Umjesto da predstavlja temelj profesionalnog, efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za &nbsp;partijsko-nepotističko zbrinjavanje, a &scaron;to je čini skupim i neefikasnim aparatom, saop&scaron;tio je saradnik na programima u CGO Nikola Obradović.
Tim povodom, Centar za građansko obrazovanje (CGO), kako je saop&scaron;teno, izražava zabrinutost zbog načina na koji 44. Vlada Crne Gore sprovodi kadrovsku politiku &ndash; ne kao otklon od prethodnih lo&scaron;ih praksi, već kao njihovo intenziviranje.&nbsp;
&ldquo;Prema podacima CGO-a, od formiranja ove Vlade usvojeno je čak 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrije&scaron;enjima javnih funkcionera. Imenovanja i razrije&scaron;enja se, uglavnom, sprovode na elektronskim sjednicama, bez obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. Taj pristup podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički uslovljeno upravljanje&rdquo;, navodi Obradović.
Uprkos kontinuiranim zahtjevima Evropske unije za depolitizaciju, racionalizaciju i profesionalizaciju javne uprave, Vlada Milojka Spajića ne pokazuje ni minimum spremnosti da ih sprovede, ističe Obradović.
Naprotiv, dodao je, administracija raste i po &scaron;irini i po dubini, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama.
&ldquo;CGO gotovo deceniju zagovara Vladi manjeg obima i većeg učinka. Poređenje sa EU kojoj stremimo i pojedinim manjim državava članica oslikava razmjere zarobljenosti partijskim i vezanim interesima Crne Gore. Na primjer, Finska sa 5,6 miliona stanovnika ima 19 članova Vlade, Estonija sa 1,37 miliona 14, dok Crna Gora, sa manje od 620.000 građana, ima čak 32 člana Vlade. Ova hiperprodukcija na najvi&scaron;em nivou se samo preslikava na sve niže &scaron;to značajno ograničava reformski kapacitet&rdquo;, naveo je Obradović.
CGO podsjeća i da su prema nalazima Državne revizorske institucije (DRI), Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i Ministarstvo odbrane, samo u prethodne tri godine, izgubili radne sporove u vrijednosti skoro 16 miliona eura.
&ldquo;Ove &scaron;tete, uvećane za kamate i sudske tro&scaron;kove, plaćaju građani i građanke, iako su nesporan rezultat nezakonitih i nestručnih kadrovskih odluka političkih namje&scaron;tenika&rdquo;, upozorava Obradović.
CGO, takođe, ukazuje da poseban budžetski teret predstavlja i institut funkcionerskih naknada po prestanku funkcije, koji se i dalje koristi obilato kao mehanizam nagrađivanja partijskih kadrova, pa čak i onih koji su na pritisak javnosti smijenjeni zbog neprofesionalnog odnosa prema funkciji.
&ldquo;CGO zagovara njegovo ukidanje ili značajno ograničenje, &scaron;to uživa snažnu podr&scaron;ku građana i građanki, jer se radi o nepotrebnom opterećenju budžeta u zemlji sa brojnim prioritetnijim potrebama. CGO poziva napreispitivanje ovakvog odnosa prema ljudskim resursima u javnoj upravi, jer funkcija u javnom sektoru ne smije biti privilegija za lojalne, već odgovornost prema građanstvu i državi&rdquo;, zaključio je Obradović.

Obradović: Umjesto da predstavlja temelj efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za  partijsko-nepotističko zbrinjavanje

"ŠTO JE ČINI SKUPIM I NEEFIKASNIM APARATOM"

U najnovijem izvje&scaron;taju njemačke Savezne vlade otkriveno je da je tokom prva tri mjeseca 2025. godine čak 6.151 osoba protjerana iz zemlje, a među njima i &scaron;est crnogorskih državljana. Podaci, objavljeni u zvaničnom dokumentu Bundestaga (Drucksache 21/196), ukazuju na nastavak o&scaron;tre politike deportacija, čiji se efekti sve če&scaron;će osjećaju i u zemljama Zapadnog Balkana.
 Crna Gora se tako na&scaron;la među vi&scaron;e od 90 država u koje su deportacije izvr&scaron;ene. Glavni pravci prisilnih povrataka bili su Turska, Gruzija, Francuska i &Scaron;panija, dok se Crna Gora nalazi u donjem dijelu liste sa simboličnim brojem povrataka, &scaron;to je ipak značajan podatak s obzirom na veličinu populacije i broj crnogorskih državljana u Njemačkoj.
Prema podacima, većina deportacija (preko 85%) obavljena je avionima, dok su ostale izvr&scaron;ene kopnenim i morskim putem. Savezna policija Njemačke često koristi tzv. čarter letove, uključujući i tzv. "mini-charter" za maksimalno četiri osobe, uz često kori&scaron;ćenje sredstava fizičke prinude.
Pored ukupnih brojeva, dokument navodi i podatke o deportacijama žena i maloljetnika. Tokom prvog kvartala 2025. deportovano je 1.339 žena i 1.118 maloljetnih osoba &ndash; ali u ovim statistikama Crna Gora nije među 15 najzastupljenijih zemalja.
Važno je napomenuti da se deportacije ponekad sprovode i uprkos te&scaron;koj situaciji u zemlji porijekla. U tom kontekstu, vlasti su kritikovane zbog povratka osoba u zemlje sa lo&scaron;im stanjem ljudskih prava poput Irana, Iraka i Avganistana.
Iako broj deportacija u Crnu Goru nije visok, ovaj podatak je indikator da Njemačka sve če&scaron;će koristi restriktivnije imigracione politike. Istovremeno, ove informacije pozivaju na oprez među crnogorskim državljanima koji borave u Njemačkoj bez urednog boravi&scaron;nog statusa.
Njemačka vlada već neko vrijeme vodi tzv. "ofanzivu povratka", usagla&scaron;enu kroz vi&scaron;e vladajućih koalicija, uključujući SPD, Zelene, FDP, kao i CDU/CSU. Ova strategija podrazumijeva jačanje mehanizama za deportaciju lica bez pravnog osnova za boravak, &scaron;to sve če&scaron;će uključuje i ljude koji su ranije imali privremenu za&scaron;titu ili koji dolaze iz tzv. bezbjednih zemalja.
Za sada nema informacija o uzrastu, razlozima deportacije ili pojedinačnim slučajevima deportovanih crnogorskih državljana.
Dok se migraciona politika Njemačke sve vi&scaron;e usmjerava ka ograničavanju i kontroli, brojka od &scaron;est deportacija u Crnu Goru podsjeća da ni zemlje regiona nijesu izuzete iz ove &scaron;ire evropske dinamike. Iako skroman po obimu, ovaj podatak može biti indikator za buduće trendove koji će uticati i na crnogorske građane u dijaspori.

Njemačka ove godine deportovala šest državljana Crne Gore

OBJAVLJENO U ZVANIČNOM DOKUMENTU BUNDESTAGA

Crna Gora organizovaće samit Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan naredne godine, najavio je premijer Milojko Spajić.
Prije zatvaranja svih poglavlja, u Crnoj Gori biće lideri svih EU država, tvrdi Spajić
&ldquo;Da ih pridobijemo ljepotom na&scaron;e zemlje i ljudi&rdquo;, napisao je Spajić na mreži X.

Spajić: Naredne godine, prije zatvaranja svih poglavlja, lideri EU zemalja biće u Crnoj Gori

TVRDI PREMIJER

Nakon opsežnih razmatranja kako da pronađemo model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci, možemo konstatovati da smo blizu rje&scaron;enja u vezi sa uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.&nbsp;
"Od početka naredne sedmice ministarka Naida Ni&scaron;ić rukovodiće razgovorima u okviru socijalnog dijaloga sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, gdje će se iskristalisati finalna verzija ove reforme", kazao je premijer.
Namjera je, kako ističe, da se kroz &scaron;iroke konsultacije sprovede jedna od najvećih reformi u oblasti rada koja za cilj ima unaprjeđenje kvaliteta života na&scaron;ih građana i vi&scaron;e vremena za porodice, ali i efikasniji i produktivniji rad.
"Upravo na način kako su sprovedeni i programi Evropa Sad 1 i Evropa Sad 2 - uz saglasnost i poslodavaca i sindikata - konkretni koraci i u slučaju reforme 7h radnog vremena biće preduzeti isključivo uz punu podr&scaron;ku socijalnih partnera.
Vjerujemo da će ministarka Ni&scaron;ić u ime Vlade učiniti sve da u optimalnom roku dođe do dogovora kako bi ispunili očekivanja građana i osnažili položaj svih zaposlenih u na&scaron;oj zemlji", napisao je Spajić na mreži X.

Spajić: Blizu smo rješenja za sedmosatno radno vrijeme

"NAREDNE SEDMICE POČINJU RAZGOVORI MINISTARKE NIŠIĆ SA PREDSTAVNICIMA SINDIKATA I POSLODAVACA"

Skup&scaron;tini Crne Gore već dva mjeseca nije održan Premijerski sat, napisao je &scaron;ef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a na mreži X.
Poručuje i da neodržavanje Premijerskog sata u aprilu i maju predstavlja brutalno kr&scaron;enje Poslovnika, po kojem se Premijerski sat održava svakog mjeseca tokom redovnog zasijedanja.
&ldquo;Nastavlja se svjesno uru&scaron;avanje parlamenta i obesmi&scaron;ljavanje njegove kontrolne uloge od strane neozbiljne fotelja koalicije&rdquo;, naveo je Mugo&scaron;a na dru&scaron;tvenoj mreži X.

Mugoša: Već dva mjeseca nije održan Premijerski sat, nastavlja se svjesno urušavanje parlamenta

"BRUTALNO KRŠENJE POSLOVNIKA"

Demokratska partija socijalista neće ni tokom ponovnog glasanja o Sporazumu sa Emiratima 29. maja u Skup&scaron;tini podržati taj dokument, kazao je predsjednik DPS-a Danijel Živković u emisiji Argumenti na RTCG.
&ldquo;Urađeno je na prečac, urađeno je preko noći, bez po&scaron;tovanja procedura transparentnosti sa međunarodnog nivoa i suprotno domaćem zakonodavstvu. I mi smo bili protiv. Za&scaron;to nismo bili u sali? Nije se de&scaron;avalo prvi put da Demokratska partija socijalista izađe iz sale i da ostavi parlamentarnu većinu da se pokaže ko je za takav Sporazum&rdquo;, istakao je Živković.
Kaže da je to dovelo do određenih kontroverzi.
&ldquo;Eto, kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog Sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića, pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za Sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića&rdquo;, kaže Živković.
Dodaje da je riječ o &ldquo;osmi&scaron;ljenoj gluposti u laboratoriji onih koji definitivno rade na tome da uru&scaron;e ekonomski potencijal koji Crna Gora ima&rdquo;.
&ldquo;Dakle, to je poslužilo jednom dijelu nevladinog sektora da dodatno poku&scaron;a da okupi jedan dio javnosti koja vjerovatno glasa Demokratsku partiju socijalista pa da ponovo &scaron;iri neke intrige ili sumnje. Dakle, nema nikakvih intriga i sumnji. Večeras, kao i prethodnih nedjelja i mjeseci, smo kazali ne možemo glasati za taj Sporazum, nećemo glasati za taj Sporazum i opet će na&scaron; odnos prema tom Sporazumu biti isti kao i pro&scaron;li put&rdquo;, istakao je on

