<div class="ng-star-inserted">
<div class="entry-meta mb-2">
Demokratska partija socijalista (DPS) neće se odazvati pozivu premijera Milojka Spajića na sastanak povodom ispunjavanja obaveza iz evropske agende Crne Gore, kazao je &scaron;ef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
</div>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
- Iako je poziv za sastanak na temu sa radnim nazivom: &ldquo;Ispunjavanje preostalih obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji&rdquo; upućen WhatsApp porukom, i to dan uoči termina koji predlažete, zahvaljujem na Va&scaron;em pozivu. Jasno je da je posrijedi Va&scaron; poku&scaron;aj da, u susret dolasku evropske komesarke za pro&scaron;irenje, gospođe Marte Kos, u Crnu Goru, kreirate privid normalnosti političkih prilika u na&scaron;oj zemlji- navodi Nikolić.
</div>
<div class="ng-star-inserted">&nbsp;</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nikolić je rekao da je DPS Spajiću u parlamentu jasno poručio da u sličnim političkim igrama ne žele da učestvuju.&nbsp;
&ldquo;Kao nekog ko je legitimisao svaku destruktivnu političku odluku vladajuće većine, počev od usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, preko neustavnog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, sve do nedavnog usvajanja antiustavnih, antievropskih i antidemokratskih zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, smatramo Vas isključivim krivcem za političku krizu u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi&rdquo;, poručuje Nikolić.
Ocijenio je da je Spajić ključno doprinio kreiranju dru&scaron;tveno-političkog ambijenta koji ni po čemu nije nalik onome &scaron;to bi trebalo da karakteri&scaron;e prvu narednu državu članicu EU.
-Umjesto da iskoristi nikada snažniju podr&scaron;ku evropskih partnera, državnu odgovornost i entuzijazam proevropske opozicije.&nbsp;
Dokazano da je odnos Spajića prema pitanju evropske integracije Crne Gore, najvažnijem strate&scaron;kom prioritetu razvoja države i crnogorskog dru&scaron;tva, neiskren, povr&scaron;an i su&scaron;tinski amaterski.&nbsp;
Stoga Vas ostavljamo da o tome razgovarate sa Va&scaron;im političkim saborcima, dokazanim evropejcima iz nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta i Demokrata. Uostalom, Va&scaron;a ministarka evropskih poslova nedavno je jasno saop&scaron;tila da uče&scaron;će najjače opozicione partije u Crnoj Gori u integracionom procesu nije ni potrebno za njegov uspjeh&rdquo;, naveo je Nikolić u odgovoru Spajiću.
</div>

Nikolić: DPS neće učestvovati u kreiranju privida normalnosti političkih prilika u Crnoj Gori

ODGOVOR SPAJIĆU

Predloženim izmjenama i dopunama zakona o privrednim dru&scaron;tvima i registraciji privrednih i drugih subjekata, unaprijeđena su postojeća zakonska rje&scaron;enja, smatraju poslanici vlasti, dok iz opozicije upozoravaju da privrednici trpe ekonomsku blokadu, a da je budžet o&scaron;tećen.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković smatra da se predloženim izmjenama unapređuju postojeća zakonska rje&scaron;enja.
On je saop&scaron;tio da Crna Gora posljednjih nekoliko godina bilježi značajan rast broja novoregistrovanih preduzeća i zaposlenih, &scaron;to ukazuje na povoljniji privredni ambijent. Osnivanje novih firmi i povećanje broja zaposlenih, uticalo je i na rast broja poreskih obveznika koji pune državni budžet.&nbsp;
&bdquo;Sve su to posljedice proaktivne politike Vlade i povoljnog poslovnog ambijenta. Imamo vrlo pozitivnu ekonomsku klimu i svi ekonomski pokazatelji ukazuju na pozitivan put kojim se Crna Gora kreće&ldquo;, rekao je Nurković.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a upozorio je da se zakoni usvajaju na brzinu.
&bdquo;Vi ne znate ni &scaron;to usvajate, ni kako će to da se primjenjuje&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je pitao da li evropske integracije podrazumijevaju dono&scaron;enje zakona koji se ne mogu primijeniti.
&bdquo;Ko je odgovoran &scaron;to od 1. januara do kraja marta nije moglo da se osnuje niti jedno novo preduzeće i kolika je &scaron;teta po budžet zbog toga&ldquo;, pitao je Mugo&scaron;a.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović, kazala je da je Zakon o privrednim dru&scaron;tvima vrlo kompleksan.
&bdquo;Vladajuća većina nas je 25. jula ubjeđivala kako je zakon savr&scaron;en i odličan i imaće izuzetnu primjenu. Zakon ima 763 stranice i 600 članova, a neki nijesu usklađeni sa određenim EU direktivama. Za&scaron;to nijesu usklađeni? Čekamo odgovor od izvr&scaron;ne vlasti&ldquo;, rekla je Despotović.
Ona je navela da ne zna o kojim preduzećima se govori u zakonu, kada mala i srednja nemaju radnu snagu, jer je sva zaposlena u državnoj upravi.
&bdquo;Mi imamo stanje na terenu &ndash; privreda je blokirana, sajt IRMS nedostupan, trpimo ekonomsku blokadu, a zakoni se ne primjenjuju&ldquo;, saop&scaron;tila je Despotović.
Ona je podsjetila da niko nije mogao da prevede i registruje vozilo, osnuje firmu ili plati porez na dodatu vrijednost (PDV), jer je stari sistem uga&scaron;en, a novi nije zaživio.
&bdquo;To je imalo direktnu ekonomsku &scaron;tetu za budžet Crne Gore. Ova država je o&scaron;tećena na ovaj način i spržena&ldquo;, poručila je Despotović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je obrazlažući predložene izmjene i dopune u ime predlagača saop&scaron;tio da je dnevni red pro&scaron;iren i trećim zakonom, koji se odnosi na ovjeru prepisa, rukopisa i potpisa, te da je i on dio tog važnog paketa.
On je podsjetio da su zakoni o privrednim dru&scaron;tvima i njihovoj registraciji usvojeni pro&scaron;le godine, ali da su se zbog digitalizacije i prelaska na novi sistem pojavili određeni problemi u primjeni, zbog čega je bilo nemoguće sprovoditi registraciju u prethodnih nekoliko mjeseci.
&ldquo;Ovim izmjenama rje&scaron;avamo te probleme koji su se pojavili u praksi&rdquo;, rekao je Čarapić i dodao da se rok za usklađivanje sa novim zakonom produžava do 15. juna, umjesto do kraja marta.
Izmjenama i dopunama Zakona o privrednim dru&scaron;tvima preciziran je član 8, kojim se propisuje da osnivački akt preduzeća u pisanom obliku moraju potpisati svi osnivači ovjerenim potpisima, dok se stavom 4 precizira da ukoliko je taj akt u elektronskom obliku i potpisi svih osnivača moraju biti kvalifikovani elektronski, odnosno sa kvalifikovanim elektronskim pečatom.
Osnivački akt i statut registruju se u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS).
Zakoni će stupiti na snagu danom objavljivanja po hitnom postupku.

