&Scaron;ef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler predložio je premijeru Milojku Spajiću i lideru Demokratske partije socijalista Danijelu Živkoviću da se u rje&scaron;avanje političke krize zbog de&scaron;avanja u vezi Ustavnog suda, uključi Venecijanska komisija (VK).
Prema informacijama lista "Vijesti", Spajić je na sastanku u subotu u Podgorici pristao na predlog Satlera, a DPS prema pisanju tog lista, vaga, pa se njihov odgovor čeka.
VK je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima.
Opozicija tvrdi da je Ustav pogažen zbog toga &scaron;to je Skup&scaron;tina, bez obaveznog obavje&scaron;tenja Ustavnog suda, odlučila sredinom decembra pro&scaron;le godine da Dragani Đuranović konstatuje prestanak sudijske funkcije u tom sudu, zbog sticanja uslova za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Oni stoga traže da se stvari vrate &ldquo;u pređa&scaron;nje stanje&rdquo;, poručujući da, u suprotnom, neće dozvoliti rad parlamenta.
Opciju da se VK &bdquo;aktivira&ldquo; povodom de&scaron;avanja u Crnoj Gori, pomenula je, prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, i evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos na sastanku s opozicijom, koji je održan u četvrtak u Podgorici.
Na pitanje da li je Kos govorila opoziciji o VK, Pres služba Evropske komisije (EK) kazala je Vijestima da je Kos tokom dvodnevne posjete Crnoj Gori ohrabrila sve političke snage da se okupe kako bi prevazi&scaron;le trenutni zastoj i obezbijedile naj&scaron;iru podr&scaron;ku reformama povezanim s EU.
Ona je, kako su naveli, ponudila podr&scaron;ku EK u istraživanju mogućih rje&scaron;enja u interesu Crne Gore i njenog puta ka članstvu u EU, uključujući mogućnost procjene od nezavisnog međunarodnog tijela.
&nbsp;

EU predlaže da se VK uključi u rješavanje krize nastale zbog Ustavnog suda?

