Iz Delegacije Evropske unije demantovali su tvrdnje nakon dana&scaron;njeg sastanka sa mje&scaron;tanima Botuna, koji je organizovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, da EU podržava promjenu lokacije postrojenja, finansiranog od EU.
Realizacija projekta izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Podgorici treba da počne &scaron;to je prije moguće, saop&scaron;teno je iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
&ldquo;Stav EU je jasan: riječ je sigurnom i modernom postrojenju&rdquo;, naveli su iz Delagacije EU.
Tvrde i da postrojenje ne predstavlja zdravstveni rizik, već naprotiv, &scaron;titi javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27.
&nbsp;
&ldquo; Realizacija projekta treba da počne &scaron;to je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, za&scaron;tite životne sredine i evropskog puta Crne Gore&rdquo;, poručili su iz Delegacije EU (kraj) mip

Delegacija EU: Nije tačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja

"REALIZACIJA PROJEKTA IZGRADNJE TREBA DA POČNE ŠTO JE PRIJE MOGUĆE"

Na sastanku koji je danas održan u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a čija je tema bila izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, nije pronađeno konstruktivno rje&scaron;enje, kazao je predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.
Kako prenosi portal Vijesti, sastanku mje&scaron;tana Botuna sa Milatovićem prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović, predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta Aleksandar Kojičić i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.
Na sastanku nije bilo predstavnika Vlade, iako su bili pozvani.
Asanović je rekao da kao op&scaron;tina zahvaljuju Milatoviću, "koji nema direktne nadležnosti, ali je poku&scaron;ao da konstruktivno dođe do rje&scaron;enje".
"Nijesmo na&scaron;li konstruktivno rje&scaron;enje i nemoguće ga je naći na jednom sastanku&rdquo;, kazao je Asanović novinarima nakon sastanka.
On je podsjetio da je u Zeti održan referendum gdje je, kako je naveo, demokratski rečeno da građani te op&scaron;tine ne žele postrojenje.
&ldquo;Mi ne želimo državi Crnoj Gori i Glavnom gradu da izgube sredstva. Ono &scaron;to smo htjeli je da Delegacija EU utiče na investitore da se produži rok kako Glavni grad ne bi gubio sredstva", kazao je Asanović.
On je rekao da su doveli vje&scaron;taka građevinske struke koji je zastupao Crnu Goru.
"Tačno je da ne bismo dobili grant, ali grant nijesu na&scaron;a sredstva. Dio sredstava je već uložen u kanalizacione cijevi, &scaron;to opet nijesu izgubljena sredstva. Gubitak bi bio oko 15 miliona, &scaron;to bi dobio izvođač iz Turske. Delegacija je rekla da mogu da utiču na kredit. Kredit je Glavni grad dobio i već je od njega gradio most Luča. Večeras smo čuli da je 35 miliona već isporučeno&rdquo;, naveo je Asanović.
On je kazao da je Mujović napustio sastanak, jer je u toku sjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada.
Mje&scaron;tanin Botuna Slavko Vukčević rekao je da Glavni grad ne odstupa od toga da se na lokaciji u tom zetskom selu gradi postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
"Glavni grad ne odstupa od lokacije u Botunu. Njima je novac na prvom mjestu, a ne životi građana Botuna. Razmijenili smo argumentaciju. Ostali smo čvrsto pri stavu", kazao je Vukčević novinarima nakon sastanka.
On je naveo da Glavni grad licitira sa tro&scaron;kom koji je upitan.
"Do&scaron;li smo do zaključka da je tro&scaron;ak od 200 miliona, ako dođe do izmje&scaron;tanja, nemoguć i da se radi o mnogo manje. Predstavnici Evropske komisije su bili prisutni, kazali su da investiraju u razvoj, ali ne određuju lokaciju. Kazali su da za njih bilo koja lokacija dolazi u obzir", rekao je Vukčević.
Savjetnik Milatovića za unutra&scaron;nju politiku i privredni razvoj, Neboj&scaron;a Vuksanović, naveo je da ne može da kaže da li je do&scaron;lo do pomaka, ali da je do&scaron;lo do otvorenog razgovora i da je &ldquo;ostalo snage da se razgovor nastavi kako bi do&scaron;lo do konkretnog rje&scaron;enja&rdquo;.
"Nažalost, sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani&rdquo;, dodao je Vuksanović.
Kako je rekao, inicijativa za održavanje sastanka potekla je od Milatovića, &ldquo;koji je uvidio da problem oko kolektora eskalira&rdquo;.
&ldquo;Imamo stav ljudi iz Op&scaron;tine Zeta i građana, koji su iskazali kroz referendum. Obje strane su ostale u rovovima, zabetonirane i zato je predsjednik pokrenuo dijalog&rdquo;, kazao je Vuksanović.
On je dodao da se nije očekivalo da se sve rije&scaron;i na jednom sastanku.
&ldquo;Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da su njegova vrata otvorena. Dobro je da je do&scaron;lo do ponovnog sastanka svih strana", rekao je Vuksanović.

Asanović: Na sastanku sa Milatovićem nijesmo našli konstruktivno rješenje

TVRDI I DA SU PREDSTAVNICI EK SAOPŠTILI DA ZA NJIH BILO KOJA LOKACIJA DOLAZI U OBZIR

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, koju je zakazao predsjednik Jakov Milatović, prekinuta je.
Vi&scaron;e detalja nije poznato.
"Članovi savjeta razmoriće Izvje&scaron;taj o stanju u Vojsci za 2024. godinu i Izvje&scaron;taj o uče&scaron;ću pripadnika Vojske Crne Gore u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili vi&scaron;eg ranga u 2024. godini. Na sjednici će biti razmotren Prijedlog odluke o uče&scaron;ću jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim vježbama i obuci u 2026.godini", pisalo je u najavi.&nbsp;
Savjet je trebalo da razmatra predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrje&scaron;enjima, i unapređenjima oficira i oficirki Vojske, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je ocijenio da je nezakonito udaljavanje sa dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, Darka Vukovića, nastavak odmazde i bahatog pona&scaron;anja ministra odbrane Dragana Krapovića prema Vojsci Crne Gore i njenim časnim oficirima.
"Poku&scaron;aj da se Vojska Crne Gore potčini političkim interesima je opasna i nedopustiva. Vojska Crne Gore mora ostati iznad politike", naveo je kratko u objavi na mreži "X" Milatović.
Prethodni sukob ministra odbrane i predsjednika države bio je oko smjene brigadnog generala Zorana Lazarevića.
Naime, predsjednik Milatović odbio je pro&scaron;le godine predlog Krapovića da razrije&scaron;i brigadnog generala Lazarevića dužnosti načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore.
Krapović je tada kazao da su za smjenu Lazarevića bili predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Vlade Milojko Spajić. Dodao je i da je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost predložio postavljenje drugog oficira na dužnost načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore.
Ministarstvo odbrane je u saop&scaron;tenju istaklo da je odluka o smjeni Lazarevića posljedica njegove procjene da je Vojsci Crne Gore potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra, te činjenice da je Lazarević ispunio uslove za prestanak službe u Vojsci koji su propisani Zakonom o Vojsci Crne Gore.
Predsjednik Crne Gore i predsjedavajući Savjeta Jakov Milatović nije želio da podrži smjenu Lazerevića, koji je prije sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost uputio i pismo članovima vrhovne komande, u kom je optužio Krapovića za djelovanje koje &scaron;teti VCG i uru&scaron;ava njenu borbenu gotovost.
Savjet za odbranu i bezbjednost je u junu ove godine razrije&scaron;io Lazarevića i postavio Miodraga Vuksanovića za načelnika General&scaron;taba Vojske Crne Gore. Predsjednik države Jakov Milatović se tada zahvalio Lazareviću na dosada&scaron;njem radu, a odluka je donijeta jednoglasno.
&nbsp;