Živković: DPS neće podržati Sporazum sa Emiratima ni tokom ponovljenom glasanja

SAOPŠTIO LIDER TE PARTIJE

U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u dana&scaron;njoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, a u nekim drugačija, kaže u intervjuu za Pobjedu&nbsp;Franti&scaron;ek Lipka, predsjednik Republičke referendumske komisije u vrijeme održavanja referenduma o državnom statusu Crne Gore 2006. godine.
Dru&scaron;tvo je, kako ističe, ponovo podijeljeno, po starim i po novim importovanim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rje&scaron;avaju dijalogom i dogovorom.
"Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za done&scaron;enu odluku".
Biv&scaron;i ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu i nekada&scaron;njoj Jugoslaviji, ugledni slovački diplomata i ekspert za region, čije se poruke pažljivo slu&scaron;aju u zemljama Zapadnog Balkana, ističe da nije realno da Crna Gora do 2026. zavr&scaron;i pregovore sa Evropskom unijom.
Bili ste predsjednik Referendumske komisije kojeg su prihvatila oba bloka. Imali ste zlatni glas koji je bio presudan za odbacivanje vi&scaron;e od 200 žalbi bloka za zajedničku državu. A ipak ste na kraju organizovali večeru za članove Izborne komisije, na koju su svi do&scaron;li. Kako Vam je to po&scaron;lo za rukom?
LIPKA:&nbsp;Nijesam imao nikakav &bdquo;zlatni glas&ldquo;, tu kovanicu je lansirao jedan tada visoki funkcioner SNP-a, valjda zbog toga da javnosti sugeri&scaron;e da o ishodu referenduma odlučuje neko drugi, a ne građani Crne Gore. Bile su dvije večere, jedna na moj poziv u restoranu &bdquo;Pod pločom&ldquo;, kad su bili objavljeni rezultati referenduma, druga opro&scaron;tajna u restoranu &bdquo;13. jul&ldquo; na Marezi, prilikom zavr&scaron;etka rada Referendumske komisije.
Na ovim večerama su bili prisutni svi članovi Komisije i mogu Vam reći da je atmosfera na ovim večerama bila prijatna i prijateljska. Osjećalo se da je svima laknulo &scaron;to se referendum zavr&scaron;io na miran način, bez konflikata koji su pratili stvaranje nezavisnih država u drugim jugoslovenskim republikama. Najkraći i najtačniji odgovor na Va&scaron;e pitanje: &bdquo;Kako Vam je to po&scaron;lo za rukom&ldquo;, bio bi: U to vrijeme su se politikom bavili džentlmeni.
Ali poku&scaron;aću da Vam približim moje viđenje tih događaja. Komisija je bila osnovana na paritetnoj osnovi, radili smo predano tri mjeseca, svakog dana, i svi članovi su u diskusijama, po svakom pitanju, slobodno i ravnopravno iznosili svoja mi&scaron;ljenja i branili svoje stavove. Naravno, bilo je i mnogo varničenja, ali sve je ostajalo u okviru profesionalne pravne i političke debate. Najvažnije je bilo da su sve odluke Komisije do dana glasanja bile prihvaćene konsenzusom članova oba bloka. Ja nijesam glasao nijednom. I OSCE je u svom izje&scaron;taju konstatovao da je &bdquo;Komisija radila na otvoren i transparentan način tokom cjelokupnog procesa&ldquo; i da je &bdquo;sve odluke donijela konsenzusom&ldquo;.
Članovi Komisije su imali bezbroj prilika da se uvjere da sam korektan i neutralan, da ne preferiram nijedan blok. I da znam da zauzmem tvrd stav u odbrani nezavisnosti Komisije i pravednosti referendumskog procesa. Kad je bio uhap&scaron;en jedan član Komisije iz bloka za zajedničku državu, navodno zbog toga &scaron;to je &bdquo;neovla&scaron;ćeno predao prijavu za upis glasača&ldquo;, ja sam zaprijetio da ću napustiti Komisiju ako taj čovjek ne bude odmah pu&scaron;ten na slobodu. Mislio sam to ozbiljno, jer ne bih mogao da vodim Komisiju koja nije izbalansirana. Izgleda da sam stekao povjerenje svih članova Komisije koji nijesu mali razloga da odbiju moj poziv na večeru.
Obilježavamo 19 godina nezavisnosti. Gotovo dvije decenije. Čini se da smo danas pred većim izazovima nego te istorijske 2006. Koliko se Crna Gora promijenila, sigurno smo mogli vi&scaron;e i bolje?
LIPKA:&nbsp;Ne volim floskulu &bdquo;sigurno smo mogli vi&scaron;e i bolje&ldquo;. Svako dru&scaron;tvo uvijek ostvari samo ono &scaron;to je moguće u postojećim političkim, međunarodnim i istorijskim prilikama i &scaron;to mu dozvoljava civilizacijski nivo dru&scaron;tva u naj&scaron;irem smislu te riječi. Mislim da je Crna Gora dobro iskoristila godine nezavisnosti i da je ostvarila niz zapaženih rezultata koji su pozitivno promijenili sliku i karakter zemlje i njen položaj na međunarodnoj sceni.
Da pomenem samo neke najvažnije: Crna Gora je uspjela da izgradi građansko multietničko dru&scaron;tvo, nažalost, ove civilizacijske vrijednosti su zadnjih godina postale predmet osporavanja; privukla je velike strane investicije i zahvaljujući njima ojačala je ekonomski potencijal države i povećala životni standard građana; razvila je mrežu infrastrukture &ndash; izgradila je jednu dionicu auto-puta; postala je članica NATO i kandidat broj jedan za prijem u Evropsku uniju. To su sve rezultati za pohvalu. Nažalost, nije uspjela da prevaziđe podjele u dru&scaron;tvu jo&scaron; iz vremena referenduma, kao ni neke nove importovane podjele.
Bili ste aktivni sudionik referendumskog procesa, koji je organizovan po najvi&scaron;im evropskim standardima. &Scaron;to je, po Vama, bilo presudno za demokratski karakter referenduma i njegov rezultat? Kao da je i ta demokratija nestala u dana&scaron;njoj Crnoj Gori?
LIPKA:&nbsp;Svaki politički proces, njegov karakter i rezultat zavisi od ljudi koji ga vode. Crna Gora je imala sreću &scaron;to su proces referenduma vodili ozbiljni ljudi koji su željeli da ovo osjetljivo pitanje budućnosti Crne Gore rije&scaron;e na demokratski način &ndash; referendumom, koji su uspjeli da, uz pomoć Evropske unije, usaglase pravila referenduma, takozvani lex specialis, i da ga ispo&scaron;tuju do kraja; ljudi koji su prije svega osjećali veliku istorijsku i ličnu odgovornost za miran ishod referenduma. I to važi za čelnike oba bloka &ndash; bloka za nezavisnost Crne Gore i bloka za zajedničku državu sa Srbijom. Naravno, cijelo dru&scaron;tvo je bilo podijeljeno po pitanju budućeg ustavno-pravnog statusa Crne Gore, situacija u dru&scaron;tvu je bila veoma napeta, puna tenzija, ali lideri oba bloka su se trudili da te tenzije drže u granicama političkog procesa, odnosno političke kampanje adekvatne važnosti istorijskog referendumskog pitanja.
U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u dana&scaron;njoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, u nekim drugačija. Dru&scaron;tvo je ponovo podijeljeno, po starim i po novim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rje&scaron;avaju dijalogom i dogovorom. Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za done&scaron;enu odluku.
Vlast je ubijeđena da do kraja 2026. možemo zavr&scaron;iti pregovore sa EU, Brisel ima volju da nas primi. Da li ste optimista da se to može desiti?
LIPKA:&nbsp;Mislim da to nije realno iz vi&scaron;e razloga. Svaki rezultat pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, pozitivan i negativan, dugoročno će uticati na budući razvoj Crne Gore, i zbog toga Va&scaron;e pitanje zahtijeva &scaron;iri odgovor. Crna Gora je do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, to jest 31 podglavlje, i tri zatvorila, i izbila je na čelo kolone kandidatskih država na putu prema Evropskoj uniji. Taj uspjeh je ostvarila u situaciji kad je Evropska unija &ndash; ponekad sa razlogom, ponekad bez razloga &ndash; usporavala proces pro&scaron;irenja. Nakon avgusta 2020. proces evropskih integracija u Crnoj Gori je stagnirao: Krivokapićeva vlada, kao i Abazovićeva, evropsku agendu potpuno je ignorisala.
Tek je Spajićeva vlada nakon izbora 2023. godine evropsku agendu stavila među svoje strate&scaron;ke prioritete i ostvarila je određene rezultate: ispunila je uslove za dobijanje IBAR-a i zatvorila je tri pregovaračka poglavlja. Naruku joj je i&scaron;ao i novi pristup EU prema pro&scaron;irenju: EU je pod pritiskom geopolitičkih previranja odlučila da ubrza proces pro&scaron;irenja i da učlanjenjem kandidatskih država stabilizuje region Zapadnog Balkana. Međutim, taj novi pristup ne znači da Unija neće insistirati na ispunjenju svih tehničkih i političkih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Da bi Crna Gora ostvarila svoj ambiciozan cilj i do kraja 2026. godine zatvorila jo&scaron; 25 preostalih otvorenih poglavlja, morala bi da do kraja ove godine zatvori recimo 11, a iduće 14 poglavlja. Međutim, Vlada je za dvije godine, od juna 2013. do maja 2024, zatvorila samo tri poglavlja. Dakle, sada&scaron;nja dinamika realizacije evropske agende pokazuje da je zatvaranje 25 poglavlja u roku od dvije godine pod velikim znakom pitanja, odnosno da to neće biti moguće.
Ni iz tehničkih ni iz političkih razloga: Vlada nema dovoljno stručnih kapaciteta ni realan sinhronizovan program realizacije zadataka iz evropske agende, a čini se da jedan dio parlamentarne većine nema iskrenu želju da Crna Gora postane članica EU. Na stvaranje ovakve percepcije politike ne utiču proevropske izjave, kojih ima napretek, već politički potezi koji Crnu Goru udaljavaju od Evropske unije, uključujući i otvaranje identitetskih pitanja koja dijele dru&scaron;tvo i proces evropskih integracija stavljaju u drugi plan. A Uniji &scaron;alju sliku Crne Gore kao zemlje koja po pitanju evropskih vrijednosti mentalno jo&scaron; nije spremna za članstvo.
Ponekad se čini da Vlada i parlament igraju sa EU čudan politički tango: jedan korak naprijed prema EU, dva koraka unazad. Na primjer &ndash; prvo urade prvi korak, ispuniv&scaron;i minimum uslova za dobijanje IBAR-a, a sjutradan naprave dva koraka unazad &ndash; parlamentarna većina usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, znajući da time ugrožava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ne samo na Međuvladinoj konferenciji u decembru 2024. godine. Ili &ndash; Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji &ndash; zbog veta Hrvatske izazvanog upravo Rezolucijom o Jasenovcu &ndash; od četiri zatvori samo tri poglavlja. Međutim, ni to nije bila dovoljno snažna opomena &ndash; parlament sjutradan napravi dva koraka unazad, kada pravno kontroverznom odlukom penzioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, ugrožavajući nezavisnost i funkcionisanje US. A deblokiranje US bilo je jedno od najvažnijih uslova za dobijanje IBAR-a!
Čini se da parlamentarna većina jo&scaron; nije shvatila da svaka članica može blokirati prijem Crne Gore u Evropsku uniju i da će se u Francuskoj i u Austriji o prijemu Crne Gore u Uniju odlučivati na referendumu! Ako Crna Gora želi da bude primljena u Uniju, moraće da ispunjava obećanja, da realizuje preuzete obaveze, da po&scaron;tuje legislativu Unije i da pazi da nekim odlukama ne pokvari odnose sa Evropskom komisijom i sa državama članicama.
Pitanje je kako će na evropski put Crne Gore uticati realizacija ugovora sa gospodinom Alabarom &ndash; predsjednik Savjeta EU gospodin Ko&scaron;ta je bio po tom pitanju veoma jasan rekav&scaron;i da, citiram: &bdquo;Ovi Sporazumi moraju potpuno da po&scaron;tuju EU zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i za&scaron;tita životne sredine&ldquo;. Ne znamo kakva će biti u zavr&scaron;nici reakcija Francuske na iznenadnu promjenu uslova tendera za koncesiju aerodroma, 30 dana prije dono&scaron;enja odluke.
Međutim, ne može se isključiti ni promjena sada&scaron;njeg dobronamjernog stava EU prema pro&scaron;irenju i prema Crnoj Gori. U Evropskoj uniji će sve vi&scaron;e jačati unutra&scaron;nji konflikt između liberalno-demokratskih i neliberalnih nacionalističko-desničarskih članica koji će neminovno prouzrokovati promjene vi&scaron;e zajedničkih politika, uključujući i politiku pro&scaron;irenja.
Moglo bi se desiti da liberalno-demokratske članice zauzmu stav da bi učlanjenje Crne Gore u Uniju na čelu sa vladom koja iskreno ne dijeli ba&scaron; sve vrijednosti EU, predstavljalo rizik po jedinstvo i djelotvornost Evropske unije: pro&scaron;irilo bi blok neliberalnih država članica i ojačalo njihove &scaron;anse da blokiraju dono&scaron;enje odluka i da opstrui&scaron;u reforme koje imaju za cilj produbljivanje unutra&scaron;nje integracije i ojačanje EU kao strate&scaron;kog globalnog igrača. I upravo zbog toga liberalno-demokratske članice, želeći da izbjegnu ovu opasnost, sasvim opravdano će insistirati da Spajićeva vlada striktno ispuni sve tehničke i političke uslove, &scaron;to će biti za nju veoma te&scaron;ko ostvariv zadatak do kraja 2026. godine, ili čak do kraja njenog mandata 2027. godine. Bio bih srećan da nijesam u pravu.
Slovačka je bila i ostala veliki prijatelj Crnoj Gori. Predano ste radili da Crna Gora uđe u NATO i približi se EU. Kako vidite buduću saradnju Slovačke i Crne Gore? &Scaron;to je najveći potencijal ove države i njenog dru&scaron;tva?
LIPKA:&nbsp;U pravu ste, Slovačka je uvijek podržavala evropske ambicije Crne Gore ne samo politički u institucijama NATO i Evropske unije, već i konkretnim projektima: četiri godine smo kod vas vodili projekat Narodni konvent o evropskim integracijama Crne Gore. Cilj tog projekta je bio da va&scaron;e građane upoznamo sa procesom evropskih integracija i da u taj proces uključimo sve slojeve dru&scaron;tva, jer u Uniju ne ulazi samo vlada, već cijelo dru&scaron;tvo &ndash; nevladin sektor, opozicija, univerziteti i naučne institucije, strukovne organizacije, lokalne samouprave, sindikati&hellip; I upravo ovaj bitni segment mi nedostaje u ovoj fazi va&scaron;eg pristupnog procesa.
A četiri godine smo vodili projekat Crna Gora na putu u evroatlantsku porodicu. Cilj ovog projekta je bio da va&scaron;im građanima približimo objektivnu sliku Alijanse i njenu nezamjenljivu ulogu u održavanju bezbjednosti, stabilnosti i mira u evroatlantskom prostoru. I da va&scaron;im građanima pružimo dovoljno relevantnih informacija kako bi bolje razumjeli prednosti članstva u NATO.
Na&scaron;e prijateljstvo stoji na čvrstim temeljima istorijskog iskustva, bliskim stavovima prema mnogim ključnim pitanjima i uspje&scaron;ne saradnje u nedavnoj pro&scaron;losti, zbog toga sam ubijeđen da će Slovačka i ubuduće podržavati Crnu Goru na putu u Uniju i u procesima demokratskih reformi.
Najveći potencijal svake države i dru&scaron;tva uvijek su ljudi. Mlade generacije koje će preuzeti državu i nastaviti da je razvijaju u kontekstu brzog tehnolo&scaron;kog napredka i često nepredvidivih promjena na evropskoj i globalnoj političkoj sceni, ali takođe u kontekstu crnogorske tradicije.