Poslanici različito o izmjenama zakona o privrednim društvima

IZ OPOZICIJE UPOZORAVAJU DA PRIVREDNICI TRPE EKONOMSKU BLOKADU, A DA JE BUDŽET OŠTEĆEN

<div class="ng-star-inserted">
Demokratska partija socijalista i Bo&scaron;njačka stranka postigle su dogovor o nastavku saradnje u Op&scaron;tini Bijelo Polje, potvrđeno je iz Op&scaron;tinskog odbora DPS-a.&nbsp;
"Obje strane su saglasne da politički dijalog mora biti u funkciji stabilnosti i razvoja, a ne blokada i zastoja. U tom duhu, postignuti dogovor predstavlja važan korak ka obezbjeđivanju kontinuiteta rada institucija i daljem unapređenju kvaliteta života građana", poručuju iz DPS-a.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kako najavljuju, prioritet u narednom periodu biće usvajanje budžeta i realizacija planiranih projekata, posebno u oblasti infrastrukture, podr&scaron;ke poljoprivredi, razvoja privrede i unapređenja komunalnih usluga.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<div id="div-article-body-01" class="flex justify-center w-full my-8 ng-star-inserted" data-google-query-id="CPuAx-jeuJMDFZMAVQgdCh8akQ">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-01_0__container__"></div>
</div>
<div class="ng-star-inserted">&nbsp;</div>
</div>

Bijelo Polje: DPS postigao dogovor sa Bošnjačkom strankom

O NASTAVKU SARADNJE U TOJ OPŠTINI

Predstavnici parlamentarne većine sastali su se danas u sa premijerom Milojkom Spajićem, a ključna tema razgovora bile su predstojeće sjednice Skup&scaron;tine i dinamika usvajanja zakona iz evropske agende.
Kako saznaje Pobjeda, fokus sastanka bio je na ostvarivanju ambicioznog cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori pregovore sa Evropskom unijom (EU), &scaron;to zahtijeva ubrzano i efikasno usvajanje reformskih zakona.
Prema saznanjima tog lisra, na sastanku je postignut jasan dogovor da svi zakoni iz evropske agende budu usvojeni najkasnije do 31. jula, kako bi se stvorili uslovi za dalji napredak u pregovaračkom procesu.
Zaključeno je i da je neophodno koordinisano djelovanje parlamentarne većine, uz punu političku odgovornost, kako bi se ispunili svi zacrtani ciljevi i izbjegla eventualna ka&scaron;njenja.
Sastanku su prisustvovali predstavnici svih konstituenata parlamentarne većine, čime je, potvrđena spremnost za zajedničko djelovanje u pravcu evropskih integracija.
Premijer Spajić bi, prema ranijim najavama, o istoj temi trebalo da razgovara i sa predstavnicima opozicije. Međutim, nezvanične informacije ukazuju da je planirani sastanak sa opozicijom za danas neizvjestan, jer, kako se navodi, trenutno ne postoji dovoljno raspoloženja opozicionih partija za takav dijalog.

Spajić sa predstavnicima parlamentarne većine

KLJUČNA TEMA  DINAMIKA USVAJANJA ZAKONA IZ EVROPSKE AGENDE

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a podnio je inicijativu za skup&scaron;tinsko saslu&scaron;anje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića na temu rada socijalno-ljekarskih komisija.
Kazao je da ga kontaktiraju građani i žale se da mjesecima čekaju odluke nadležnih o ostvarivanju njihovih zakonom definisanih prava.
"Među njima su brojni oni kojima je zakonska podr&scaron;ka neophodna za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba. Radi se i o onkolo&scaron;kim pacijentima, starijim slabopokretnim ljudima, roditeljima djece sa invaliditetom i dr", napisao je Mugo&scaron;a u objavi na mreži X.
<div>&nbsp;</div>

Mugoša podnio inicijativu za saslušanje Gutića na temu rada socijalno-ljekarskih komisija

"GRAĐANI SE ŽALE  DA MJESECIMA ČEKAJU ODLUKE NADLEŽNIH O OSTVARIVANJU NJIHOVIH ZAKONOM DEFINISANIH PRAVA"

Predstavnici Zajednice op&scaron;tine (ZO) predstavili su poslanicima inicijativu za odlaganje roka za usagla&scaron;avanje poslovanja preduzeća sa Zakonom o privednim dru&scaron;tvima do kraja septembra ove godine.
Pomoćnica generalne sekretarke Zajednice op&scaron;tina, Marija Kljajić, predstavila je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet inicijativu ranije upućenu Ministarstvu ekonomskog razvoja, da se rok za usagla&scaron;avanje organizacije i poslovanja preduzeća sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima produži do kraja septembra.
Predlogom izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, koji je podnijelo 46 poslanika i koji je razmatran na sjednici Odbora, predviđeno je da se ovaj rok produži do 15. juna.
Kljajić je, kako se navodi u saop&scaron;tenju, podsjetila da se suočavamo sa kolizijom vi&scaron;e sistemskih zakona koji na različite načine uređuju pitanja organizacije i poslovanja privrednih dru&scaron;tava, imajući u vidu da se na preduzeća čiji su osnivači lokalne samouprave, pored Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, primjenjuju i zakoni o lokalnoj samoupravi, o radu, o sprečavanju korupcije, kao i o državnoj imovini.
Ona je upozorila da zbog toga može doći do pokretanja postupaka pred Ustavnim sudom, osporavanje dono&scaron;enja odluka organa upravljanja, kao i do problema prilikom registrovanja u Centralnom registru privrednih subjekata.
&ldquo;Ovo nije isključivo pravno pitanje, već i pitanje funkcionisanja sistema koji pruža usluge od značaja za svakodnevni život i rad građana, kao &scaron;to su vodosnabdijevanje, održavanje čistoće, komunalne indrastruktura, javni prevoz i drugo&rdquo;, poručila je Kljajić, prenosi Mina business.
Ona je istakla da je Ministarstvo finansija prepoznalo problem i krajem pro&scaron;le godine pristupilo izradi novog zakona o privrednim dru&scaron;tvima u državnom vlasni&scaron;tvu.
&ldquo;Na ovaj način ne odlažemo reforme nego omogućavamo da se one sprovedu na zakonit i održiv način&rdquo;, ocijenila je Kljajić.
Kao primjere nemogućnosti op&scaron;tinskih preduzeća da svoje poslovanje usklade istovremeno sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima i ostalim zakonskim propisima koji se na njih odnose, ona je navela da s jedne strane postoji obaveza po novom zakonu da odbor direktora iz reda svojih članova imenuje izvr&scaron;nog direktora, &scaron;to je u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi prema kome direktora, kao organa upravljanja op&scaron;tinskog privrednog dru&scaron;tva, imenuje skup&scaron;tina op&scaron;tine a ne odbor direktora.
Osim toga, njegovom imenovanju mora da predhodi raspisivanje javnog konkursa na koji skup&scaron;tinu op&scaron;tine obavezuje Zakon o radu.
Rje&scaron;enje prema kome je direktor istovremeno i član odbora direktora je u direktnoj koliziji i sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
Ako bi se op&scaron;tine odlučile za drugi model upravljanja koji nudi Zakon o privrednim dru&scaron;tvima, odnosno samo za skup&scaron;tinu i direktora, bez odbora direktora, to bi značilo davanje ogromnih ovla&scaron;ćenja direktoru.
S druge strane, preno&scaron;enje nadležnosti za dono&scaron;eje operativnih odluka na skup&scaron;tinu op&scaron;tine značilo bi onemogućavanje blagovremenog i efikasnog odlučivanja jer lokalni parlamenti nijesu operativni organi.
Poseban problem predstavlja i sama procedura usklađivanja sa zakonom jer je potrebno da op&scaron;tine donesu nove statiute, da usklade organizaciju i imenuju nove organe upravljanja, &scaron;to iziskuje duže vrijeme, odnosno organizaciju i održavanje minimum tri sjednice skup&scaron;tine op&scaron;tine.