Prekinuta sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

NIJE ZVANIČNO SAOPŠTEN RAZLOG

Nezakonito udaljavanje sa dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, Darka Vukovića, predstavlja nastavak odmazde i bahatog pona&scaron;anja ministra odbrane Dragana Krapovića prema Vojsci Crne Gore i njenim časnim oficirima, saop&scaron;tio je predsjednik države Jakov Milatović.
"Poku&scaron;aj da se Vojska Crne Gore potčini političkim interesima je opasna i nedopustiva. Vojska Crne Gore mora ostati iznad politike",&nbsp; napisao&nbsp; je Milatović na mreži X.

Milatović: Nezakonito udaljavanje sa dužnosti Vukovića nastavak odmazde i bahatog ponašanja Krapovića

OCJENJUJE PREDSJEDNIK DRŽAVE

Dva ključna elementa koja su potrebna za ekolo&scaron;ko saniranje u Termoelektrani nijesu urađena kako treba, ili nijesu uop&scaron;te urađena, ili ti sistemi nijesu čak ni uključeni, poput sistema za odsumporavanje, u rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovornost se može adresirati Vladi i resornim ministrima zato &scaron;to su dozvolili da ih rukovodstvo Elektroprivrede prevari da je uspje&scaron;no provedena rekonstrukcija Termoelektrane, a onda i da se bez ispunjenih ekolo&scaron;kih uslova pu&scaron;te u promet i dovedu u opasnost, kako tvrdi, živote i zdravlje na desetine hiljada ljudi.&nbsp;
"Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona pu&scaron;tena u rad je opasan po život. Vi imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga &scaron;to je imao zdravstvene probleme, to bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo.
Imate situaciju darukovodstvo Elektroprivrede predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije u toku same rekonstrukcije koja je ko&scaron;tala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije i da su i predstavnici Elektroprivrede i predstavnici Termoelektrane, kao i predstavnici izvođača radova garantovali da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim &scaron;to je bio zadatak&rdquo;- rekao je Stanić ma Televiziji E.
Podsjeća da se podaci lako mogu naći uporediti sa istim periodom od pro&scaron;le godine, uz sve ostale dodatke u vidu atmosferskih uslova i loži&scaron;ta iz domaćinstava, pa se ispostavlja da je pro&scaron;logodi&scaron;nje prekoračenje PM čestica bilo dvostruko manje.
"Prema zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana pro&scaron;le godine&hellip;Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvene razuma.
Ako ste vi ste 25.novembra sasvim slobodno mogli da &scaron;etate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će vam ona zavr&scaron;iti na nekom inhalatoru, a danas to ne možete, očigledno je da je do promjene do&scaron;lo time &scaron;to je uključena Termoelektrana u pogon i nema toga, &scaron;to kažu, majčinoga sina koji će opovrgnuti činjenicu da određeni gasovi koje proizvodi samo Termoelektrana, koje ne proizvode individualna loži&scaron;ta, određeni elementi se sada nalaze u vazduhu u puno većoj koncentraciji od one koja je zakonom dozvoljena i koja je zakonom dozvoljena u smislu zdravlja građana. Imate činjenicu da je Agencija za za&scaron;titu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uop&scaron;te nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće&rdquo;- zaključio je Stanić.

Stanić: Odgovornost za stanje u Pljevljima je na Vladi, realno da građani tuže državu

"GRAĐANIMA NE TREBAJU NIKAKVI MJERNI INSTRUMENTI PORED SOPSTVENE RAZUMA"

Nijesam rekao da ću podnijeti ostavku, kazao je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović. On je to poručio tokom polemike sa odbornikom Demokratske partije socijalista Stefanom Ćulafićem, na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada Podgorica.
"Od Vas očekujem da povodom pitanja moje ostavke budete korektni i da me korektno citirate. Nigdje nijesam rekao da ću podnijeti ostavku. Ja sam rekao da sebe ne vidim na poziciji gradonačelnika, ako budžet za 2026. bude desetkovan. Ne vezujte to za 31. decembar. Može li se potencijalno desiti produžetak roka Evropske unije za dva - tri mjeseca", upitao je on, aludirajući na sredstva obezbijeđena od međunarodnih donatora za projekat postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Prijedlogom budžeta predviđeno je oko 17 miliona eura za gradnju pomenutog postrojenja.
Budžet će podržati i DNP i PZPG
Podsjetimo, ranije tokom dana iz Demokratske narodne partije saop&scaron;teno je kako će podržati Prijedlog budžeta za 2026.&nbsp;
Nakon &scaron;to su odbornici Pokreta za Podgoricu napustili salu, zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić, koja dolazi iz njihovih redova, rekla je kako će oni glasati za budžet za sljedeću godinu.
Međutim, Ljiljanić je kazala i da odbornici PZPG neće podržati DUP "Gorica C". &nbsp;

Mujović: Nijesam rekao da ću podnijeti ostavku, nego da sebe ne vidim na mjestu gradonačelnika, ako budžet bude desetkovan

PORUČIO TOKOM POLEMIKE SA ODBORNIKOM DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Ustavni odbor jednoglasno je utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović na konkurs, raspisan 3. decembra ove godine, su se prijavili Nikola Mugo&scaron;a, Nata&scaron;a Bo&scaron;ković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković, Miodrag Pe&scaron;ić i Danilo Ćupić.
- Očekuje se da Odbor u najkraćem mogućem roku predloži Skup&scaron;tini izbor jednog sudije Ustavnog suda. Mi ćemo tu mogućnost ispo&scaron;tovati po&scaron;tujući Ustav i Poslovnik - poručila je Božović.
Jednoglasno je formirana i Komisija koja će utvrđivati da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom i da li su blagovremene i potpune.
Komisija ima tri člana, dva iz redova vlasti - Nikola Rovčanin (Demokrate) i Darko Dragović (Pokret Evropa sad) i jedan iz opozicije - Sonja Popović (Demokratska partija socijalista).