Lipka: Crna Gora nije uspjela da prevaziđe referendumske podjele

"KAO DA JE IZ POLITIKE NESTALA ODGOVORNOST ZA IZREČENU RIJEČ I ZA DONEŠENU ODLUKU"

Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 19 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.
Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su iza&scaron;li na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.
Skup&scaron;tina Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto iza&scaron;lih birača.
Referendumsko pitanje glasilo je - Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.
Skup&scaron;tina Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak Franti&scaron;ek Lipka.
Pravo izja&scaron;njavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.
Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.
Povodom Dana nezavisnosti neradni su 21. i 22. maj.

Crna Gora obilježava Dan nezavisnosti

19 GODINA OD OBNOVE DRŽAVNE SAMOSTALNOSTI

Koalicioni sporazum potpisan je danas između predsjednika Demokratske Crne Gore, Novske liste i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke, kojim su definisane političke pozicije u op&scaron;tini Herceg Novi.
Dosada&scaron;nji, ali i budući predsjednik op&scaron;tine Stevan Katić istakao da je sve od danas ozvaničeno i da je dogovor postignut za relativno kratko vrijeme.
"Prihvaćen je na&scaron; predlog, &scaron;to se negdje i podrazumijevalo da ona lista koja je osvojila najveći broj glasova dobije mjesto predsjednika op&scaron;tine, druga, po snazi, a to je Novska lista predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine i treća, odnosno, koalicija Za budućnost Herceg Novog i Boke, potpredsjednika op&scaron;tine, tako da je to definisano. Evo, mi ćemo danas na sjednici imati kandidata ispred Novske liste za predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine, koji će biti izabran. Nakon toga se očekuje formiranje ostalih skup&scaron;tinskih odbora, izbor ponovo predsjednika op&scaron;tine i time ćemo zavr&scaron;iti konstituisanje na osnovu zakona o izboru odbornika i poslanika, konstituisanje skup&scaron;tine, odnosno vlasti u Herceg Novom koja počinje svoj novi mandat od ovog trenutka", kazao je Katić.
Kako je dodao URA vi&scaron;e nije dio vlasti, ali nije isključeno da neće biti u nekoj sljedećoj fazi.
"Imali smo neke razgovore svakako i sa Građanskim pokretom URA i sa Građanskim pokretom IDEMO, tako da u svakom slučaju tu je stav da će oni glasati i podržavati sve odluke koje smatraju da su za interes grada, &scaron;to je, takođe, veoma ovako jedan da kažem, konstruktivan vid njihovog djelovanja. U svakom slučaju ostavljena je mogućnost da se i ovaj sporazum aneksira i da se pro&scaron;iri sa partnerima, kao &scaron;to je to negdje bilo i u prethodnom periodu. Tako da nije isključeno, mi smo u svakom slučaju imali dobre relacije i imamo i danas dobre relacije sa Građanskim pokretom URA", naglasio je Katić.
Ističe da je nosilac liste "Idemo" Olivera Doklestić rekla da neće biti dio vlasti, te da je u razgovorima za formiranje vlasti rekla da u ovom broju mandata, 28, 29, ona ne može da ima neku značajnu ulogu.
"Tako da je odlučila da ne bude dio vlasti, ali sa druge strane i ona je rekla to da će podržavati ono &scaron;to misli da je dobro, da će kritikovati ono &scaron;to ne valja i na kraju krajeva to je sve legitimno i to je sve demokratija", zaključio je Katić.

Konstituisana vlast u Herceg Novom, Katić predsjednik

POTPISAN KOALICIONI SPORAZUM

Braniti istinu nije te&scaron;ko, ali jeste one mehanizme koje se ne mogu odbraniti &ndash; a to je nasljeđe, kazao je v.d. direktora Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu na kojoj se raspravljao o tragedijama na Cetinju avgusta 2022. godine i prvog januara 2025.
Osim &Scaron;ćepanovića, sjednici&nbsp; je prisustvuvao ministar unutra&scaron;nji poslova Danilo &Scaron;aranović, kao i v.d. generalne direktorice Direktorata za normativno-pravne i kadrovske poslove MUP-a Snežana Jonica.
&Scaron;aranović je rekao da javnost treba da bude upoznata sa svim preduzetim aktivnostima policije povodom dva masovna ubistva na Cetinju.&nbsp;
Kazao je i da je veoma te&scaron;ko govoriti o ova dva tragična događaja.
&bdquo;Braniti istinu nije te&scaron;ko, ali jeste one mehanizme koje se ne mogu odbraniti &ndash; a to je nasljeđe. Bezbjednosni sektor je naslijeđen i nije bio spreman za velike izazove sa kojima se suočavala policija. Događaj iz 2025. bio je nepredvidiv, nije se moglo proaktivno postupati i spriječiti posljedica, već je policija nastupala nakon počinjenog krivičnog djela&ldquo;, kazao je &Scaron;ćepanović.
&Scaron;ćepanović je rekao da je krvavi pir na Cetinju 1. januara trajao pola sata.
"Službenici su uspjeli u nekih &scaron;est sati da izoluju osumnjičenog i stave ga pod opsadu. Tada je imao dva rje&scaron;enja - da se preda ili da izvr&scaron;i samoubistvo", rekao je &Scaron;ćepanović.
V.d. direktora policije kaže da su izv&scaron;reni pretresi objekata Aleksandra Martinovića i rekao da su prona&scaron;li dvije ručne bombe, dvije starije pu&scaron;ke, četiri mobilna telefona i hladno oružje.
"Sredstvo izvr&scaron;enja ovog krivičnog djela je upravo pi&scaron;tolj koji je izvr&scaron;ilac uzeo iz pomoćnog objekta. Sa najvećim stepenom sumnje smatramo da ga je uzeo iz &scaron;poreta, gdje su pronađeni tragovi. Martinović je prethodno bio registrovan u evidencijama Uprave policije", dodao je &Scaron;ćepanović.
Za Martinovića se, na osnovu dokaza, napominje &Scaron;ćepanović, može kazati da je antisocijalan, imao prijeku narav, bio agresivan...
"Preživjeli su stava da je Martinović bio antisocijalan i da su dugi niz godina trpjeli njegovo sebično pona&scaron;anje", rekao je &Scaron;ćepanović i dodao je 1. januara bilo 108 poziva građana policiji koji su htjeli prijaviti Martinovića.
"Su&scaron;tina se ne mijenja nakon prva dva poziva", dodao je on.
&Scaron;ćepanović je kazao da nijedna informacija o ovom slučaju neće biti uskraćena od porodica žrtvi.
"Imam komunikaciju sa porodicama žrtvi. Uzimajuće sve u obzir, mi ne možemo odgovoriti na pitanje zbog čega se desio ovaj slučaj", poručio je &Scaron;ćepanović.
Govoreći o masovnom ubistvu na Medovini, 2022. godine, &Scaron;ćepanović kaže da je Unutra&scaron;nja kontrola saop&scaron;tila da je policija sve učinila po zakonu.
"Direktorat za bezbjednosno nadzorne poslove je utvrdio da sistem nije bio spreman na ovakve odgovore kroz ovakvo nasljeđe", navodi on.
Govoreći o masakru na Cetinju 1. januara 2025. godine i tragičnog događaja na Cetinju policija je sprovela niz hitnih mjera koje su imale za cilj vraćanja sigurnosti kod građana.
"MUP je sve zaključke Vijeća za nacionalnu bezbjednost 3. januara ispunio u rekordnom roku. Obezbijeđeno je pojačano prisustvo policije, obezbijeđena dnevna ispomoć iz vi&scaron;e organizacionih jedinica, zaposleno je sedam policajaca na neodređeno, formirana su dva nova pozornička reona, izvr&scaron;ena je reorganizacija radnog vremena radi povećanog prisustva policije na terenu, angažovani su dodatni policajci u dežurnoj službi OB Cetinje. OB Cetinje danas broji u kompletnom sastavu 53 policijska službenika. Imamo stopostotnu popunjenost na Cetinju&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
&Scaron;aranović kaže da imamo aktivnu službu Specijalne jedinice policije, koja je 24/7 spremna da u roku od minut po pozivu napusti bazu, kamp na Zlatici, pod punom taktičkom opremom, locira na mjesto aktivne prijetnje, iliti aktivnog strijelca.
"Imamo i helikopter je 24 časa na raspolaganju Specijalnoj jedinici policije", dodaje &Scaron;aranović.
&Scaron;ćepanović se nadovezao na priču &Scaron;aranovića i kazao da su kadrovski kapacitet na Cetinju popunjeni, tačnije, kako je rekao on "iznad popunjenog".
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/1C_HfdEVnig" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Na dnevnom redu dana&scaron;nje sjednice su: Informacija o aktivnostima koje je Uprava policije preduzela povodom tragičnog događaja na Cetinju od 1. 01. 2025. godine; Informacija o aktivnostima koje je Uprava policije preduzela povodom tragičnog događaja u naselju Medovina, u Op&scaron;tini Cetinje, koji se desio dana 12. 08. 2022. godine; Informacija o postupku vr&scaron;enja provjera za utvrđivanje (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji u obavljanju bezbjednosnih poslova, a koji sprovodi nadležna komisija za provjeru, saglasno odredbama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, kao i utvrđivanja disciplinske odgovornosti i pokretanju postupaka s tim u vezi, te Informacija o postupku zapo&scaron;ljavanja pripadnika policije Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, aktivnostima nadležnih komisija i procedurama, s tim u vezi i tekuća pitanja.
&nbsp;

