Globus

Predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je Ukrajina predložila Rusiji da nova runda pregovora bude održana sljedeće sedmice. Moskva je odavno spremna za pregovore, poručio je jedan član pregovaračkog tima za agenciju RIA Novosti.&nbsp;
Oboreno 16 dronova koji su sinoć letjeli ka Moskvi
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana odbila je tokom protekle noći napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na Moskvu, kada je oboreno najmanje 16 dronova, izjavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Sobjanjin je u objavi na svom Telegram kanalu rekao da hitne službe rade na mjestu pada dronova, prenosi RIA Novosti.
Jedan od dronova, prema riječima Sobjanjina, pao je u Zelenogradu, gdje nije bilo ozbiljne &scaron;tete niti žrtava. Na svim aerodromima u Moskvi &ndash; Vnukovo, Domodedovo, Žukovski i &Scaron;eremetjevo, uvedena su ograničenja u dolasku i odlasku aviona.
Kijev poslao Moskvi ponudu za novu rundu pregovora, Rusija kaže da je spremna
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde pregovora naredne nedjelje, a neimenovani ruski izvori navode da je Rusija već dugo spremna za novi krug razgovora. U svom sinoćnjem obraćanju naciji, Zelenski je naglasio da dinamiku pregovora treba ubrzati i da treba učiniti sve da bi se postigao prekid vatre, prenosi Ukrinform.
&ldquo;Ruska strana treba da prestane da se krije od odluka. Razmjena zatvorenika. Povratak djece. Zaustavljanje ubistava. I potreban je sastanak na nivou lidera kako bi se zaista osigurao mir &ndash; istinski trajan. Ukrajina je spremna za takav sastanak&rdquo;, naglasio je predsjednik Ukrajine.
Zelenski je rekao da su razgovori sa ruskom stranom u vezi sa razmjenama u toku, da Ukrajina nastavlja da ispunjava sporazume sa posljednjeg sastanka u Istanbulu i da tim trenutno radi na jo&scaron; jednoj razmjeni.
Posljednja razmjena zarobljenika između Ukrajine i Rusije održana je 4. jula. Sa druge strane, neimenovani dobro upoznati ruski izvor povodom predloga Kijeva, izjavio je da je Rusija već dugo spremna za novi krug pregovora sa Ukrajinom, a signali iz Kijeva ulivaju nadu da će datum njihovog održavanja uskoro biti utvrđen.
&ldquo;Već dugo smo spremni, a signali iz Kijeva omogućavaju nam da se nadamo da će se uskoro pojaviti konkretan datum&rdquo;, izjavio je anonimni izvor za RIA Novosti.
U najnovijim napadima, Rusija je lansirala vi&scaron;e od 30 raketa i 300 dronova, saop&scaron;tio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. S druge strane, Rusija navodi da je tokom noći oboreno 13 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad Moskv, a tokom dana pet.
Ministarstvo odbrane je potvrdilo da su ruske snage napale fabrike u Ukrajini koje proizvode komponente za rakete i dronove.
Australija je Ukrajini poslala prvih 49 američkih tenkova tipa &ldquo;abrams&rdquo;.
Vrijednost te isporuke je 160 miliona američkih dolara. Tenkovi su, inače, dio pomoći od 980 miliona američkih dolara koje je Kanbera obezbijedila Kijevu.
General&scaron;tab Oružanih snaga saop&scaron;tio je da informacije koje su &scaron;irili ruski mediji o navodnom prisustvu ruskih snaga u Pokrovsku nisu tačne.
Navodi da su Rusi poku&scaron;ali da prodru u grad, ali da je ukrajinska vojska na vrijeme otkrila i uni&scaron;tila diverzante na prilazima Pokrovsku.
Zelenski je objavio da je Kijev predložio Rusiji da sljedeće nedelje održi novu rundu pregovora na nivou delegacije.
Jedan član ruske pregovaračke delegacije je potvrdio da je stigao ukrajinski predlog i poručio da je Moskva odavno spremna za pregovore.
Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk izjavio je da su izbori u Ukrajini mogući tek nakon zavr&scaron;etka rata, ali da Vrhovna Rada već radi na njihovoj pripremi.