Devet kandidata za sudiju Ustavnog suda

USTAVNI ODBOR JEDNOGLASNO UTVRDIO LISTU

Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) ignori&scaron;e krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri godine podnio protiv biv&scaron;e ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, &scaron;to, kako su naveli iz te nevladine organizacije (NVO), ukazuje na selektivan pristup u postupanju.
&nbsp;Iz CGO su podsjetili da su krivičnu prijavu podnijeli zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrje&scaron;enja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.&nbsp;
&bdquo;CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, &scaron;to ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Koordinator programa Ljudska prava Ivan Vukčević rekao je da je CGO krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrje&scaron;enja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje.&nbsp;
&bdquo;Postupci tada&scaron;nje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato &scaron;to ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti&ldquo;, naveo je Vukčević, prenosi agencija Mina.
Smjenama, kako je kazao Vukčević, nije prethodila pojedinačna procjena rada, &scaron;to je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su, zbog brzine izrade tipskih rje&scaron;enja, &nbsp;razrje&scaron;avane i osobe koje su preminule.
On je rekao da su brojni akteri, uključujući i CGO, javno upozoravali tada&scaron;nje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit.&nbsp;
&bdquo;Tada&scaron;nji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu &scaron;tetu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako je naveo Vukčević, posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razrije&scaron;enih direktora kao o&scaron;tećenih osoba.&nbsp;
&bdquo;Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra ove godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041 eura&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Navodi se da će budžetska &scaron;teta nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrje&scaron;avani po istom nezakonitom osnovu.&nbsp;
Na to se, kako je rekao Vukčević, nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Bratić.
&bdquo;Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a ukazuje i to &scaron;to je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon &scaron;to je Tužilački savjet, po inicijativi CGO, utvrdio da nije postupala blagovremeno&ldquo;, naveo je Vukčević.&nbsp;
On je rekao da je predmet dodijeljen drugom tužiocu &bdquo;koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima&ldquo;.
Vukčević je ocijenio da ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti.&nbsp;
Riječ je, kako je kazao, o biv&scaron;oj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena &scaron;teta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Vukčević je rekao da su o ovom slučaju intenzivno izvje&scaron;tavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i &scaron;ire javnosti.
&bdquo;Produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje za&scaron;tićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske &scaron;tete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne &scaron;titi javni interes.&nbsp;
Kako je kazao Vukčević, dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, &scaron;to je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
On je podsjetio da je Za&scaron;titnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu &scaron;tete zbog nezakonitih razrje&scaron;enja 30 biv&scaron;ih direktora.&nbsp;
&bdquo;Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Bratić obaveže na isplatu 15.281 eura, na ime tro&scaron;kova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvr&scaron;ćuje percepciju nedodirljivosti ove biv&scaron;e ministarke&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
U CGO, kako je naveo Vukčević, smatraju da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužila&scaron;tva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava.&nbsp;
&bdquo;Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predmetu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mi&scaron;ljenje Državne revizorske institucije o nezakonitom tro&scaron;enju milionskih iznosa, na &scaron;ta je CGO ranije ukazivao&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Vukčević &nbsp;je kazao da, za državu na ubrzanom putu ka Evropskoj uniji (EU), takva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi zavr&scaron;etak pregovora.&nbsp;
Prema njegovim riječima, EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.&nbsp;
&bdquo;CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Vukčević je poručio da će CGO sažetak slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori.

Vukčević: SDT tri godine ignoriše krivičnu prijavu protiv Bratić

"ŠTO UKAZUJE NA SELEKTIVAN PRISTUP U POSTUPANJU, SUPROTAN PRINCIPIMA VLADAVINE PRAVA”

Vlada je ukinula uredbu o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, s tim da im se, kao prevencija nelegalnih migracija, dozvoljeni boravak sa 90 smanjuje na 30 dana.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je ta odluka donijeta bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
&bdquo;Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30 kao mjera preveniranja nelegalnih migracija, a u cilju usagla&scaron;avanja sa viznom politikom Evropske unije (EU)&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da je unaprijeđena saradnja sa turskim vlastima, uz sprovođenje pojačanih bezbjednosnih i migracionih provjera.&nbsp;
Iz Vlade su objasnili da je odlukom predviđeno smanjenje dozvoljenog boravka sa 90 na 30 dana, uz napomenu da se u slučaju procjene bezbjednosnih rizika, vizni režim može ponovo vratiti.
Kako je nagla&scaron;eno u materijalu, restriktivnija vizna i migraciona politika se primjenjuje sa ciljem prevencije nelegalnih migracija i jačanja kontrole ulaska i boravka stranih državljana. &nbsp;
&bdquo;Članovi Vlade konstatovali su da su Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i Uprava policije sproveli sve aktivnosti predviđene zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji se tiču nelegalnih migracija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Dodaje se da dana&scaron;nja odluka predstavlja dio &scaron;ireg paketa mjera usklađivanja vizne politike sa EU, a koji obuhvata i prilagođavanje vizne politike u odnosu na treće države, u ovom slučaju Azerbejdžan, koji će biti usklađen do 15. januara.
&bdquo;U cilju ispunjavanja obaveza prema članstvu u EU Vlada Crne Gore će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima na punom usklađivanju za viznom politikom EU&ldquo;, poručuje se u saop&scaron;tenju.

Odluka Vlade: Ukinuta obustava bezviznog režima za državljane Turske

SKRAĆENO VRIJEME BORAVKA

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Skup&scaron;tini prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo, saop&scaron;teno je iz Kabineta Predsjednika države.
"Nakon brojnih radnih sastanaka sa vama &scaron;irom Crne Gore, odlučio sam da Skup&scaron;tini uputim prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u na&scaron;e izborno zakonodavstvo. Otvorene liste donose veliku neophodnu promjenu. Na sljedećim izborima konačno želimo da vratimo na&scaron;e ustavno pravo da biramo ljude imenom i prezimenom, umjesto da zaokružujemo samo nazive partija ili koalicija", smatra Milatović.
Skup&scaron;tinska Radna grupa za izbornu reformu, poslije referenduma, vi&scaron;e neće imati izgovore za nastavak odugovlačenja, a protivnici otvorenih lista unutar partija suočiće se s jasnom odlukom građana, ocijenio je Milatović.&nbsp;
"Da na glasačkom listiću, uz zaokruživanje naziva liste, želim da imamo pravo da glasamo za ljude koje znamo i kojima vjerujemo. Glasaćemo za ljude koji su zaslužili na&scaron;e povjerenje", poruka je Milatovića.
Referendum, kako je istakao, je jedini način da se osigura sprovođenje volje, te&nbsp; nametne obaveza poslanicima da rade u interesu građana, "a ne za &scaron;efove svojih partija i svoje stranke".&nbsp;
"Zahtjev za raspisivanje referenduma i va&scaron;a odluka da uvedemo otvorene liste je radna akcija za demokratiju i demokratski razvoj, za po&scaron;tenje i po&scaron;tenu Crnu Goru. Za ljude u koje vjerujemo", zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović predložio referendum o otvorenim listama

