Hronika

Advokat odbrane Stefan Jovanović ocijenio je da je odluka podgoričkog Vi&scaron;eg suda o ukidanju pritvora biznismenu Ranku Uboviću bila jedina moguća i potpuno zakonita.
"Ne znam zbog čemu fama povodom pu&scaron;tanja Ranka Ubovića na slobodu. Radi se o nečemu potpuno zakonitom, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rje&scaron;enja, rekao je Jovanović, komentari&scaron;ući saop&scaron;tenje SDT-a da je ukidanje pritvora dvojici biznismena, Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću bilo nezakonito.&nbsp;
Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke, navodi Jovanović.
"Onog momenta kada je saslu&scaron;an i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala vi&scaron;e je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost, a to je da naloži pu&scaron;tanje na slobodu Ranka Ubovića.
Tužioci koji su postupali u predmetu u cjelosti su prihvatili i postupali po uputstvu VDT-a gospdina Markovića koji je rekao da se u situacijama kada je pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoka, mora postupati hitno. Postupali su hitno i u jednom razumnom roku kada je u pitanju Ubović, saslu&scaron;ali svjedoke", istakao je Jovanović.
Kako dalje navodi, kada je saslu&scaron;an i posljednji svjedok, pritvorski osnov je ''otpao''.
"Tumačenje Specijalnog državnog tužila&scaron;tva je jedan pretjeran formalizam koji Evropski sud ne dozvoljava jer im konvencija podrazumijeva da svako ko je li&scaron;en slobode se mora odmah pustiti na slobidu onog momenta &nbsp;kada su svi svjedoci saslu&scaron;ani. Imajući u vidu koji pritvorski osnov je bio na snazi kada je Ranko Ubović u pitanju, kaže advokat, njegov dalji ostanak u pritvoru bi bio nezakonit odredbom &nbsp;člana 174 stav 3 je decidno i jasno navedeno da u toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti onog momenta kada prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje.
Ono &scaron;to je značajno, ističe Jovanović, je da su rje&scaron;enja o ukidanju pritvora donijelo dvoje sudija za istragu Vi&scaron;eg suda u Podgorici, &scaron;to znači da se radi o zakonitim rje&scaron;enjima.&nbsp;
"Ja zaista od Krivičnog vijeća Vi&scaron;eg suda u Podgorici, a po najavljenoj žalbi SDT-a ne očekujem ni&scaron;ta posebno, jer je upravo Krivično vijeće Vi&scaron;eg suda Ranku Uboviću produžilo pritvor po osnovu tačke 2 i bilo bi bespredmetno držati nekog u pritvoru jer je zakonski osnov otpao, i da je drugačije urađeno, možda bi čak i te sudije u&scaron;le u neku vrstu krivične odgovornosti", zaključio je advokat Jovanović.

Jovanović: Sud je imao samo jednu mogućnost- da ukine pritvor Uboviću nakon saslušanja posljednjeg svjedoka

TVRDI ADVOKAT

Specijalno državno tužila&scaron;tvo(SDT) tvrdi da su sudije Vi&scaron;eg suda nezakonito na slobodu pustile Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića jer su na rje&scaron;enje o ukidanju pritvora imall pravo da izjave žalbu u roku od tri dana.
"Sudije za istragu Vi&scaron;eg suda u Podgorici su danas, u 13,30 i 13,50 časova, donijeli rje&scaron;enja Kris br. 170/25 i Kris br. 153/25, kojima su, na predlog branioca, kojem se protivilo Specijalno državno tužila&scaron;tvo, ukinuli pritvor okrivljenima R.U. i V.I., a istovremeno nezakonito odredili i da se okrivljeni imaju &bdquo;odmah pustiti na slobodu&ldquo; i da &bdquo;žalba ne zadržava izvr&scaron;enje rje&scaron;enja&ldquo;, navodi SDT.
Objasnili su i za&scaron;to: "Pu&scaron;tanje na slobodu okrivljenih, po rje&scaron;enjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon &scaron;to zatraži mi&scaron;ljenje državnog tužioca, rje&scaron;enjem okrivljenom ukinuti pritvor", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;Ističu daa se takvo rje&scaron;enje&nbsp; ne može izvr&scaron;iti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu.
"Jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podno&scaron;enje žalbe na rje&scaron;enje odlaže izvr&scaron;enje rje&scaron;enja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