Zelenski: Predložili smo Rusiji nove pregovore sljedeće sedmice; Moskva: Odavno smo spremni

RAT U UKRAJINI

Vlada Sirije predvođena islamistima saop&scaron;tila je da su se njene snage unutra&scaron;nje bezbjednosti u subotu počele raspoređivati u Sveidi, dok je predsjedni&scaron;tvo pozvalo sve strane da po&scaron;tuju primirje nakon krvoprolića u području pretežno naseljenom Druzima u kojem su stotine ljudi poginule.
Sirijsko predsjedni&scaron;tvo objavilo je trenutni i sveobuhvatni prekid vatre i pozvalo sve strane da se obavežu na njega i odmah prekinu neprijateljstva u svim područjima.
Iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova ranije danas kazali su da su se snage unutra&scaron;nje bezbjednosti počele raspoređivati u Sveidi, pokrajini na jugu zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izrael je intervenisao u sukobu ranije ove sedmice, pogodiv&scaron;i vladine snage i zgradu ministarstva odbrane u Damasku u znaku podr&scaron;ke Druzima.
Američki ambasador u Turskoj i izaslanik Va&scaron;ingtona za Siriju Tom Barak rekao je da su se dvije zemlje dogovorile o prekidu vatre koji podržavaju Turska, Jordan i kom&scaron;ije.
Sirijsku pokrajinu Sveidu je zahvatilo nasilje koje je započelo sukobima između beduinskih boraca i frakcija Druza, prije nego &scaron;to su se uključile vladine snage bezbjednosti koje je Damask poslao u to područje.
Barak je pozvao Druze, beduine i sunite da polože oružje i &bdquo;zajedno s drugim manjinama izgrade novi i ujedinjeni sirijski identitet&ldquo;.
Izrael tvrdi da mu je cilj za&scaron;tititi sirijsku manjinu Druze, i da želi da područja uz južnu granicu Sirije ostanu demilitarizovana.
Privremeni predsjednik Ahmed al-&Scaron;ara optužio je Izrael da želi posijati podjele među Sirijcima.
Izraelski zvaničnik rekao je u petak da je Izrael pristao da dopusti sirijskim snagama ograničen pristup području Sveide u naredna dva dana.

Sirijsko predsjedništvo tvrdi da je na snazi primirje nakon sukoba na jugu zemlje

POZVALI SVE STRANE DA ODMAH PREKINU NEPRIJATELJSTVA U SVIM PODRUČJIMA

Najmanje 30 ljudi je povrijeđeno kada je nepoznata osoba vozilom danas uletjela u gomilu u Istočnom Holivudu, saop&scaron;tila je vatrogasna služba Los Anđelesa (LAFD).
Tri žrtve su prevezene u kritičnom stanju, &scaron;est u te&scaron;kom stanju, saop&scaron;tila je policija Los Anđelesa.
Vatrogasna služba saop&scaron;tila je da na licu mjesta angažovano 124 vatrogasaca.&nbsp;
Vi&scaron;e detalja nije poznato.
&nbsp;
&nbsp;

Nepoznata osoba automobilom uletjela u masu ljudi u Los Anđelesu, najmanje 30 povrijeđenih

U ISTOČNOM HOLIVUDU

Predsjednici Turske i Rusije Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin razgovarali su danas telefonom o bilateralnim odnosima, Ukrajini i situaciji u Siriji.
Erdogan je u telefonskom razogovoru sa Putinom istakao važnost početka treće runde direktnih pregovora sa Ukrajinom i spremnosti da ih organizuje u Istanbulu, prenosi agencija TASS.
"Razmatrani su bilateralni odnosi između Turske i Rusije, regionalna i globalna pitanja. Predsjednik Erdogan je izjavio da je važno započeti treću rundu pregovora između Rusije i Ukrajine i da će Turska nastaviti da bude domaćin pregovora u Istanbulu kada se utvrde datumi koji odgovaraju stranama", navodi se u saop&scaron;tenju.

