Naizmjenična granatiranja Ukrajine i Rusije odvijaju se u sjenci najava većeg sukoba poslije dozvola Vašingtona i Londona da ukrajinska vojska koristi njihove rakete u napadima na rusku teritoriju.

Turski predsjednik ne podržava stavove NATO saveznika, smatrajući da će se sukob dodatno rasplamsati i dovesti svijet na ivicu većeg rata. Sa druge strane, Pentagon je Kijevu dozvolio i korišćenje protivpješadijskih mina. Kremlj zbog najnovijih poteza Zapada ne želi zamrzavanje konflikta na ratištu.

Oko pet sati ujutru u Ukrajini je objavljena uzbuna za vazdušni napad zbog polijetanja "mig-31K". Kasnije se saznalo za brzi cilj u pravcu Dnjepra sa istoka.

Osim toga, Rusi su podigli "Tu-95" u vazduh, izvijestilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine, kao i o lansiranju raketa "ks-101" u oblasti Engelsa.

Nastavljaju se sukobi na ukrajinskom frontu i u pograničnim ruskim regionima – vojnici Rusije oborili su više od 40 dronova iznad Smolenske, Moskovske, Tulske, Novgorodske, Belgorodske i Kurske oblasti.

Sa druge strane, serija eksplozija čula se u Hersonu i okolnim ukrajinskim naseljima, dok su Španija, Italija, Grčka i Sjedinjene Američke Države zatvorile svoje ambasade u Kijevu.

Dan pošto je prvi put upotrijebila američke rakete dugog dometa za napade duboko na teritoriji Rusije, Ukrajina je u novim akcijama koristila i britanske projektile "storm šedou".

Vašington je u međuvremenu dozvolio Kijevu da koristi i njihove protivpješadijske mine koje bi, kako navodi predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski, trebalo "da ozbiljno zaustave napredovanje ruskih trupa na širokom frontu".

Dalje od borbi, Kremlj tvrdi da nije zainteresovan za bilo kakvo zamrzavanje sukoba na ratištu, poslije najnovijih poteza Zapada.

Stoga, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan protivi se upotrebi stranih raketa u ofanzivama na Rusiju, smatrajući da će to dodatno da rasplamsa sukob i dovede svijet na ivicu većeg rata.