Predlažu odgađanje roka za usaglašavanje poslovanja preduzeća sa Zakonom o privednim društvima do kraja septembra

PREDSTAVNICI ZAJEDNICE OPŠTINE  PREDSTAVILI POSLANICIMA INICIJATIVU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da su Crnoj Gori neophodne su&scaron;tinske izborne reforme, a prije svega uvođenje otvorenih izbornih lista, koje bi omogućile građanima da direktno biraju svoje predstavnike u Skup&scaron;tini.
Podsjetio da je jo&scaron; pro&scaron;le godine uputio inicijativu za uvođenje otvorenih lista i zatražio referendum o tom pitanju, ističući da je cilj takve reforme jačanje demokratskog legitimiteta poslanika i njihove odgovornosti prema građanima.
&bdquo;Crnoj Gori su potrebne otvorene liste. Potrebna nam je Skup&scaron;tina u kojoj poslanici imaju legitimitet koji dolazi direktno od građana. Tome i služe otvorene liste, da na&scaron;i predstavnici konačno budu odgovorni onima koji ih neposredno biraju&ldquo;, naglasio je Milatović.
Uputio je apel svim političkim akterima u Skup&scaron;tini Crne Gore da pokažu političku odgovornost i konačno sprovedu ključnu reformu izbornog zakonodavstva.
&bdquo;Apelujem jo&scaron; jednom na sve političke aktere u Skup&scaron;tini Crne Gore. Nemojte vi&scaron;e da se igrate sa crnogorskim građanima. Izglasajte ključnu, su&scaron;tinsku reformu. Izglasajte otvorene liste&ldquo;, zaključio je Milatović.

Milatović: Nemojte više da se igrate sa građanima, izglasajte otvorene liste

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Jole Vučurović kandidat je za ministra bez portfelja za odnose sa Skup&scaron;tinom, saznaje portal Dan.
Nakon &scaron;to su ostavke podnijeli ministri iz Demokratske narodne partije, Mandićevi članovi se, sve su prilike, pozicioniraju u Vladi.
Kako je portal Dan ranije pisao, Rado&scaron; Zećević je predviđen za ministra saobraćaja.
U slučaju ulaskaVučurovića i Zečevića u Vladu, NSD će imati ukupno četiri ministra i jednog potpredsjednika Vlade.

Vučurović kandidat za ministra bez portfelja?

POSLANIK NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Hrvatska očekuje da Crna Gora hitno rije&scaron;i pitanje povrata imovine hrvatskim porodicama, poručio je danas hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman.
On je, u izjavi za medije nakon sastanka s predstavnicima tivatskih porodica u Banskim dvorima, kazao da će Hrvatska nastaviti da podržava Crnu Goru na evropskom putu, ali da očekuje konkretne iskorake u rje&scaron;avanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu.
Grlić Radman je kazao da su predstavnici 51 tivatske porodice, Krsto Bo&scaron;ković i Vinko Marović, upozorili na dugogodi&scaron;nju sporost u rje&scaron;avanju povrata njihove imovine, odnosno upisa u katastar i sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka.
"Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljnjih odgađanja", rekao Grlić Radman, prenosi portal Index.
Prema njegovim riječima, tu se vidi sporost i država se mora država snažno postaviti.
"Jer u Evropsku uniju (EU) ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one učinkovite", dodao je Grlić Radman.
On je rekao da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima već bila rije&scaron;ena kod nekih drugih nacionalnosti, nazivajući to diskriminacijom.
Grlić Radman je istakao da je Hrvatska skrenula pažnju crnogorskoj Vladi na tu činjenicu.
"To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori", ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i za&scaron;titu manjina.
Rje&scaron;avanje tih pitanja je, kako je rekao, važan pokazatelj predanosti evropskim vrijednostima.
Grlić Radman je naglasio da će Hrvatska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore, ali da "istovremeno očekuje konkretne iskorake u rje&scaron;avanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu".
On je naglasio da hrvatska zajednica zaslužuje punopravnu za&scaron;titu i pravedan odnos institucija.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrian Vuksanović, govoreći nakon Grlić Radmana, saglasio se da se pitanje povrata imovine tiče elementarnih ljudskih prava i zahvalio Hrvatskoj zahvalio na podr&scaron;ci.
Vuksanović je pojasnio da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih porodica donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nisu sprovedene u djelo.

Grlić Radman: Hrvatska će nastaviti da podržava Crnu Goru na EU putu, ali Crna Gora mora vratiti imovinu

SAOPŠTIO ŠEF HTVATSKE DIPLOMATIJE

Pokret Evropa sad podržaće prijedlog DPS-a o uvođenju sistema otvorenih lista, najavio je poslanik te partije Vasilije Čarapić.
Kako je kazao Televiziji Crne Gore, PES će predati u proceduru izmjene zakona o biračkom spisku i nada se podr&scaron;ci većine.
"Načelno, kao neko ko podržava izborne liste, podržavamo ovo. Ono &scaron;to ne podržavamo i &scaron;to je negdje gre&scaron;ka DPS-a jeste &scaron;to su mimo konsenzusa poku&scaron;ali na dnevni red da stave određeni zakon za koji su potrebna 54 glasa. Milsim da oni time prave rizik da drugi ne podrže izmjene zakona iz prosto formalnih i legitimnih razloga i da samim tim reforma ne dobije potrebnu podr&scaron;ku.
Milsim da su oni otvorili Pnadorinu kutiju ali ako su oni spremni na to da predaju zakon iz korpusa izborne reforme bez konsultacije sa drugim subjektima, ja najavljujem da će PES predati u proceduuru izmjene Zakona o biračkom spisku i da ćemo na taj način uspjeti da dobbijemo podr&scaron;ku i za taj dio zakona", istakao je Čarapić.
&nbsp;

Čarapić: PES će podržati predlog DPS-a o uvođenju sistema otvorenih lista

NAJAVIO POSLANIK POKRETA EVROPA SAD

Odbornik DPS-a Filip Terzić tvrdi da premijer Milojko Spajić namjerava da za ministra saobraćaja predloži Rado&scaron;a Zečevića, direktora gradskog preduzeće Putevi i funkcionera Nove srpske demokratije.&nbsp;
&bdquo;Umjesto da premijer Spajić spriječi pljačku lokalne imovine i bogaćenje protagonista afere Kamenolom, na račun građana Podgorice, on će u narednim danima predložiti da Rado&scaron; Zečević bude ministar saobraćaja.
Je li to, nagrada od predsjednika Vlade za aferu Kamenolom ili zapravo za&scaron;tita od krivične odgovornosti",&nbsp; napisao je Terzić na mreži X.&nbsp;

Terzić: Spajić će predložiti Radoša Zečevića za ministra saobraćaja, da li je to nagrada ili zaštita od krivične odgovornosti

TVRDI ODBORNIK DPS-A

Predsjednik Vlade Milojko Spajić trebalo bi da odgovara na pitanja poslanika 30. marta, za kada je predsjedik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao Premijerski sat.&nbsp;
Sjecnica je zakazana za 13 sati.&nbsp;

Premijerski sat zakazan za 30.mart

SPAJIĆ BI NAREDNE SEDMICE TREBALA DA ODGOVARA NA PITANJA POSLANIKA

Radovi na obali u Bao&scaron;ićima moraju biti hitno obustavljeni kako bi se za&scaron;titila izuzetna univerzalna vrijednost svjetskog dobra, kome to područje pripada, poručio je premijer Milojko Spajić.
Kako je naveo, podnijete su krivične prijave radi utvrđivanja odgovornosti.
"Za radove nije postojala saglasnost Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, niti je odobren konzervatorski projekat, zbog čega je i Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa pokrenuo postupak za poni&scaron;tenje građevinske dozvole.&nbsp;
O svemu je zvanično obavije&scaron;ten UNESCO, uz poruku da je država posvećena za&scaron;titi svjetskog dobra, u skladu i sa nedavno usvojenim izmjenama zakona&rdquo;, napisao je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Pod hitno zaustaviti radove na obali u Baošićima

"PODNIJETE SU KRIVIČNE PRIJAVE RADI UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI"

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je predviđeno uvođenje otvorenih izbornih lista, počeće ove sedmice, najavio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
On je, na konferenciji za novinare Kluba poslanika DPS-a, kazao da vi&scaron;e nema političkog &ldquo;foliranja&rdquo; u parlamentu i da će poslanici i vlasti i opozicije morati jasno da se izjasne da li su za otvorene izborne liste.
Rakočević je rekao da su predložili rje&scaron;enje prema kojem građani na parlamentarnim izborima glasaju za jednu listu, a u okviru te liste mogu da zaokruže do deset kandidata za poslanike.
Kako je naveo Rakočević, građani na lokalnim izborima mogli bi da glasaju za jednu listu i za do pet kandidata za odbornike.
&ldquo;Na ovaj način smo stvorili platformu koja će poslužiti za javnu raspravu. Javna rasprava krenuće ove sedmice&rdquo;, kazao je Rakočević, dodajući da će na javnu raspravu pozvati predstavnike medijske i akademske zajednice, nevladinog sektora, kao i institucija koje se bave izborima, kako bi dali sugestije.
On je dodao da pretpostavlja da će nakon 20 dana imati izvje&scaron;taj sa javne rasprave.