"ŽELIM DA IMAMO PRAVO DA GLASAMO ZA LJUDE KOJE ZNAMO I KOJIMA VJERUJEMO"

Premijer Milojko Spajić poručio je da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Spajić je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, to rekao na konsultacijama sa predstavnicima parlamentarnih partija povodom izbora sudija Ustavnog suda.
Sa konsultacija je poručeno da je zavr&scaron;etak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) nacionalni interes i da stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija tog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicija.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je da je za sjutra zakazana sjednica tog skup&scaron;tinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka su, kako se navodi, ocijenili pozitivnim to &scaron;to je Spajić otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
&bdquo;Saglasili su se da je integracija države u EU nacionalni interes i da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rje&scaron;enja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
U konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin i Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković.
Na konsultacijama su bili i predstavnici Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i Albanskog foruma Artan Čobi.

Spajić: Očekujem izbor najmanje jednog sudije Ustavnog suda do kraja godine

KONSULTACIJE SA PREDSTAVNIIMA VLASTI I OPOZICIJE

&nbsp;Do rje&scaron;enja u vezi sa izgradnjom postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu može se doći samo dijalogom, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
"Predstavnici mje&scaron;tana izrazili su zabrinutost &scaron;to se, i nakon jasno iskazane volje građana Zete na referendumu, i dalje insistira na realizaciji projekta na istoj lokaciji, uz podsjećanje na ranija javna obećanja svih predstavnika aktuelne vlasti", napisao je Milatović u objavi na mreži X, nakon &scaron;to je večeras razgovarao sa predstavnicima mje&scaron;tana Botuna.
Istovremeno je Podgorici, kako je istakao,potrebno savremeno rje&scaron;enje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
"Moja obaveza i odgovornost kao predsjednika je da saslu&scaron;am sve strane i doprinesem iznalaženju rje&scaron;enja, do kojeg se može doći jedino dijalogom", naveo je Milatović.
Pozvao j Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Op&scaron;tinu Zeta, predstavnike mje&scaron;tana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju tog projekta da se sastanu u srijedu u 15 sati u zgradi Predsjednika, kako bi do&scaron;li do prihvatljivog rje&scaron;enja.
"Posebno nagla&scaron;avam, očuvanje mira i bezbjednost građana su apsolutni prioritet", zaključio je Milatović.

Milatović razgovarao sa mještanima Botuna, poziva sve strane na razgovor

"OČUVANJE MIRA I BEZBJEDNOST GRAĐANA SU APSOLUTNI PRIORITET"

Planirani projekat izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu prerastao je iz infrastrukturnog i ekolo&scaron;kog pitanja u političku krizu, a institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative, navodi se u novoj analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Iz DFC-a su, u analizi &bdquo;Botun: Između činjenica i manipulacije&ldquo;, naveli da je u odsustvu pravovremenih i jasnih informacija o tehnologiji, procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i fazama odlučivanja, javni prostor ostao otvoren za spekulacije i političku instrumentalizaciju. 
&bdquo;Takav vakuum predstavlja plodno tlo za &scaron;irenje dezinformacija, jer strah i neizvjesnost postaju dominantni okvir kroz koji građani interpretiraju projekat&ldquo;, kaže se u analizi, prenosi agencija Mina.
Ističe se da se narativ formira ad hoc, kroz političke sukobe i medijski senzacionalizam, &scaron;to vodi do erozije dru&scaron;tvenog povjerenja u državne institucije i proces EU integracija.
U analizi DFC-a se navodi da dostupna istraživanja dosljedno pokazuju nizak stepen povjerenja građana u državne institucije, &scaron;to potvrđuje da je riječ o dugogodi&scaron;njem problemu koji je prisutan kroz različite istraživačke cikluse. 
&bdquo;Posljedično, građani često traže alternative za interpretaciju politike putem dru&scaron;tvenih mreža i neformalnih medija&ldquo;, kaže se u analizi.
Dodaje se da to potvrđuju posljednji podaci Eurobarometra iz septembra, koji su pokazali prvi veći pad povjerenja u Evropsku uniju (EU) od kada se mjeri ta kategorija. 
&bdquo;Povjerenje građana Crne Gore u EU opalo je u periodu od &scaron;est mjeseci za čak 14 odsto (sa 83 na 69 odsto), prema rezultatima istraživanja sprovedenog za potrebe Evropske komisije&ldquo;, nagla&scaron;eno je u analizi.
Navodi se da su u slučaju Botun od samog početka kreirani narativi da EU i njeni predstavnici direktno nameću odluke i da domaće institucije ne rade u interesu građana. 
Iz DFC-a su istakli da su takve narative aktivno plasirali lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i portali Borba, Alo onlajn i IN4S.
U analizi se navodi da je Knežević ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera označio kao istinskog donosioca odluka u državi, oslanjajući se na ustaljeni anti-EU narativ koji EU prikazuje kao prijetnju nacionalnom suverenitetu. 
&bdquo;Pozivanjem na Evropsko javno tužilastvo (EPPO/K&ouml;vesi), Knežević preusmjerava fokus javnosti na polarizujuće teme, čime se narativ projektuje kao sukob građana protiv spolja&scaron;njeg uticaja&ldquo;, kaže se u analizi. 
Dodaje se da senzacionalistički medijski naslovi &bdquo;Knežević raskrinkao planove&ldquo; ili &bdquo;Kriminalni akt u Gornjoj Zeti&ldquo; samo pojačavaju emotivnu reakciju, &scaron;to je na terenu rezultiralo mobilizacijom lokalnih protesta. 
&bdquo;Diskurs koji se oko izgradnje postrojenja formirao u dijelu medija i javnih nastupa pojedinih političkih aktera pokazuje obrazac koji prevazilazi legitimnu zabrinutost građana&ldquo;, rekli su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je dominantni konstrukt da postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda nije javni projekat, već sredstvo svjesnog ugrožavanja zdravlja građana, iza kojeg stoje skrivene političko-ekonomske sprege. 
Kako su naveli iz DFC-a, tendenciozni medijski sadržaji o raskrinkavanju pozadine, tajnim planovima i novom Černobilju, nemaju funkciju informisanja, već emocionalnog projiciranja. 
&bdquo;Pojam Černobilj, li&scaron;en svake tehničke ili regulatorne veze sa kolektorom, služi kao simbol apsolutne katastrofe. Time se racionalna rasprava o standardima i nadzoru zamjenjuje strahom i osjećajem ugroženosti&ldquo;, navodi se u analizi. 
Ističe se da se, paralelno s tim, projekat personalizuje imenovanjem pojedinih političkih i poslovnih aktera, čime se javna politika svodi na moralizovani sukob krivaca i žrtava. 
Navodi se da je dalja eskalacija diskursa vidljiva banalizovanjem analogija koje kompleksan infrastrukturni problem svode na lični konflikt i prizemni humor. 
&bdquo;Takve poruke ne traže razja&scaron;njenje već proizvode jasnu podjelu na nas koji smo ugroženi i prevareni, i njih koji nameću rje&scaron;enja bez legitimiteta. Pitanje lokacije i javnog interesa gubi se iza takve simbolike&ldquo;, dodaje se u analizi.
Iz DFC-a su kazali da se najradikalniji sloj narativa pojavljuje u formulacijama - ekolo&scaron;ki genocid, dozvola za ubistvo građana, kriminalni akt i visoka korupcija. 
Kako su naveli, upotreba međunarodno-pravnih i krivično-pravnih pojmova u kontekstu infrastrukturnog projekta nema činjenično utemeljenje. 
&bdquo;Ako je projekat genocidan, onda nema prostora za dijalog, ostaje samo otpor. Takav kontekst unaprijed kriminalizuje sve aktere uključene u proces i legitimi&scaron;e vaninstitucionalni pritisak kao jedini prihvatljiv odgovor&ldquo;, dodali su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je posebno značajno &scaron;to se najteže optužbe i najdramatičnije formulacije snažno amplifikuju kroz tabloide van Crne Gore, čime se lokalni slučaj uklapa u &scaron;iri obrazac delegitimizacije domaćih institucija. 
Iz DFC-a su kazali da određeni portali &bdquo;neobjektivno, neprofesionalno i kontinuirano koriste vrijednosno obojene pojmove poput dostojanstva, slobode i otpora kako bi jednu stranu predstavili kao moralno superiornu, a svako neslaganje kao napad na osnovne vrijednosti zajednice&ldquo;. 
Kako su kazali, retorička pitanja, navodnici i vizuelno snažne metafore skrivanja služe da se insinuacija predstavi kao činjenica, a sumnja kao dokaz. 
Iz DFC-a su rekli da predstavljeni razvoj događaja ide u korist &scaron;ireg narativa prema kome Crna Gora nije spremna za Evropu, njene institucije su su&scaron;tinski nelegitimne, dok su evropski standardi samo paravan za skrivene interese. 
&bdquo;Takav ishod odgovara i spoljnim akterima kojima pogoduje status quo ili potpuno zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore. Usporavanje tog puta smanjuje pritisak na sprovođenje reformi i ostavlja prostor za očuvanje alternativnih političkih i bezbjednosnih uticaja&ldquo;, kazali su iz DFC-a. 
Oni su dodali da politički centri moći u regionu, a posredno i &scaron;ire, imaju strate&scaron;ki interes da proces konvergencije ka EU bude spor. 
Iz DFC-a su istakli da se dodatni sloj legitimizacije tog narativa postiže uključivanjem javnih ličnosti iz Srbije, navodeći da je primjer za to javni nastup biv&scaron;eg poslanika Narodne skup&scaron;tine Srbije Lazara Ristovskog, čiji komentari u vezi sa Botunom izlaze iz okvira građanske solidarnosti i ulaze u zonu političkog mije&scaron;anja.
&bdquo;Takve poruke, posebno kada dolaze spolja, pojačavaju nepovjerenje unutar Crne Gore&ldquo;, upozorili su iz DFC-a.
U analizi se navodi da je slučaj Botun pokazao da strate&scaron;ka komunikacija mora biti sastavni dio javne politike, za pravovremeno, jasno i dosljedno tumačenje odluka rizika i procedura. 
&bdquo;Nameće se utisak da problem nije bio u samoj odluci o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda koliko u načinu na koji su nadležne institucije komunicirale sa građanima, odnosno, u onome &scaron;to nijesu iskomunicirale/uradile&ldquo;, kaže se u analizi.
Dodaje se da građanima Botuna i &scaron;iroj javnosti nijesu blagovremeno obja&scaron;njeni ciljevi projekta, razlozi za izbor lokacije, kao ni dugoročne koristi po zdravlje i životnu sredinu. 
Navodi se da su, umjesto kontinuiranog dijaloga, institucije reagovale tek nakon eskalacije nezadovoljstva, &scaron;to je proizvelo utisak da se odluke donose iza zatvorenih vrata. 
&bdquo;I naknadna izjava radonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića da je bilo propusta u komunikaciji je potvrda da strate&scaron;ki pristup nije postojao od početka, već se improvizovalo pod pritiskom&ldquo;, dodaje se u analizi.
Kako se ističe, poseban problem predstavljao je izostanak javno dostupnog i transparentnog vremenskog okvira projekta. 
&bdquo;Građanima nijesu prezentirane faze planiranja, procjene uticaja na životnu sredinu, javne rasprave, rokovi za početak i zavr&scaron;etak radova, kao ni uloge pojedinih institucija u tom procesu. Umjesto toga, informacije su saop&scaron;tavane parcijalno, kroz pojedinačne izjave u medijima, često kontradiktorne ili vremenski neusagla&scaron;ene&ldquo;, pi&scaron;e u analizi DFC-a.
Navodi se da je takva neizvjesnost podsticala sumnju i osjećaj da se ne&scaron;to krije, iako za to nijesu postojali jasni dokazi. 
Iz DFC-a su istakli da je jedan od najozbiljnijih institucionalnih propusta bio izostanak prevoda tehničkih i stručnih informacija na jezik razumljiv građanima. 
&bdquo;Elaborati o uticaju na životnu sredinu, opisi tehnologije i procedure kontrole rizika ostali su zarobljeni u birokratskom i stručnom jezičkom obrascu. Građanima nije obja&scaron;njeno jednostavnim i konkretnim primjerima kako postrojenje funkcioni&scaron;e, koje tehnologije se koriste, koje su realne opasnosti, a koje mitovi&ldquo;, naveli su iz DFC-a.
Oni su kazali da su u takvom ambijentu, asocijacije na Černobilj ili ekolo&scaron;ki genocid bile prijemčivije javnosti, jer institucije nijesu ponudile razumljivu alternativu. 
Iz DFC-a su naglasili da nije postojao centralni izvor informacija, nego su one bile rasute između saop&scaron;tenja različitih institucija, izjava političara i medijskih objava, pa su zato građani bili usmjereni na informacije putem dru&scaron;tvenih mreža i portala sa izraženim političkim agendama, &scaron;to umnogome otežava razdvajanje činjenica od interpretacija. 
&bdquo;Čak je i objavljivanje ključnih dokumenata i ugovora do&scaron;lo kasno i vi&scaron;e djeluje kao reakcija na pritisak nego unaprijed planirana transparentnost&ldquo;, kazali su iz DFC-a.
Oni su dodali da, pored svega toga, institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative. 
&bdquo;Tvrdnje o ugroženosti zdravlja, kriminalnim radnjama i spolja&scaron;njem nametanju odluka &scaron;irile su se danima, pa i sedmicama, prije nego &scaron;to su demantovane. Kada su reakcije konačno stigle, bile su zaka&scaron;njele i često defanzivne, &scaron;to je dovelo u pitanje njihov kredibilitet&ldquo;, naglasili su iz DFC-a. 
Oni su dodali da su u nekim slučajevima čak i međunarodni akteri morali da demantuju netačne navode, &scaron;to svjedoči da domaće institucije nijesu preuzele punu odgovornost za za&scaron;titu javnog prostora od dezinformacija. 
U analizi je ocijenjeno i da nedostatak pravovremenog angažovanja Vlade u komunikaciji sa građanima povećava njihovo nepovjerenje prema domaćim institucijama. 
&bdquo;To takođe slabi evropski narativ, stvarajući utisak da su evropski standardi samo izgovor za netransparentne odluke. U tom smislu Botun nije izolovani incident ili izuzetak već upozorenje da bez jasne, otvorene i odgovorne institucionalne komunikacije svaki javni projekat može postati plodno tlo za radikalizaciju, dezinformacije i gubitak povjerenja u demokratske procese&ldquo;, navodi se u analizi.
Dodaje se da slučaj izgradnje kolektora u Botunu jasno ukazuje na potrebu jačanja strate&scaron;ke komunikacije unutar državne uprave osnivanjem posebnog odjeljenja za strate&scaron;ku komunikaciju po uzoru na države članice EU. 
U analizi je poručeno da je cilj za&scaron;tititi građane od manipulacija i istovremeno ojačati otpornost procesa evropskih integracija koji je već izložen dezinformacijama. 
Navodi se da je očekivano da će pritisci rasti kako se Crna Gora bude približavala punopravnom članstvu u EU. 
Zato je, kako su kazali iz DFC-a, neophodno preduzeti hitne korake ka osnaživanju povjerenja građana u institucije.
"Time obezbjeđujemo usagla&scaron;ene poruke prema javnosti i stvaramo održivu podr&scaron;ku, kao i veću dru&scaron;tvenu prihvaćenost javnih projekata. U suprotnom, postoji stvarna prijetnja demokratskoj stabilnosti i evropskoj perspektivi Crne Gore&ldquo;, zaključuje se u analizi.