OPOZICIJA TVRDI DA JE USTAV CRNE GORE POGAŽEN

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović kazao je u razgovoru za Pobjedu da ta partija danas nije ista kao u periodu kada je bila na vlasti, te da to svakim danom sve vi&scaron;e pokazuje djelima, a ne riječima.
Ipak, kako dodaje, da bi ponovo bila na toj poziciji, nije dovoljna samo činjenica &scaron;to je sada&scaron;nja vlast lo&scaron;a.
Janović napominje da je najvažnije da DPS neće ponoviti nekada&scaron;nje gre&scaron;ke, kao i da je važno da svojim činjenjem mijenja percepciju onih građana koji imaju problem da glasaju DPS zbog hipoteke dugog trajanja na vlasti.
Upravo to je, smatra on, način da se vrati izgubljeno povjerenje.
Govoreći o aktuelnoj političkoj klimi u zemlji, Janović ističe da je kriza mnogo dublja od onoga &scaron;to se vidi u parlamentu, te da je jačanje građanskih, a slabljenje destruktivnih i retrogradnih snaga jedini način da Crna Gora ide naprijed.
Godina u Crnoj Gori počela je onako kako je prethodna zavr&scaron;ila &ndash; političkom krizom. Situacija u vezi sa formiranjem vlasti u Budvi bacila je sjenku na sporne događaje u vezi sa Ustavnim sudom. &Scaron;to nam ovo govori o ukupnom političkom ambijentu u zemlji?
Janović: Nažalost, politička kriza traje već četiri godine. Od 2020. godine promijenili smo tri vlade sa vi&scaron;e desetina potpredsjednika i ministara, da bismo pro&scaron;le godine dobili najnoviju vladu sa najvećim brojem potpredsjednika i ministara u istoriji. Vjerujem da je mali broj onih koji bi mogli da nabroje sve resore i sve ministre u sada&scaron;njoj vladi. Ove promjene, nažalost, ostavile su negativan trag, ne samo na političku stabilnost, već i na funkcionisanje čitavog državnog aparata.
Većina velikih državnih projekata je stalo dok sa druge strane imamo marketin&scaron;ke animacije o nastavku auto-puta i projektu izgradnje stanova na Veljem brdu. Uz sve to, danas imamo promociju nasilja umjesto promocije demokratski izražene volje građana. Pla&scaron;im se samo da je ovo nasilje koje se de&scaron;ava u Budvi samo pokazna vježba za nasilje kojem će, nakon parlamentarnih izbora, pribjeći sada&scaron;nje partije na vlasti. To &scaron;to je jedan dio tih partija, prije svega mislim na Demokrate i PES, samo posmatrač nasilja, ne amnestira ih od odgovornosti.
Vlast je 2024. godine uspjela da naru&scaron;i odnose sa susjednom Hrvatskom, a cijenu smo platili time &scaron;to nam je blokirano zatvaranje jednog poglavlja. Naznaka pobolj&scaron;anja relacija nema. Kako vidite dalji tok ovog pitanja?
Janović: Rezolucija o Jasenovcu je usvojena zato &scaron;to su neki političari, dominantno ZBCG, obećali predsjedniku Srbije da će je usvojiti i to je činjenica. Znači, to je rezolucija koju Srbija nije htjela da usvoji jer nije željela da pokvari odnose sa Hrvatskom. Oni nijesu željeli da se brukaju, lak&scaron;e im je bilo da nagovore svoje političke poslu&scaron;nike u Crnoj Gori da to urade umjesto njih.
Nažalost, u tom bezumnom naumu priključile su im se i Demokrate ali i neki poslanici tzv. građanskih partija, iako smo upozoravali na moguće posljedice. Dio političke javnosti u Hrvatskoj, srećom, razumije poziciju Crne Gore i činjenicu da je to urađeno po želji aktuelne srpske vlasti da nas posvađa sa kom&scaron;ijama i na taj način udalji od EU i jasno su označili glavne krivce. Ipak, ne vjerujem da će potpuno otopljavanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske biti moguće dok nam spoljnu politiku kreira Andrija Mandić. Zato smatram da su manjinske partije ključ zaustavljanja ove političke agonije. One su uvijek do sada u odsudnim trenucima bile za Crnu Goru, znale da za&scaron;tite interese na&scaron;e države i, nadam se, ubrzo će shvatiti da je cijena davanja legitimiteta ovoj vlasti preskupa i da je već odavno prevr&scaron;ila mjeru.
I ova vlada će biti jednom pro&scaron;lost a neke posljedice i propu&scaron;tene &scaron;anse neće biti moguće povratiti. Tu prije svega mislim na proces pridruživanja EU, ali i onoga &scaron;to je temelj građanske Crne Gore - suživot svih vjera i nacija na ovom prostoru.
Pobjeda: Prilikom nedavnog izlaganja u Skup&scaron;tini, evropska komesarka Marta Kos kazala je da želi da vidi saradnju opozicije i vlasti zarad progresa Crne Gore na putu ka EU, te da je to jedini način i garant uspjeha. Kako komentari&scaron;ete njena stanovi&scaron;ta?
Janović: Komesarka Kos je poslala poruku koja je očekivana. To je podr&scaron;ka Crnoj Gori da uđe u EU i da na tom putu savlada preostale prepreke. Pozvala je da se to učini saradnjom vlasti i opozicije, nažalost, premijer Spajić komunicira tu temu kao da postoji opcija da samo pola države uđe u EU, pa nema potrebe da i opozicija učestvuje u tom procesu.
Kada pogledate &scaron;to se de&scaron;ava u parlamentu, onda je jasno da je problem mnogo dublji. Nijesam srećan zbog svega i smatram da dugoročna nestabilnost ne treba nikome, ali vlast mora shvatiti da mora pokazati volju da razgovara, a i da demokratiju shvati, ne kao vladavinu većine, nego kao vladavinu prava. Tu se mi razlikujemo. Takvim pristupom se naru&scaron;ilo međusobno povjerenje između vlasti i opozicije. Nažalost, u takvoj situaciji posredovanje međunarodne zajednice vidim kao jedinu mogućnost da se ovi problemi prevaziđu. Kada se svemu tome doda karakter vlasti i iskrenost u ispunjavanju agende trasiranog vanjsko-političkog puta Crne Gore, onda je jasno da nije sporno hoćemo li se svi na kraju popeti na Bobotov kuk, kada na&scaron;a država bude stigla do EU, nego je sporno to kako sa ovim razdorom koji imamo u dru&scaron;tvu i među političkim činiocima uop&scaron;te stići do EU.
Najava zakona o dvojnom državljanstvu, kao i mijenjanje Ustava samo su neka od polarizujućih pitanja koja prijete da prodube tenzije i uspore put ka EU. Da li će inicijatori biti disciplinovani od strane premijera ili nekih konstituenata vlasti?
Janović: Ne mislim da premijer ima snage da &bdquo;disciplinuje&ldquo; Andriju Mandića i njegove partijske jastrebove. Tačnije, dokle god se sa dijelom političkih partija u vlasti daljinski upravlja iz drugih centara iz okruženja, to neće biti moguće. Ipak, sa druge strane vjerujem da su procedure koje propisuje Ustav, ali i jasne poruke partnera iz EU, dovoljno jake da ne dozvole ovu vrstu inžinjeringa. Takođe, ne treba zaboraviti da su se i partije manjinskih naroda veoma jasno izjasnile protiv promjena za koje se zalaže biv&scaron;i DF. U konačnom, ne mislim da će im to dozvoliti ni građanska Crna Gora.
Govorili ste da je jedino rje&scaron;enje za stabilizaciju političkih prilika organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Sve i da do toga dođe, da li smatrate da va&scaron;a partija ima koalicioni kapacitet da bude dio neke naredne vlasti?
Janović: Ovo pitanje bih postavio drugačije. Da li Vi mislite da poslije svega Andrija Mandić i onaj dio partija kojima se upravlja na daljinski, izvan na&scaron;e države, imaju partnera na političkoj sceni Crne Gore, koji bi sa njima formirali vlast?
Govoreći o reformama u DPS-u, vi&scaron;e puta kazali ste da one nijesu sprovedene do kraja i da morate biti partija budućnosti a ne pro&scaron;losti. Ta percepcija i danas postoji, mnogi vas vide kao nepoželjne partnere. U određenom smislu odluka Pokreta za Podgoricu da ne sarađuje sa DPS-om mogla bi se tumačiti kao potvrda nedovoljnog koalicionog kapaciteta. Kako mislite da mijenjate tu percepciju?
Janović: Tačno, uvijek imam svoje stavove, prije svega unutar partije, ali i u javnosti. Jasno sam saop&scaron;tavao &scaron;to je to &scaron;to treba da se promijeni unutar DPS-a, kako bi percepcija javnosti u odnosu na na&scaron;u partiju bila drugačija. Naravno, znam da je nekada te&scaron;ko osuditi lo&scaron;e prakse iz pro&scaron;losti jer na taj način govorite i o onima koji su bili glavni kreatori politike unutar DPS-a proteklih decenija, ali je činjenica da je to način da promijenite percepciju javnosti. Svakako, DPS danas nije isti kao &scaron;to je bio u periodu dok je bio na vlasti. Ipak, da bi ponovo bili dio vlasti, nije dovoljno samo to &scaron;to je dana&scaron;nja vladajuća garnitura ovoliko lo&scaron;a.
I da budem precizan - predsjednik Milatović, nažalost, nije zbog toga odustao od saradnje sa DPS-om, nego zbog toga &scaron;to nije imao hrabrosti da stane iza svojih riječi. Važni momenti u svemu iziskuju velike i hrabre odluke, kako u sportu tako i u politici. Ako tom trenutku nijeste dorasli, onda nije po&scaron;teno ni zbunjivati javnost. Ova situacija u Podgorici vratila je u zagrljaj Spajića i Milatovića, a sve njih zajedno u jo&scaron; čvr&scaron;ći zagrljaj Mandića i biv&scaron;eg DF-a.
Nema ni&scaron;ta bolje od definitivno jasnih pozicija - sada znamo ko je gdje i na kojoj strani. Građani sada znaju pozicije, a priča o tome &scaron;to je neko radio prije 30 godina, dok oni danas rade jo&scaron; gore i pona&scaron;aju se jo&scaron; bahatije, sve manje prolazi. Pored toga &scaron;to prolazi rok trajanja tih drugorazrednih teza, ujedno tim narativom pokazuju svoju nesposobnost da donose odluke i rje&scaron;avaju probleme u dru&scaron;tvu. To nikako ne znači da DPS ne treba da se suoči sa svojim izazovima i sve vi&scaron;e pokazuje, ne samo riječima nego i djelima, da se shvatilo koje su gre&scaron;ke bile, da znamo ko je grije&scaron;io i da se ulije građanima povjerenje da je sada drugacije. I ono najvažnije, da se nikada vi&scaron;e ono &scaron;to je bilo lo&scaron;e neće ponoviti.
To je po meni su&scaron;tina i o tome možemo razgovarati koliko se na tom polju uradilo. Na taj način jačaće građanska, proevropska Crna Gora, a slabiti retrogradna i destruktivna moć predstavnika onih partija i njihovih političara koji personifikuju tenzije i napetost u dru&scaron;tvu koje imamo prilke da gledamo u ovom periodu, a koje dugotrajno razaraju građansku supstancu na&scaron;e države, temelja na kojem Crna Gora počiva.
Zato se vraćam na Va&scaron; komentar o percepciji koja je u politici mnogo važna, a ona glasi: Nije važno &scaron;to vi mislite o samom sebi, nego &scaron;to drugi misle o vama. Mnogo je građana koji vole Crnu Goru ali sa jedne strane ne žele da glasaju ove dana&scaron;nje &bdquo;oslobodioce&ldquo; jer su za kratko vrijeme upropastili vjeru da može bolje i drugačije, a sa druge strane imaju jo&scaron; uvijek problem da glasaju DPS zbog hipoteke dugog trajanja na vlasti prije 2020. godine, a koju DPS nosi. Zato ne izlaze na izbore. I to je ono &scaron;to kao političari moramo svojim narativom ali i svojim pona&scaron;anjem da mijenjamo. Na taj način vraćamo izgubljeno povjerenje.
&Scaron;to, kao neko ko je zagovornik nastavka reformi, mislite o intenciji pojedinih Va&scaron;ih partijskih kolega da predlože Mila Đukanovića za počasnog predsjednika partije na predstojećem Kongresu?
Janović: Shvatio sam potrebu ljudi koji su pisali statut partije da je to jedna vrsta priznanja i zahvalnosti i da je to želja kojom su se vodili. To je svakako lijep gest, ali generalno mi pojam počasnih predsjednika, ne samo u na&scaron;oj, već u bilo kojoj partiji nije naročito blizak. To može da ima i neku drugu konotaciju koju onda ostavljate nečijoj ma&scaron;ti na volju i propagandi drugih partija da izvlače svoje zaključke i dodatno spinuju i nabacuju narativ u javnom prostoru, za kojim nema potrebe. Smatram da gospodin Đukanović nema ambiciju da upravlja partijom iz sjenke, barem ja nijesam nikada doživio da sam u ovih osam godina bavljenja politikom imao bilo kakvu intervenciju sa njegove strane na odluke koje sam donosio, ni u Vladi ni u DPS-u.
Vjerujem da je tako i sa mojim kolegama koji u ovom trenutku vode partiju. Zato smatram da za sve zasluge u svakom segmentu, pa i u politici, postoji način zahvalnosti i po&scaron;tovanja koji prema ljudima koji su imali veoma značajnu ulogu treba da se pokaže. Na kraju krajeva, zasluge nekih ljudi su neizbrisive, bez obzira da li mu nekom titulom to potvrdite ili ne. To vam je kao u sportu. Ako ste bili kapiten reprezentacije i sa njom postigli velike rezultate, to je dovoljno priznanje samo po sebi. Nema titule počasnog kapitena. Reprezentacija mora imati drugog kapitena a za vama ostaju rezultati i utisak javnosti koji ne može i ne treba niko da izbri&scaron;e.

Janović: DPS nije isti, ali za povratak nije dovoljno samo to što je trenutna vlast loša

OCJENUJE ČLAN PREDSJEDNIŠTVA I POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

<div>Tvrdnju evropske komesarke Marte Kos da Crna Gora napreduje u procesu pridruživanja&nbsp;Evropskoj uniji,&nbsp;sa usklađenom vanjskom i unutra&scaron;njom politikom, opovrgava činjenica da nije&nbsp;zatvoreno poglavlje 31 koje se odnosi na&nbsp;vanjsku, bezbjednosnu&nbsp;i odbrambenu&nbsp;politiku, kazao je u predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skup&scaron;tini Danijel Živković centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Da je, kako je istakao, Crna Gora na pogre&scaron;nom putu govori i činjenica da je naru&scaron;ena&nbsp;dobrosusjedska&nbsp;politika, odnos sa Hrvatskom, članicom Evropske unije, koja nam je mnogo puta pomogla u procesu evropskih integracija. Krenuli&nbsp;smo&nbsp;putem kojim ne treba da se ide.</div>
&ldquo;Upravo zbog zatezanja odnosa sa Hrvatskom danas nemamo zatvoreno&nbsp;pregovaračko&nbsp;poglavlje 31.&nbsp;Tako da to &scaron;to je&nbsp;tokom posjete Crnoj Gori&nbsp;kazala komesarka&nbsp;Marta&nbsp;Kos&nbsp;ne odgovara činjeničnom stanju.&nbsp;Podsjetiću i da su predstavnici vlasti vi&scaron;e puta govorili kako ćemo do kraja godine zatvoriti vi&scaron;e poglavlja, pa&nbsp;se&nbsp;do&scaron;lo&nbsp;do&nbsp;četiri,&nbsp;da&nbsp;bi&nbsp;na kraju zatvorili tri.&nbsp;Da se razumijemo, dobro&nbsp;je &scaron;to je Crna Gora zatvorila i tri poglavlja, &scaron;to ima određenih&nbsp;pomaka na evropskom putu. Lo&scaron;e je &scaron;to aktuelna vlast koristi navodno dobijeni legitimitet za evropske integracije i za sprovođenje ustavnog puča, naru&scaron;avanje dobrosusjedskih odnosa, rastakanje institucija, pa i države Crne Gore&rdquo;, rekao je Živković.
Obaveza opozicije&nbsp;je&nbsp;da zaustavi vlast u bahatom pona&scaron;anju
Obja&scaron;njava da odsustvo opozicije sa posebne skup&scaron;tinske sjednice, kojoj je prisustvovala&nbsp;evropksa&nbsp;komesarka&nbsp;za pro&scaron;irenje,&nbsp;nije bio odnos prema Evropskoj uniji, niti prema&nbsp;Kos, već prema&nbsp;pona&scaron;anju parlamentarne većine i njenog lidera Andrije Mandića.
&ldquo;Poku&scaron;avaju na razne načine da utiču na destabilizaciju političkih, dru&scaron;tvenih i drugih prilika u na&scaron;oj državi. Ne moram da vas podsjećam da smo mi, kao opozicija, dali podr&scaron;ku svim zakonima koji se tiču evropske perspektive Crne Gore, podržali IBAR zakone, prećutali sve provokacije koje je Mandić sprovodio u Skup&scaron;tini - od novog loga, preko pomjeranja zastava. Imali smo dogovor i oko popisa. Opozicija je imala mnogo, mnogo situacija u kojima je trebalo da problemetizuje pitanje pona&scaron;anja parlamentarne većine i predsjednika Skup&scaron;tine. Ali, to nijesmo uradili prevashodno zbog evropskog puta. Kada se pređe crvena linija, kada vlast baci Ustav pod noge, kada vi&scaron;e nemamo institucije sistema koje bi trebalo da odgovore na bahato i osiono pona&scaron;anje ovakve vlasti, onda je obaveza opozicije da se pona&scaron;a odgovorno i da zaustavi vlast&rdquo;, istakao je Živković.
Predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skup&scaron;tini tvrdi da su evropsku komesarku upoznali sa onim &scaron;to&nbsp;čine&nbsp;parlamentarna većina, premijer Milojko Spajić i predsjednik&nbsp;Skup&scaron;tine&nbsp;Andrija Mandić.
&ldquo;Naravno da ćemo nastaviti ono &scaron;to smo počeli.&nbsp;Dok god se stvari ne vrate u prija&scaron;nje stanje, govorim o ustavnom puču, dok se&nbsp;ne&nbsp;ispune zahtjevi opozicije, neće biti održavanja sjednica parlamenta, niti redovnog parlamentarnog i političkog života u Skup&scaron;tini.&nbsp;Vjerovatno će i repertoar na&scaron;eg odgovora biti pro&scaron;iren&rdquo;, poručio je Živković.
Ulica se preselila u institucije
Vjeruje da aktuelna vlast neće, kako kaže, mirnim putem predati pozicije.
&bdquo;Uspostavilo&nbsp;se&nbsp;jedno pravilo nakon 30. avgusta, a to je - ako mi nijesmo vlast na državnom i lokalnom nivou, bez obzira da li imamo utemeljenje u izbornom rezultatu, ta vlast se neće formirati bez nas&rdquo; &ndash;&nbsp;ističe Živković.
Situacija u Budvi i to &scaron;to je nasiljem u zgradi op&scaron;tine spriječeno formiranje vlast bez uče&scaron;ća Mandićevih i Kneževićevih kadrova, govori, kaže Živković, o dvije stvari.
&bdquo;Prva je da predstavnici Demokratskog fronta žele nasilno da čuvaju vlast u svim op&scaron;tinama, pa samim tim i na državnom nivou.&nbsp;Druga govori o nemoći crnogorskih institucija da se suprotstave nezakonitom pona&scaron;anju, koje je pod teretom krivične odgovornosti onih lica koja se trude da spriječe formiranje vlasti u Budvi.&nbsp;Imamo situaciju u kojoj se ulica preselila u institucije, institucije nemaju nikakvu reakciju,&nbsp;a&nbsp;građani, među kojima ima i bezbjednosno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa, mogu da upadni u Op&scaron;tinu i zaustave skup&scaron;tinsko zasjedanje&rdquo; &ndash;&nbsp;podsjeća Živković.
Napominje da će odgovor opozicije biti spreman, ukoliko se nastavi opstrukcija vlasti i formiranje vlasti u Budvi, ili u nekim drugim sredinama gdje Demokratska partija socijalista&nbsp;bude&nbsp;osvojila većinu.&nbsp;Vjeruje da će se to nesumnjivo dogoditi&nbsp;na narednim izborima u Nik&scaron;iću.
&ldquo;Na&scaron; rejting raste, nema potrebe za bilo kakvom nervozom, ali kada vlast umisli da je dobila pravo, ili priliku, da ru&scaron;i Ustav, da naru&scaron;ava dobrosusjedsku politiku, da rastače institucije, da nema adekvatne reakcije na njihovo pona&scaron;anje, onda nemate drugu obavezu, nego da se suprotstavite takvoj vlasti na sve načine. Mi ćemo se na izborima izmjeriti, pokazati na&scaron;u snagu. Oni koji strahuju da će Demokratska partija socijalista preuzeti vlasti moraju se naviknuti na to da je riječ o volji građana&rdquo;, rekao je Živković.
&nbsp;