Rakočević: Javna rasprava o uvođenju otvorenih lista krenuće ove sedmice

NAJAVIO POSLANIK DPS-A

Vlada Crne Gore ocijenila je da nema osnova da Ustavni sud prihvati predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom odredaba Zakona o Vojsci Crne Gore (VCG), koji je podnio predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je podnio predlog za ocjenu ustavnosti djelova tog zakona kojima se ministru odbrane daju ovla&scaron;ćenje da odlučuje o upotrebi VCG i vr&scaron;i poslove postavljenja, razrje&scaron;enja i unapređivanja oficira. On je tražio ocjenu ustavnosti člana 38 stav 1 tač. 2, 6, 7, 9 i 11 i člana 103 st. 2 i 5 Zakona o VCG.
Iz Vlade su u mi&scaron;ljenju upućenom Ustavnom sudu ocijenili da te odredbe Zakona nijesu nesaglasne sa Ustavom Crne Gore i naveli da smatraju da nema osnova za prihvatanje podnijetog predloga.
Oni su kazali da, u skladu sa Ustavom, predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, a ministar odbrane obezbjeđuje izvr&scaron;avanje odluka o komandovanju Vojskom.
&ldquo;Međutim, VCG, kao i sve vojske svijeta, ima redovne aktivnosti, koje iziskuju svakodnevno dono&scaron;enje odluka za njihovu realizaciju. Ove aktivnosti podrazumijevaju sprovođenje obuke i vojnih vježbi na teritoriji Crne Gore, izvođenje radova u skladu sa posebnim ugovorima (radovi na putnoj infrastrukturi za potrebe op&scaron;tina), međunarodne saradnje, ispunjavanja obaveza po osnovu članstva u NATO&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Kako su rekli iz Vlade, za realizaciju tih aktivnosti na dnevnom nivou potrebno je dono&scaron;enje određenih odluka, koje u skladu sa vojnom terminologijom predstavljaju odluke o upotrebi Vojske.
&ldquo;S obzirom na to da Savjet za odbranu i bezbjednost predstavlja tijelo koje se sastoji od predsjednika Crne Gore, predsjednika Skup&scaron;tine i predsjednika Vlade, koje nema redovne sjednice, već se sastaje po potrebi, ukoliko bi bila neophodna odluka Savjeta za redovne dnevne aktivnosti Vojske, do&scaron;lo bi do paralize sistema odbrane&rdquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju.
Iz Vlade su kazali da bi pripadnici Vojske čekali po vi&scaron;e mjeseci da se održi sjednica Savjeta za odbranu i bezbjendost prije započinjanja bilo koje dnevne aktivnosti, &scaron;to bi u krajnjem Vojsku napravilo nespremnom i neefikasnom da vr&scaron;i dodijeljene misije i zadatke.
&ldquo;Iz ovog razloga Zakonom o VCG propisano je da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji (član 38 stav 1 tačka 2 Zakona o VCG&rdquo;, naveli su iz Vlade.
Oni su rekli da se tom normom ni na koji način ne preuzimaju nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, već da se, naprotiv, stvaraju uslovi da pripadnici Vojske budu spremni i obučeni da blagovremeno izvr&scaron;avaju odluke o komandovanju Savjeta. &nbsp;
&ldquo;Odredbama člana 38 stav 1 tač. 6, 7 i 9 Zakona o VCG propisano je da ministar odbrane predlaže Savjetu za odbranu i bezbjednost postavljenje i razrje&scaron;enje načelnika General&scaron;taba, &nbsp;unapređivanje, postavljenje i razrje&scaron;enje oficira i imenovanje i razrje&scaron;enje oficira za vojno-diplomatskog predstavnika&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Navodi se da, u skladu sa članom 130 stav 1 tačka 3 Ustava, Savjet za odbranu i bezbjednost postavlja, unapređuje i razrje&scaron;ava oficire Vojske.
Iz Vlade su rekli da je postupak postavljenja, unapređenje, razrje&scaron;enja i imenovanja postupak koji nije Ustavom uređen, pa ga je trebalo, u skladu sa članom 16 stav 1 tačkom 5 Ustava zakonom precizirati
&ldquo;Predlaganje postavljenja, razrje&scaron;enja i imenovanja oficira propisana je u nadležnost ministra odbrane, iz razloga &scaron;to je ministar starje&scaron;ina organa, zato &scaron;to, za razliku od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ima neposredan uvid u ocjene, obrazovanje, usavr&scaron;avanja, kvalitet rada, kvalitet vr&scaron;enja dužnosti, liderske sposobnosti lica za koje se podnosi predlog Savjetu&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju Vlade.
Iz Vlade su naveli da, takođe, ministar odbrane, uz svoje prve saradnike u koje spada i načelnik General&scaron;taba, poznaje potrebe službe i ima znanja i kompentecije da Savjetu predloži najbolje kandidate.
Prema njihovim riječima, nadležnost za predlaganje ni na koji način ne umanjuje ustavne nadležnosti Savjeta, jer krajnja odluka za postavljenje, razrje&scaron;enje i imenovanje je na Savjetu koji nije obavezan da prihvati predloge.
Iz Vlade su naglasili da se, uz svaki predlog, Savjetu dostavlja kompletna dokumentacija u vezi sa uslovima koje ispunjava oficir neophodnih za dono&scaron;enje odluke o postavljenju, razrje&scaron;enju ili imenovanju.
&ldquo;Kad je u pitanju unapređenje oficira, potrebno je istaći da je ovaj postupak uređen Zakonom o VCG (čl. 83 do 89) i Pravilnikom o unapređivanju oficira i podoficira Vojske (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, broj 101/21)&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Navodi se da se unapređivanje u Vojsci vr&scaron;i u skladu sa potrebama službe koje se utvrđuju Planom unapređivanja vojnih lica, koji donosi Ministarstvo odbrane, na predlog General&scaron;taba.
Kako se dodaje, na osnovu plana i liste lica koja ispunjavaju uslove za unapređivanje, komisija, koju u skladu sa navedenim pravilnikom obrazuje ministar odbrane, vrednuje ispunjenost uslova kandidata za unapređivanje i sačinjava rang listu.
Iz Vlade su naveli da na osnovu rang liste ministar odbrane dostavlja predlog za unapređivanje oficira Savjetu za odbranu i bezbjednost.
&ldquo;Kao i u slučaju postavljenja, razrje&scaron;enja i imenovanja Savjet nije obavezan da prihvati predlog ministra odbrane, pa samim tim ne stoji tvrdnja da zakonske nadležnosti ministra odbrane kr&scaron;e ustavne nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Ističe se da ne postoji primjer u uporednoj praksi po kojem je pojedinac ili tijelo sa nadležnostima Savjeta za odbranu i bezbjednost istovremeno nadležno i za predlaganje i odlučivanje o postavljenju, unapređenju, razrje&scaron;enju i imenovanja oficira.
&ldquo;Uzimajući u obzir navedeno, sasvim je jasno da članovi Savjeta nijesu u mogućnosti da neposredno prate rad oficira Vojske, njihov nivo sposobnosti, lične karakteristike, ambicije, pa samim tim osporene norme u skladu sa kojima ministar odbrane predlaže postavljenja, unapređenje, razrje&scaron;enja i imenovanja oficira nijesu u suprotnosti sa Ustavom, već predstavljaju olak&scaron;icu članovima Savjeta da donesu najbolje odluke&rdquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju.
Iz Vlade su rekli da institut vr&scaron;ioca dužnosti predstavlja standard za sve vojske svijeta.
Kako su kazali, njegov cilj je osiguravanje neometenog vr&scaron;enja dužnosti u Vojsci do povratka lica koje je spriječeno da vr&scaron;i svoju dužnost ili do sticanja uslova da nadležna tijela donesu odgovarajuće odluke.
&ldquo;Članom 38 stav 1 tačka 11 i članom 103 st. 2 i 5 propisano je da ministar odbrane određuje vr&scaron;ioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, da na formacijsko mjesto oficira za vr&scaron;ioca dužnosti određuje se oficir i da vr&scaron;ilac dužnosti tu dužnost može obavljati najduže 18 mjeseci&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju Vlade.
Iz Vlade su rekli da se vr&scaron;ilac dužnosti može odrediti umjesto profesionalnog vojnog lica, koje je privremeno spriječeno da vr&scaron;i dužnost duže od mjesec, ili na upražnjeno formacijsko mjesto.
Kako su kazali, profesionalno vojno lice koje se određuje za vr&scaron;ioca dužnosti mora ispunjavati kriterijume propisane za postavljanje na tu dužnost.
Iz Vlade su rekli da je određivanje vr&scaron;ioca dužnosti neophodno u situacijama kada oficiri i podoficiri nijesu u mogućnosti da duže od 30 dana vr&scaron;e svoju dužnost (bolovanje, usavr&scaron;avanje, uče&scaron;će u međunarodnim snagama u inostranstvu).
&ldquo;U tim slučajevima oficir i podofcir koji se određuje za vr&scaron;ioca dužnosti, tu dužnost vr&scaron;i uz dužnost formacijskog mjesta na koji je postavljen. Određivanje vr&scaron;ioca dužnosti na upražnjeno formacijsko mjesto najče&scaron;će se vr&scaron;i zbog ka&scaron;njenja Savjeta za odbranu i bezbjednost da, na osnovu predloga ministra odbrane, postavi oficire na dužnosti formacijskog mjesta&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Kako se navodi, najveći broj oficira Vojske, koji su određeni za vr&scaron;ioce dužnosti upražnjenog formacijskog mjesta, predloženi su Savjetu za postavljenje na ta ista mjesta. Iz Vlade su rekli da trenutno u Vojsci na odluke o postavljenju Savjeta čeka vi&scaron;e od 70 oficira.
Prema njihovim riječima, to predstavlja veliki problem, jer dužnosti u Vojsci ne mogu da se odlažu, već je neophodno trenutno reagovanje sistema odbrane do dono&scaron;enja odgovarajućih odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.
&ldquo;Uzimajući u obzir ograničeni rok na koji se određuju vr&scaron;ioci dužnosti, kao i potrebu vr&scaron;enja službe, koja se u postupku određivanja vr&scaron;ioca dužnosti cijeni za svako pojedinačno formacijsko mjesto, jasno je da ove norme nijesu u suprotnosti sa članom 130 stav 1 Ustava Crne Gore&rdquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju Vlade.