DFC: Projekat izgradnje postrojenja u Botunu prerastao iz ekološkog pitanja u političku krizu

"INSTITUCIJE NIJESU BLAGOVREMENO REAGOVALE NA DEZINFORMACIJE I MANIPULATIVNE NARATIVE"

Na konsultacijama kod premijera Milojka Spajića nije bilo govora o konkretnim imenima, kazao je predsjednik DPS-a Danijel Živković.&nbsp;
Predsjednik Vlade Milojko Spajić, podsjetimo, pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je &bdquo;izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;.&nbsp;
Živković kaže da su danas dobili informacije da bi do sjutra trebalo da pristignu sve prijave i da ima vi&scaron;e predloženih kandidata.&nbsp;
- Razgovarali smo o tome da treba napraviti &scaron;iri politički konsenzus. Primijetio sam da postoji i kod svi predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na ovu temu. Nije bilo govora o konkretnim imenima - kazao je Živković.&nbsp;

Živković nakon konsultacija kod Spajića: Nije bilo govora o konkretnim imenima

"DOBILI SMO INFORMACIJE DA BI DO SJUTRA TREBALO DA PRISTIGNU SVE PRIJAVE"

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skup&scaron;tinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja jo&scaron; nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
&ldquo;U Crnoj Gori ima vi&scaron;e od 16 hiljada građana sa o&scaron;tećenjem sluha, od kojih vi&scaron;e od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivo&scaron;ću&rdquo;, rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za za&scaron;titu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
&ldquo;Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ni&scaron;ta urađeno&rdquo;, naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu pri&scaron;li vrlo sistematično.
&ldquo;Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skup&scaron;tine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rje&scaron;enja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi&rdquo;, naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, po&scaron;tuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
&ldquo;Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u na&scaron;em dru&scaron;tvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skup&scaron;tini&rdquo;, kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rje&scaron;enju.
&ldquo;Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima&rdquo;, naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepo&scaron;tovanje zakonskih odredbi.
&ldquo;Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, na&scaron; cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe&rdquo;, istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: DPS će predlažiti usvajanje zakona o znakovnom jeziku

“U CRNOJ GORI IMA VIŠE OD 16 HILJADA GRAĐANA SA OŠTEĆENJEM SLUHA"

Konsultacije premijera Milojka Spajića i predstavnika parlamentarnih stranaka u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda biće održane danas.
Spajić je u subotu pozvao predstavnike parlamentarnih stranaka na konsultacije.
&bdquo;Izbor sudija Ustavnog suda jedna je od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji&rdquo;, navodi se u dopisu Kabineta predsjednika Vlade, prenosi agencija Mina.
Konsultacije će biti održane u 11 sati u zgradi Vlade.

Danas konsultacije Spajica i parlamentarnih stranaka o izboru sudija Ustavnog suda

U ZGRADI VLADE

Cilj Andrije Mandića i Milana Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda, a zvanični Beograd mora da spriječi zavr&scaron;etak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU &ndash; kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), povodom ponovnog pokretanja identitetskih pitanja od &scaron;efa parlamenta Mandića, i to u trenutku kada je veoma aktuelna priča o zatvaranju pet poglavlja i uspje&scaron;nom putu na&scaron;e države ka EU.
Mandić je, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od dono&scaron;enja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, kazao da najvi&scaron;i pravni akt, usvojen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u dru&scaron;tvu, da je veliki broj odredbi tog propisa &bdquo;sazreo za usklađivanje sa savremenom državom&ldquo;, te da treba &bdquo;upodobiti&ldquo; i status srpskog jezika.
- Kad govorimo o postupcima koje povlači gospodin Mandić, mislim da postoji kontinuitet poteza koji imaju za cilj da destabilizuju Crnu Goru i homogenizuju njihovo biračko tijelo &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, građani možda misle da postoji neka bitna razlika između poteza koje povlači Milan Knežević i onih koje povlači Mandić.
- Međutim, to može biti samo na nekom taktičkom nivou, kad govorimo o nekoj vremenskoj dinamici. Kada govorimo konkretno o ovim pitanjima, cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda. Zvanični Beograd mora da spriječi zavr&scaron;etak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU &ndash; istakao je Vujović.
Kazao je da, politički gledano, nije realno očekivati da se Ustav može u ustavnoj, preciziranoj proceduri promijeniti.
- To znači da bi ova konkretna pitanja trebalo promijeniti dvotrećinskim odlučivanjem u parlamentu koje bi kasnije pratila i odluka na referendumu podržana od tri petine upisanih birača. To je, politički gledano, nerealno očekivati &ndash; istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, paralelno sa tim de&scaron;ava se proces imenovanja kandidata Andrije Mandića i ekstremnih srpskih političkih partija koji bi, po njima, trebalo da obezbijede na neustavan način promjene Ustava.
- Mislim da je to razlog za&scaron;to je dat ovakav značaj izboru članova Ustavnog suda. Realno gledajući, sudije Ustavnog suda ne odlučuju o velikom broju politički značajnih pitanja, ali očigledno, kada govorimo o eventualnoj promjeni Ustava Crne Gore, oni dobijaju na značaju kao institucija koja bi bila uključena u proces određivanja da li je određena procedura ispravna ili ne, iako je Ustav u ovom konkretnom slučaju veoma jasan &ndash; kazao je Vujović.
Rekao je da vidi dvije povezane stvari &ndash; s jedne strane destabilizacija Crne Gore i s druge, poku&scaron;aj kontrole nad Ustavnim sudom i poku&scaron;aj, u krajnjoj liniji, promjene Ustava na neustavan način, jer, kako je kazao, posebnu ulogu bi imao Ustavni sud pod punom kontrolom Demokratskog fronta, odnosno partija pod kontrolom zvaničnog Beograda i Moskve.
- Sve bi to negdje, ukoliko bi se oti&scaron;lo toliko daleko, imalo za cilj ne samo destabilizaciju, nego i stvaranje određenih konflikata, gdje bi se poku&scaron;alo da se nasilno promijeni Ustav i, eventualno, jednom dramatičnom destabilizacijom Crne Gore spriječi njen ulazak u EU &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj scenarija koji se sada sprovode u Crnoj Gori, a koje su kreirali Beograd i Moskva.
- Ipak, moram reći da ono &scaron;to sada gledamo jeste da građani žele u EU i EU želi nas, tako da su svi ti poku&scaron;aji osuđeni na neuspjeh. Mislim da je tim akterima plana Beograda i Moskve bolje da odustanu od toga i da, ako nijesu konstruktivan, makar da ne budu remetilački faktor u tom, uslovno rečeno, projektu ulaska Crne Gore u EU 2028. godine &ndash; kazao je Vujović, dodajući da to, ipak, nije realno.
- Realno je da oni nastave da destabilizuju i daju svoj maksimum da politički destabilizovana Crna Gora ne okonča pregovore zacrtanom dinamikom &ndash; dodao je Vujović.
Mandić je, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od dono&scaron;enja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, rekao da sada&scaron;nji Ustav Crne Gore, &bdquo;donesen od jedne parlamentarne većine, prije gotovo 20 godina, kako tada, tako i danas, ne odslikava stvarno stanje u na&scaron;oj zemlji&ldquo;.
- Postoje mnogi elementi koji su spremni da se upodobe sa sada&scaron;njicom, među njima je i status srpskog jezika - saop&scaron;tio je Mandić.
Kazao je da građani traže da najvi&scaron;i pravi akt predstavlja stvarnost.
- Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu ne mijenja. Vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao &scaron;to su bili na&scaron;i preci, koje ovdje spominjemo - rekao je Mandić.
Milan Knežević (DNP), takođe, zagovara promjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika.

Vujović: Cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje zvaničnog Beograda