Živković: Ova vlast mirnim putem neće predati pozicije

OCJENJUJE LIDER DPS-A

Opozicija će i dalje blokirati rad Skup&scaron;tine sve dok situacija sa Ustavnim sudom ne bude vraćena u prvobitno stanje, poručuje predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković.
"Dok se stvari ne vrate u prvobitno stanje, neće biti sjednica Skup&scaron;tine", kategoričan je on.&nbsp;
Repertoar će, dodao je Živković gostujući na televiziji E, biti pro&scaron;iren.
Nije mu neočekivan rasplet u Podgorici.
"Znali smo sa kim imamo posla i sa kim razgovaramo o potencijalnom formiranju vlasti. Od starta smo rekli da nećemo da budemo vlast po svaku cijenu i da se držimo principa", dodao je.
Jedino se, kaže on, funkcioni&scaron;e pod pritiskom i ucjenama, a tako su i iz Pokreta za Podgoricu - smatra Živković - preko noći promijenili stav.
"Treba li da podsjećam &scaron;ta su predstavnici Pokreta za Podgoricu govorili prije i nakon izbora, ili &scaron;ta je Jakov Milatović govorio o tome kako funkcioni&scaron;e državna vlast", naglasio je.
Očekuje da će vlast u Podgorici trajati kraće nego i prethodna.
"Potro&scaron;io je svoj kredibilitet i integritet. Vratio se na početna pode&scaron;avanja i sarađuje sa onima o kojima je govorio i teže stvari nego opozicija", smatra Živković.
Konstatovao je da veliki dio javnosti traži ostavke ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi. Ukazao je da u Crnoj Gori niko ne želi da podnese odgovornost ni za &scaron;to.
"&Scaron;to se tragedije na Cetinju tiče: veliki dio javnosti traži ostavke kao mjeru moralne i političke odgovornosti, a država nije ni&scaron;ta izvukla kao pouku iz prethodnog tragičnog događaja. Riječ je o moralnom činu, gdje bi svako ko drži do sebe rekao - možda nijesam mogao uticati na to, ali ovo je moralan čin", naglasio je Živković dodajući da se nadležni, umjesto toga, drže za fotelje i targetiraju sve koji misle drugačije.
Ocijenio je da će oni prije ili kasnije morati da podnesu teret odgovornosti.
"Targetiraju ih na najprizemnije načine, to čine civilnim aktivistima. Ne mogu da shvatim da su fotelje toliko važne u ovom momentu, kada je situacija u bezbjednosnom sektoru ovakva. Tek će se u javnosti povesti priča o tome ko je zakazao u sistemu, kako se moglo dogoditi upravo na Cetinju sve ovo i ko je odgovoran. Ovdje je riječ o ljudskom odnosu", naveo je Živković.
Iza protesta se, kaže, ne krije ni&scaron;ta &scaron;to bi predstavljalo političku pozadinu.
"Ovo je refleks građana koji su ustali i koji kažu da je dosta. Neophodna je odgovornost, i podnijeće je prije ili kasnije", jasan je Živković.

Živković: Proširićemo repertoar u Skupštini, Milatović potrošio kredibilitet

SAOPŠTIO LIDER DPS-A

Odbor za izbor i imenovanja Skup&scaron;tine Glavnog grada, na danas održanoj sjednici, donio je odluku da biv&scaron;a gradonačelnica Podgorice Olivera Injac dobija naknadu u periodu od godinu u iznosu posljednje mjesečne plate.
Ističe se da je Injac 16. januara 2025. Odboru podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu.
U rje&scaron;enju navode da pravo na naknadu prestaje prije utvrđenog roka u koliko korisnik: zasnuje radni odnos, bude izabran, nanaimenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ako ostvari pravo na penziju ili ako to zatraži.
U obrazloženju rje&scaron;enja se ističe da je, članom 36 stav 1 i 2 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru,&nbsp; utvrđeno da lokalni funkcioner, koji je profesionalno obavljao funkciju ima pravo da, nakon prestanka funkcije, jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz, kako navode u obrazloženju, odgovarajuće usklađivanje i da se naknada ostvaruje na lični zahtjev korsnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka vr&scaron;enja funkcije.
&nbsp;

Injac će i u narednih godinu primati platu gradonačelnice

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI ODBORA ZA IZBOR I NAIMENOVANJA SKUPŠTINE GLAVNOG GRADA

Premijer Milojko Spajić, po nalogu predsjednika parlamenta Andrije Mandića, sabotira odluku o zakazivanju Skup&scaron;tine op&scaron;tina Budva, kazao je jedan od funkcionera Evropskog saveza Ivan Vujović. &ldquo;U četvrtak je opstruirao predlog resornog ministra jer, naravno, mora da sagne glavu pred Mandićem&rdquo;, kazao je Vujović. Nakon fizičkog, sada je na sceni pravno divljanje, smatra Vujović. &ldquo;Nemoj, Spajiću, da misli&scaron; da će vam ovo tek tako proći&rdquo;, poručio je Vujović.

Vujović: Spajić po nalogu Mandića sabotira odluku o zakazivanju SO Budva

“NEMOJ, SPAJIĆU, DA MISLIŠ DA ĆE VAM OVO TEK TAKO PROĆI"

Ministarstvo javne uprave uputilo je juče prijedlog Vladi da konstitutivnu sjednicu Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva, koja je prekinuta u petak, zakaže za srijedu 23. januara, nezvanično je potvrđeno Pobjedi iz Vlade.
Iz resora Mara&scaron;a Dukaj taj predlog Vladi upućen je nakon sprovedenog nadzora u vezi sa situacijom u Op&scaron;tini Budva.
Vlada na jučera&scaron;njoj sjednici nije razmatrala predlog Ministarstva javne uprave, ali nam je nezvanično rečeno da će to biti tema prve naredne elektronske sjednice.