Šćepanović: OB Cetinje danas broji 53 policijska službenika

SJEDNICA ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU

Sjednica redovnog proljećnjeg zasijedana Skup&scaron;tine Crne Gore zakazana je za 29. maj 2025. godine, a na dnevnom redu je, između ostalog, predlog opozcije za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića.
Na sjednici će se ponovno odlučivati o zakonu o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Početak sjednice zakazan je za 12 sati.

Poslanici 29. maja o inicijativi za smjenu Mandića

NA DNEVNOM REDU I SPORAZUM SA UAE

&nbsp;Crna Gora je mnogo puta u istoriji pokazala kako se brani pravo da bude&scaron; svoj, a danas ima &scaron;ansu da pokaže kako se osvaja budućnost, kazao je premijer Milojko Spajić na svečanosti povodom Dana nezavisnosti.
On je rekao da je za Crnom Gorom milenijumska državotvorna pro&scaron;lost, istorijski kontinuitet koji je neodvojiv dio evropske kulturne ba&scaron;tine i evropske istorijografije.
&ldquo;Dijelili smo sudbinu naroda i država na&scaron;eg kontinenta i sve ono &scaron;to dana&scaron;nja Crna Gora jeste, slika je Evrope u malom&rdquo;, naveo je Spajić.
Kako je rekao, multietničnost, multikulturalnost i multikonfesionalnost, koje su odbranjene kroz sve istorijske vrtloge, vrijednosti su kojima Crna Gora dokazuje gdje su&scaron;tinski pripada.
Spajić je kazao će Crna Gora iduće godine obilježiti dvije decenije nezavisnosti i dodao da je obaveza ove generacije da za veliki jubilej državu povede tamo gdje oduvijek i pripada - u Evropsku uniju (EU).
&ldquo;Naredne dvije godine biće najbolji test ukupnog dru&scaron;tvenog sazrijevanja i spremnosti da zajednički ostvarimo ovaj generacijski san koji nam je sada već na dohvat ruke. Namjera je da do kraja sledećeg godine Crna Gora ispuni sve zahtjeve iz pregovaračkog procesa i da do 2028. postane punopravna članica EU&rdquo;, naveo je Spajić.
Tako ambiciozno postavljan cilj, prema njegovim riječima, zahtjeva angažman dru&scaron;tva u cijelini, efikasniju administraciju, ali i konstruktivnije političare.
Spajić je rekao da Crna Gora nema luksus da izgubi jo&scaron; jednu generaciju najboljih.
Zato je, dodaje on, Vlada odlučna da pregovarački proces sa EU ne bude &ldquo;besomučna birokratska borba&rdquo;, već dru&scaron;tveno-transformativan proces koji će crnogorsko dru&scaron;tvo približiti najvi&scaron;im standardima EU i svijeta.
&ldquo;Želimo da taj proces svoje ishodi&scaron;te prvenstveno ima u domenu obrazovanja. Moramo biti svjesni da bez znanja nema napretka. Bar ne onom brzinom koja je potrebna da vi&scaron;e ni jedna generacija u ovoj zemlji ne čeka obećanu budućnost, već da je živi onako kako je zaslužuje&rdquo;, naveo je Spajić.
On je kazao i da je Crna Gora tokom 19 godina nezavisnosti pozicionirana u međunarodnim okvirima kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, ali da se, sa druge strane, na unutra&scaron;njem planu svjedočilo dru&scaron;tvenim podjelama koje su potpirivane zarad partijskih i ličnih interesa.
&ldquo;Sve nas i ovo, vjerujem, naučilo da je neophodno da se okrenemo sopstvenim snagama, svjesni da nemamo iskrenijih prijatelja od nas samih. Fokusirajmo se na na&scaron;e realne potrebe, izazove i ciljeve. Dozvolimo da znanja i kompetencije, integritet i profesionalizam, inicijativa i liderstvo u potpunosti budu na&scaron;e oruđe u budućem očuvanju dostojanstva i nezavisnosti Crne Gore&rdquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da je sada najvažnije ubrzati zakonodavne reforme, napominjući da proces pristupanja Crne Gore EU nije proces pristupanja Vlade ili Skup&scaron;tine, već zajednička obaveza prema precima i potomcima.
&ldquo;Zato vas noćas sve pozivam da izbjegavamo podjele i u fokusu držimo očekivanja ogromne većine na&scaron;ih građana i građanki, jer njima na kraju odgovaramo i zarad njihovog dobra moramo intenzivno da radimo&rdquo;, poručio je Spajić.
On je kazao da je siguran da će svi opredijeliti za javni interes i svijetlu perspektivu - članstvo u EU.
&ldquo;Siguran samo da ćemo svi pojedinačno, kao i sistem u cijelini, dokazati da smo kadri da se u prelomnom, istorijskom momentu, bez obzira na na&scaron;e razlike, opredijelimo za nesumljivi op&scaron;ti interes, javno dobro i dugoročno svijetu perspektivu - članstvo u EU i bolji standard na&scaron;ih građana&rdquo;, naveo je Spajić.
On je rekao da je Crna Gora mnogo puta u svojoj istoriji pokazala kako se brani pravo da bude&scaron; svoj.
&ldquo;Danas, kada 19. put dočekujemo svoj 21. maj, imamo &scaron;ansu da pokažemo kako se ne samo brani, već i osvaja budućnost. Budućnost u kojoj niko ne ide iz Crne Gore da bi uspio, već ostaje jer je ovo zemlja u kojoj znanje vrijedi vi&scaron;e od bilo koje privilegije&rdquo;, rekao je Spajić.
On je dodao da godi&scaron;njica nezavisnosti treba da bude vi&scaron;e od svečanosti.
&ldquo;Neka bude praznik znanja i izvrsnosti. Podsjetnik da imamo &scaron;ansu koja se ne smije propustiti, državu koju moramo voljeti djelima i budućnost koju ne treba čekati kao čudo, već stvarati kao djelo. U to ime, u ime slavne istorije i jo&scaron; svjetlije perspektive, neka nam je srećan Dan nezavisnosti. Da je vječna Crna Gora&rdquo;, naveo je Spajić.
Svečanosti su prisustvovali najvi&scaron;i državni zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvr&scaron;ne i sudske grane vlasti, kao i diplomatskog kora, medija, nevladinog sektora. Teme

Spajić: Obaveza da za veliki jubilej Crnu Goru povedemo u EU

PORUČIO NA SVEČANOSTI POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

Biv&scaron;i predsjednik i premijer Crne Gore, kao i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je kazao da je danas stanje u regionu lo&scaron;ije nego &scaron;to je bilo prije 10-ak godina, prenosi Avaz.ba.
&ldquo;Čini mi se da je dodatno zamagljena evropska perspektiva svih zemalja regiona. Odgovornost za to je na obje strane &ndash; ima nedovoljno odlučnosti EU da nastavi ujedinjenje Evrope, a na drugoj strani i zbog zapostavljanja reformskog posla regiona&rdquo;, kazao je Đukanović.
U međuvremenu je, ocjenjuje, do&scaron;lo i do pogor&scaron;anja geopolitičkih odnosa.
&ldquo;Rekao bih da je trenutno prisutan i deficit pažnje za na&scaron; region. Postoje naslijeđeni problemi koji ovaj region drže na značajnoj zaostalosti u odnosu na Evropu. Puno je izazova, puno je posla i puno će zavisiti od geopolitičkog raspleta. Imali smo dugo vremena privilegiju da od kraja Hladnog rata imamo stabilne geopolitičke odnose, a sada prisustvujemo rađanju nekog novog geopolitičkog poretka&rdquo;, poručio je.
&Scaron;to se tiče odnosa Crne Gore i BiH, oni su, kazao je, imali različite faze.
&ldquo;Sjetićemo se i ranih 90-ih, sjetićemo se i nesumnjivih gre&scaron;aka u politici Crne Gore, ali sjetićemo se i da je Crna Gora vrlo brzo stala na pravo stanovi&scaron;te i nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti u regionu, između ostalog i zbog uspje&scaron;nog referenduma koji je realizovan. To je bila druga etapa, u vrijeme euroentuzijazma&rdquo;, ističe Đukanović.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući zastoju u procesu evropskog pridruživanja, do&scaron;lo je i do pogor&scaron;anja dobrosusjedskih odnosa.
&ldquo;Kada nemamo dobru dinamiku na evropskom putu, onda vaskrsnu nacionalizmi koji ru&scaron;e dobrosusjedske odnose. Crna Gora je vi&scaron;e nego ikad zapljusnuta uticajima velikosrpskog nacionalizma, zahvaljujući tome mislim da su se pokvarili dobrosusjedski odnosi, uključujući odnose s BiH i Hrvatskom&rdquo;, zaključio je Đukanović.

Đukanović: Kad nemamo dobru dinamiku na evropskom putu, onda vaskrsnu nacionalizmi koji ruše dobrosusjedske odnose

"CG VIŠE NEGO IKADA ZAPLJUSNUTA UTICAJIMA VELIKOSRPSKOG NACIONALIZMA"

Crna Gora je u prethodne dvije godine mogla da zatvori vi&scaron;e od tri pregovaračka poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU), ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović i poručio da država nema vremena za gubljenje i politiku koja nije dovoljno odgovorna.
Milatović je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, kazao da je vi&scaron;e puta rekao da je postavljen ambiciozan cilj, da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine.
"Često govorim o dinamici, posebno u kontekstu reformske agende na unutra&scaron;njem planu. Mislim da je ta dinamika poprilično spora, da u prethodne dvije godine smo mogli zatvoriti mnogo vi&scaron;e od tri pregovaračka poglavlja&ldquo;, rekao je Milatović.
On smatra da se sredinom ove godine, nakon naredne Međuvladine konfrencije, mora podvući crta.
"Ukoliko dinamika ne bude bila dobra, mislim da bi neko morao da snosi političku odgovornost. Crna Gora nema vremena za gubljenje, za politiku koja nije dovoljno odgovorna i ozbiljna&ldquo;, naveo je Milatović.
Građani, prema njegovim riječima, nemaju vremena za stvari koje Crnu Goru skreću sa evropskog puta.
&bdquo;Moja očekivanja su da se stvari ubrzaju, a ukoliko se ne budu ubrzale, mislim da se mora podvući crta i da neko mora da odgovori dru&scaron;tvu i da na kraju zbog lo&scaron;e dinamike snosi političku odgovornost&ldquo;, dodao je Milatović.
Na pitanje novinara da li smatra da bi proces evropskih integracija mogao da bude brži, imajući u vidu prijetnju koja dolazi sa istoka, on je odgovorio da je Crna Gora, u poređenju sa Moldavijom i Ukrajinom, u boljoj poziciji kada su u pitanju potencijalne prijetnje od drugih zemalja, prije &scaron;to je dio NATO-a.
On je dodao da je vi&scaron;e puta govorio o NATO-u kao bezbjednosnoj garanciji koju Crna Gora ima, a koju, nažalost, neke druge države nemaju.
&bdquo;&Scaron;to se tiče evropskog puta, vi&scaron;e puta sam govorio da Crna Gora, kao najnaprednija zemlja, prvo treba da uradi vi&scaron;e na unutra&scaron;njem planu, jer mi se čini trenutno da bi mnogo vi&scaron;e Evropljani željeli da vide Crnu Goru kao dio EU, nego &scaron;to se mi u Crnoj Gori trudimo da isporučimo određene reforme&ldquo;, naveo je Miatović.
On je rekao da ne vidi da se i&scaron;ta uradilo kada su u pitanju zakoni o Skup&scaron;tini i Vladi, zahtjevna reforma izbornog zakonodavstva i druge važne stvari koje su dio reformskog paketa.
"Mislim da fokus mora da bude na tome, ali isto tako kažem da se Crna Gora raduje svakom napretku svih ostalih zemalja kandidata, uključujući i Moldaviju&ldquo;, dodao je Milatović.
On je istakao da je posjeta Sandu snažna potvrda prijateljskih odnosa između Crne Gore i Moldavije i posvećenosti evropskim vrijednostima, saradnji, dijalogu i zajedničkoj evropskoj budućnosti.
Milatović je poručio da Crna Gora, kao zemlja koja prednjači u evropskim integracijama, ima ambiciju da postane 28. članica EU do 2028. godine i da je spremna da sa Moldavijom podijeli iskustva i znanja stečena u m pristupnim pregovorima.
&bdquo;Potpisivanje memoranduma o saradnji u oblasti evropskih integracija dodatno potvrđuje na&scaron;u opredijeljenost tom cilju i daje institucionalni okvir na&scaron;oj saradnji&ldquo;, dodao je Milatović.
Moldavija, kako je naglasio, može da računa na Crnu Goru kao na iskrenog evropskog partnera, kako danas, tako i u budućnosti.
&bdquo;Takođe, Crna Gora kao pouzdana i kredibilna članica NATO-a cijeni saradnju Moldavije sa Alijansom, čime se pokazuje posvećenost te države evropskoj i evroatlantskoj bezbjednosti&ldquo;, naveo je Milatović.
On je rekao da dvije države dijele iste stavove i kada su u pitanju ključna geopolitička pitanja i da se zajednički zalažu za pravo svake države da sama bira svoj spoljnopolitički kurs i saveznike.
Milatović je naveo da, u tom duhu, Crna Gora snažno podržava teritorijalni integritet Moldavije u njenim međunarodno priznatim granicama.
&bdquo;Imamo iste pozicije i kada je riječ o Ukrajini. Crna Gora podržava napore evropskih i američkih saveznika da se stvore uslovi za pravičan i održiv mir u toj zemlji&ldquo;, kazao je Milatović.
On je rekao da, u oblasti ekonomije, robna razmjena i investicije rastu, ali da vjeruje da mogu učiniti mnogo vi&scaron;e.
&bdquo;Zato smo predsjednica i ja imali ideju organizovanja poslovnog foruma privrednika dvije zemlje, jer upravo on može otvoriti vrata snažnijem povezivanju na&scaron;ih privrednih komora i poslovnih zajednica&ldquo;, rekao je Milatović, dodajući da postoji značajan prostor za saradnju u oblastima turizma, poljoprivrede, obrazovanja, nauke, kulture i inovacija.
On je naveo da posebno pozdravlja rad na potpisivanju sporazuma u oblasti obrazovanja i kulture, koji će dodatno ojačati institucionalni odnos između na&scaron;e dvije zemlje.
Sandu je rekla da želi da se prodube odnose između dvije zemlje, koje su, kako je navela, mlade demokratije i obje kandidati za članstvo u EU.
&bdquo;Ono &scaron;to nas ujedinjuje jeste vizija vrijednosti i uvjerenje da pripadamo EU&ldquo;, kazala je Sandu.
Kako je naglasila, budućnost Moldavije i Crne Gore, svih zemalja Zapadnog Balkana i Ukrajine leži upravo u EU.
Prema riječima Sandu, pro&scaron;irenje EU je investicija u budućnost i prosperitet čitave Evrope.
Ona je ocijenila da bi pristupanje Crne Gore i Moldavije EU takođe osnažilo i samu Uniju.
&bdquo;Jer nosimo energiju na&scaron;ih građana, ambiciju za reforme, solidarnost i otpornost dru&scaron;tava koja su odabrala put slobode, demokratije i vladavine prava&ldquo;, navela je Sandu.
Ona smatra da je Crna Gora ostvarila važan napredak na putu pristupanja EU, kao i da Moldavija takođe napreduje odlučno.
&bdquo;Saglasili smo se da produbimo koordinaciju i razmjenu iskustava, naročito kada je u pitanju dobro upravljanje, energetska politika, digitalna transformacija&ldquo;, navela je Sandu.
Moldavija, kako je dodala, ima mnogo toga da nauči i zahvalna je na crnogorskoj podr&scaron;ci i otvorenosti na tom putu.
Sandu je kazala da su ona i Milatović razgovarali i o značaju produbljivanja bilateralnih odnosa u oblastima koje su bitne za građane Crne Gore i Moldavije u njihovom svakodnevnom životu.
&bdquo;Vidimo prostor za saradnju u oblasti poljprivrede. Turizam je jo&scaron; jedna od zajedničkih oblasti na kojima možemo raditi, jer Moldavci sve vi&scaron;e doživljavaju Crnu Goru kao svoje turističko odredi&scaron;te. Nadam se da će to važiti i u suprotnom smjeru&ldquo;, dodala je Sandu.
Ona je istakla da ne traže nikakve prečice.
&bdquo;Tražimo da se priključimo EU i da doprinesemo budućnosti Unije. Svjesni smo da ono &scaron;to je potrebno nije jednostavno, ali smo posvećeni ispunjenju istog&ldquo;, rekla je Sandu.
Ona je zahvalila Milatoviću na, kako je navela, kontinuiranom prijateljstvu.
&bdquo;Moldavija i Crna Gora idu ovim putem zajednički, nijesmo jedni drugima konkurenti, već treba da budemo solidarni, a na&scaron; uspjeh ne samo da je moguć, već je tu na dohvat ruke&ldquo;, kazala je Sandu.
Ona je, odgovarajući na pitanje novinara, rekla da su posvećeni tome da učine Moldaviju spremnom za integraciju do 2030 godine, ali da se takođe nadaju da će zavr&scaron;iti pregovore do 2028.
To je, prema riječima Sandu, veoma ambiciozno.
&bdquo;Ali vjerujem, ozbiljni smo ljudi i radimo naporno ka tom cilju. Postoje brojni izazovi i reforme koje treba da ispunimo, najteže su one u sektoru pravosuđa, kao i snaženje kapaciteta institucija&ldquo;, navela je Sandu.
Ona je ocijenila da najveći izazovi dolaze spolja.
&bdquo;Potrebno je prije svega da imate mir da biste mogli reformisati dru&scaron;tvo i napredovati. Danas Moldavija ima mir upravo zahvaljujući hrabrosti Ukrajinaca, ali zavaljujući i podr&scaron;ci zemalja koje nastavljaju da podržavaju Ukrajinu&ldquo;, istakla je Sandu.
Proces integracija, kako je navela, je proces koji je zasnovan na zaslugama i takav i treba da bude.
&bdquo;Naravno sada postoji prilika, prepoznajemo veću otvorenost među državama članicama kada je u pitanju proces pro&scaron;ireja i veću posvećenost institucija u Briselu. Potrebno je da nastavimo da radimo naporno kako ne bismo prpustili ovu priliku&ldquo;, naglasila je Sandu.