SDT: Viši sud u Podgorici nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

REAGOVANJE

U Crnoj Gori su, od 2017. godine do danas, partneri ili članovi porodice ubili 22 žene, iako je većina njih policiji prijavljivala nasilje ili prijetnje, saop&scaron;teno je na događaju koji je u Podgorici organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na događaju &ldquo;Razgovor o rodnoj ravnopravnosti - Odgovornost koju svi dijelimo&rdquo; saop&scaron;teno je da su se 2017. godine dogodila četiri femicida, 2018. dva, 2019. četiri, 2020. tri, 2021. i 2022. po dva, 2023. jedan i pro&scaron;le i ove godine po dva.
Podaci pokazuju da je devet od deset političarki u Crnoj Gori bilo pogođeno nekim vidom seksizma, da je sedam od deset njih iskusilo neki oblik nasilja, i da svaka druga političarka tvrdi da niko iz političke partije kojoj pripadaju nije reagovao na nasilje.
Na događaju je saop&scaron;teno da 41 odsto građana i građanki smatra da je nasilje interna stvar i da se ne treba mije&scaron;ati, dok je trećina građana lično upoznata sa slučajevima nasilja u porodici.&nbsp;
Podaci ukazuju i na to da trećina građana i građanki vjeruje da žene lažno navode da su žrtve psihičkog nasilja samo da bi skrenule pažnju na sebe, dok 40 odsto ispitanika smatra da radnje poput &scaron;amaranja, prebijanja, emotivne prijetnje, kontrole kretanja, ucjenjivanja i primoravanja nijesu nasilje.
Na događaju je saop&scaron;teno da je tek svaka deseta kazna u slučajevima nasilja bila zatvorska, kao i da se 62 odsto žena u Crnoj Gori pla&scaron;i da prijavi nasilje zbog straha od nasilnika.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković poručio je da je pitanje rodno zasnovanog nasilja prioritet Državnog tužila&scaron;tva.
&bdquo;Ako budemo rje&scaron;avali problem nasilja tako &scaron;to će to biti isključiva odgovornost policije, sudstva, tužila&scaron;tvo, onda je ovo dru&scaron;tvo u velikom problemu&ldquo;, istakao je Marković.
On je poručio da je veoma zadovoljan rezultatima rada Državnog tužila&scaron;tva u posljednjih godinu, prije svega jer je uspostavljen potpuno novi pristup - model neposrednog uče&scaron;ća tužilaca u postupku.&nbsp;
&ldquo;Državni tužioci od trenutka prijavljivanja imaju kontakt sa žrtvom i obavezu da sprovedu procjenu rizika, a ono &scaron;to je najbitnije jeste da su prije nego donesu odluku o kvalifikaciji djela u potpunosti upoznati sa činjenicama, &scaron;to ranije nije bio slučaj&ldquo;, naveo je Marković.&nbsp;
On je kazao da, od dono&scaron;enja obavezujućeg upustva, prekr&scaron;ajne postupke zastupaju upravo tužioci, &scaron;to znači da se oni ne ograničavaju samo na krivične postupke.
&bdquo;Tužilac je dužan da slučaj nasilja u porodici dovede do samog kraja, a kao posljedicu toga prvi put imamo izjavljene žalbe na odluke prekr&scaron;ajnih sudova, &scaron;to prije nije bio slučaj&ldquo;, rekao je Marković.
On je kazao da će na kraju ove godine biti duplo vi&scaron;e formiranih krivičnih i prekr&scaron;ajnih predmeta nego u pro&scaron;loj, a četiri puta vi&scaron;e nego u 2023.&nbsp;
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da je svjesna da je sudska praksa u određenim kategorijama nedosljedna ili da nije ujednačena, a to je, kako je rekla, prije svega odgovornost Vrhovnog suda, jer je njegova ustavna nadležnost da obezbijedi ujednačenu sudsku praksu.
Ona je rekla da je Vrhovni sud, ne čekajući zakonske izmjene, uradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.&nbsp;
&ldquo;Svakodnevno poku&scaron;avamo da, u skladu sa nadležnostima koje imamo, sa kolegama razgovaramo, da ne čekamo od ministarstva jednog, drugog, trećeg da stalno mijenjamo zakonske propise. Možemo da primijenimo i međunarodne ugovore ako ne&scaron;to nemamo regulisano nacionalnim zakonodavstvom&ldquo;, kazala je Pavličić.