Erdogan i Putin razgovarali telefonom: Turska spremna da organizuje pregovore Rusije i Ukrajine

TEMA RAZGOVORA BILA I SITUACIJA U SIRIJI

Trgovinska razmjena između Rusije i Evropske unije bi mogla da se potpuno ugasi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gru&scaron;ko.
Očekuje da će vrijednost trgovinske razmjene Rusije i EU ove godine iznositi 40 milijardi dolara, &scaron;to je drastično manje u poređenju sa 417 milijardi dolara iz 2013.&nbsp;
"Sasvim je moguće da trgovina padne na nulu", naglasio je Gru&scaron;ko, dodav&scaron;i da je pro&scaron;logodi&scaron;nji obim razmjene sa Evropskom unijom iznosio oko 60 milijardi dolara, znatno manje od ranijih nivoa.
Gru&scaron;ko je tokom susreta sa studentima Altajskog državnog univerziteta u gradu Barnaulu istakao da je, kako se izrazio, "protiv Rusije pokrenut pravi hibridni rat" u kome se koriste svi instrumenti ekonomskog i političkog pritiska.
Podsjetio je i da je Evropska unija usvojila 18. paket sankcija i nastavlja sa naporima da u potpunosti elimini&scaron;e zavisnost od ruskih energenata, uključujući naftu i gas.

Gruško: Trgovina Rusije i EU bi mogla da padne na nulu

IZJAVIO ZAMJENIK RUSKOG MINISTRA SPOLJNIH POSLOVA

Evropska unija odobrila je novi, 18. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, uključujući i sniženje cjenovnog limita na izvoz ruske nafte.
"EU je odobrila jedan od svojih najsnažnijih paketa sankcija protiv Rusije do sada", izjavila je &scaron;efica evropske diplomatije Kaja Kalas.
"Nastavićemo povećavati cijenu, kako bi Moskvi jedino ostala opcija da zaustavi agresiju," dodala je Kallas.
Usvajanje sankcija pozdravila je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajer.
"Udaramo direktno u srce ruske ratne ma&scaron;ine, ciljanjem banaka, vojnih i energetskih sektora i uključenjem novog dinamičnog cjenovnog limita na naftu."
 
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

EU odobrila 18. paket sankcija Rusiji

SAOPŠTILA ŠEFICA EVROPSKE DIPLOMATIJE

Rekonstruisana ukrajinska Vlada sastoji se od starih i novih ministara. Inicijator promjena bio je predsjednik Volodimir Zelenski. Za&scaron;to se odlučio na taj korak i da li ratno stanje to dozvoljava?
Glasine o smjeni Vlade premijera Denisa &Scaron;mihalja kružile su Ukrajinom posljednje tri godine. Sada su postale stvarnost, nakon &scaron;to je parlament prihvatio &Scaron;mihaljevu ostavku. Predsjednik Volodimir Zelenski predložio je potom da prva potpredsjednica Vlade, Julija Sviridenko, preuzme premijersku dužnost. Denis &Scaron;mihalj će ubuduće voditi Ministarstvo odbrane, a dosada&scaron;nji ministar odbrane, Rustem Umerov, odlazi u Va&scaron;ington, gdje će preuzeti dužnost ambasadora.
Nekoliko razloga bilo je ključno za uspon Julije Sviridenko. Ona je značajno doprinijela uspje&scaron;nim pregovorima sa SAD i Donaldom Trampom oko sporazuma o sirovinama. Poznato je i da ima bliske veze sa &scaron;efom kabineta predsjednika Andrijem Jermakom, desnom rukom Zelenskog. Osim toga, ta 39-godi&scaron;nja ekonomistkinja se svojim držanjem i svjetonazorom bolje uklapa u generaciju mlađih političara &ndash; onih koji su zajedno sa Zelenskim do&scaron;li na vlast.
Rekonstrukcija Vlade pod ratnim stanjem
Ukrajinski parlament ovog četvrtka (17. jul) trebalo bi da potvrdi mandat nove Vlade. Međutim, član 10 Zakona o ratnom stanju propisuje da, dok je ono na snazi, ovla&scaron;ćenja predsjednika, parlamenta, Vlade, Narodne banke i čitavog niza drugih državnih organa ne mogu da budu prekinuta.
Predstavnici opozicije upozoravaju da promjena Vlade, bez prethodne izmjene zakona, dovodi u pitanje legitimitet takve odluke. &bdquo;Parlament je nedavno produžio ratno stanje i sada kr&scaron;i član 10, iako se svi slažu da taj član treba precizirati ili promijeniti&ldquo;, izjavio je Jaroslav Železnjak, poslanik opozicione stranke &bdquo;Holos&ldquo;.
Politikolog i suosnivač Platforme za održivost i koheziju Oleh Sakjan smatra da će ukrajinski parlament iz političkog oportunizma ipak izglasati tu odluku. &bdquo;Poslanici mogu da se obrate Ustavnom sudu, ali nije sigurno da će sud brzo da donese odluku&ldquo;, obja&scaron;njava Sakjan za DW.
Zelenski je na udaru kritike i zato &scaron;to je javno ponudio premijersku dužnost Juliji Sviridenko. Time je, prema navodima kritičara, prekr&scaron;io važeći poredak prema kojem premijera imenuje predsjednik isključivo na predlog parlamenta. Predlog dakle mora da dođe od parlamentarne većine. Stranka predsjednika Zelenskog, &bdquo;Sluga naroda&ldquo;, trenutno ima većinu u parlamentu.
Opozicija je odmah reagovala kritikama. &bdquo;Ovo je cirkus. Pod ratnim stanjem, gdje je smjena Vlade zabranjena, ne odlučuje parlamentarna većina, nego sam Zelenski. Čak su i &lsquo;Sluge naroda&rsquo; o tome saznale preko interneta&ldquo;, napisala je na Telegramu Irina Gera&scaron;čenko, potpredsjednica opozicione grupe &bdquo;Evropska solidarnost&ldquo;.
Zelenski je bio nezadovoljan Vladom
Denis &Scaron;mihalj je s vi&scaron;e od pet godina na dužnosti bio najdugovječniji premijer u Ukrajini. I ranije su postojali poku&scaron;aji njegove smjene, ali su propadali zbog nedostatka političke volje i glasova u parlamentu.