Milatović: Sredinom godine podvući crtu - ako dinamika EU integracija ne bude dobra, neko bi morao da snosi političku odgovornost

SAOPŠTIO NAKON SASTANKA SA PREDSJEDNICOM MOLDAVIJE

Biv&scaron;i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i nekada&scaron;nji premijer Du&scaron;ko Marković kazao je da njegovo saslu&scaron;anje na dana&scaron;njoj sjednici skup&scaron;tinskog Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje &bdquo;crnih trojki", po svojoj prirodi nema pravnu logiku.
Kazao je da je, ovaj dan, ipak, dobar za crnogorsku demokratiju i razvoj dru&scaron;tva.
"Ovdje sam na va&scaron; poziv sa svije&scaron;ću da dolazim na saslu&scaron;anje koje po svojoj prirodi nema pravnu logiku. Ovim želim da pokažem da je obaveza svih rukovodilaca državnih organa da se odazovu razgovorima koji za cilj mogu imati snaženje dru&scaron;tva i institucije", istakao je Marković.
Kaže da je cijeli svoj profesionalni angažman posvetio jačanju institucija i građenju povjerenja u njih.
"I onda kada su bile nedostatne i ugrožene. Primjerom se to najbolje ljudi i zato sam danas i ovdje. Iako ovaj poziv ima čisto političke konotacije, ostaviću ih za neko drugo vrijeme", poručio je Marković.
Kaže da je floskula o njemu "kao čuvaru svih tajni", nesuvisla, te da su o svemu na čemu je radio znali njegovi pretpostavljeni kao i operativci.
"Danas je prilika i da razjasnimo jednu floskulu. Ne postoji ni&scaron;ta &scaron;to samo ja znam. Sve &scaron;to ja znam znaju i operativci koji su prikupljali inforlmacije, znaju i analitičari koji su ih pretakali u izvje&scaron;taje i analize, znaju moji tada&scaron;nji pretpostavljeni koje smo informisali u skladu sa zakonom", kaže Marković.&nbsp;
Pitanja
Poslanik NSD-a Jovan Vučurović govorio je o ubistvu Gorana Žugića, i naveo da je cijela istraga sprovedena tranjavo.
"Znate li i&scaron;ta o dokumentaciji koju je Goran Stanjević dostavio Žugiću neposredno prije ubistva. Da li je možda Stanjević pomenutu dokumentaciju dostavio Vama?", upitao je Vučurović.
Marković je odgovorio da ne poznaje Stanjevića, i da ga nikada u životu nije sreo, niti je dobio dokumentaciju.
"Nijesam bio u posjedu te dokumentacije i ne znam &scaron;ta je njen sadržaj", rekao je Marković. &nbsp;Kaže da nikada nije imao kontakte ni sa kakvom mafijom, ni italijanskom niti crnogorskom.&nbsp;
"Te strukture nijesu imali priliku da mi priđu", naveo je Marković. "Ja mafija&scaron;ima nijesam dozvoljavao da mi priđu, mafija&scaron;i su bili moja meta. Ne lično nego moje službe", istakao je Marković.
Vučurović je pitao Markovića i o ubistvu urednik Dana Du&scaron;ka Jovanovića, i ukazao na nedavnu izjavu policijskog službenika koji je na televiziji rekao da je dolazilo do opstrukcije istrage u samoj Upravi policije.
Marković nije upoznat o ovim informacijama.
"Ne znam da postoje informacije o opstrukcijama policijskim vezanih za ubistvo Du&scaron;ko Jovanovića. Ako je tako, neka se istraži. Danas je i sudstvo i policija i tužila&scaron;tvo oslobođeno uticaja biv&scaron;e vlasti pa neka istraže", rekao je Marković.
Vučurović je pokazao &scaron;emu organizatora i nalogodavaca ubistva Du&scaron;ka Jovanovića koja se pojavila u medijima.
"Da li ste vidjeli ovu &scaron;emu, i možete li nam otkriti koja su puna imena. U dokumentima se navodi da se pod organizatorima navode incijali D.M., policija, i SDB. Da li je ovaj policajac Vas označio pod tim incijalima?", pitao je Vučurović.
Marković kaže da nije vidio nikakvu &scaron;emu, da mu nije poznato, ali da pretpostavlja da taj inicijal odgovara njegovom imenu i prezimenu.&nbsp;
"Ali ni&scaron;ta mi to ne znači, niti mi stvara bilo kakvu nervozu. Služba Državne bezbjednosti nije bila organizator ni tog ni bilo kog ubistva. Da li je neko iz službe to radio, ja te informacije nemam, ali ako jeste i treba da odgovara", istakao je Marković.
Istakao je da je postojala Sedma uprava, ali da nema saznanja da je ta služba bila "politička batina".
Vučurović je ukazao i na pu&scaron;ku kojom je ubijen Jovanović, a koja, kako se sumnja potiče iz depoa ANB-a, i pitao ga je o uni&scaron;tavanju službenih zabilje&scaron;ki.
Marković kaže da nema informacije da pu&scaron;ka kojom je ubijen Jovanović bila iz rezervnog depoa. "Ja te informacije nemam, čuo sam ih u medijima", istakao je Marković.
Predložio je poslanicima da podatke pribave od tužila&scaron;tva, i da traže da se otvore dosijei.
Vučurović je istakao da je nezadovoljan odgovorima, i da je zaključio da se Marković nije ni&scaron;ta pitao.&nbsp;
"Iako ste trebali da budete na izvoru većine informacija u odnosu na pitanja koja smo postavili, ispostavilo se da &nbsp;niste", kazao je Vučurović.&nbsp;
Vučurović je istkaoa i da je nezadovoljan djelovanjem sudstva, koje je "bruka Crne Gore, rak rana Crne Gore".
Pitao je da li je automobil koje je kori&scaron;ćeno za ubistvo Du&scaron;ka Jovanovića pripadalo MUP-u i ko ga je koristio.
Poslanik DPS-a Oskar Huter zahvalio je Markoviću &scaron;to je do&scaron;ao na saslu&scaron;anje, i tražio poja&scaron;njene na koji način je ANB od 2005. godine bila struktuirana?
"Kako se tada ANB bavila kriminalnim slučajevima?", pitao je Huter.
Du&scaron;ko Marković kaže da je oktobra 1998. godine do&scaron;ao na rukovodeću poziciju službe Državne bezbjednosti.&nbsp;
"Ovo &scaron;to je radila služba moralo je biti verifikovano od strane ministra unutra&scaron;njih poslova. To je bio period od 1998. do 2005. godine. To je bio period kada imamo i političku krizu, i to je period kada je Crna Gora bila izožena velikom bezbjednosnom i obavje&scaron;tajnom pritisku. To je bio period kada je svakoga dana u CG postojao strah za neki ozbiljan bezbjedonosni događaj", istakao je Marković.&nbsp;
Kaže da je iz tih razloga Crna Gora i 1999. godine uvedena u vanredne stanje, čemu je, kako navodi, doprinio Sobodan Milo&scaron;ević.
"Crna Gora je u toj situciju morala da uđe u veoma brzu reformu bezbjednosnog sektora, primljeno je preko 20. 000 službenika, ali Crna Gora je sačuvala mir", istakao je Marković.&nbsp;
Kaže da je on tada doprinio očuvanju mira, i sprečavanju prelivanja rata iz drugih država.
Kaže da se u tom periodu služba nije mogla baviti rje&scaron;avanjima kriminalnih djela.
"Služba nije mogla po zakonu da se bavi gonjenjem i procesuiranjem počinilaca krivičnih djela", tvrdi Marković. Pročitao je koje su nadležnosti policije i tužila&scaron;tva u slučaju procesuiranja ili gonjenja počinilaca krivičnih djela.&nbsp;
Kaže da DB niti ANB nije imao takva ovla&scaron;ćenja.
"To je bilo te&scaron;ko vrijeme, koje je nametnulo Crnoj Gori da nahrani svoje stanovni&scaron;tvo", podsjetio je Marković.
Kaže da je on, takođe, bio ugrožen.
"I ja sam bio ugrožen a o tome ne pričam. Ja sam nosio pancir, ali o tome ne pričam. Najugroženiji na Balkanu 1999. godine je bio Milo Đukanović", istakao je Marković.
"Nijesmo bili ljudi koji su bili zatvoreni u sobi i planirali kako da dođemo glave nekome ko je protiv nas. Mnogi su sami krivi za svoje sudbine, ali o tome ne želim da govorim", istakao je Marković.
Poslanik SNP-a Bogdan Božović pitao je Markovića o ubistvu Du&scaron;ka Jovanovića.
Božović je pitao Markovića na kojoj je funkciji bio u momentu ubistva Jovanovića, te kako je moguće da je Jovanoviću u dužem vremenskom periodu bio život ugrožen a da nisu reagovale državne institucije?
Marković kaže da kada je Jovanović iznio da je bezbjednost ugrožena i da iza toga stoji DB, "ja sam obavio razgovor sa ministrom Jovićevićem , rekao mu da je riječ o te&scaron;koj kvalifikaciji na račun službe i da je moj predlog kao ministar otvori predmet i pokrene istragu.
"Jovićević je rekao da je to njegov posao a ne moj, i da je on u kontaktu sa porodicom", istakao je Marković. Marković kaže da je čak predložio da se odradi bezbjednosna procjena Jovanoviću.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević tvrdi da je cilj ovog Odbora pravljenje teatra. Zahvalio je Markoviću &scaron;to je do&scaron;ao na saslu&scaron;anje.
Tražio je informacije o napadu na Jevrema Brkovića i ubistva njegovog tjelohranitelja.&nbsp;
Poslanik Demokrata Momčilo Leković kaže da neko ko je godinama bio na čelu državne bezbjendosti, treba da dođe i da govori o užasnim stvarima koje su se de&scaron;avale tih godina.
"Mene interesuje na koga ste mislili, i da li ste mislili na Mila Đukanovića u momentu kada ste rekli da "ne postoji ni&scaron;ta &scaron;to samo Vi znate?", upitao je Leković.&nbsp;
"U vi&scaron;e javnih izjava implicirali ste da je služba državne bezbjednosti spremna za likvidacije, &scaron;ta znači to?", istakao je Leković prilikom postavljanja pitanja.&nbsp;
Pitao je Markovića i &scaron;ta zna o prebijanju boksera &nbsp;Aleksandra Sa&scaron;e Pejanovića.
Lider DNP-a Milan Knežević podsjetio je Markovića da je skoro tri decenije pokrivao veoma važne pozicije&nbsp;
"Volio bih da nismo nikad formirali ovaj Anketni odbor, i da su sudovi u tužila&scaron;tva radili svoj posao", istakao je Knežović.&nbsp;
Tražio je informacije ko je iz bezbjednosnog sektora znao sve ove informacije, i da li je razmjenjivao podatke sa Đukanovićem.
"Ko je nalogodavac napada na Predraga &Scaron;ukovića? Kod Petra Komnenića ste komentari&scaron;ući taj slučaj rekli da je cilj bio da Vama nanese &scaron;tetu. Ko je htio da Vam nanese &scaron;tetu?", pitao je Knežević.
Marković kaže da nema odgovor na ovo pitanje.&nbsp;
"Ne znam. Bio sam veoma zainteresovan da saznam, jer to je bio veoma bitan trenutak za Crnu Goru. Imali smo neke operativne podatke da će doći do nekog incidenta", istakao je Marković.
Sumnja da iza toga stoje politički motivi, i da je iz Srbije stigao podatak iz jedne kafane da će se ne&scaron;to u Crnoj Gori desiti &scaron;to će onemogućiti Markovića da bude premijer.
Kaže da su izjave pukovnika Aleksića koji je u emisiji rekao da je upravo Marković nalogodavac besmislene.
Knežević je podsjetio je da je Marković izjavljivao da je i prije atentata imao informacije o ugroženoj bezbjednosti Du&scaron;ka Jovanovića.
"Da li ste ikada zvali Jovanovića da vr&scaron;i pritisak na novinare da ne potenciraju teme koje se Vas tiču? Da li ste prije i poslije atentata imali sastanke sa Du&scaron;kom Golubovićem i Zoranom Lazarevićem? Da li postoje službene zabilje&scaron;ke o tome? Jeste li se sastajali sa članovima zemunskog klana u UIKS-u?, pitao je između ostalog Knežević.&nbsp;
Pitao je da li je tačno da je od Jovanovića tražio da proda "Dan".
"Ja sam sa Jovanovićem dok smo bili u jedinstvenom DPS-u bio veoma blizak. Politička podjela odvela nas je na različite strane. Zvao sam ga kad je objavljeno u Danu u NP Durmitor izlovljavam pastrmku dinamitom", istakao je Marković. Kaže da je tražio demant, koji nije dobio na naslovnom strani.&nbsp;
"Drugi smo put se vidjeli na njegov poziv. Rekao je da je odlučio da on svoj udio u Danu proda. On je pitao i rekao da postoje razlozi koji ga ne drže motivisanim da radi u Danu i da li bi imao nekog ko bi mogao biti zainteresovan da to proda", kaže Marković.&nbsp;
Nije se, kako tvrdi, oko toga interesovao ne&scaron;to posebno.
Na pitanje za&scaron;to je ubijen Beli Raspopović, Marković je kazao da sve &scaron;to zna je da iza ubistva Raspopovića stoji kriminalni milje Srbija &ndash; Republika Srpska, ali ne zna &scaron;ta su motivi.
Andrija Nikolić (DPS) ocijenio je da je potreba za kreiranjem ovog Anketnog odbora pokazatelj nesposobnosti aktuelne većine.
Pitao je Markovića da govori o povezanosti obavje&scaron;tajnih službi Srbije i Crne Gore.
Marković je rekao da je saradnja obnovljena tek kasnije, nakon 2005. godine, kada je Bulatović do&scaron;ao na čelo BIA-e.&nbsp;
"Ta saradnja je bila dobra i korektna, mnogo bolja nego u prethodnom periodu. Krajem devedesetih nije postojala ni saradnja ni povjerenje", istakao je on.
&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Xy4kwwnzogo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Marković: Predložio sam da se odradi bezbjednosna procjena Jovanoviću, služba Države bezbjednosti nije organizovala ubistvo urednika "Dana"

