Globus

Izrael je izveo napad na Iran, objavili su američki mediji pozivajući se na zvaničnike vlade SAD, dok su iranski državni mediji javili da su se čule eksplozije rano u petak blizu grada Isfahana u centralnom dijelu zemlje, javlja Radio Slobodna Evropa.
Izraelski zvaničnici najavljivali su da će uzvratiti na napad Irana koji je na Izrael 14. aprila lansirao vi&scaron;e od 300 dronova i projektila od kojih su skoro svi oboreni.
Video objavljen na televiziji CNN i dru&scaron;tvenim mrežama prikazuje nekoliko velikih eksplozija za koje se navodi da su blizu Isfahana.
Iranska državna novinska agencija IRNA navela je da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane pucali iz velike vazdu&scaron;ne baze u Isfahanu u kojoj se nalazi iranska zastarjela flota aviona F-14 Tomcat proizvedenih u SAD, kupljenih prije Islamske revolucije 1979.
Isfahan, takođe, ima objekte koji su dio iranskog nuklearnog programa, uključujući podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma Natanz.
IRNA nije iznijela druge detalje.
Nijedan zvaničnik Teherana nije direktno priznao da je Iran napadnut, dok se izraelska vojska nije ogla&scaron;avala.
Skoro sve dronove i projektile koje je Iran lansirao na Izrael 14. aprila oborile su iranske snage uz pomoć snaga SAD, Francuske, Velike Britanije i Jordana.
Napad Teherana se u Izraelu očekivao poslije vazdu&scaron;nog napada na kompleks iranske ambasade u Damasku, u Siriji, 1. aprila u kojem je ubijeno sedam pripadnika Revolucionarne garde, uključujući dva generala.
Od tada su diplomate i političari &scaron;irom svijeta, pla&scaron;eći se jo&scaron; jedne eskalacije borbi na Bliskom istoku pozivali na uzdržanost dok se čekao odgovor Izraela.
Premijer Benjamin Netanjahu rekao je ove sedmice da će Izrael odlučiti kako i da li će odgovoriti na napad Irana.

CNN: Izrael pokrenuo uzvratni napad na Iran

NEMA JOŠ ZVANIČNE POTVRDE

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice&nbsp; i aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da je HDZ treći put uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima, te da danas kreće formiranje parlamentarne većine nakon &scaron;to su objavljeni privremeni izborni rezultati po kojima njegova partija osvaja 60 mandata.
"HDZ je treći put zaredom uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima", rekao je Plenković u izbornom &scaron;tabu HDZ u Zagrebu poslije parlamentarnih izbora održanih u srijedu na kojima je pobedio HDZ, ali s nedovoljno glasova za samostalnu vlast.
Naglasio je da će voditi računa o ključnim interesima zemlje, kao &scaron;to je stabilnost i ocijenio da je važno da &scaron;to prije budu formirane nova parlamentrana većina i vlada.
Plenković je ocijenio da opoziciona Socijaldemokratska partija ne zaslužuje da formira vladu, već da to treba da učini HDZ kao pobjednik izbora.
"Treći put smo tražili povjerenje naroda u zahtjevnim okolnostima. Vodili smo kampanju u okolnostima flagrantnog kr&scaron;enja Ustava, a oni i dalje govore o nekakvoj vladi nacionalnog spasa ", rekao je Milanović, misleći na Socijaldemokratsku partiju.
" Umjesto da čestitaju, oni nastavljaju s govorom mržnje. Kreirali su atmosferu koja nije primjerena. Katastrofalno su proveli vrijeme u opoziciji i ne zaslužuju da vode vladu. Mi smo dobili povjerenje s na&scaron;im partnerima", kazao je Plenković.
Istakao je da je sada neophodno da se hitno konstitui&scaron;e Sabor, kako bi mogla da se formira vlada, jer u geopolitičkim okolnostima u kojima se nalaze Evropa i svijet samo na taj način može da se garantuje sigurnost hrvatskim građanima.
Državna izborna komisija sap&scaron;tila je, na osnovu 94,4 odsto obrađenih biračkih mjesta, da je HDZ osvojio 60 mandata, 57 iz Hrvatske i sva tri iz dijaspore, koalicija oko SDP ima 42 madata, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, Istarski demokratski sabor tri, NP Sjever dva i Fokus po jedan mandat.
Preostalih osam mandata pripada manjima, od čega srpskim strankama tri.
Za formiranje vlade potrebna je podr&scaron;ka najmanje 76, od ukupno 151 poslanika u Saboru.
Na izbore je iza&scaron;lo vi&scaron;e od 60 odsto birača.

