% BDP. To nije slučajnost, to je rezultat lo&scaron;e ekonomske politike. Dok Albanija bilježi najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Cijene nekretnina su porasle 128% od 2020. &mdash; i Vlada ni danas nema plan kako da za&scaron;titi domaće građane od pregrijanog trži&scaron;ta", ističe Zvrko.
Iako MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, Vlada i dalje vodi politiku potro&scaron;nje bez pokrića, ističe Zvrko.
To, kako poručuje, nije put održivog razvoja.
"Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, ne paf-paf improvizaciju", zaključio je Zvrko.

Zvrko: Dok Albanija bilježi najdinamičniji rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja

"VLADA ODBIJA DA PRIZNA DA CG ULAZI U PERIOD EKONOMSKE USPORENOSTI I RASTUĆIH FISKALNIH RIZIKA"

Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saop&scaron;tio je da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji kompanije, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strate&scaron;kim projektima koji će obilježiti naredni period.
Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika.
&bdquo;Na&scaron;i radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od 3 miliona putnika&ldquo;, rekao je Tolić, nagla&scaron;avajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja.
Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni trži&scaron;ni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale.
Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.
"Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz po&scaron;tovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je ne&scaron;to &scaron;to će njihovi putnici tražiti.
Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvi&scaron;eg segmenta vrlo rado u nju dolaziti", kazao je Tolić.
Infrastruktura na ivici kapaciteta - žele da kupe imovinu Vektre Aviation
Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske povr&scaron;ine projektovane su za daleko manji promet.
&bdquo;Brojke koje sada ostvarujemo vi&scaron;estruko nadma&scaron;uju ono za&scaron;to su ovi aerodromi projektovani&ldquo;, rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na &bdquo;entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika&ldquo;.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, pro&scaron;irenje kapaciteta i modernizacija opreme. &bdquo;Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih povr&scaron;ina&ldquo;, naglasio je.
U tom kontekstu izvr&scaron;ni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u u vlasni&scaron;tvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u jo&scaron; jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskori&scaron;ten kao hangar za smje&scaron;taj aviona kompanija, kao &scaron;to je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima.
Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasni&scaron;tvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura.
"Procedura se ogleda u činjenici da taj na&scaron; interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to do&scaron;lo na Vladu, ja se nadam u &scaron;to bržem postupku. Za&scaron;to taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo jo&scaron; jedan kapacitet koji će nam olak&scaron;ati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni", kazao je Tolić.
Koncesije
Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se ne&scaron;to pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego &scaron;to je bilo.
"Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u dono&scaron;enju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća.
Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i pro&scaron;irenja", kazao je Tolić.
Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona 
Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za pro&scaron;irenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.
"Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju &mdash; lijepo je zapo&scaron;ljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao tro&scaron;ak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva.
Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine", kazao je Tolić.
"Zbog toga bi prva odluka svakako trebalo da bude tender za izradu novog master plana. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete &mdash; ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces", kazao je Tolić.
Tolić ističe da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.
Podgorica mora postati 24/7 aerodrom
Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapo&scaron;ljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.
&bdquo;Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, sredi&scaron;ta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je na&scaron; cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono &scaron;to je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu," rekao je Tolić.

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

"PODGORICA MORA POSTATI 24/7 AERODROM"

Poljoprivredni klaster Crne Gore i vi&scaron;e farmera protestovali su ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, zahtijevajući da se za poljoprivredu izdvaja najmanje pet odsto državnog budžeta. Kako su poručili, trenutnih 1,65 odsto je nedovoljno i vodi ga&scaron;enju malih farmi, rastu uvoza i daljem slabljenju domaće proizvodnje, prenosi CdM.
<div class="code-block code-block-8">
Član Upravnog odbora klastera Amar Muratović naveo je da je državni budžet oko četiri milijarde eura, dok Agrobudžet iznosi 77 miliona, uključujući 11 miliona iz EU fondova. Prema njegovim riječima, kada se oduzmu sredstva za staračke naknade, &scaron;umarstvo, bezbjednost hrane i vode, za poljoprivredu ostaje tek oko 30 miliona.
&bdquo;Domaća proizvodnja ne prati potrebe trži&scaron;ta, a zaostajemo i za zemljama regiona. Kod njih su podsticaji veći, a mi svaki dan tonemo sve dublje&ldquo;, kazao je Muratović.
</div>
Reakcija Ministarstva
Protest poljoprivrednih proizvođača važan je signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, tako i od Vlade, saop&scaron;teno je iz tog resora.
Iz Ministarstva su reagovali na dana&scaron;nji mirni protest predstavnika Poljoprivrednog klastera ispred tog resora, zbog nezadovoljstva trenutnim stanjem u poljoprivredi, neadekvatnom institucionalnom podr&scaron;kom i kontinuiranim padom domaće proizvodnje.
&ldquo;Uvažavamo pravo svakog pojedinca i organizacije da izrazi svoje stavove, zahtjeve i nezadovoljstvo. Ovaj protest predstavlja važan signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva, tako i od Vlade&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Obaveza resornog Ministarstva je, prema riječima njegovih predstavnika, da glas učesnika protesta saslu&scaron;aju i da ga, u dogovoru sa Vladom, razmotre na odgovoran način.&nbsp;
&ldquo;Nagla&scaron;avamo da nam je zajednički interes stabilna, održiva i rentabilna poljoprivredna proizvodnja, te je zbog toga neophodno sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve i sa institucionalnog nivoa pokazati razumijevanje i, u mjeri mogućeg, pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Protest poljoprivrednika: Traže veći Agrobudžet; Ministarstvo: Sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve