Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković pozvao je konstituente većine da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, ako su promijenili odnos prema sporazumu potpisanim prilikom formiranja Vlade.
Poručio je da PES neće odustati od proklamovanih ciljeva i da oni ostaju njihovi prioriteti, do ispunjenja.
"Prilikom formiranja 44. Vlade sa koalicionim partnerima potpisan Sporazum kojim se defini&scaron;u prioriteti rada izvr&scaron;ne vlasti i parlamentarne većine, kada je u pitanju spoljna i unutra&scaron;nja politika", naveo je poslanik PES-a.
To je, kako je rekao Laković, kasnije potvrđeno i Barometrom 26.
&ldquo;Ako je u međuvremenu Demokratska narodna partija ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema tim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju uče&scaron;će u Vladi, jer mi nećemo odustati od proklamovanih ciljeva i oni ostaju na&scaron;i prioriteti, do ispunjenja&rdquo;, napisao je Laković na mreži X.

Laković: Konstituenti većine da preispitaju učešće u Vladi

PORUČIO POSLANIK PES-A

Kao grom iz vedra neba pao je sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da o tome se nije znalo ni&scaron;ta ni u obrisima. To je u emsiji "Na kraju dana", na Televiziji E, kazao poslanik SD u Skup&scaron;tini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
&bdquo;Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovni&scaron;tvo, lokalni parlament op&scaron;tine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani&hellip; Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve &scaron;to radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu &scaron;to rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu &scaron;tetu prema državi, ne bi im bio prvi put&ldquo;, rekao je Zirojević.
Kaže kako ne zna kome je mogla pasti na pamet &bdquo;glupost u vezi jezera Krupac&ldquo;.
&bdquo;Jer ko god je jednom do&scaron;ao u Nik&scaron;ić za da je jezero Krupac vje&scaron;tačko jezero i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore. Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali nik&scaron;ićkim morem, i koliko god Nik&scaron;ićanke i Nik&scaron;ićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje. Ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, &scaron;to će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju paf-paf da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nik&scaron;ićkom moru, i uz &scaron;terike&ldquo;, istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra on, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik op&scaron;tine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, za&scaron;titu od Vlade u kojoj su traže od stranih ambasadora.
&bdquo;Ako smo do&scaron;li do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije pro&scaron;ao onako kako je pro&scaron;ao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo vi&scaron;e puta imali najave da će oni preispitati uče&scaron;će u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo. Ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah &scaron;to god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića&ldquo;, zaključio je Zirojević.