Vlada: Odredbe Zakona o VCG saglasne sa Ustavom, nema osnova za prihvatanje inicijative Milatovića

OBJAVLJENO MIŠLJENJE

Socijaldemokrate neće napu&scaron;tati jedinu čelnu poziciju u skup&scaron;tinskim odborima koju imamo - mjesto predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet iz prostog razloga &scaron;to smatramo da su te pozicije najjače sredstvo kontrole koje opozicija ima u parlamentu, kazao je za Pobjedu Nikola Zirojević, poslanik SD i funkcioner Evropskog saveza.
U aktuelnoj situaciji, kako smatra, korisnije je zadržati tu poziciju i sa nje nastaviti kontrolu jednog dijela sistema, nego je prepustiti nekom iz parlamentarne većine.
- Činjenica da smo zajedno opozicija ne znači da moramo da povlačimo iste poteze i uvijek djelujemo na isti način &ndash; poručio je Zirojević.
&nbsp;DPS je napustio čelne pozicije u skup&scaron;tinskim odborima zbog usvajanja zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u. SD to nije učinio. Planirate li takav potez i ako ne, za&scaron;to mislite da bi to bilo pogre&scaron;no?
ZIROJEVIĆ: SD neće napu&scaron;tati jedinu čelnu poziciju u skup&scaron;tinskim odborima koju imamo, mjesto predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet iz prostog razloga &scaron;to smatramo da su te pozicije najjače sredstvo kontrole koje opozicija ima u parlamentu. Javnost je do sad mogla da svjedoči ogromnom broju kontrolnih saslu&scaron;anja, tematskih sjednica i vrlo konkretnih inicijativa koje su sprovedene upravo na odboru kojim predsjedava kolega Boris Mugo&scaron;a, a kakve, nažalost, ne možemo sprovesti na nekim drugim odborima kojima predsjedavaju kolege iz parlamentarne većine.
Upravo jedna takva aktivnost, na inicijativu kolege Mugo&scaron;e, biće sprovedena 26. marta, kada će se na pomenutom odboru održati sjednica na temu: &bdquo;Cijene goriva i snabdjevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim derivatima&ldquo;, a kojoj će prisustvovati ministar energetike i rudarstva i ministar finansija. Imajući sve navedeno u vidu, na&scaron;a je procjena da je u aktuelnoj situaciji korisnije zadržati tu poziciju i sa nje nastaviti kontrolu jednog dijela sistema, nego je prepustiti nekom iz parlamentarne većine.
Da li je bilo inicijativa od DPS ili unutar opozicije za zajednički odgovor na usvajanje ovih zakona i poteze parlamentarne većine? Ako nije, smatrate li da bi trebalo opozicija da zauzme jedinstven stav?
ZIROJEVIĆ: Sa kolegama iz DPS i kolegom Vuksanovićem iz HGI smo održali zajedničku pres konferenciju na kojoj smo saop&scaron;tili zbog čega nam je usvajanje navedenih zakona neprihvatljivo, te najavili da će, ukoliko se ono desi, izazvati promjenu načina djelovanja opozicije u parlamentu. Nakon toga, daljih inicijativa za zajednički odgovor opozicije nije bilo. I tu nema ni&scaron;ta sporno, činjenica da smo zajedno opozicija ne znači da moramo da povlačimo iste poteze i uvijek djelujemo na isti način. Važno je da smo, zajedno sa kolegama iz DPS, kolegom Vuksanovićem, pa čak i kolegama iz GP URE i DNP, saglasni oko činjenice da se radi o veoma lo&scaron;im, &scaron;tetnim i neustavnim zakonima.
Ne mislim da je nužno da svi zauzmemo jedinstven stav i djelujemo isto, naprotiv, mislim da je bogatstvo u tome da se za isti cilj borimo na vi&scaron;e različitih načina.
Predsjednik države Jakov Milatović saop&scaron;tio je na pres konferenciji da je uputio poziv liderima partija na dijalog za prevazilaženje političke krize. Kako to komentari&scaron;ete i može li ta inicijativa okupiti predstavnike partija i biti korak ka rje&scaron;avanju problema?
ZIROJEVIĆ: Imajući u vidu da se predsjednik države pokazao nemoćnim i neuspje&scaron;nim u borbi protiv chicken nuggets-a i veggy burgera, a o čemu smo obavije&scaron;teni prije neki dan (slučaj KFC), nije realno pretpostaviti da neka njegova aktivnost može biti korak ka bilo čemu pozitivnom. Stoga bih se uzdržao od daljeg komentarisanja u potpunosti nerelevantnih i nebitnih političkih aktera.
&nbsp;Kako će nova politička kriza uticati na dalji evropski put Crne Gore?
ZIROJEVIĆ: Nastala politička kriza sigurno će se negativno odraziti na dalji evropski put Crne Gore, pogotovo kada na dnevni red budu dolazila ona pitanja i glasanja za koja je potrebna kvalifikovana, dvotrećinska, odnosno tropetinska većina. Iako se predstavnici Vlade i parlamentarne većine trenutno pona&scaron;aju kao da stavovi opozicije nijesu važni, vjerujem da će ih surova realnost zapljusnuti veoma brzo.
Svaki uspjeh Crne Gore na njenom evropskom putu, u posljednje nekolike godine, bio je zahvaljujući konstruktivnoj, evropskoj opoziciji u parlamentu. Za razliku od nekih drugih vremena, prije promjena 2020. godine, kada je opozicija bila sve osim konstruktivna. Pa ipak, s obzirom na to da trenutna vlast i većina nijesu pokazale elementarno po&scaron;tovanje prema toj na&scaron;oj konstruktivnosti, do&scaron;lo je vrijeme da pokažemo i drugu stranu, kako stvari mogu da funkcioni&scaron;u.
Iz Delegacije EU saop&scaron;tili su da nijesu pozvali na povlačenje ovih zakona, ali su kazali da se moraju uskladiti prije zatvaranja pregovora. Kako gledate na to?
ZIROJEVIĆ: Trudim se da budem diplomatičan kada odgovaram na pitanja ovog tipa, ali to nije uvijek lako. Iz Delegacije EU saop&scaron;tili su da nijesu pozvali na povlačenje zakona koji su par ekselans neustavni i kr&scaron;e elementarna ljudska prava, pritom ističući da nijesu usklađeni sa pravnom regulativom EU. Mislim da to dovoljno govori o njihovom stavu. Ovakva licemjerna politika na&scaron;ih međunarodnih partnera dovela je region, ali i kompletnu Evropu u stanje u kojem se nalaze, a koje nije nimalo zavidno. Doprinijela je, između ostalog, da Crnom Gorom danas upravljaju antievropske snage koje su spremne da pogaze sve, samo da bi se održale na vlasti, a kojima su evropske integracije izgovor, a ne su&scaron;tinsko opredjeljenje.
Politika koju kreiraju i u djelo sprovode pojedinci koji nijesu u stanju da vi&scaron;egodi&scaron;nje ubijanje i masakriranje nevinih civila u Gazi nazovu pravim imenom, koji raketiranje &scaron;kole u Iranu, kojom prilikom je ubijeno vi&scaron;e od 170 ženske djece, pravdaju nečijim &bdquo;pravom da se brani&ldquo; iako je taj neko prvi napao, dovela je do toga da je Evropa danas na koljenima i da jedino može da bira da li će služiti jednoj ili drugoj strani. Od takve politike, koja na oba oka žmuri pred ovakvim anomalijama, nije za očekivati da reaguje na anomalije koje danas imamo u Crnoj Gori.
Uostalom, situacija nije ni&scaron;ta bolja ni u pojedinim članicama EU.
"Nema uslova za formiranje novog odbora za izbornu reformu, pozitivno gledamo na uvođenje otvorenih lista"
 &nbsp;&Scaron;ta mislite o prijedlogu DPS za uvođenje otvorenih lista, pogotovo nakon &scaron;to je ta partija napustila predsjedavanje Odborom za izbornu reformu, i hoćete li se pridružiti inicijativi?
ZIROJEVIĆ: Odbor za izbornu reformu vi&scaron;e ne postoji u crnogorskom parlamentu i u ovom trenutku ne postoje uslovi da on ponovo bude formiran. Kolege iz DPS su, u skladu sa Poslovnikom o radu Skup&scaron;tine Crne Gore, predložile navedenu inicijativu, tj. izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje se tiču uvođenja otvorenih lista.
S obzirom na to da je inicijativa nova, jo&scaron; nijesmo bili u prilici da se sa njom detaljno upoznamo i kao partija, odnosno kao Evropski savez, o njoj zauzmemo stav. Svakako, uvođenje otvorenih lista jeste jedno od na&scaron;ih programskih načela, tako da načelno mogu reći da pozitivno gledamo na inicijativu kolega iz DPS.

Zirojević: Nećemo napustiti čelnu poziciju u skupštinskom odboru

"U AKTUELNOJ SITUACIJI KORISNIJE ZADRŽATI PREDSJEDAVAJUĆE MJESTO U PARLAMENTARNOM TIJELU"

Albanski forum podnijeće amandman na izborni zakon u cilju vraćanja garantovanih mandata, saop&scaron;tio je lider Albanskog foruma i potpredsjednik Vlade, Nik Đeljo&scaron;aj.
"Podržavamo uvođenje otvorenih izbornih lista kao važan korak ka većoj demokratizaciji izbornog sistema.Međutim, jasno ističemo: bez garantovanih mandata za albansku i hrvatsku zajednicu nema pune izborne pravde, niti istinske evropske reforme. Zato ćemo podnijeti amandman za vraćanje garantovanih mandata, kao ključnog uslova za fer i inkluzivan izborni sistem&rdquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.
Napominje da su lideri partija parlamentarne većine svojim potpisom na sporazum preuzeli obavezu da rije&scaron;e to pitanje.
&ldquo;U tom kontekstu, očekujemo i konstruktivno uključivanje međunarodnih partnera, posebno Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u cilju podr&scaron;ke rje&scaron;avanju pitanja manjinskih prava u skladu sa evropskim standardima, imajući u vidu da je ovo pitanje i dio obaveza koje je neophodno ispuniti za zatvaranje pregovaračkih poglavlja&rdquo;, ocijenio je Đeljo&scaron;aj.
&nbsp;