OCJENJUJE POLITIČKI ANALITIČAR

Istina je da razni akteri nijesu uložili dovoljno vremena i razgovarali sa ljudima u Botunu, ali isto tako, ova situacija koristi se za izazivanje problema putem &scaron;irenja lažnih vijesti i manipulacija o postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, ocijenio je za Pobjedu europoslanik i predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajs.
On je posebno napomenuo ulogu lidera DNP-a Milana Kneževića koji bi, kako kaže, da nije poslanik bio pred sudom zbog &scaron;irenja svih laži o pitanju izgradnje kolektora.
- Kneževića poznajem već osam godina, ono u čemu je dobar jeste stvaranje polarizacije, uni&scaron;tavanje stvari, stvaranje problema. Tokom svih ovih godina nijesam vidio da je doprinio nečemu konstruktivnom. I to je, nažalost, populizam - kazao je sagovornik Pobjede.
Vajc ističe da je ipak riječ samo o postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, &scaron;to je, ističe, ne&scaron;to &scaron;to svaki moderan grad mora da ima.
- Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, za&scaron;tite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je ne&scaron;to &scaron;to svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u &Scaron;vajcarskoj. Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih &Scaron;vajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće &scaron;tetiti životnoj sredini niti građanima. I da, gre&scaron;ke su pravljene u pro&scaron;losti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije - kazao je Vajc.
Gubitak novca na &scaron;tetu svih građana
Vajs postavlja pitanje hoće li Milan Knežević Podgorici nadoknaditi ogroman novac koji će biti izgubljen ako se projekat ne realizuje.
- Crna Gora će morati da pokaže da ispunjava određene kriterijume kada je riječ o, kao &scaron;to sam rekao, higijenskim uslovima, sanitarnim uslovima i za&scaron;titi životne sredine. To je Poglavlje 27, ali ovdje je, prije svega, pitanje odakle će gospodin Knežević donijeti novac ako se ovaj projekat ne realizuje? A ako sam dobro informisan, ova op&scaron;tina je dobila svoju samostalnost i pravo na ovu odluku već sa ugovorom o ovom postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda koji je već bio na stolu, potpisan i pravno potpuno validan. Dakle, ne možete tražiti samoupravu s jedne strane, želite prava, ali ne želite da preuzmete odgovornosti i obaveze koje već postoje za taj distrikt- navodi Vajs.
On je kazao da treba po&scaron;tovati stav građana, te da uvažava referendum.
- Uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti &scaron;to građani kažu i kako oni vide situaciju, ali tu smo gdje smo sada. Ipak, mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe jo&scaron; 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva - ističe Vajs.
Europarlamentarac napominje da ovdje nije riječ samo o Poglavlju 27, već o tome &bdquo;kako jedna zemlja poput Crne Gore može da propusti ovu priliku kada ima pristup ovakvim fondovima i grantovima&ldquo;.
- To je, jednostavno novac koji je poklon, i ko će to zamijeniti? Dakle, nije riječ samo o Evropskoj uniji i Poglavlju 27. Moram da kažem da Crna Gora izuzetno dobro napreduje na svom putu ka EU i imam utisak da se nekim političkim snagama to ne sviđa - kazao je on.
&bdquo;Pitaju li službe po čijem nalogu Knežević ovo radi&ldquo;
Komentari&scaron;ući nepromijenjen stav Botunjana, uprkos činjenicama koje su im vi&scaron;e puta predočene, a koje ukazuju na to da postrojenje ne bi bilo &scaron;tetno po javno zdravlje, Vajc kaže da je &bdquo;jasno da su ti ljudi bili pod uticajem lažnih vijesti i netačnih informacija&ldquo;.
- To je vrlo očigledno. I, kao &scaron;to sam rekao, gospodina Kneževića poznajem dugi niz godina, mislim da on takođe poku&scaron;ava da obezbijedi sopstveni politički opstanak tako &scaron;to stvara ove tenzije i podstiče tenzije i podjele među građanima. Nažalost, tako funkcioni&scaron;u populisti. Pitam se da li crnogorske službe imaju informacije po čijem nalogu on to radi - kazao je predsjedavajući POSP-a.
Dodaje da je, bez obzira na sve, jasno da je to uvijek bila Kneževićeva politička linija.
- On je protiv nezavisnosti svoje zemlje, Crne Gore, on je protiv pristupanja Evropskoj uniji. To je legitimna pozicija u demokratiji, ali ono &scaron;to nije legitimno jeste koristiti populizam, lažne vijesti i jednostavno izazivati probleme i manipulisati građanima da bi se stvorila ovakva situacija - naveo je on.
Ponuda Vlade je fer
Vajs kaže da je sada nužno pronaći rje&scaron;enja za izlazak iz ove situacije.
- Mislim da je ispravno &scaron;to su Vlada, ali i Grad Podgorica, signalizirali da se crveni mulj iz proizvodnje aluminijuma mora sanirati i da će biti saniran. Čak bih rekao da čestitam i građanima &scaron;to su izvr&scaron;ili određeni pritisak, jer, da, u redu, Vlada ne&scaron;to traži od građana, pa treba ne&scaron;to i da im da. To je u redu - ocjenjuje Vajc.
On smatra da svi znaju da je crveni mulj toksičan i &scaron;tetan i da mora hitno da se sanira.
- I koliko sam shvatio, postoji jasno obećanje koje je dato od strane vlasti. Preporučio bih da se to obećanje prihvati i da se sada krene konstruktivnim putem, i da se gospodinu Kneževiću ne da prilika da manipuli&scaron;e ljudima radi sopstvenog političkog opstanka - ističe sagovornik Pobjede.
U suprotnom, nada se, kako kaže da će banke biti blage i spremne na konsenzus da daju jo&scaron; nekoliko mjeseci Vladi Crne Gore da pronađe rje&scaron;enje ili da rije&scaron;i situaciju.
- Ali, jo&scaron; jednom, mislim da građani moraju da shvate da, ako se ovaj budžet izgubi, ne možete ponovo izgraditi sve za 100 miliona, cijene su sada mnogo veće. Sve ovo bi zaista moglo dovesti do potencijalnog bankrota Podgorice. A &scaron;to to znači? To znači nema novca za brigu o djeci, nema novca za brigu o starijima, nema novca za puteve, nema novca za infrastrukturu. I to ne &scaron;teti samo op&scaron;tini ili Botunu, već &scaron;teti cijelom glavnom gradu. Da, Poglavlje 27 je takođe tema i tu se onda mora naći rje&scaron;enje na neki drugi način, jer će ovo biti prepreka na putu ka Evropskoj uniji - zaključuje Vajs.

Vajs: Mještani Botuna su izmanipulisani i pod uticajem lažnih vijesti

„PITAJU LI SE SLUŽBE PO ČIJEM NALOGU KNEŽEVIĆ OVO RADI“

Vlada je prihvatila predlog da&nbsp;Lazar &Scaron;ćepanović&nbsp;bude izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu, potvrđeno je Portalu RTCG.
Taj predlog biće proslijeđen parlamentu radi davanja mi&scaron;ljenja.
Ako Skup&scaron;tina da zeleno svjetlo, Vlada donosi rje&scaron;enje o izboru direktora policije.
Podsjetimo, 24. novembra zavr&scaron;en je konkurs za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Na taj konkurs prijavili su se &Scaron;ćepanović i dugogodi&scaron;nji funkcioner te službe doskora&scaron;nji načelnik kola&scaron;inske policije Zoran Braunović.
Ranije je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović kazao da se očekuje da direktor Uprave policije u punom mandatu bude imenovan do kraja ove godine.

Vlada prihvatila predlog da Šćepanović bude direktor policije

BIĆE PROSLIJEĐEN PARLAMENTU RADI DAVANJA MIŠLJENJA

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić boravi u radnoj posjeti Parizu, gdje je u sjedi&scaron;tu UNESCO-a sa novoizabranim generalnim direktorom Kaledom El-Enanijem razgovarao o očuvanju statusa Kotora na listi svjetske ba&scaron;tine i unapređenju saradnje između Crne Gore i ove međunarodne organizacije.
&bdquo;Danas sam ovdje da prenesem vrlo jasnu poruku da ćemo uraditi sve da status UNESCO za Kotor bude sačuvan. Odlučni smo u namjeri da u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, u zadatom roku ispunimo preporuke Komiteta&rdquo;, poručio je premijer Spajić.
Podsjetio da je Vlada, kroz nedavno usvojene izmjene zakonskog okvira, pokazala puni institucionalni i politički kapacitet da odgovori na sve preporuke Komiteta te da osigura održivo upravljanje prostorom od izuzetnog značaja za identitet i međunarodni ugled.
Generalni direktor El-Enani, kako je saop&scaron;teno, pozdravio rezultate Nacionalne komisije i kazao da činjenica da njom prvi put predsjedava predsjednik Vlade &scaron;alje snažnu poruku o postojanju politilčke volje da se pronađe trajno i održivo rje&scaron;enje za ovo pitanje. &ldquo;Već vidimo Va&scaron;e rezultate i spremni smo da Vas na ekspertskom nivou podržimo u maksimalnoj mjeri kako bi do februara imali Izvje&scaron;taj i rezultat na koji ćemo svi biti ponosni&rdquo;, kazao je El-Enani.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;