On je rekla da, iako mogućnost specijalizacije nije zakonski uređena, organizuju ciljne edukacije u pogledu te vrste krivičnih djela, vođenja postupaka i obučavanja sudija.&nbsp;
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je statistika porazna.
&bdquo;Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore&ldquo;, rekao je Božović.
Stalna predstavnica UNDP-a Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru &scaron;tetni stereotipi, normalizovani obrasci pona&scaron;anja i institucionalne slabosti.&nbsp;
&bdquo;Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture &ndash; unutar institucija koje treba da &scaron;tite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći&ldquo;, kazala je Paniklova.&nbsp;
UNDP, kako je poručila, snažno podržava te promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da je vrijeme da &bdquo;čovjstvo živimo u praksi&ldquo;.&nbsp;
On je naglasio da je u borbi protiv nasilja veoma važna međuresorna saradnja.&nbsp;
&bdquo;Moramo takođe jačati kapacitete, centri za socijalni rad su preopterećeni&ldquo;, rekao je Gutić.
Ekspertkinja za rodno zasnovano nasilje Branka Žigante Ma&scaron;ić kazala je da u Crnoj Gori od 2017. godine nijesu ubijene 22 žene, nego 422, imajući u vidu da se desilo 400 abortusa ženske djece.
Problem je, kako je navela, &scaron;to se često ne vjeruje žrtvama.&nbsp;
&bdquo;Prva i osnovna stvar je vjerovati žrtvi. Moramo, takođe, imati jedinstvenu bazu podataka i umreženost sistema. Svi prebacujemo odgovornost, a na kraju imamo žrtvu, ubijenu ženu&ldquo;, istakla je Žigante Ma&scaron;ić, dodajući da je većina ubijenih žena prijavljivala nasilje.
Ona je naglasila da je izricanje blagih kazni &bdquo;katastrofalno&ldquo;, dodajući da smatra da se polako budi svijest o tome da je potrebno izricati strože sankcije.
Ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić kazala je da, nakon podataka iznijetih na početku konferencije, ne može a da se ne zapita gdje je sistem zakazao.
Ona je poručila da svaka žena u dru&scaron;tvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo, a prije svega bezbjedno.&nbsp;
Ni&scaron;ić je kazala da unapređenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi usklađivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno uče&scaron;će na trži&scaron;tu rada. &nbsp;&nbsp;
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu i da sistem ne funkcioni&scaron;e dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje.&nbsp;
&ldquo;Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip, već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i neza&scaron;tićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u sredi&scaron;te na&scaron;ih politika i mjera&rdquo;, kazao je Đeka.
Državna sekretarka u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova Dragana Kažanegra Stani&scaron;ić istakla je da policijski službenici postupaju po svakoj prijavi nasilja.&nbsp;
Ona je rekla da su vidljivi pomaci u radu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
&bdquo;Porodično i nasilje nad ženama ne smije biti privatna stvar, već se svako nasilje mora prijaviti&ldquo;, istakla je Kažanegra Stani&scaron;ić. &nbsp;
Predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da su brojke alarmantne. &nbsp;
&bdquo;Lokalna zajednica treba da bude prvo mjesto gdje žrtve imaju slobodu da se jave i prijave nasilje&ldquo;, istakla je Borovinić Bojović.
Ona je rekla da je zavr&scaron;en nacrt lokalnog akcionog plana, koji će predstavljati konkretan institucionalni odgovor na nasilje.