Plenković proglasio pobjedu: HDZ-u najviše mandata, ali nedovoljno da samostalno vlada

IZBORI U HRVATSKOJ

Biračka mjesta na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj zatvorena su u 19 sati, a prema prvim rezultatima izlaznih anketa Ipsosa, HDZ i partneri osvajaju 59 mandata, SDP i partneri 43, Domovinski pokret i partneri 13, Most osvaja 11, "Možemo" i partneri 10 mandata, IDS 2 mandata, a po jedan mandat osvajaju Fokus/Republika i Nezavisna platforma Sjever, javlja Nova TV.
<div id="42451" class="uc-liveblog-content" data-time="2024-04-17 19:53:48">
<div class="uc-liveblog-meta">Izborna ti&scaron;ina trajala je do zatvaranja oko 6.500 biračkih mjesta u Hrvatskoj, na kojima je, prema podacima DIP, do 16:30 glasalo 50,6 odsto birača, &scaron;to je 16,4 odsto vi&scaron;e nego na izborima koji su održani prije četiri godine.</div>
</div>
U izbornom &scaron;tabu HDZ-a velika su očekivanja, a cilj je ulazak u treći mandat.
U izbornom &scaron;tabu Socijaldemokratske partije i koalicije &bdquo;Rijeke pravde&ldquo; najavili su dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića ako izborni rezultat bude u skladu sa očekivanjima, a dolazak su potvrdili čelnici &scaron;est stranaka koalicije.
U Mostu, takođe, vjeruju da će rezultati biti odlični, te da se bez njih neće biti moguće formiranje nove Vlade Hravtske.
I u &scaron;tabu "Možemo", smje&scaron;tenom u Tvornici kulture, vlada optimizam, odnosno očekivanje da će osvojiti dvostruko vi&scaron;e mandata nego na prethodnim izborima, na kojima su ih osvojili sedam.
Čelnici Domovinskog pokreta, kako navodi HRT, &bdquo;hladnokrvno&ldquo; i&scaron;čekuju prve izborne rezultate.

Izbori u Hrvatskoj: Prema prvim anketama HDZ-u 59 mandata, SDP-ova koalicija 43

ZATVORENA BIRALIŠTA

U Hrvatskoj su danas održavaju parlamentarni izbori, a pravo glasa ima vi&scaron;e od 3,7 miliona građana.
Kako prenosi Anadolija, na ovim parlamentarnim izborima je preko 120 hiljada glasača manje nego prije četiri godine.
Birača sa prebivali&scaron;tem u Hrvatskoj je 3,5 miliona, dok je bez prebivali&scaron;ta u Hrvatskoj aktivno registrovano vi&scaron;e od 222 hiljade.
U trci za 11. saziv Hrvatskog sabora su 2.302 kandidata na 165 listi.
U Hrvatskoj je danas neradni dan, a birali&scaron;ta će biti zatvorena u 19 sati.
Izbori na biračkim mjestima u sjedi&scaron;tima diplomatsko-konzularnih predstavni&scaron;tava Hrvatske traju dva dana, a počeli su u utorak.
Hrvatski državljani bez prebivali&scaron;ta u Hrvatskoj biraju tri od ukupno 151 saborskog zastupnika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvata ukupno 41 državu.
U Hrvatskoj će građani ove godine tri puta glasati.
Nakon parlamentarnih izbora, devet juna slijede izbori za Evropski parlament, kao i u drugim državama članicama Evropske unije.
Krajem godine, hrvatski građani će birati i predsjednika.