Đeljošaj: Podnijećemo amandman za vraćanje garantovanih mandata

SAOPŠTIO LIDER ALBANSKOG FORUMA

Konkurs za vizuelni identitet jubileja - 20 godina od obnove nezavisnosti raspisivan je dva puta krajem pro&scaron;le godine. Poznato je da se na prvi konkurs prijavilo sedam kandidata &ndash; ne zna se njihov identitet. Informacije o drugom konkursu jo&scaron; su tajanstvenije.
Javnost samo zna da je poni&scaron;ten, ali ne i koliko se kandidata prijavilo. Vladino obrazloženje je da nijedno ponuđeno rje&scaron;enje nije ispunilo kriterijume. Da sve bude čudnije, na kraju je izabran logo koji je je stigao vladi kao poklon - i to od saradnice angažovane upravo u Vladi.
Neispunjavanje kriterijuma
Dva konkursa - poni&scaron;tena. Predložene ideje &ndash; nedovoljno dobre. Zato je Vlada za zvaničan vizuelni identitet proslave 20 godine obnove nezavisnosti Crne Gore izabrala &ndash; donaciju Darje Bajagić. Javno dostupni podaci na LinkedInu pokazuju da je Bajagić angažovana kao saradnica za međunarodnu saradnju u okviru Ministarstva javnih radova kojim rukovodi Majda Adžović i Kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića. U biografiji na pomenutoj aplikaciji navodi se da učestvuje u procesima koji uključuju strate&scaron;ke investicije, međunarodnu saradnju i koordinaciju između institucija, uključujući i inicijative koje povezuju infrastrukturu i kulturno nasljeđe.
Informacija da je donacija izabrana za vizuelni identitet jubileja, kao i grafičko rje&scaron;enje, izazvali su reakcije javnosti, kritičara -ali i struke. Tvrde da logo ne ispunjava nijedan od četiri kriterijuma koje kao forma treba da po&scaron;tuje.
- U tom smislu može se razmatrati: logo kao znak, logo kao simbol sa značenjem, kao estetska slika sa svojim izgledom i logo kao upotrebni predmet koji, na kraju krajeva, uvijek treba da zavr&scaron;i na nekom ekranu, papiru, drvetu itd. Ovo &scaron;to sad gledamo, &scaron;to smo vidjeli, ja sam se kroz medije upoznao sa formom i sadržajem loga jubileja &ndash; ono pada na svaka od ova četiri kriterijuma - kazao je za Televiziju E prof. dr Nikola Latković sa Fakulteta vizuelnih umjetnosti Podgorica/MFA.
Sa tim je saglasan i Dejan Batrićević, grafički dizajner.
- Da budemo elementarno i stručno precizni: ovo &scaron;to nam se potura kao rje&scaron;enje uop&scaron;te nije znak. Znak, po svojoj prirodi, mora biti sveden, simbolički snažan i tehnički funkcionalan. Ovđe imamo agresivni grafički bućkuri&scaron;, neku vrstu prenatrpane ilustracije koja vi&scaron;e liči na amblem provincijskoga hokeja&scaron;kog kluba ili zapletenu bodljikavu žicu nego na simbol državnoga dostojanstva. Zanatska nepismenost ovoga rje&scaron;enja najbolje se ogleda u potpunome odsustvu estetičkoga senzibiliteta - kazao je Batrićević za Portal Analitiku.
Nestručna komisija
Nakon predstavljanja Vladinog izbora za logo jubileja, reagovali su i kandidati čiji radovi nijesu prihvaćeni i javnosti pokazali svoja idejna rje&scaron;enja. No, jo&scaron; jedan od razloga reakcije struke je i upitna stručnost Komisije za razmatranje idejnog rje&scaron;enja. Nju su činili direktor Muzičkog centra Vučić Ćetković, direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović i savjetnik premijera Veli&scaron;a Jovanović.
- To &scaron;to u Komisiji nije bilo dizajnera nije iznenađenje no logičan slijed onoga &scaron;to nam se godinama servira. Kod nas je postalo normalno da svi misle kako znaju da dizajniraju... Onda se desi klasični apsurd: ti isti ljudi, koji su nas do juče s visine gledali, odjednom počnu da &bdquo;sklapaju&ldquo; logotipe i da glume autoritete u poslu o kojemu nemaju pojma. Odluka da se struka izop&scaron;ti iz odlučivanja direktno srozava integritet svakoga ovakvog procesa - kazao je Batrićević.
Prema mi&scaron;ljenju Nikole Latkovića, to nije samo crnogorska praksa, ali konstatuje da je sve če&scaron;ća.
- Poznat je jedan slučaj iz Rusije 2018. kada je rađen logo za najvažniju sporednu stvar na svijetu. O tom logu su odlučivali fudbalski menadžeri, golman, pijanista, dirigent i jedna glumica. Bojim se da i u ovom slučaju imamo ne&scaron;to slično đe o grafičkom dizajnu odlučuju dizajnerski diletanti, odnosno grafički laici - ocijenio je on.
Heraldički simbol nestajanja
Akademski slikar Rajko Todorović Todor ukazuje na političko značenje izabranog loga.
- Za jubilej 20 godina obnove nezavisnosti dobili smo znak džabe - tako Vlada kaže, prizemno i manipulativno. I odmah da kažem: to nije znak obnove crnogorske nezavisnosti - to su "četiri palice", "Žikina &scaron;arenica", "značke sa &scaron;ajkače"... Zaista, to nije znak jubileja, to je znak ove vlasti &ndash; oslobodilaca koji su se izgleda jedino oslobodili za izdaju domovine. Ono &scaron;to oni ne vide i ne znaju su nagla&scaron;ene dijagonale &ndash; heraldički simbol nestajanja. Pa, neka nestanu, &scaron;to prije - to bolje - poručio je Todorović.
Televizija E uputila je pitanja Vladi kada je poni&scaron;ten drugi konkurs, koliko se kandidata prijavilo i da li je ista komisija bila na oba konkursa. Odgovore do sada nije dobila.