U Crnoj Gori od 2017. ubijene 22 žene

SAOPŠTENO NA DOGAĐAJU “RAZGOVOR O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI - ODGOVORNOST KOJU SVI DIJELIMO”

Biznismenima Ranku Uboviću i Vladimiru Ivanoviću je ukinut pritvor u predmetu koje se protiv njih vodi zbog sumnje da su učestvovali u pranja novca za ljude iz kriminalnog miljea, potvrdio je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
Pored Ubovića i Ivanovića, istragom specijalng tužila&scaron;tva obuhvaćeni su i Veselin Kovačević, Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović kao i dvije građevinske kompanije &bdquo;Bemax&ldquo; i &bdquo;Master inženjering&ldquo;, koje tužila&scaron;tvo sumnjiči da su kori&scaron;ćene za prikrivanje porijekla nezakonito stečenog novca.
Iz SDT-a su naveli da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni Ubović izvr&scaron;io dva krivična djela pranje novca, dok se ostali okrivljeni terete za jedno krivično djelo pranja novca.
Istražitelji tvrde da su prikupili dokaze prema kojim su učestvovali u pranju novca kroz kupovinu i opremanje luksuznih stanova u budvanskoj zgradi &bdquo;Perla&ldquo; i podgoričkom naselju ,,Master kvart&ldquo;, koji su formalno vođeni na &bdquo;Bemax&ldquo;, dok su stvarni korisnici bili pripadnici kriminalne grupe.
Advokat Zoran Piperović je ranije u izjavi medijima ocijenio da SDT poku&scaron;ava da legalne poslovne aktivnosti predstavi kao kriminalne, iako, kako navodi, postoji uredna dokumentacija o izgradnji i prodaji stanova.
Odbrana svih osumnjičenih negira optužbe i tvrdi da SDT mijenja teze, te da se iza istrage krije poku&scaron;aj da se reputacija uspje&scaron;nih firmi i pojedinaca poveže sa kriminalnim grupama.
Iz kompanija &bdquo;Bemax&ldquo; i &bdquo;Master inženjering&ldquo; kratko su poručili da će &bdquo;sve sumnje biti otklonjene u zakonskom postupku&ldquo;.

Uboviću i Ivanoviću ukinut pritvor

ODLUKA VIŠEG SUDA

Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv službenika Uprave policije S.P., zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
"Okrivljenom se stavlja na teret da je u noćnim satima 13. jula u prostorijama Uprave policije OB Podgorica, prilikom izvr&scaron;avanja službenih radnji, fizički napao lice li&scaron;eno slobode, o&scaron;tećenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo", navodi se u saop&scaron;tenju ODT-a.
O&scaron;tećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Službenik Uprave policije osumnjičen za zlostavljanje uhapšenog

PODNIJET OPTUŽNI PREDLOG

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić uhapsili su D.J. (33) iz tog grada, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
"D.J. je policija potraživala shodno naredbi Osnovnog suda u Nik&scaron;iću zbog izržavanja kazne zatvora u trajanju od tri godine, zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Intenzivnim operativnim radom na terenu, uz niz drugih aktivnosti iz nadležnosti policije D. J je lociran od službenika Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić i li&scaron;en slobode, te sproveden na izdržavanje kazne zatvora u UIKS", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Uprave policije.

U Nikšiću uhapšen osoba potraživana zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od tri godine

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Krivična prijava podnijeta je protiv V.D. (50) i R.P. (64) iz Berana zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, na način &scaron;to su tokom avgusta 2023. godine, izgradili vikendice na betonskoj podlozi u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Osim toga, beranska policija je rasvijetlila je i krivično djelo &scaron;umska krađa.
"Protiv M.R. (43) iz Berana podnijela krivičnu prijavu tužila&scaron;tvu zbog sumnje da je u novembru ove godine, u mjestu Borovac, u privatnoj &scaron;umi u vlasni&scaron;tvu drugog lica, izvr&scaron;io bespravnu sječu bukovih stabala", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Berane: Krivična prijava zbog sumnje da su gradili bez dokumentacije i zbog šumske krađe