U Hrvatskoj počeli parlamentarni izbori

PRAVO GLASA IMA VIŠE OD 3.7 MILIONA GRAĐANA

Uslijed obilnih padavina kakve su zahvatile Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) nastradalo je 18 osoba, dok se za jo&scaron; desetinama traga.
Ki&scaron;a je počela da pada u toku noći sa ponedjeljka na utorak, a ljudi su ostavljali svoje automobile na poplavljenim ulicama. Mediji prenose da je za samo 24 sata palo ki&scaron;e koliko u tim krajevima inače padne za dvije godine.
Ki&scaron;a pada u Dubaiju, Omanu, Bahreinu, Kataru i Saudijskoj Arabiji.
<blockquote class="twitter-tweet">
The Dubai flood ain't joke. <a href="https://t.co/VzKUpFgOoN">pic.twitter.com/VzKUpFgOoN</a>
&mdash; Chude Nnamdi (@chude__) <a href="https://twitter.com/chude__/status/1780378413317980545?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2024</a></blockquote>
Jaki vjetrovi poremetili su i avio-saobraćaj na Međunarodnom aerodromu u Dubaiju, koji je najprometniji na svijetu kada je riječ o međunarodnim presjedanjima.
&Scaron;kole &scaron;irom UAE su zatvorene uoči oluje, a državni službenici rade od kuće. Vlasti su poslale cisterne na ulice i autoputeve da ispumpavaju vodu.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uzrokuju da ekstremne padavine postaju sve če&scaron;će i intenzivnije, navodi se u izvje&scaron;taju američke vlade o procjenama vremenskih prilika.
Ki&scaron;a nije uobičajena za tu oblast na su&scaron;nom Arapskom poluostrvu, pa mnoge ulice nemaju drenažu.
<blockquote class="twitter-tweet">
Scenes of current Dubai weather <a href="https://t.co/z7rGzUtlIB">pic.twitter.com/z7rGzUtlIB</a>
&mdash; Science girl (@gunsnrosesgirl3) <a href="https://twitter.com/gunsnrosesgirl3/status/1780341217999331818?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2024</a></blockquote>
Državna novinska agencija WAM nazvala je ki&scaron;u "istorijskim vremenskim događajem" koji je nadma&scaron;io &ldquo;sve dokumentovano od početka prikupljanja podataka 1949. godine&rdquo;.&nbsp;
<blockquote class="twitter-tweet">
Unbelievable scenes from Dubai due to heavy rains.. and the city crumbled like this..<a href="https://t.co/o7Qg6255op">pic.twitter.com/o7Qg6255op</a>
&mdash; Keh Ke Peheno (@coolfunnytshirt) <a href="https://twitter.com/coolfunnytshirt/status/1780417532438126993?ref_src=twsrc%5Etfw">April 17, 2024</a></blockquote>

U nezapamćenim padavinama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima stradalo 18 osoba, za desetinama tragaju