Ministarstvo uputilo prijedlog Vladi: Konstitutivnu sjednicu SO Budva zakazati za srijedu

SJEDNICA JE PREKINUTA U PETAK

Demokratska partija socijalista bojkovaće sjednicu Skup&scaron;tine 21. januara kada na dnevnom redu bude budžet.
&ldquo;Opozicija je održala sastanak sa evropskom komesarkom za pro&scaron;irenje Martom Kos kojoj smo saop&scaron;tili razloge zbog čega blokiramo rad Skup&scaron;tine, kao i druge stavove koji se odnose na to da ova antievropska većina ne može učiniti Crnu Goru sastavnim dijelom Evropske unije. Na sastanku je vi&scaron;e riječi bilo o tome za&scaron;to je parlamentarna većina poku&scaron;ala i sprovela ustavni puč, kao i to da se parlamentarna većina pona&scaron;a antievropski i suprotno svim evropskim praksama, kao i to da danas u Crnoj Gori ne važe ni zakoni, ni Ustav&rdquo;, kazao je lider DPS-a Danijel Živković na konferenciji za medije.
Jasno poručuje da se DPS neće povući i neće dozvoliti održavanja sjednica u narednom periodu, dok se sve ne vrati u pređa&scaron;nje stanje.
&ldquo;Imamo ulicu koja je pre&scaron;la u institucije, nemamo adekvatne reakcije institucija. Pomenuli smo i to da je moguće izaći iz ove krize, a to je da se parlamentarna većina okupi u Ustavnom odboru i poni&scaron;te odluku koju su donijeli na Ustavnom odboru ili da se Ustavni sud izjasni o ustavnosti pona&scaron;anja parlamentarne većine&rdquo;, kazao je Živković.
Ističe da u roku od pet minuta ova kriza može da se razrije&scaron;i.
&ldquo;Da postoji političke volje u roku od pet minuta se može rije&scaron;iti kriza u Crnoj Gori. Te volje nema, jer Andrija Mandić komanduje ovom parlamentarnom većinom, on ne želi Crnu Goru sastavnim dijelom EU&rdquo;, naveo je Živković.
Premijer Milojko Spajić kazao je danas da očekuje da će se 21.januara održati sjednica Skup&scaron;tine.
&ldquo;Spajić može samo da očekuje. To se neće desiti&rdquo;, poručio je Živković.

Živković: Nećemo dozvoliti  održavanje sjednice Skupštine 21. januara

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos u obraćanu poslanicima Skup&scaron;tine Crne Gore istakla je da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU. Kos je govorila u parlamentu u okviru prve zvanične posjete regionu Zapadnog Balkana. Sjednica je počela minutom ćutanja za žrtve tragedije na Cetinju koja se dogodila 1. januara ove godine.
Osim poslanika, sjednici su prisustvovali predstavnici sudstva i tužila&scaron;tva, kao i diplomatskog kora.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da žali &scaron;to dio opozicije ne prisustvuje sjednici, ističuči da je za put ka EU važno da su svi politički akteri posvećeni tom cilju.&nbsp;
Kos je izrazila sauče&scaron;će porodicama žrtava masakra na Cetinju i poželjela brz oporavak ranjenima.&nbsp;
Ona je snažno podržala evropski put Crne Gore.&nbsp;
"Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU", rekla je Kos.&nbsp;
Pro&scaron;irenje EU, kako je rekla, oblikovala je njen život a slovenačko članstvo u EU zanačajno je uticalo na njen život.&nbsp;
"Pripadanje Evropske unije je ne&scaron;to &scaron;to smo stvarni željeli i &scaron;to stvarno želimo", rekla je Kos.&nbsp;
Ona je rekla da je Crna Gora uspje&scaron;na evropska priča, istakla je da se država sasvim usklađuje sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Kazala je da su zatvorena tri poglavlja u pristupnim pregovorima pro&scaron;le godine, i da je cilj da ih jo&scaron; bude zatvoreno ove godine.&nbsp;
"Crna Gora je uspje&scaron;na priča i moj mandat je na kraju pro&scaron;le godine počeo sa zatvaranjem tri poglavlja. Hvala na tome"; rekla je Kos.&nbsp;
Uspjeh je, kako je kazala, rezultat rada Vlade, parlamentaraca i javnih službenika, ali i svih ostalih.
Ona je rekla da je odluka dijela opozicije da ne prisustvuje sjednici legitimna i to je demokratija. Ukazala je, ipak, da je važno da sve političke snage budu posvećene EU ciljevima. &nbsp;
Kos je kazala da Skup&scaron;tina Crne Gore mora biti dom gdje se ukr&scaron;atju različita viđenja, ali i dom gdje je prisutna jedinstvena vizija o zajedničkoj evropskoj budućnosti.&nbsp;
Navela je da će se simbolično kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju popeti na Bobotov kuk, ističući da zna da to nije lako.&nbsp;
Ona je posebno akcentovala značaj jačanje vladavine prava.&nbsp;
"Va&scaron;e članstvo u SEPA će smanjiti tro&scaron;kove poslovanja u Crnoj Gori. Evropski investitori sada traže mjesta gdje će investirarti bliže kući", rekla je Kos.
Kako je poručila, iskoristimo ovu istorijsku priliku sada.&nbsp;
"&Scaron;anse se ukazuju, ali ne traju vječno. Crna Gora nema vremena za gubljenje. Nemojte se zadovoljiti ostvarenim. Vi, predstavnici građana, imate posebnu odgovornost da ostvarite dugogodi&scaron;nju želju va&scaron;ih građana. Ovdje sam da vas podržim na tom putu. I računam na vas, da zajedno stignemo do cilja. Crna Gora nikada vi&scaron;e neće biti jedna slamka među vihorove, kako je to nekad rekao va&scaron; veliki pjesnik. Evropa je moja kuća, i želim da to uskoro bude i na&scaron;a zajednička kuća. Srećno Crna Goro", rekla je Kos.&nbsp;
&nbsp;

Kos: Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU

SAOPŠTILA U OBRAĆANU POSLANICIMA SKUPŠTINE CRNE GORE

Ministarstvo javne uprave (MJU) odmah po okončanom upravnom nadzoru u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Budva uputilo je Vladi Crne Gore predlog za sazivanje prve sjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva za 23. januar, koji Vlada jo&scaron; uvijek nije razmotrila.
Iz Ministarstva je &ldquo;Vijestima&rdquo; odgovoreno da je MJU izvr&scaron;ilo nadzor nad primjenom člana 39 Zakona o lokalnoj samoupravi u kojem je konstatovano da prva sjednica novoizabrane Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva nije održana u skladu sa odredbama člana 39 stav 5 Zakona o lokalnoj samoupravi, te da će uputiti Vladi Crne Gore predlog za sazivanje prve sjednice novoizabrane Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva sa jednom tačkom dnevnog reda &ndash; izbor predsjednika Skup&scaron;tine.
Konstitutivna sjednica na čijem dnevnom redu je bio izbor predsjednika parlamenta prekinuta je 10. januara.
Tamo&scaron;nji savez &ldquo;Za budućnost Budve&rdquo; nije dozvolio nastavak sjednice lokalnog parlamenta, tvrdeći da treba da je vodi njihov predstavnik Krsto Rađenović i optužujući biv&scaron;eg partijskog druga i nosioca liste &ldquo;Budva na&scaron; grad&rdquo; Nikolu Jovanovićaza &ldquo;izdaju izborne volje&rdquo; zbog toga &scaron;to bi trebalo da napravi vlast uz manjinsku podr&scaron;ku Demokratske partije socijalista (DPS).
Funkcioneri, simpatizeri i aktivisti dvije &ldquo;zaraćene&rdquo; frakcije nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta (DF), zaposjeli su skup&scaron;tinsku salu, kao i kancelarije i hodnike kabineta predsjednika Op&scaron;tine Budva, tvrdeći da su u protivničkom taboru bezbjednosno interesantna lica.
Konačni rezultati novembarskih izbora u Budvi objavljeni su 13. decembra pro&scaron;le godine, te je prema zakonu, rok za održavanje sjednice istekao u ponoć 12. januara.
Stoga su iz budvanske SO od Ministsrstva javne uprave tražili tumačenje da li je prekinuta konstitutivna sjednica zavr&scaron;ena ili se može nastaviti, imajući u vidu da zakonski rok za izbor predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine ističe 12. februara.
Osam odbornika "Budva na&scaron; grad", dva Evropskog saveza i jedan iz GP URA, predložili su Petra Odžića iz Evropskog saveza za predsjednika parlamenta.