PROTIV TRI OSOBE

Pred podgoričkim Vi&scaron;im sudom nastavljeno je suđenje u postupku u kojem se sudi Radoju Zviceru, Mariju Milo&scaron;eviću, Damiru Mandiću i grupi zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije.
Među optuženima su: Radoje Zvicer,Milo&scaron;ević Mario, &nbsp;Mujović Radovan, &nbsp;Biletić Ivan, &nbsp;Ćetković Aleksandar, Kordić Davor i Mandić Damir. Zviceru, Vu&scaron;ović Nikoli i Simić Branku se shodno rje&scaron;enju Vi&scaron;eg suda u Podgorici od 10.06.2025. sudi u odsustvu.
Njima se sudi po optužnici za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Kriminalna organizacija je, prema optužnicama, imala za cilj ubistvo Marka Kana Ljubi&scaron;e iz Budve i drugih njemu bliskih osoba.
Postupak vodi sudija Nada Rabrenović a članovi vijeća su sudija Igor Đuričković i Dragan Babović. Optužnicu zastupa specijalni tužilac Nata&scaron;a Bo&scaron;ković.
Za danas je sud planirao da saslu&scaron;a svjedoke:Marka Ljubi&scaron;u Kana, Slovinić Gorana, Radulović Ranka, Radulović Veljka, Abramović Nenada i Kovinić Vula. Međutim, saslu&scaron;ani su samo Vule Kovinić i Veljko Radulović.
Sud je konstatovao da je svjedok o&scaron;tećeni Marko Ljubi&scaron;a Kan uredno pozvan a da ipak nije pristupio sudu. Zbog toga je sud izdao naredbu za njegovo prinudno dovođenje na naredno roči&scaron;te,.
Advokat iz redova odbrane, Marko Radović, od suda je zatražio da Marku Ljubi&scaron;i Kanu ukine status svjedoka o&scaron;tećenog. On se pozvao na raniju praksu Vi&scaron;e suda i dao konkretann primjer sudijama, u kojem su čak dvoje od troje sudija koji su članovi ovog vijeća isti taj njegov zahtjev samo u drugom postupku uvažili. Naveo je da se i u ovom postupku radi o istim okolnostima.
- Svjedoku Marku Ljubi&scaron;i Kanu je u ovom postupku SDT dalo status svjedoka o&scaron;tećenog. To mu je dao tužilac. Predmet ovog postupka je krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Imajući u vidu pravnu prirodu ovog krivičnog djela i grupu krivičnih djela pod koju podpada, jasno je da Marko Ljubi&scaron;a ovim krivičnim djelom ne može o&scaron;tećen. To iz razloga jer je u odredbama Zakona o krivičnom postupku o&scaron;tećenim smatra ono lice čije je lično ili imovinsko pravo o&scaron;tećeno ili slično - &nbsp;kazao je advokat Radović.
On je dodao da se tužilac vodio stanjem i situacijom iz postupka koji je vođen prije ovoga.
- Tužilac je očigledno imao u vidu činjenicu da je u postupku koji je povezan sa ovim Marku Ljubi&scaron;i bio određen status svjedoka o&scaron;tećenog - &nbsp;ukazao je advokat Radović i naveo da je u tom postupku stavljeno optuženima iz tog postupka na teret ubistvo u poku&scaron;aju, pa tom predmetu od ranije status svjedoka o&scaron;tećenog ima smisla ali ne i u ovom.
&nbsp;- Međutim u ovom postupku to krivično djelo nije predmet ove optužnice. Već djelo protiv javnog reda i mira, gdje za&scaron;tićeni objekat nije lično ili imovinski ugrožen &nbsp;- &nbsp;dodao je Radović i sud podsjetio na postupak u kojem je donijeta odluka da se &Scaron;akoviću ukine status svjedoka o&scaron;tećenog a takođe na njegov predlog.
Radović smatra da je ista situacija i u ovom predmetu i da sud mora da donese identičnu odluku. Advokat je naveo da Marko Ljubi&scaron;a Kan može biti saslu&scaron;an kao svjedok, ali da mu sud ne može predočiti njegov iskaz koji je ranije dao kao svjedok o&scaron;tećeni.
Ovom predlogu protivila se specijalna državna tužiteljka Nata&scaron;a Bo&scaron;ković. Ona je ukazala na, kako smatra, okolnosti zbog kojih po zakonu Marko Ljubi&scaron;a Kan može da u ovom postupku ima isključivo status svjedoka o&scaron;tećenog. Podsjetila je i na postupak koji je ranije vođen za planiranje ubistva Kana a u kojem su optužena bila druga lica.
Sud je naveo da će odluku donijeti na naredonom roči&scaron;tu.
Svjedok Radulović Veljko i Vule Kovinić su ostali pri ranijim iskazima koji su sudu dali u prvom postupku koji je vođen a u kojem je prvooptuženi bio Lazar Ilić.
Navodi istrage
Podsjećamo, Vi&scaron;i sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv kriminalne grupe koju su, prema sumnjama Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, organizovali Radoje Zvicer i Nikola Vu&scaron;ović, zvani Džoni sa Vračara, a čiji je navodni plan bio da ubiju navodnog pripadnika "&scaron;kaljarskog klana" Marka Ljubi&scaron;u Kana iz Budve.
Optužnicom su obuhvaćeni i Mario Milo&scaron;ević, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić, Branko Simić i Damir Mandić.
- Optužnica je podignuta zbog postojanja osnovane sumnje da su optuženi R.Z. i N.V, sredinom 2020. godine, u Crnoj Gori i Srbiji, organizovali kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali ostali optuženi, kao i optuženi S.S., L.I, M.G, N.M. i M.K, protiv kojih je Specijalno državno tužila&scaron;tvo već podiglo optužnicu Kt-S br. 12/21, od 20. jula 2021. godine, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv optuženih L.I. i za krivična djela ubistvo u poku&scaron;aju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, S.S. i za krivično djelo ubistvo u poku&scaron;aju i N.M. i za krivično djelo ubistvo u poku&scaron;aju putem podstrekavanja, koja je stupila na pravnu snagu, jer je potvrđena od strane Vi&scaron;eg suda u Podgorici - saop&scaron;tio je ranije SDT.
Kriminalna organizacija je, prema optužnicama, imala za cilj ubistvo Marka Kana Ljubi&scaron;e iz Budve, ali i drugih njemu bliskih osoba, upotrebom vatrenog oružja.
Zbog sumnje da su učestvovali u planiranju ubistva Kana, ranije su optuženi Lazar Ilić, Strahinja Savić, Grga Milićević, Milo&scaron; Klečko i Nikola Milenković. Ta presuda je ukinuta i sada im se sudi pred Apelacionim sudom. (Op&scaron;irnije OVDJE)
Do novih imena osumnjičenih za poku&scaron;aj ubistva Kana u Budvi do&scaron;lo se i na osnovu podataka Europola i presretnute, tada za&scaron;tićene "skaj" komunikacije.
U tužila&scaron;tvu sumnjaju da su Zvicer i Vu&scaron;ović, sredinom 2020. godine, organizovali kriminalnu grupu u Crnoj Gori i Srbiji. Kriminalna organizacija je, prema optužnicama, imala za cilj ubistva Marka Ljubi&scaron;e i drugih njemu bliskih.