ZA DAN PALO KIŠE KOLIKO INAČE PADNE ZA DVIJE GODINE

U Parlamentarnoj Skup&scaron;tini Savjeta Evrope održano je glasanje o predlogu za prijem Kosova u SE. Preporuka je usvojena, uz 131 glas za, 29 protiv i 11 uzdržanih. &nbsp; &Scaron;to se crnogorskih poslanika tiče, protiv je glasala Maja Vukićević (DNP), uzdržan je bio Vasilije Čarapić (PES), a za je glasao Boris Mugo&scaron;a (SD).
Glavna izvjestiteljka za prijem Kosova Dora Bakojani &nbsp;kazala je "da nema boljeg mjesta, od Savjeta Evrope, koje promovi&scaron;e ljudska prava i vladavinu prava".
Kosovo, dodala je, ispunjava sve standarde Savjeta Evrope, "posebno kada je riječ po&scaron;tovanju ljudskih prava manjina".
"Stvarni progres je načinjen&ldquo;, kazala je Bakojani u uvodnom izlaganju.
Bakojani je konstatovala da je od objavljivanja Izve&scaron;taja dobila kritike i uvrede na svoj račun, prije svega od predstavnika država koje ne priznaju nezavisnost Kosova.
Crnu Goru predstavlja troje poslanika među kojima je Maja Vukićević (DNP), koja je rekla kako je "Kosovo dio na&scaron;e istorije".
"Moram reći da sam iznenađena, jer nijesu svi uslovi ispunjeni i pitam se kada će biti. Moje mi&scaron;ljenje je da ovaj proces ima puno posljedica&ldquo;, rekla je ona, pritom ističući kako bi, u slučaju prijema Kosova, Savjet Evrope napustila Srbija.
Vasilije Čarapić (Evropa sad) kazao je kako prvo na Kosovu treba biti formirana Zajednica srpskih op&scaron;tina, pa tek onda da uslijedi prijem te države.
On je podržao amandman iza kojeg su uglavnom stajali poslanici italijanske desničarske partije Fratelli d'Italia. No, taj amandman na kraju, ipak, nije dobio potrebnu podr&scaron;ku.

Usvojen predlog o prijemu Kosova u Savjet Evrope: Vukićević protiv, Mugoša za, Čarapić uzdržan

CRNOGORSKI POSLANICI GLASALI POTPUNO RAZLIČITO

Biv&scaron;i predsjednik hrvatske Vlade Josip Manolić preminuo u 105. godini života, pi&scaron;e Nacional.
Josip Manolić, najdugovječniji hrvatski političar, koji je zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom stvarao HDZ i borio se za formiranje nezavisne i suverene hrvatske države, a bio je i drugi hrvatski premijer te obna&scaron;ao druge visoke funkcije.
Manolić je u javnosti smatran kontroverznom lično&scaron;ću. U Hrvatskoj su mu prebacivali njegovo djelovanje u Udbi, među kojima su se najvi&scaron;e isticale optužbe u kojem se krivi za smrt nadbiskupa Alojzija Stepinca, pi&scaron;e Nacional.

Preminuo Josip Manolić

BIVŠI HRVATSKI PREMIJER

Potraga za tijelom dvogodi&scaron;nje Danke Ilić iz Bora se nastavlja. Policija i žandarmerija pretražuju teren od sela Zlot, ka selu Sumrakovac, na kojem je nekoliko deponija i rezervoara sa vodom. Jedan od osumnjičenih za ubistvo je na saslu&scaron;anju priznao da je premjestio tijelo, &scaron;to otežava rad policije.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) iz Beograda i Bora intenzivno rade na pronalasku tijela Danke i utvrđivanju svih činjenica i okolnosti u vezi sa ovim slučajem, a u potragu se priključilo i 50 pripadnika Žandarmerije na potezu od sela Zlot ka mjestu Sumrakovac.
Dvogodi&scaron;nja Danka Ilić nestala je 26. marta na porodičnom imanju, podsjeća RTS.
Nakon deset dana potrage i detaljnih provjera svih tragova i informacija, policija je uhapsila dva 50-godi&scaron;nja mu&scaron;karca iz Bora, osumnjičena za ubistvo, i oni su sprovedeni u Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Zaječaru na saslu&scaron;anje.
Riječ je o radnicima &bdquo;Vodovoda&ldquo;, kojima je određen pritvor do 30 dana. Terete ih za krivično djelo &ndash; te&scaron;ko ubistvo u saizvr&scaron;ila&scaron;tvu.
Tužila&scaron;tvo je saop&scaron;tilo da je D. D. priznao zločin, dok se J. S. branio ćutanjem. Uhap&scaron;eni su otac i brat jednog od osumnjičenih zbog sumnje da su pomogli da se tijelo premjesti na za sada nepoznatu lokaciju. Brat osumnjičenog za ubistvo D. D. preminuo je u Policijskoj upravi u Boru.
U međuvremenu, direktor JP &bdquo;Vodovod&ldquo; u Boru podnio je ostavku iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Nastavljena potraga za tijelom Danke Ilić