Zirojević: Sve što radi Spajić i njegova Vlada budi sumnju na korupciju

OCIJENIO PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Kampanja za nik&scaron;ćke izbore zakazane 13. april odvija se uobičajno. Ipak sjenka posljednjih izbora u ovom gradu iz 2021. nameće pitanje uticaja sa strane na nik&scaron;ićke birače.
Nik&scaron;ić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope 26. marta istaknut kao jedan od primjera stranog mije&scaron;anja u izborne procese na lokalnom nivou.
&ldquo;Ti izbori u Nik&scaron;iću predstavljali su prekretnicu u Crnoj Gori, jer se susjedna Srbija snažno uključila u lokalnu kampanju&rdquo;, ocijenio je izvjestilac Savjeta Evrope Sjuart Dikson.
Na posljednjim izborima u Nik&scaron;iću, drugom gradu po veličini u Crnoj Gori, pobijedile su stranke prosrpskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Do tada je &ndash; duže od deceniju i po &ndash; gradom vladala procrnogorska Demokratska partija socijalista(DPS) Mila Đukanovića, koji je rođen u Nik&scaron;iću.
U DPS-u smatraju da je Beograd spreman da i na ovogodi&scaron;njim izborima iskoristi sve mogućnosti kako bi odbranio prosrpsku vlast u Nik&scaron;iću.
Da su identitetske podjele i dalje akuelne kao jedan od faktora koji će opredjeljivati birače pokazuje i anketa Radija Slobodne Evrope iz Nik&scaron;ića.
Gradonačelnik pod za&scaron;titom poslaničkog imuniteta
Na izborima 2021. za predsjednika Op&scaron;tine izabran je Marko Kovačević iz Demokratskog fronta, koji je predvodio Andrija Mandić.
Tokom mandata od nepune četiri godine, vi&scaron;e puta je procesuiran.
Naime, sredinom 2021. protiv njega je pokrenut sudski postupak zbog negiranja genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Oslobođen je optužbi.
Dvije godine kasnije protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je tokom intoniranja himne počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Ovu prijavu odbacilo je nik&scaron;ićko tužila&scaron;tvo.
Najnoviju tužba protiv njega podnesena je zbog govora u kome je poručio da će se &ldquo;s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima&rdquo;.
Ovaj slučaj jo&scaron; nije procesuiran, jer Skup&scaron;tina sedam mjeseci &ldquo;ne stavlja&rdquo; na dnevni red zahtjev Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva za ukidanje njegovog imuniteta. Na čelu Skup&scaron;tine je njegov partijski &scaron;ef Andrija Mandić.
Agencija za sprečavanje korupcije je utvrdila i da on nezakonito istovremeno &ldquo;pokriva&rdquo; dvije funkcije &ndash; predsjednika Op&scaron;tine i poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Kovačević u svemu vidi želju da se njemu i partiji nanese politička &scaron;teta.
Kovačević je jedan od čelnika crnogorskih op&scaron;tina koji su decembra 2022. u Skup&scaron;tini Srbije podnosili izvje&scaron;taj o stanju u njihovim op&scaron;tinama. Tom prilikom on je ocijenio da je Srbija &ldquo;matica svih Srba&rdquo; i njegova država.
&Scaron;ta je obilježilo &lsquo;bitku za Nik&scaron;ić&rsquo;
Kampanju uoči izbora marta 2021. obilježili su incidenati i do tada nezabilježeno interesovanje srpskih medija i političara za jedne lokalne izbore u Crnoj Gori.
Izvjestilac Savjeta Evrope Stjuart Dikson je naveo da je na tim izborima &ldquo;izazvalo zabrinutost&rdquo; prisustvo osoba bliskih Srpskoj naprednoj stranci(SNS)(srpskog predsjednika Aleksandra Vučića).
Dikson navodi da su &ldquo;neki od njih privedeni, nekima je čak zabranjen ulazak u zemlju, zbog sumnje da su unosili novac za kupovinu glasova&rdquo;.
Naime, mjesec uoči izbora, nik&scaron;ička policija je privela devet osoba zbog sumnje da unose novac u Crnu Goru za potrebe kupovine glasova u tom gradu.
Među njima su osobe bliske SNS-u Vladimir Mandić, Dane &Scaron;ijan i Aleksandar Jokić, ali i tada&scaron;nji poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Milo Božović.
Iz crnogorske policije duže od dvije sedmice ne odgovaraju na upit RSE &scaron;ta je bilo sa ovim slučajem.
U tom periodu iz Crne Gore je protjerano i osam srpskih državljana, koje je partija Andrije Mandića angažovala oko izbora a nisu imali dozovole za rad.