Suđenje Zviceru i grupi: Izdata naredba za prinudno dovođenje Kana, zatraženo da mu se ukine status svjedoka oštećenog

NASTAVLJENO SUDJENJE PRED PODGORIČKIM VIŠIM SUDOM

Službenici policije uhapsili su G.Z. (40) iz Berana zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba sa djetetom, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
"G.Z. je osumnjičen da je u kontinuitetu, počev&scaron;i od septembra ove godine, neprimjereno dodirivao maloljetnu žensku osobu. On je uhap&scaron;en i u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biće priveden postupajućem tužiocu u Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje na štetu maloljetnice

OSUMNJIČEN DA JE U KONTINUITETU, OD SEPTEMBRA OVE GODINE, NEPRIMJERENO DODIRIVAO MALOLJETNU ŽENSKU OSOBU

U Plužinama je uhap&scaron;en Nik&scaron;ićanin V.B. (40) zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&ldquo;Policijski službenici su u Plužinama kontrolom vozača V.B. (40) iz Nik&scaron;ića, utvrdili da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,65g/kg&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
V.B. je uhap&scaron;en i priveden sudiji za prekr&scaron;aje u Nik&scaron;iću na dalje postupanje, saop&scaron;teno je iz policije.&nbsp;

U Plužinama uhapšen Nikšićanin, vozio sa 2,65 promila alkohola u krvi

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a devet lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saop&scaron;teno je da je u Podgorici evidentirano 12 nezgoda, a u Nik&scaron;iću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Cetinju, Baru, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Pljevljima.
Izdato je 216 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 21 prekr&scaron;ajna prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 20 saobraćajnih nezgoda