"NAJUGROŽENIJI NA BALKANU 1999. BIO JE MILO ĐUKANOVIĆ"

Dok se Crna Gora suočava s najdubljom krizom političkog povjerenja i identitetske nesigurnosti od obnove nezavisnosti, postaje sve jasnije da je crnogorski identitet &ndash; kako u zemlji, tako i u dijaspori &ndash; sistemski potisnut, obesmi&scaron;ljen i prepu&scaron;ten stihiji. U dru&scaron;tvu preplavljenom nacionalističkim parolama, izblijeđelim evropskim obećanjima i odsustvom državne strategije, Crnogorci postaju manjina u vlastitoj zemlji i nevidljiva zajednica van njenih granica, pi&scaron;e Pobjeda.
Ra&scaron;o Vučinić, predsjednik Udruženja Crnogoraca u Srbiji, u razgovoru za Pobjedu otvoreno govori o stanju u Crnoj Gori, zabludama poslije političkih promjena 2020. godine i potpunoj zapu&scaron;tenosti crnogorskog identiteta &ndash; posebno među iseljenicima.
Matica ćuti
&ldquo;Nijesmo ni politički prisutni, a ni kulturno vidljivi &ndash; a matica ćuti&rdquo;, kaže on, ukazujući da se Crnogorci u Srbiji danas bore i za elementarno pravo da postoje kao narod.
Vučinić komentari&scaron;e aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i nagla&scaron;ava da Crna Gora danas izgleda kao jedno nezrelo političko dru&scaron;tvo u cjelini.
&ldquo;Ekstremističke nacionalne parole postale su dio svakodnevice, dok je evropski put Crne Gore u&scaron;ao u najdublji zastoj od obnove nezavisnosti. Umjesto evropskog uticaja, dominantnu ulogu igra američki lobi, dok Njemačka, iako najangažovanija, ne uspijeva da povrati inicijativu u okviru EU agende. Politički osvje&scaron;ćeniji dio građana povukao se u apstinenciju jer u postojećim partijama ne vidi ni tračak nade za stabilizaciju države i osnaživanje institucija. Mlade generacije su pasivne, ne zbog lijenosti, već zbog dubokog razočaranja. Oni koji se politički angažuju to najče&scaron;će rade vođeni ličnim interesom, a ne idejom op&scaron;teg dobra&rdquo;, poručuje Vučinić.
Navodi da dru&scaron;tveni impuls za promjenom &ndash; volja da se ne&scaron;to su&scaron;tinski popravi &ndash; gotovo da ne postoji. Takođe ocjenjuje da su vrijednosti na kojima počiva Evropska unija sve udaljenije od Crne Gore.
&ldquo;U takvom ambijentu, te&scaron;ko je zamisliti političku scenu naredne četiri godine ukoliko u njoj i dalje dominiraju iste partije, isti ljudi i obrasci pona&scaron;anja. Ipak, vjerujem da će doći do preokreta. Ovakav odnos prema državi, iz ugla običnog čovjeka, jednostavno nije održiv. Vjerujem da će se mladost probuditi iz dubokog političkog sna i, uz podr&scaron;ku iskusnih intelektualaca i dokazanih profesionalaca, povesti Crnu Goru putem koji će se bitno razlikovati od ovog kojim danas tumara&rdquo;, kazao je.
Smatra da se identitet i interesi crnogorskog naroda u Crnoj Gori danas ne &scaron;tite na adekvatan način.
&ldquo;Nacionalna politika u Crnoj Gori u potpunosti je pogre&scaron;no postavljena &ndash; ne ostavlja prostor za okupljanje građanski orijentisanih birača, niti nudi viziju koja bi prevazi&scaron;la hronične podjele. Građanima je dosta vje&scaron;tačkih sukoba i retorike pro&scaron;losti; očekuju nove platforme koje će ponuditi realne odgovore i put ka jedinstvu. Državni organi danas ignori&scaron;u identitetske teme, smatrajući ih zavr&scaron;enim ili nevažnim, ali to je iluzija &ndash; jer živimo na Balkanu, gdje takve teme i dalje oblikuju stvarnost&rdquo;, ističe Vučinić dodajući da ne zagovara agresivnu nacionalnu politiku.
Kaže da ona nije u duhu crnogorske političke kulture &ndash; ali je neophodno razviti novi, zreo oblik identitetskog dijaloga, koji će omogućiti da ta pitanja konačno budu zatvorena.
&ldquo;Tek kada prevaziđemo opsesiju pro&scaron;lo&scaron;ću, možemo se okrenuti budućnosti u kojoj će glavne teme biti nauka, kultura, sport i moderna infrastruktura. Nema stabilne države bez zdravog dru&scaron;tva &ndash; a mi smo, nažalost, to dru&scaron;tvo u međuvremenu potpuno zanemarili&rdquo;, poručuje Vučinić.
Nakon famozne smjene vlasti 2020. godine, mnogi su, smatra on, očekivali da će se polarizacija u dru&scaron;tvu smanjiti &ndash; posebno jer su oni koji su se godinama predstavljali kao &bdquo;ugroženi&ldquo; preuzeli vlast na gotovo svim nivoima.
&ldquo;Postojala je i nada da će se srbijanska politička elita konačno povući iz crnogorskih identitetskih pitanja. Međutim, tada sam javno istupao sa stavom da će situacija postati jo&scaron; gora. Danas, nažalost, moram da konstatujem da sam bio u pravu. Za&scaron;to? Srbija je od Crne Gore očekivala radikalne zaokrete u nacionalnoj politici, a zauzvrat je dobila premijera Zdravka Krivokapića &ndash; čovjeka koji se jasno izja&scaron;njava kao nacionalni Crnogorac i koji je odbio da potpi&scaron;e Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Treba biti precizan: pokojni mitropolit Amfilohije ga je i predložio na tu funkciju, ali mu je dao vrlo specifične smjernice. Možda će me zbog ovoga mnogi napasti, ali ostaje činjenica da je Amfilohije u posljednjoj godini života značajno revidirao svoje stavove, kako o nacionalnim, tako i o crkvenim pitanjima. Litije su počele pod trobojkama, ali su zavr&scaron;ene pod crnogorskim državnim zastavama &ndash; isključivo po njegovoj odluci. Od negiranja autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, do&scaron;ao je do pozicije da javno zagovara njenu punu samostalnost&rdquo;, poručuje Vučinić dodajući da je ovo važno razumjeti da bismo shvatili put Zdravka Krivokapića, koji je, paradoksalno, vrlo brzo nakon &scaron;to je postao premijer, za Beograd postao veći problem nego &scaron;to je to bio Milo Đukanović.
Politička polarizacija
&ldquo;Upravo ta dinamika dodatno produbljuje političku polarizaciju, a njena posljedica je i osjećaj nesigurnosti Crnogoraca u Srbiji &ndash; koji su sve vi&scaron;e svedeni na status nepoželjne manjine&rdquo;, objasnio je Vučinić.
Kao pripadnik Crnogoraca u Srbiji tvrdi da se trenutno suočavaju sa mnogim problemima &ndash; od kulturne vidljivosti do političke reprezentacije.
&ldquo;U političkom smislu, Crnogorci u Srbiji danas praktično ne postoje &ndash; i vjerovatno jo&scaron; dugo neće postojati, jer je za ozbiljno političko pozicioniranje neophodno najprije probuditi identitetsku svijest. A to je nemoguće bez snažnijeg prisustva matične države u dijaspori i bez ozbiljne, dugoročne strategije &ndash; koje, nažalost, nikada nije bilo. Kulturna vidljivost Crnogoraca u Srbiji svodi se na povremene lokalne događaje koje organizuje nekolicina zavičajnih udruženja, najče&scaron;će jednom godi&scaron;nje. Takvi napori, iako dragocjeni, nijesu dovoljni za očuvanje kulture i tradicije. Ipak, treba odati priznanje tim udruženjima &ndash; jer sve &scaron;to rade, rade samostalno, s mnogo entuzijazma i bez sistemske podr&scaron;ke&rdquo;, smatra Vučinić.
O tzv. Nacionalnom savjetu Crnogoraca u Srbiji kaže da nema ni potrebe govoriti.
&ldquo;Javna je tajna kako je formiran, ko stoji iza njega i čije interese zaista zastupa. Jedini realni oslonac koji Crnogorci u Srbiji mogu imati dolazi iz same Crne Gore &ndash; kroz ministarstva vanjskih poslova i dijaspore. Tu postoji ogroman prostor za unapređenje odnosa, a postoji i dovoljno stručnog kadra među nama u Srbiji koji godinama radi na ovom pitanju. Već imamo razrađenu strategiju koja bi, uz minimum političke volje iz matice, mogla donijeti ozbiljan iskorak u afirmaciji i za&scaron;titi crnogorskog identiteta u Srbiji. Iz Srbije je krenulo uru&scaron;avanje crnogorskog identiteta, iz Srbije mora krenuti i povratak crnogorskim nacionalnim korijenima&rdquo;, poručuje Vučinić.
Crnogorci u Srbiji, po njegovim riječima, nemaju prostora za očuvanje svog identiteta, jezika i kulture.
&ldquo;Mi za to ne možemo kriviti Srbiju koja tako sprovodi svoju nacionalnu politiku, ukoliko je na&scaron;a matica već decenijama nezainteresovana. Mi treba da uradimo ono &scaron;to je do nas, a onda će nas Srbija možda vi&scaron;e cijeniti i pružiće nam veći prostor kako bismo se bavili očuvanjem svog identiteta. Najlak&scaron;e je kriviti Srbiju, ali to nije korektno jer &scaron;to bi se ona bavila Crnogorcima ukoliko ni Crnu Goru ne zanimaju&rdquo;, zaključuje Vučinić.
Neće im uspjeti da prekrajaju istoriju i skrnave dukljanske temelje
Vučinić, komentari&scaron;ući održavanje Sabora Srpske pravoslavne crkve na lokalitetu Duklje, ističe da poku&scaron;aji prekrajanja istorije i skrnavljenja dukljanskih temelja ne samo da neće uspjeti, već će dodatno ubrzati proces identitetskog buđenja u Crnoj Gori.
&ldquo;Građani sve jasnije vide razliku između političke mitologije i istorijskih činjenica &ndash; a to je prvi korak ka istinskoj emancipaciji crnogorske svijesti. Duklja je prva crnogorska država i kraljevina &ndash; o tome su nas učili čak i srpski istoričari, sve donedavno. Srpska pravoslavna crkva je dugo s prezirom gledala na pomen Duklje, a Crnogorci su često nazivani &bdquo;Dukljanima&ldquo; u pogrdnom kontekstu. Za neke je to bila uvreda &ndash; za nas, to je ime kojim s ponosom označavamo vlastiti državni i kulturni kontinuitet. Ne ulazim dublje u istoriografske rasprave &ndash; za to postoje daleko stručniji &ndash; ali ako se zna da se Stefan Prvovjenčani u vlastitoj povelji iz Žiče naziva prvim srpskim kraljem, onda je jasno da vladari Duklje ne mogu biti svrstavani u srpsku istoriju. U naučnim krugovima već odavno postoji konsenzus: Ra&scaron;ka je bila prva srpska država, a Duklja prva crnogorska&rdquo;, poručio je Vučinić.
SPC sve vi&scaron;e razara i dijeli zajednicu
Komentari&scaron;ući izjavu mitropolita Joanikija o Pavlu Đuri&scaron;iću, koju su mnogi okarakterisali kao veličanje ratnog zločinca, Vučinić je kazao da, nažalost, izjava mitropolita Joanikija jo&scaron; jednom potvrđuje koliko se crkva udaljila od izvornog jevanđeljskog učenja.
&ldquo;Umjesto da bude glas pomirenja i duhovne sabornosti, Srpska pravoslavna crkva je sve vi&scaron;e postala instrument etnofiletizma &ndash; izopačenog spoja vjere i nacionalizma &ndash; koji razara i dijeli zajednicu. Veličanje figura poput Pavla Đuri&scaron;ića, koji je istorijski dokumentovano sarađivao sa fa&scaron;ističkim okupatorima, potpuno je neprihvatljivo i sramotno, posebno kada dolazi iz crkvenih krugova. Baviti se i danas, u 21. vijeku, narativima četnika i partizana znači svjesno zadržavati dru&scaron;tvo u rovovima pro&scaron;losti, umjesto da se otvore putevi ka pomirenju i zajedničkoj budućnosti&rdquo;, kazao je Vučinić poručujući da je istorija jasna: zna se ko je bio na strani antifa&scaron;ističke borbe, a ko je primao čelične krstove od Hitlera.
&ldquo;Te teme bi, da je sreće, bile zatvorene i prevaziđene. Crkva bi trebalo da bude prva koja odbacuje svaku vrstu nacionalističke isključivosti &ndash; jer je upravo nacionalizam, u svojoj su&scaron;tini, najveća jeres protiv hri&scaron;ćanskog učenja o ljubavi, miru i zajedni&scaron;tvu&rdquo;, istakao je Vučinić.
&nbsp;