Predloženo da sjednica SO Budva bude 23. januara

POTVRĐENO IZ MINISTARSTVA JAVNE UPRAVE

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Kos će, kako je najavljeno, razgovarati sa najvi&scaron;im državnim zvaničnicima, predstavnicima opozicije, govoriti u Skup&scaron;tini i posjetiti Cetinje gdje se 1. januara dogodila tragedija kada je ubijeno 13 osoba.
Kos je uoči posjete&nbsp;istakla da pristupanje EU zahtjeva pristup cijelog dru&scaron;tva.
Kako je istakla Crna Gora postavila je ambiciozan cilj da zavr&scaron;i pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do 2026. godine i da će za to morati odlučno da radi na poglavljima koja su i dalje otvorena.
&ldquo;Vlada i Skup&scaron;tina ne mogu taj posao same odraditi, to mora biti nacionalni projekat.
Na tome svi moraju da rade - vlast, opozicija, civilno dru&scaron;tvo, svaka regija i svaki građanin&rdquo;, poručila je Kos.

Kos danas u Crnoj Gori

EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Plate zaposlenih u Op&scaron;tini Kotor su pod znakom pitanja dok se ne proglase rezultati lokalanih izbora održanih prije tri i po mjeseca. Čeka se izbor sudije Ustavnog suda, koji treba da odluči o žalbi DPS-a u vezi s ponavljanjem izbora na dva biračka mjesta. Iz DPS-a napominju da žalbu neće povući, navodi se u prilogu RTCG.
Tri i po mjeseca nakon lokalnih izbora Kotor je i dalje bez vlasti. Lokalna samouprava je paralizovana, a građani taoci političkih aspiracija. Svi čekaju izbor novog sudije Ustavnog suda, koji treba da prevagne da li je Državna izborna komisija bila u pravu kada je odbila prigovor DPS-a u vezi s ponavljanjem izbora na dva biračka mjesta.
Doskora&scaron;nji predsjednik Op&scaron;tine Kotor Vladimir Jokić rekao je da je proces u Kotoru blokiran zbog žalbe DPS-a pred Ustavnim sudom.
&ldquo;To danas rezultuje činjenicom da ne mogu da se proglase konačne rezultate izbora i da ne mogu da se verifikuju mandati novim odbornicima. Zbog čega to DPS radi? Zato &scaron;to su svjesni činjenice da oni u Kotoru ne mogu da formiraju vlast&rdquo;, naveo je on.
Nije, kažu iz DPS-a, to razlog. Smatraju da, po ranijoj odluci DIK-a, treba ponoviti izbore na dva biračka mjesta.
&ldquo;Nažalost, Op&scaron;tinski izborna komisija, u koju gospodin Jokić i njegova ekipa imaju većinu, ne želi da ispo&scaron;tuje odluku Državne izborne komisije i da se održe ta ponavljena dva mjesta, gdje eventualno može da dođe do korekcije u jednom mandatu&rdquo;, kaže Željko Avramović iz te partije.
Dok se sve vrti oko mandata vi&scaron;e ili manje, ono &scaron;to je sigurno jeste da zaposleni u Op&scaron;tini Kotor, sve do odluke Ustavnog suda, neće primati zarade.
&ldquo;Dovedeni su u pitanju isplate i ličnih dohodaka, ali ne samo ličnih dohodaka, nego bilo koje plaćanje iz op&scaron;tine Kotor. Da to uprostim, op&scaron;tina Kotor u ovom trenutku, bez obzira na to &scaron;to je solventna op&scaron;tina, &scaron;to je op&scaron;tina sa značajnim sredstvima, na računu ne može da kupi ni jednu sijalicu, a kamoli &scaron;ta drugo. Sve ovo &scaron;to slijedi jeste isključivo i samo posljedica djelovanja Demokratske partije socijalista&rdquo;, smatra Jokić.
Avramović ističe da su svjesni svega &scaron;to se de&scaron;ava, ali poručuje da oni nijesu odgovorni.
&ldquo;Odgovorni su oni koji neće da ispo&scaron;tuju zakonsku regulativu. DPS će povući žalbu onog momenta kada se prihvati na Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji odluka državne izborne, to je da se ponove glasanje na biračkom mjestu 17 i 28&rdquo;, ističe on.
Avramović pita za&scaron;to nadležna ministarstva ne reaguju.
&ldquo;Ko danas raspolaže sa budžetom grada, na osnovu kojih odluka. Nemamo odluku o prevremnom finansiranju. Evo, juče je Podgorica po hitnom postupku donula tu odluku, juče je potpresjednik Op&scaron;tine Budva donio to rje&scaron;enje sam. Ovdje, kod nas, nema ko da donese&rdquo;, dodaje Avramović.
Na nadležne apeluje i Jokić.
&ldquo;Apel nadležima da se &scaron;to prije bira sudi Ustavnog suda da se stavi tačka na ovu farsu, a da nakon toga, nakon &scaron;to se proglase kod načina rezultata izbora, mi ćemo u vrlo, vrlo kratkom roku formirati vlast&rdquo;, zaključuje Jokić.
Ukoliko blokada potraje, Jokić kaže da ima rje&scaron;enje, ali ne otkriva koje.

Plate zaposlenih u Opštini Kotor pod znakom pitanja

LOKALNA SAMOUPRAVA PARALIZOVANA

Vlast u Budvi biće brzo formirana, poručuje nosilac liste "Budva na&scaron; grad" Nikola Jovanović. &nbsp; On je poručio kako je vrijeme za pomirenje u Budvi, ali nije precizirao sa kim. Istakao je kako riječ pomirenje najvi&scaron;e tro&scaron;i "ona grupacija koja želi da ispuni neke kratkoročne interese".
Dodao je i kako u ovom momentu op&scaron;te dobro treba biti ispred ličnih i partijskih interesa.
"Pomirenje je blagorodna riječ koja je, nažalost, u Crnoj Gori potro&scaron;ena i zarobljena u svakodnevnim obećanjima. Tro&scaron;e je i lako izgovaraju oni koji jesu za pomirenje i koji nisu, a najvi&scaron;e ona grupacija koja želi da ispuni neke kratkoročne interese. Ali ne i ja, koji smatram da je u Crnoj Gori taj blagoslov potreban svima", rekao je on, a prenosi Dan.
"Budva na&scaron; grad" spremna je da sarađuje sa svima koji žele da rade u korist Budve bez kalkulacija i sitnih partijskih interesa, dodao je on.

Jovanović: Vlast u Budvi biće brzo formirana

PORUČUJE NOSILAC LISTE "BUDVA NAŠ GRAD"

Premijer Milojko Spajić posjetiće danas Cetinje gdje će se, između ostalog, sastati i sa gradonačelnikom Nikolom Đura&scaron;kovićem, a povodom tragedije koja se 1. januara dogodila u Prijestonici, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Spajić je, kako su naveli, ovim povodom danas pozvao na sastanak i organizatore protesta &ldquo;Kamo śutra&rdquo; kako bi razgovarao o njihovim zahtjevima iznesenim na protestu 5. januara ove godine.&nbsp;
Organizatori protesta &ldquo;Kamo śutra&rdquo; odgovorili su da se neće odazvati pozivu premijera.
"Predsjednik Vlade će danas imati i niz drugih susreta sa članovima Vlade i predstavnicima državnih organa kako bi se bliže informisao o statusu realizacije zaključaka sa vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost koja je zbog tragedije na Cetinju održana 3. januara 2025. godine", naveli su u saop&scaron;tenju.