Oleh Sakjan, međutim, smatra da se radi o &bdquo;zakasnjelom rekonstruktovanju Vlade&ldquo;, jer je ona bila planirana jo&scaron; pro&scaron;le godine. Glavni razlog za promjene su unutra&scaron;nje napetosti u kabinetu i niz očiglednih menadžerskih problema &ndash; od sektora odbrane, preko infrastrukture, pa do socijalne za&scaron;tite. &bdquo;Vlada želi dio tih napetosti, kako unutra&scaron;njih tako i spoljnih, da smanji pred očima javnosti. Cilj je povratiti povjerenje i pronaći novi pristup&ldquo;, kaže Sakjan.
&Scaron;ta će se promijeniti?
Petro Ole&scaron;ćuk, politikolog sa Univerziteta &bdquo;Taras &Scaron;evčenko&ldquo; u Kijevu, smatra da su učestali korupcijski skandali uticali na sliku o radu Vlade, posebno posljednji skandal u vezi s potpredsjednikom Vlade Oleksijem Černi&scaron;ovim, protiv kojeg postoje sumnje za zloupotrebu položaja i primanje mita &bdquo;u velikom stilu&ldquo;.
Istovremeno, Ole&scaron;ćuk ne isključuje mogućnost da Zelenski želi ovim da pokaže da i dalje ima tim koji mu je odan &ndash; a pritom taj tim nije kompletno rekonstruisan, jer će određeni ministri ostati na svojim funkcijama.
U Vladi ostaju ministar za digitalnu transformaciju Mihajlo Fjodorov, potpredsjednik za obnovu i ministar za razvoj zajednica i regiona Oleksij Kuleba, potpredsjednica za evropske i evroatlantske integracije Olha Stefanj&scaron;ina, ministar unutra&scaron;njih poslova Ihor Klimenko, ministar finansija Serhij Marčenko, ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i drugi.
Ni Denis &Scaron;mihalj neće potpuno napustiti Vladu &ndash; trebalo bi da postane ministar odbrane. &bdquo;&Scaron;mihaljevo prebacivanje na drugu funkciju u okviru Vlade trebalo bi da pokaže da tim ostaje jedinstven i da nema podjela, ni unutra&scaron;njih sukoba. Radi se samo o personalnim promjenama unutar istog tima&ldquo;, nagla&scaron;ava Ole&scaron;ćuk za DW.
Oleh Sakjan, s druge strane, smatra da ograničeno rekonstruktovanje Vlade ukazuje na ozbiljan nedostatak kvalifikovanog i pouzdanog kadra. On očekuje da će i novi i dosada&scaron;nji ministri biti prisiljeni da pokažu brze rezultate, &scaron;to bi kratkoročno moglo da d&acirc; zamah Vladi, ali je skeptičan u pogledu dugoročnih učinaka. &bdquo;To je poput adrenalinske injekcije Vladi, ali kvalitet njenog rada time se neće su&scaron;tinski promijeniti. Promjena imena, bez promjene uloga u kabinetu koje se odnose na raspodjelu ovla&scaron;ćenja, ne može da ima željeni iscjeljujući efekat&ldquo;, kaže Sakjan.
Politikolog Andreas Umland ukazuje ujedno na strukturni problem ukrajinskog Ustava: &bdquo;Politički sistem Ukrajine jo&scaron; od sticanja nezavisnosti ima nedostatke zbog podijeljene izvr&scaron;ne vlasti.&ldquo; S jedne strane stoji predsjednik sa svojim aparatom, a s druge premijer i Vlada, koji su formalno nezavisni. &bdquo;U ratnim vremenima ta dvostrukost je posebno problematična, jer odluke moraju da se donose brzo i jedinstveno.&ldquo;
U međuvremenu, predsjednik Zelenski izložio je ključne prioritete nove Vlade, među kojima su povećanje domaće proizvodnje oružja, razvoj odbrambenih projekata i sveobuhvatna deregulacija privrede.