Predsjednik Udruženja Crnogoraca u Srbiji: Crnogorski identitet sistemski potisnut, obesmišljen i prepušten stihiji

"GRAĐANIMA JE DOSTA VJEŠTAČKIH SUKOBA I RETORIKE PROŠLOSTI"

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ogradilo se od izjave Aleksandra Obradovića, otpravnika poslova crnogorske Ambasade u Rusiji, navodeći da ne odražava državnu spoljnopolitičku orjentaciju.
Obradović je na Međunarodnom forumu &ldquo;Balkanski dijalog 2025: Crna Gora i Rusija&rdquo; 10. marta u Sankt Peterburgu rekao da su Rusija i Crna Gora &ndash; dvije zemlje, jedna du&scaron;a:
&ldquo;Na&scaron;e narode povezuje ne&scaron;to jače od trenutne politike, trajnije od dokumenata i sporazuma. Ujedinjuje nas zajednička vjera, osjećaj pravde i časti. Povezuje nas istorija. Rusija i Crna Gora &ndash; dvije zemlje, jedna du&scaron;a. Dva naroda, jedno srce. Put koji je davno utaban ne smije biti izgubljen, uprkos trenutnom stanju međudržavnih odnosa.&rdquo;
Crna Gora, članica NATO-a od 2017. i kandidat za članstvo u EU, u skladu sa spoljnom politikom Brisela, uvela je sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Na upit Radija Slobodna Evropa iz Ministarstva su naveli da izjava Obradovića &ldquo;ne odražava vanjskopolitičku orjentaciju Crne Gore&rdquo;.
&ldquo;Data je bez konsultacije i saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova, zbog čega su, u odnosu na navedeni postupak, preduzeti odgovarajući koraci&rdquo;, navodi se u odgovoru.
Obradović nije odgovorio na upit RSE poslat 14. marta vezano za spornu izjavu i eventualne posljedice.
Iz Ministarstva su naveli da je Obradović na poziciji trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Moskvi, koji, kao trenutno jedini diplomata u tom diplomatskom predstavni&scaron;tvu, privremeno obavlja dužnost otpravnika poslova.
Na sajtu Ministarstva nema informacija o njegovom prethodnom radu, biografiji.
Pozicija otpravnika poslova se koristi kada ambasador nije imenovan ili je odsutan.
Crna Gora, od promjene vlasti 2020, nakon koje su smijenjeni dotada&scaron;nji ambasadori ima problema sa popunjavanjem diplomatske mreže. Trenutno nema imenovane ambasadore u dvadesetak država, uključujuči i Moskvu.
U martu 2024. godine, kandidat za ambasadora Crne Gore u Rusiji, Milo&scaron; Radinović, povukao je kandidaturu nakon &scaron;to je otkriveno da ima rusko državljanstvo i političke veze sa strankom Rodina, koja je u savezu sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina.
Od tada se čeka na novi predlog za mjesto ambasadora u Moskvi koje je na osnovu partijskih dogovora &ldquo;pripalo&rdquo; proruskoj Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića.
Ta partija se zalaže se za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova, izlazak iz NATO-a.
Odnosi Crne Gore i Rusije kroz godine
Od obnavljanja nezavisnosti 2006. Crna Gora je sa Rusijom imala dobre odnose. Sve do 2014. kada se zbog ruske aneksije Krima pridružila evropskim sankcijama Moskvi, usagla&scaron;avajući svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom.
Oni su dodatno pogor&scaron;ani nakon &scaron;to je Specijalno državno tužila&scaron;tvo za poku&scaron;aj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori, oktobra 2016., optužilo dvojicu ruskih državljana, osam srpskih, te lidere proruskog Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andriju Mandića.
Slučaj se povezuje sa poku&scaron;ajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO-u. Godinu kasnije Crna Gora je postala članica NATO-a &scaron;to je zvanična Moskva o&scaron;tro kritikovala.
Na vlasti je tada bila Demokratska partija socijalista(DPS) koja je smijenjena 2020. godine. Svi optuženi koji su 2019. bili prvostepeno osuđeni, u novom postupku 2024. su oslobođeni.
Lideri Demokratskog fronta od 2020. su dio nove parlamentarne većine.
Kada je Evropska Unija uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu to je učinila i Crna Gora prateći spoljnu politiku Brisela.
Moskva je marta 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje &ldquo;vr&scaron;e neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba&rdquo;.
U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, uz obrazloženje da su njihove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Kao kontramjeru, Rusija je 24. marta jednog diplomatu iz crnogorske ambasade u Moskvi proglasila personom non grata.
Ipak od dolaska proruskih kadrova stranaka biv&scaron;eg Demokratskog fronta na brojne pozicije u državi uključujuči postavljenje Andrije Mandića na mjesto &scaron;efa parlamenta nije bilo političkih konfrontacija između zvanične Moskve i Podgorice.
Ove partije zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.

Ministarstvo vanjskih poslova se ogradilo od izjave otpravnika poslova Ambasade u Moskvi

OBRADOVIĆ SAOPŠIO SA RUSIJA I CRNA GORA - DVIJE ZEMLJE, JEDNA DUŠA

Dana&scaron;nji poku&scaron;aj ubistva u centru Podgorice, koji se dogodio usred dana, jo&scaron; je jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno, ocijenio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
&ldquo;Postavlja se pitanje &scaron;ta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku. Da li su fotelje preče od svega, pa i od bezbjednosti građana&rdquo;, napisao je Eraković u objavi na mreži X.
Iz Uprave policije ranije danas je saop&scaron;teno da je u pucnjavi, koja se dogodila u podgoričkom naselju City kvart ranjen I.N.

Eraković: I današnji pokušaj ubistva potvrđuje da se građani ne osjećaju sigurno, a niko iz sektora bezbjednosti ne podnosi ostavku

OCJENJUJE POSLANIK DPS-A

Crna Gora podžava Ukrajinu u dostizanju pravednog i trajnog mira, to je poručio&nbsp; predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog kabineta, on je sa Zelenskim razgovarao na marginama Samita Evropske političke zajednice.
Navodi se da su Milatović i Zelenski razgovarali o bilateralnim odnosima i aktuelnim de&scaron;avanjima na globalnoj političkoj sceni.
Milatović je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije (EU) koja je donijela odluku o privremenoj za&scaron;titi raseljenih lica iz Ukrajine.
"Time je odobreno vi&scaron;e od deset hiljada boravi&scaron;nih zahtjeva.&Scaron;to je čini jednom od zemalja sa najvećim brojem Ukrajinaca koji su dobili privremenu za&scaron;titu u odnosu na broj stanovnika", naveo je Milatović.
Na sastanku je posebno pozdravljen početak pregovora Ukrajine o pristupanju EU, uz potvrdu da će Crna Gora, kao najnapredniji kandidat i buduća članica EU, ostati snažan zagovornik ukrajinskih evropskih ambicija, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, Milatović i Zelenski razmijenili mi&scaron;ljenja i o aktuelnim diplomatskim naporima u cilju postizanja trajnog mira u Ukrajini.
"U tom kontekstu, Crna Gora pozdravlja inicijative Ukrajine, EU i Sjedinjenih Američkih Država za uspostavljanje privremenog prekida vatre i mirovni proces zasnovan na čvrstim bezbjednosnim garancijama", kaže se u saop&scaron;tenju.
Milatović je ponovio podr&scaron;ku Ukrajini u dostizanju pravednog i trajnog mira.
"Obje strane su potvrdile spremnost da nastave politički dijalog u oblastima od zajedničkog interesa &ndash; u duhu solidarnosti, partnerstva i zajedničkih evropskih vrijednosti", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, Milatović je izrazio uvjerenje da će se u narednom periodu realizovati i zvanična posjeta predsjednika Zelenskog Crnoj Gori.

Milatović se sreo sa Zelenskim: Podrška Ukrajini u dostizanju pravednog i trajnog mira

U TIRANI

Skup&scaron;tinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće danas informacije o postupanju policije u slučajevima dvije tragedije na Cetinju.
Sjednica bi trebalo da počne u 10 sati.
Predsjednik Odbora Miodrag Laković&nbsp; zatražio je ranije od službi bezbjednosti izja&scaron;njenja o postupanju policije u ta dva slučaja.
Na dnevnom redu sjednice su i postupci provjere postojanja ili nepostojanja bezbjednosnih smetnji za obavljanje određenih poslova u sektoru bezbjednosti i zapo&scaron;ljavanje policajaca i procedure nadležnih tijela u vezi sa tim.
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
<div class="box-center box900">&nbsp;</div>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>

Obradović: Umjesto da predstavlja temelj efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za partijsko-nepotističko zbrinjavanje