Kontroverze oko loga jubileja: Poklon Vladi od Vlade

BEZ DIZAJNERA U KOMISIJI, STRUKA OŠTRO KRITIKUJE IZBOR VIZUELNOG IDENTITETA 20 GODINA OD OBNOVE NEZAVISNOSTI

Na sjednici Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova, održanoj ovih dana, nije pro&scaron;la inicijativa Građanskog pokreta Ura da se u Nik&scaron;iću podigne spomen-obilježje Joki Baletić.
To je Pobjedi saop&scaron;tio odbornik Evropskog saveza Ivan Radojičić, vidno razočaran takvim postupkom vlastodržaca u Nik&scaron;iću, ističući da odavno razmi&scaron;lja da podnese ostavku na članstvo u Savjetu, ali priznaje i da niko ne bi saznao za ovaj skandal da je to ranije učinio.
Radojičič obja&scaron;njava da je, kada je organizovana ova sjednica, bio odsutan, kao i njegova koleginica Violeta Vukosavljević (DPS), ali kaže da mu svakako, nije te&scaron;ko zaključiti kako se predsjednik Savjeta dr Mirko Varajić (NSD) "sprda sa zdravim razumom i svim univerzalnim tekovinama na kojima počiva na&scaron;a pro&scaron;lost."
- Varajić ima odane saradnike u ostalim članovima koji su iz pozicije vlasti, kao predstavnici Demokrata i PES-a. Bio sam spriječen da prisustvujem sjednici, kao i uvažena koleginica Vukosavljević, a očigledno je da je lakrdija od sjednice izgledala ba&scaron; tako kako stoji u zvaničnom zaključku. Sva trojica su bili uzdržani, zamislite - uzdržani i sve je pro&scaron;lo bez glasova &bdquo;za&ldquo; i glasova &bdquo;protiv&ldquo; - ukazuje nik&scaron;ićki odbornik Ivan Radojičić, napominjući da je prijedlogom inicirano i da se to spomen-obilježje podigne na Trgu slobode.
On je rekao da je u međuvremenu saznao da nijesu ba&scaron; svi bili ravnodu&scaron;ni, već da je sporna i predložena lokacija.
- Međutim, za ovakvu odluku Savjeta nema alibija. Ba&scaron; je nebitno da li je inicijator smatrao da spomenik treba podići na sjevernoj strani Trga slobode, ni u kojoj veličini od kojeg materijala je zami&scaron;ljen, jer sve su to tehnička pitanja o kojima bi se kasnije moglo polemisati. Dobro se zna kakva je procedura, jer tek kad inicijativa prođe sjednicu SO, saglasnost Ministarstva kulture, raspisuje se tender, stižu idejna rje&scaron;enja umjetnika... &ndash; poja&scaron;njava Radojičić koji kaže da se za ovakvu odluku ne može naći obrazloženje.
Inače, u predizbornoj kampanji GP URA je predlagao podizanje spomenika Joki Baletić, djevojci koja je hrabrim držanjem pred smrt, sama sebi stavljajući omču oko vrata i pljunuv&scaron;i dželatu u lice, zadivila ne samo rodoljube već i same okupatore i domaće izdajnike.
Po&scaron;to već inicijativa nije pro&scaron;la, sad može uslijediti novi prijedlog pojedinca ili organizacije, a odbornik Evropskog saveza Ivan Radojičić tvrdi da će ba&scaron; on tražiti da se tačka s tom temom uvrsti u dnevni red prvog sljedećeg zasijedanja SO.
- Ba&scaron; želim da vidim da li su i ko je to protiv podizanja spomenika Joki Baletić, a najmanje je bitno gdje bi se on nalazio. O lokaciji se može polemisati. Dakle, treba da budemo transparentni i ne možemo biti uzdržani kad se priča o ovim stvarima - kategoričan je Ivan Radojičić.
Na istoj sjednici Savjeta pro&scaron;la je, jednoglasno, inicijativa da ulica Put pored Bistrice ubuduće nosi ime arhitekte Slobodana Vukajlovića.
Nik&scaron;ićani koje smo pitali za komentar razočarani su &bdquo;uzdržano&scaron;ću&ldquo; o inicijativi za podizanje tog spomen-obilježja, a sa zadovoljstvom su, prije nekoliko godina, pozdravili i izgradnju spomenika Ljubu Čupiću koji je, kad i Joka Baletić, u toku Drugog svjetskog rata zarobljen i pogubljen.
Međutim, oglasile su se i brojne organizacije &scaron;irom Crne Gore.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) protestuje zbog odbijanja inicijative za podizanje spomenika Joki Baletić, sedamnaestogodi&scaron;njoj partizanki iz nik&scaron;ićkog kraja i heroini antifa&scaron;ističke borbe.
Kako navode iz CGO, ova odluka jo&scaron; jednom potvrđuje da se antifa&scaron;izam u Crnoj Gori prečesto svodi na deklarativno pozivanje, bez stvarne spremnosti da se te vrijednosti potvrde konkretnim i dosljednim potezima. Time se &scaron;alje poruka da ni osnovni simboli antifa&scaron;ističkog nasljeđa nijesu izvan dnevno-političkih kalkulacija.
Joka Baletić nije samo dio istorije Nik&scaron;ića, već snažan simbol otpora, hrabrosti i žrtve u borbi protiv fa&scaron;izma. Ona je i podsjetnik na ulogu žena u antifa&scaron;ističkom pokretu, koja je često marginalizovana i nedovoljno prepoznata. Upravo zato odnos prema ovakvim inicijativama ima dodatnu težinu, jer govori o spremnosti dru&scaron;tva da oda priznanje ženama koje su dale nemjerljiv doprinos borbi za slobodu. Podsjećamo da su spomen-obilježja posvećena ženama u Crnoj Gori rijetka, a u Nik&scaron;iću svega četiri ulice nose imena žena - Milice Vučinić, Dragice Pravice, Joke Baletić i Jele Andrija&scaron;ević.