Spajić danas na Cetinju, sastaće se sa Đuraškovićem; Organizatori protesta “Kamo śutra” odbili poziv na sastanak sa premijerom

POVODOM TRAGEDIJE KOJA SE DOGODILA PRVOG JANUARA

Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici smijenila Gorana Danilovića, direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja.
Mi&scaron;ljenja su izuzeli članovi Koalicije za budućnost Crne Gore, SNP-a i Demokrata, prenosi Pobjeda.
Za v.d. direktorice Agencije izabrana je mr Tatjana Ćalasan, saop&scaron;teno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
"Vlada je, postupajući po Presudi Upravnog suda, na dana&scaron;njoj elektronskoj sjednici donijela Rje&scaron;enje o razje&scaron;enju Gorana Danilovića sa pozicije direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Za v.d. direktorke Agencije izabrana je mr Tatjana Ćalasan, doktorandkinja na Katedri za germanistiku- Filozofski fakultet Sarajevo.
Magistrirala je na Filolo&scaron;kom fakultetu u Beogradu, Katedra za germanistiku. Diplomirala je na Univerzitetu u Novom Sadu, Filozofski fakultet, smjer: Njemački jezik i književnost. Stalni je sudski tumač za njemački jezik od 2012. Od 2005. do 2019. je bila saradnica u nastavi na Filolo&scaron;kom fakultetu u Nik&scaron;iću, Studijski program za njemački jezik i književnost. Bila je angažovana i na Institutu za strane jezike. Član je Udruženja tumača i prevodilaca Crne Gore, autorka velikog broja naučno-istraživačkih radova. Učestvovala je u brojnim studijskim i istraživačkim boravcima i projektima. Autorka je dvije zbirke poetskih zapisa: Gramofon na jednu noć (2021) i Neću Romea, hoću tebe (2024)", navode iz&nbsp; Ministarstva.
&nbsp;

Vlada smijenila Gorana Danilovića, za v.d direktorice Agencije izabrana Tatjana Ćalasan

SA POZICIJE DIREKTORA AGENCIJE ZA KONTROLU I OBEZBJEĐENJE KVALITETA VISOKOG OBRAZOVANJA

Vlada Crne Gore sazvaće uskoro sjednicu lokalne skup&scaron;tine u Budvi, ali termin jo&scaron; nije određen, pi&scaron;e RTCG.
To će biiti nova sjednica nakon &scaron;to je prethodna prekinuta od osoba koke su upale u skup&scaron;tinsku salu.
Dio odbornika budvanskog parlamenta osporava mogućnost da ponovo predsjedava Savo Medigović, kao najstariji odbornik.
Odbornici saveza "Za budućnost Budve", Demokratske Crne Gore i PES kazali su u petak, kada je sjednica prvi put održana, da ne dozvoljavaju da se održi sjednica lokalnog parlamenta na kojoj bi se birao njegov novi predsjednik, ističući da je u pitanju gruba zloupotreba procedure.
Konstitutivnu sjednicu SO Budva obilježile su ozbiljne tenzije, pa je tokom pauze umalo do&scaron;lo do fizičkog obračuna između predstavnika liste "Za budućnost Budve" i grupacije "Budva na&scaron; grad", Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića.
Ne&scaron;to posle 18 časova u petak, u skup&scaron;tinsku salu su u&scaron;le pristalice saveza "Za budućnost Budve", i Demokrate-PES, zauzeli su odborničke klupe i naveli da neće dozvoliti održavanje sjednice. U jednom dijelu zgrade Op&scaron;tine Budva, navodno su viđene i pristalice liste "Budva na&scaron; grad".
Na prvoj sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Budva potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta biće Petar Odžić iz SDP/Evropski savez. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije "Budva na&scaron; grad", te Evropskog saveza i GP URA.
Nakon prekida prve sjednice, predstavnik liste "Budva na&scaron; grad" Nikola Jovanović zatražio je da se u Budvi uvede vanredno stanje, navodeći da BI lica u op&scaron;tini kao taoce drže dio odbornika. S druge strane, Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika op&scaron;tine Budva.
Mikijelj i Krsto Rađenović (SNP) rekli su tokom skup&scaron;tinske rasprave u petak popodne da je Savo Medigović, kao najstariji odbornik koji je predsjedavao sjednicom, već podnio ostavku i da stoga ne treba da bude na čelu parlamenta. Oni su kazali da je očigledno da je do&scaron;lo do saradnje liste "Budva na&scaron; grad", kojoj pripada Medigović, i DPS-a. Mikijelj je zatražio da Rađenović bude predsjedavajući, podsjeća RTCG.

Vlada će sazvati novu sjednicu Skupštine Opštine Budva

NOVI POKUŠAJ USPOSTAVLJANJA LOKALNE VLASTI

U&scaron;li smo u godinu u kojoj nas čekaju lokalni izboru u Nik&scaron;iću, Herceg Novom, Mojkovcu, Petnjici i Cetinju, a to znači da parlamentarni Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ima jo&scaron; malo vremena da zauzme stav &ndash; da svi lokalni izbori budu održavani istovremeno, poručuje ministar javne uprave Mara&scaron; Dukaj.&nbsp;
Dukaj podsjeća da su jo&scaron; u maju 2024. i formalno dostavili Odboru Inicijativu za direktan izbor predsjednika op&scaron;tina i održavanje lokalnih izbora u istom danu, a i danas su spremni da pruži stručnu pomoć u sprovođenju ove važne reforme.
"Odlukom o istovremenom održavanju lokalnih izbora Odbor bi ispunio jedan od najvažnijih zadataka zbog kojih je obrazovan. U 2024. godini smo imali sedam izbornih ciklusa, ali Odbor obrazovan 23. decembra 2023, na to nije mogao da utiče. Sada može i treba.
Dono&scaron;enjem odluke po na&scaron;oj Inicijativi, koja je u skladu s evropskim standardima, rje&scaron;ava se problem poput onoga u &Scaron;avniku kao i većina izazova konstituisanja vlasti u vi&scaron;e op&scaron;tina. Dodatno, Odbor bi na djelu opravdao razloge svog postojanja", smatra Dukaj.
Nedono&scaron;enje ove odluke dokazalo bi da političari nijesu spremni da na djelu pokažu evropske standarde i evropske vrijednosti i da ovakav Odbor predstavlja političku i institucionalnu mimikriju koja tro&scaron;i vrijeme građana i dezavui&scaron;e demokratsko upravljanje, zaključuje Dukaj.