Zašto je Zelenski rekonstruisao Vladu?

I DA LI RATNO STANJE TO DOZVOLJAVA?

Austrijski ekstremni sportista Feliks Baumgartner (56) poginuo je u nesreći paraglajdinga u četvrtak u Porto Sant'Elpidiju na jadranskoj obali.
Kako italijanski mediji izvje&scaron;tavaju, Baumgartner je letio paraglajderom kada je iznenada izgubio kontrolu nad letjelicom &ndash; vjerovatno zbog iznenadnog osećaja slabosti, pi&scaron;e Kronen Cajtung.
Zatim je pao u hotelski bazen na ženu, koja je povrijeđena.
Prvi izvje&scaron;taji ukazuju da njeno stanje nije ozbiljno, izve&scaron;tava RaiNjuz. Prema preliminarnim informacijama, Baumgartner je već bio mrtav kada se dogodio pad.
Ekstremni sportista postao je međunarodno poznat po svojim spektakularnim skokovima.
Godine 2012. u&scaron;ao je u istoriju kada se popeo u stratosferu u helijumskom balonu, a zatim skočio nazad na Zemlju.
Nije se pla&scaron;io smrti, kako je tada objasnio u intervjuu za &bdquo;Krone&ldquo;:
&bdquo;Ne umire se tako brzo&ldquo;- bila je tada&scaron;nja izjava Baumgartnera.

Poginuo Feliks Baumgartner

ČUVENI SPORTISTA KOJI JE SKOČIO SA IVICE SVEMIRA

Građani i studenti na kratko su blokirali Bulevar vojvode Mi&scaron;ića kod Sajma u Beogradu, ali su se tada pojavili pripadnici Žandarmerije koji su ih pomjerili odatle i spriječili dalju blokadu.
Tri osobe privedene su kod Sajma. Kako javlja reporterka N1, u pitanju su jedna žena, student prve godine Arhitektonskog fakulteta i arhitekta Miljan Salata.
Kako je za N1 rekla studentkinja Valentina, policajci i pripadnici Žandarmerije rekli su okupljenima da se sklone sa kolovoza jer kr&scaron;e javni red i mir.
&bdquo;Rekli su nam da se sklonimo iako je na&scaron; protest prijavljen. Mi smo do&scaron;li da se bunimo protiv ru&scaron;enja Sajma. Poru&scaron;en je pomoćni objekat Slikarnica. Jednom kada ma&scaron;ine dođu na teren jako je te&scaron;ko da se tjeraju. Sada su započeli, do&scaron;li smo danas tu i bićemo svaki dan tu i nećemo im dozvoliti&ldquo;, kazala je studentkinja za N1.
Dodala je da su učesnici protesta upozoreni da će biti legitimisani ako stanu na ulicu, kao i da ne guraju kontejnere na put i tako ga blokiraju jer će u tom slučaju i krivično odgovarati.
Među okupljenima kod Sajma je i predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
On je skrenuo pažnju da žandarmi i ovog puta maskama, odnosno takozvanim &bdquo;fantomkama&ldquo; prekrivaju lice i istakao da se to ne radi nigdje u svijetu sem u Srbiji.
&bdquo;Ono &scaron;to se uči u srednjoj policijskoj &scaron;koli u Kamenici je da kriminalci kriju lica. Ovde je suprotno, policajci kriju, a građani ne kriju lica&ldquo;, kazao je Milivojević za N1.