DJEVOJČICA JE NESTALA 26. MARTA NA PORODIČNOM IMANJU

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odustao je od uzvratnog napada na Iran nakon razgovora sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, objavio je Njujork tajms.
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/globus/-/iran-ispalio-300-projektila-na-izrael-nasa-misija-je-okoncana-netanjahu-presreli-blokirali-pobijedicemo-14-04-2024-08-22-29">Iran ispalio 300 projektila na Izrael: Na&scaron;a misija je okončana; Netanjahu: Presreli, blokirali&ndash; pobijedićemo</a>
List navodi da je Bajden u telefonskom razgovoru odvratio Netanjahua da odobri trenutni uzvratni udar na Iran nakon &scaron;to je Teheran sinoć lansirao oko 300 dronova i projektila na Izrael, pi&scaron;e N1.
Kako se navodi, nekoliko članova izraelskog ratnog kabineta bilo je za pokretanje uzvratnog napada na Iran, ali se od toga odustalo jer u iranskim napadima nije pričinjena ozbiljna &scaron;teta, kao i zbog razgovora Netanjahua sa Bajdenom, prenio je Tajms of Izrael.

Netanjahu odustao od napada na Iran

NAKON RAZGOVORA SA BAJDENOM

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija zasijedaće na zahtjev Izraela, povodom iranskog napada projektilima.
Savet bezbjednosti UN trebalo bi da se sastane oko 16 sati po lokalnom vremenu, nakon &scaron;to je hitnu sjednicu zatražio ambasador Izraela u UN Gilad Erdan od ambasadora Malte, koja predsjedava Savjetom bezbjednosti.
Erdan je zatražio hitan sastanak Savjeta bezbjednosti kako bi se nedvosmisleno osudio Iran za &bdquo;te&scaron;ka kr&scaron;enja međunarodnog prava&ldquo;, a Islamska revolucionarna garda Irana proglasila za terorističku organizaciju, naveo je Erdan, prenosi N1.
Iranska misija pri UN objavila je tokom noći da je vojna akcija protiv Izraela pokrenuta u skladu sa Članom 51 Povelje UN, kao odgovor na izraelski napad na konzulat Irana u Damasku.
&bdquo;&Scaron;to se nas tiče, ovo je gotovo i ova stvar se može smatrati zavr&scaron;enom. Ukoliko, pak, režim u Izraelu napravi sledeću gre&scaron;ku, iranski odgovor će biti znatno že&scaron;ći&ldquo;, saop&scaron;tila je Misija Irana pri UN.
Izrael jo&scaron; nije odlučio o eventualnom odgovoru na iranski napad, ali će to biti tema sjednice Ratnog kabineta i članova izraelske vlade koja je zakazana za 15 sati, prenio je Tajms of Izrael.

Savjet bezbjednosti zasijedaće na zahtjev Izraela

POVODOM IRANSKOG NAPADA PROJEKTILIMA

Turska je počela pripremne radove na projektu gasnog čvori&scaron;ta koji je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, izjavio je danas predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, prenosi televizija TRT.
"Kao &scaron;to znate, Putin je predložio da napravimo gasno čvori&scaron;te u Turskoj za distribuciju gasa u Evropi i u toku su pripremni radovi za to", rekao je Erdogan na sastanku sa mladima u gradu &Scaron;anliurfa na jugoistoku zemlje.
Putin je nedavno na ruskoj &bdquo;Nedelji energetike&ldquo; rekao da je sa Erdoganom razgovara o izgradnji jo&scaron; jednog gasovoda i formiranju gasnog čvori&scaron;ta u Turskoj, odakle bi se gas isporučivao trećim zemljama, prije svega članicama Evropske unije, ako budu zainteresovane za kupovinu.
O detaljima tog plana Putin i Erdogan su razgovarali 13. oktobra u Astani, prenio je Tass.

Turska počela pripremne radove na projektu gasnog čvorišta