Dukaj: Odbor ima još malo vremena da zauzme stav da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno

PORUČUJE MINISTAR JAVNE UPRAVE

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos naglasila je da će poruka jedinstva biti &bdquo;u srcu&ldquo; njene poruke tokom posjete Crnoj Gori.
Pred Vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET), Kos je istakla da je ta posjeta zasnovana na principu zasluga, kako bi se proslavila dostignuća Crne Gore.
&bdquo;Neposredno prije Božića Crna Gora zatvorila je tri poglavlja. Ohrabriću ih za dalji napradak tokom poljskog predsjedavanja Savjetom EU&ldquo;, kazala je Kos.
Kos je naglasila da su Crnogorci sebi postavili visko ambiciozan cilj da zatvore pregovore do kraja 2026.&nbsp;
&bdquo;Za to će morati da nastave da rade na ostalim poglavljima sa odlučno&scaron;ću. To može da bude urađeno, ali će zahtijevati konsenzus &scaron;irom političkih partija kako bi se brzo sprovele predložene reforme i zakonodavne incijative iz evropske Reformske agende nakon usagla&scaron;avanja sa EK. Poziv na jedinstvo biće u srcu moje poruke tokom boravka u Podgorici&ldquo;, naglasila je komesarka Kos.
Komesarka je istakla da će tokom posjete Crnoj Gori putovati i van glavnog grada kako bi se povećala vidljivost projekata koje je finansirala EU, kulturnom događajima, kao i da će imati sastanke sa predstavnicima civilnog dru&scaron;tva i uticajnim ženama.
Kako je najavljeno iz Evropske komsije, Kos će se sastati i sa predstavnicima Regionalne &scaron;kole za javnu administraciju (RESPA). Evropska komesarka za pro&scaron;irenje posjetiće i naselje Dobra Voda, gdje će prisustvovati predstavljanju nedavno zavr&scaron;enog projekta o pomorskoj bezbjednosti.

Kos: Poziv na jedinstvo biće u srcu moje poruke tokom boravka u Crnoj Gori

PORUKA EVROPSKE KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Ukupna dugovanja podgoričkih preduzeća Vodovod i Čistoća iznose oko 12 miliona eura, po &scaron;est miliona eura pojedinačno, kazao je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović.
Prema njegovim riječima, dugovi su u najvećoj mjeri izazvani neustavnim granskim kolektivnim ugovorom koji je donesen za vrijeme mandata VladeDritana Abazovića, a prema kojem su, kako kaže, tro&scaron;kovi poslovanja, odnosno tro&scaron;kovi plata zaposlenih u Vodovodu porasli 1,1 milion eura, a kod Čistoće je to jo&scaron; drastičnije, dva miliona eura.
On ukazuje na jo&scaron; jedan značajan problem koji je detektovao odmah nakon stupanja na dužnost gradonačelnika.
"Značajan problem su ogroman broj bolovanja. Konkretno, u Vodovodu, od 551 zaooslenog, svakog mjeseca je oko 23 odsto ljudi na bolovanjima. Kod Vodovoda, postoji veliki problem dugovanja po osnovu prevoza zaposlenih, pa čak i za period iz 2008. godine. Kod Vodovoda imalo veliki problem vi&scaron;ka administrativnog osoblja, a nedostatak niskokvalifikovane radne snage", navodi Mujović.
Mujović je za CdM govorio i o jednom od najznačajnijih projekata za Glavni grad, a to je izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Kako ističe, postrojenje je previđeno da se izgradi u Botunu i dodajeda postoji negodovanje mje&scaron;tana tog područja zbog najavljene izgradnje.
"Tom negodovanju ja prilazim sa najvećom dozom opreza i uvažavanja zahtjeva tih ljudi.
Poku&scaron;aću da vidim da li se može pronaći neko kompromisno rje&scaron;enje, jer za ovaj projekat postoje sredstva. Već je do sada uloženo oko 31 milion. Imamo grant od Svjetske banke u iznosu od 35 miliona eura, a takođe je 35 miliona eura iznos kredita koji je potpisan sa KFD bankom iz Njemačake. Očekuje se da kompletna izgradnja postrojenja ko&scaron;ta oko 100 miliona eura. Moramo dati sve od sebe da se iznađe mehanizam kako bi se to postrojenje realizovalo, jer je ono nasu&scaron;na potreba Podgorice", zaključio je Mujović.

Mujović: Vodovod i Čistoća duguju oko 12 miliona eura, problem bolovanja, višak administrativnih radnika…

SAOPŠTIO GRADONAČELNIK

Bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske o rje&scaron;avanju otvorenih pitanja počeće 27. januara, najavili su &scaron;efovi diplomatija dvije države Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman.
Ibrahimović je razgovarao danas u Baru sa Grlićem Radmanom, koji boravi u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda.
Ibrahimović je ugostio hrvatskog kolegu i na &scaron;kolskom brodu &ldquo;Jadran&rdquo;, koji se trenutno nalazi u barskoj luci radi redovnog, godi&scaron;njeg, održavanja.
Grlić Radman je nakon sastanka ponovio stav da je brod &ldquo;Jadran&rdquo; vlasni&scaron;tvo Hrvatske.
&ldquo;Mi smatramo &scaron;kolski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslat na remont 1991. godine, ali nikad vi&scaron;e nije bio vraćen u matičnu luku&rdquo;, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da su razgovarali i o drugim otvorenim pitanjima.
&ldquo;Za 14 dana državni sekretari dvije države koordiniraće sva otvorena pitanja među kojima je od&scaron;teta logora&scaron;ima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanja granice. Pitanje razgraničenja na moru ćemo rje&scaron;avati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine&rdquo;, rekao je Grlić Radman.
On je dodao da ga raduje &scaron;to će Dom kulture &ldquo;Josip Marković&rdquo; u Donjoj Lastvi, u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i sva udruđenja hrvatskog naroda u Crnoj Gori, biti ustupljeno Hrvatskoj.
Govoreći o odnosima dvije zemlje, Grlić Radman je poručio da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.
&ldquo;Nama je važna sigurnost, stabilnost, prosperitet Crne Gore kao buduće članice Evropske unije (EU) i Hrvatska će pomoći u &scaron;to bržem ostvarenju tog evropskog cilja&ldquo;, rekao je Grlić Radman.
On je istakao da je Hrvatska najiskreniji zagovornik evropskog puta.
&ldquo;Crna Gora, koja pokazuje veliki interes i zanimanje za rje&scaron;avanje ovih pitanja, može računati na ispruženu ruku&rdquo;, poručio je Grlić Radman.
Ibrahimović je kazao da Crna Gora vidi Hrvatsku kao prijateljsku i savezničku državu.
&ldquo;Vjerujemo da ćemo, uz na&scaron;eg prijatelja kao &scaron;to je Hrvatska, u vrlo kratkom periodu postati punopravna članica EU. Mislim da Hrvatska vidi Crnu Goru u Uniji&rdquo;, rekao je Ibrahimović.
On je kazao da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske prijateljski i da je to dobra poruka da mogu da se njeguju dobri odnosi bez obzira na određena pitanja.
&ldquo;Taj na&scaron; odnos je garant na&scaron;e posvećenosti dijalogu. Kao ozbiljni ljudi daćemo odgovor na sva pitanja tiču obje države, na obostrano zadovoljstvo&rdquo;, naveo je Ibrahimović.
On je kazao da će 27. januara početi političke bilateralne konsultacije između dva ministarstva vanjskih poslova na nivou državnih sekretara.
To će, prema riječima Ibrahimovića, biti jo&scaron; jedan snažan zamajac u unapređenju odnose Crne Gore i Hrvatske.
&ldquo;Crna Gora će raditi i na jačanju i održavanju dobrih bilateralnih odnosa, ali nećemo to da bude na riječima, nego i na djelu&rdquo;, poručio je Ibrahimović.
On je rekao da Crna Gora i Hrvatska dijele iste demkratske vrijednosti, iste strate&scaron;ke pravce i da ne smiju dozvoliti da bilo ko stane na putu daljeg unaprjeđenja odnosa.
&bdquo;Moramo intenzivirati komunikaciju i dijalog kako bismo bili partneri u EU, kao &scaron;to smo u NATO-u&ldquo;, zaključio je Ibrahimović.