Tri osobe privedene u Beogradu, Žandarmerija spriječila blokadu Bulevara vojvode Mišića

"REKLI SU NAM DA SE SKLONIMO IAKO JE NAŠ PROTEST PRIJAVLJEN"

Sirijska vojska u&scaron;la je u južni grad Suvejdu, upori&scaron;te Druza, nakon žestokih sukoba između pripadnika te zajednice i lokalnih beduinskih plemena, nakon čega su uslijedili izraelski vazdu&scaron;ni udari.
U vi&scaron;ednevnim sukobima poginulo je 30 osoba, uključujući 18 sirijskih vojnika, a desetine su ranjene.
Kada su se u sukobe uključile i islamističke milicije koje podržavaju vladu, zabrinutost unutar družke zajednice naglo je porasla. Ključne vođe Druza pozvale su na međunarodnu za&scaron;titu. Izrael je odmah reagovao &ndash; njegovi avioni gađali su sirijske vojne ciljeve u okolini Suvejdi.
Sirijsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je napade kao &bdquo;grubo kr&scaron;enje suvereniteta Sirijske Arapske Republike&ldquo; i optužilo Izrael za strano mije&scaron;anje.
Ko su Druzi?
Druzi su arapska vjerska sekta sa oko milion pripadnika, koji uglavnom žive u Siriji, Libanu i Izraelu. Na jugu Sirije, gdje Druzi čine većinu u provinciji Suvejda, ova zajednica je tokom desetogodi&scaron;njeg građanskog rata u Siriji povremeno bila uhvaćena između snaga biv&scaron;eg Asadovog režima i ekstremističkih grupa.
Porijeklo Druza vodi iz Egipta iz 11. vijeka, a pripadnici praktikuju ogranak islama koji ne dozvoljava prelaske &mdash; ni u, ni iz religije &mdash; niti brakove sa pripadnicima drugih vjera.
U Siriji je zajednica Druza uglavnom koncentrisana u tri provincije koje se nalaze blizu Golanske visoravni koja je pod kontrolom Izraela.
Vi&scaron;e od 20.000 Druza živi na Golanskoj visoravni, strate&scaron;koj oblasti koju je Izrael zauzeo od Sirije tokom &Scaron;estodnevnog rata 1967. godine, a zatim je formalno anektirao 1981. Druzi dijele ovu teritoriju sa oko 25.000 jevrejskih doseljenika, raspoređenih u vi&scaron;e od 30 naselja.
Većina Druza koji žive na Golanu i dalje se izja&scaron;njavaju kao Sirijci i odbili su izraelsko državljanstvo kada je Izrael preuzeo kontrolu nad regionom. Oni koji su odbili državljanstvo dobili su izraelske boravi&scaron;ne karte, ali se ne smatraju izraelskim državljanima.
Za&scaron;to se sukobljavaju sa sirijskom Vladom?
Iako je novi predsjednik Sirije, Ahmed al-&Scaron;araa, poslije svrgavanja Ba&scaron;ara al-Asada obećao inkluzivnost, njegova sunitska ekstremistička pozadina i represivne mjere prema manjinama, uključujući i Alavite i Druze, izazvale su nepovjerenje.
Ključni spor između vlade i Druza jeste oko razoružavanja i integracije njihovih milicija. Druzi insistiraju na zadržavanju svojih oružanih formacija, dok vlast želi centralizaciju kontrole. Napetosti su dodatno porasle nakon serije međusobnih otmica, uključujući i jednog družkog trgovca.
Druzi su skeptični prema al-&Scaron;arainoj vladi zbog nedostatka političke zastupljenosti &ndash; u novoj vlasti imaju samo jednog ministra &ndash; i isključenosti iz procesa nacionalnog dijaloga.
Sirijski ministar odbrane je, nakon &scaron;to su trupe u&scaron;le u Suvejdu, proglasio prekid vatre i najavio raspoređivanje vojne policije kako bi se uspostavila disciplina.
Za&scaron;to Izrael reaguje?
Izrael se poziva na &bdquo;bratski savez&ldquo; sa Druzima u svojoj zemlji i njihove porodične i istorijske veze sa zajednicom u Siriji. Premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael posvećen za&scaron;titi sirijskih Druza.
Izrael je jo&scaron; ranije jednostrano proglasio demilitarizovanu zonu u južnoj Siriji i koristi svaki upad sirijskih trupa kao opravdanje za intervenciju. Takođe je zabrinut zbog mogućnosti da ekstremističke grupe ojačaju uz granicu.
Družki vjerski lider Hikmat Al-Hidžri pozvao je &bdquo;sve zemlje&ldquo; da interveni&scaron;u i zaustave, kako je rekao, &bdquo;potpuni rat istrebljenja&ldquo; nad njegovim narodom. S druge strane, neki Druzi pozdravili su dolazak sirijskih snaga u Suvejdu i pozvali na predaju oružja.
Može li Izrael da sklapa mir sa zemljom koju bombarduje?
Od pada Asadovog režima krajem 2024, Izrael je pojačao napade na Siriju, iako SAD poku&scaron;avaju da približe Damask i Jerusalim kroz pro&scaron;irenje tzv. Abrahamovih sporazuma.
Va&scaron;ington vjeruje da bi Sirija, u novim uslovima, mogla biti uvučena u proces normalizacije s Izraelom. Izrael, sa svoje strane, tvrdi da mu je pobjeda nad Iranom otvorila put za &scaron;irenje mira sa susjedima, uključujući Siriju i Liban.
Ministar spoljnih poslova Gideon Saar javno je izrazio želju da se Sirija uključi u krug zemalja koje imaju formalne odnose s Izraelom.
Iako postoje indirektni kontakti sa novom sirijskom vla&scaron;ću, kontinuirani izraelski napadi i sve veće vojno prisustvo komplikuju te napore.
Al-&Scaron;araa je u maju izjavio da su razgovori sa Izraelom usmjereni ka okončanju vazdu&scaron;nih udara, ali bez rezultata. Netanjahu je sirijsku vlast označio kao &bdquo;ekstremistički islamski režim&ldquo; i upozorio da bi ukidanje sankcija moglo dovesti do novih napada poput onog 7. oktobra 2023, kada je Hamas napao Izrael.

Ko su Druzi i zašto Izrael bombarduje Siriju

U VIŠEDNEVNIM SUKOBIMA POGINULO 30 OSOBA

Evropski parlament (EP) suspendovao je proces pristupanja Gruzije Evropskoj uniji (EU) dok vlada te zemlje ne promijeni svoj autoritarni kurs.
&ldquo;Gruzija ne može da se pridruži EU dok njena vlada ne promijeni svoj autoritarni kurs. Evropski parlament ne priznaje aktuelnu vladu Gruzije i izjavljuje da je proces njenog pristupanja EU efikasno obustavljen dok se ne održe fer izbori&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju na platformi Iks.
EP napominje da podržava gruzijski narod.
Evropski parlament je 9. jula usvojio najnoviju rezoluciju o Gruziji, osuđujući hap&scaron;enja opozicionih ličnosti.
Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je nedavno da bi Evropska unija mogla da razmotri suspenziju bezviznog režima sa Gruzijom zbog nesrazmjerno o&scaron;trih mjera vlasti te zemlje protiv demonstranata.
&nbsp;

EP: Gruzija ne može da se pridruži EU bez promijene autoritarnog kursa