Antifa&scaron;izam nije pitanje selektivnog sjećanja, već temelj savremenog demokratskog i evropskog identiteta Crne Gore. Izostanak podr&scaron;ke inicijativama koje afirmi&scaron;u ovo nasljeđe, posebno onima koje vraćaju vidljivost ženama, otvara prostor za relativizaciju istorijskih činjenica i slabljenje kulture sjećanja, koja u Crnoj Gori već nije na zadovoljavajućem nivou.
Istovremeno, takav pristup ostavlja prostor za nenaučni istorijski revizionizam, dok se univerzalne vrijednosti pretvaraju u predmet političkih nadgornjavanja. Podsjećamo da spomenik četničkom komandantu Pavlu Đuri&scaron;iću, iako predmet krivičnog postupka i dalje nije oduzet niti se zna gdje se nalazi. S druge strane u proteklom periodu zabilježeni su slučajevi javnog veličanja ratnog zločinca od strane političkih i vjerskih aktera.
Joku Baletić strijeljali su nik&scaron;ićki četnici, a predstavnici partija Nove srpske demokratije i Demokrata, partija koje uz Pokret Evropa sad, nijesu glasale za ovo spomen-obilježje u Nik&scaron;iću u proteklom periodu prisustvovali su različitim parastosima i događajima posvećenim veličanju upravo četničkog pokreta.
Dodatno problematizuje situaciju činjenica da se upravo politički akteri koji se najglasnije pozivaju na evropske vrijednosti u praksi pona&scaron;aju suprotno tim principima, svodeći ih na nivo političkog oportunizma. Time se obesmi&scaron;ljava i sam proces evropskih integracija, koji podrazumijeva ne samo formalno usvajanje standarda, već i su&scaron;tinsko njegovanje vrijednosti, uključujući ravnopravnost i vidljivost žena u javnom i istorijskom prostoru.
Nik&scaron;ić, kao grad koji nosi titulu evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, ima dodatnu odgovornost da njeguje kulturu sjećanja i afirmi&scaron;e najznačajnije ličnosti iz svoje istorije. Odbijanjem ove inicijative propu&scaron;tena je prilika da se unaprijedi i kulturna ponuda grada.
CGO podsjeća da je kultura sjećanja ključni element demokratskog razvoja, a odnos prema antifa&scaron;ističkom nasljeđu važan test zrelosti dru&scaron;tva. Ignorisanje inicijativa koje afirmi&scaron;u te vrijednosti, posebno onih koje doprinose vidljivosti žena, ne doprinosi dru&scaron;tvenoj koheziji, već produbljuje podjele i slabi povjerenje u institucije.
CGO poziva donosioce odluka da pokažu veću odgovornost, dosljednost i spremnost da vrijednosti koje javno zagovaraju zaista primijene u praksi, navodi se u obraćanju CGO, koje potpisuje Nikola Obradović.
&nbsp;

Radojičić:  NSD se sprda sa zdravim razumom i svim univerzalnim tekovinama na kojima počiva naša prošlost

PREDSTAVNICI VLADAJUĆIH PARTIJA U NIKŠIĆU BILI UZDRŽANI NA INICIJATIVU DA SE PODIGNE SPOMENIK JOKI BALETIĆ

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predao je u skup&scaron;tinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je predviđeno uvođenje otvorenih izbornih lista.
Iz DPS-a su najavili da će predlog biti stavljen na javnu raspravu koju će organizovati i tražiti od medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, nadležnih nezavisnih institucija i ostalih zainteresovanih strana predloge za dalje dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika.
&ldquo;Kako bi kroz amandmansku dopunu zakona dobili predlog koji odražava sveobuhvatno reformisan krovni izborni zakon&rdquo;, rekli su iz DPS-a, prenosi agencija Mina.
Klub poslanika DPS-a pozvao je sve poslaničke klubove opozicije da se pridruže inicijativi.
Predloženim izmjenama i dopunama, između ostalog, predviđeno je da se glasa samo za jednu izbornu listu, zaokruživanjem rednog broja ispred naziva liste i da se preferencijalni glas može dati za najvi&scaron;e do deset kandidata sa te izborne liste za izbor poslanika u Skup&scaron;tinu Crne Gore, odnosno do pet kandidata sa te izborne liste za izbor odbornika u Skup&scaron;tinu op&scaron;tine.
&rdquo;Birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića i dati preferencijalni glas za najvi&scaron;e do deset kandidata sa te izborne liste za izbor poslanika u Skup&scaron;tinu Crne Gore, odnosno dati preferencijalni glas za najvi&scaron;e do pet kandidata sa te izborne liste za izbor odbornika u Skup&scaron;tinu op&scaron;tine&ldquo;, navodi se u predlogu.
U predlogu se dodaje da birački odbor utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića, zatim broj važećih listića, broj glasova po svakoj izbornoj listi, kao i broj preferencijalnih glasova po svakoj izbornoj listi, &scaron;to unosi u zapisnik.
Predlogom je predviđeno da su, ukoliko je birač zaokružio vi&scaron;e od deset, odnosno pet rednih brojeva ispred imena kandidata sa liste, preferencijalni glasovi sa te liste nevažeći, dok glas za izbornu listu ostaje važeći.
&bdquo;Nakon utvrđivanja broja glasova koje je osvojila izborna lista, utvrđuje se broj preferencijalnih glasova koje je osvojio svaki kandidat sa te liste&ldquo;, pi&scaron;e u predlogu.