Prema pisanju crnogrskih medija, svih osmoro su članovi Vučićevog SNS-a.
Savjet Evrope ukazao je i na mije&scaron;anje srpskih medija u nik&scaron;ićke izbore.
&ldquo;Naročito TV Happy, opsežno prateći izbore kroz posebne programe kao &scaron;to je &lsquo;Bitka za Nik&scaron;ić&rsquo;, ne po&scaron;tujući odredbe koje se odnose na pravičnost medijskog izvje&scaron;tavanja o izbornim kampanjama i emitovanje etničke mržnje i rasističkih uvreda.&rdquo;
Posmatrači Savjeta Evrope su takođe ukazali i na porast navoda o fiktivnom mijenjanju mjesta boravi&scaron;ta prije izbora, navodeći da to dodatno podriva povjerenje u tačnost biračkog spiska.
Crnu Goru su u tom periodu posjećivali pripadnici i lideri Srpske liste sa Kosova Goran Rakić i Igor Simić.
Mjesec uoči izbora, na gradskoj džamiji u Nik&scaron;iću osnanule su poruke &ldquo;Srebrenica&rdquo;, &ldquo;Turci&rdquo; i krst sa četiri ocila.
U nik&scaron;ićkom tužila&scaron;tvu su 2021. formirana tri predmeta za krivična djela protiv izbornih prava, za koje je propisana kazna do pet godine zatora.
U dva slučaja prijave su odbačene a za treći je izrečena prvostepena presuda &ndash; osoba koja je kupovala glasove osuđena je na pet mjeseci zatvora a tri koje su za to dobile novac na po dva mjeseca.
Može li na izbore uticati i partijsko zapo&scaron;ljavanje
Nik&scaron;ić je inače sjedi&scaron;te vi&scaron;e državnih preduzeća u oblasti energetike, na čijem čelu su kadrovi DF-a i Demokrata, koje su na vlasti u gradu i u državi.
Broj zaposlenih u Elektroprivredi je, prema podacima nevladine organizacije Institut alternativa, od 2021. porstao za vi&scaron;e od 150, dok je njena ćerka firma Solar gradnja osnovana te godine u međuvremenu zaposlila 420 osoba.
Ove kompanije se dovode u vezu sa partijskim zapo&scaron;ljavanjem. Smijenjena direktorica Solar gradnje Valerija Saveljić ranije je izjavila da su u toj kompaniji gotovo isključivo zapo&scaron;ljavani članovi partije Andrije Mandića.
Iz Elektroprivrede Crne Gore su negirali praksu partijskog zapo&scaron;ljavanja.
Ko je u izbornoj trci ove godine
Na izborima 13. aprila presjednik Op&scaron;tine Kovačević predvodi rasformirani proruski Demokratski front(DF). Samostalno nastupaju i njegovi koalicioni partneri na državnom nivou &ndash; Demokrate i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića.
Opozicija nastupa u vi&scaron;e kolona.
Osim Demokratske partije socijalista, u trci je i koalicija procrnogorskih lista Evropski savez, Građanski pokret URA, Stranka evropskog progresa (SEP) i Za slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti.
Čak tri biv&scaron;a premijera su na čelu ovih partija &ndash; Dritan Abazović iz URA, Du&scaron;ko Marković iz SEP-a dok je Milo Đukanović počasni predsjednik DPS-a.
Na izborima učestvuju i dvije građanske liste.
Nik&scaron;ić je drugi po veličini grad u Crnoj Gori sa 66,700 građana.
Na posljednjem popisu gotovo 60 odsto Nik&scaron;ićana su se izjasnili kao Crnogorci, a trećina, oko 34 odsto, kao Srbi.
Vi&scaron;e od 90 odsto građana su pravoslavne vjeroispovijesti. Grad je snažno upori&scaron;te Srpske pravoslavne crkve i sjedi&scaron;te vi&scaron;e pravoslavnih bratstava.
Pravo glasa na izborima ima 57,700 stanovnika, saop&scaron;teno je iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova.

Uoči novih izbora u Nikšiću, Savjet Evrope prethodne ocijenio primjerom stranog miješanja

NA POSLJEDNJIM IZBORIMA U NIKŠIĆU POBIJEDILE SU STRANKE PROSRPSKOG DEMOKRATSKOG FRONTA I DEMOKRATA

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) u Nik&scaron;iću večeras je žrijebanjem odredila pod kojim brojevima će biti partije na glasačkim listićima u okviru lokalnih izbora u tom gradu.
Partije će na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću, biti pod sljedećim brojevima:
1. Dragan Radulović &ndash; Probudimo Nik&scaron;ić
2. Dr Borislav Mi&scaron;o Đuri&scaron;ić &ndash; Rad za moj grad
3. Boris Muratović&ndash; Bori se za Nik&scaron;ić DPS
4. Nikola Čvorović &ndash; &bdquo;Stranka evropskog progresa &ndash; Vrijeme je za Nik&scaron;ić &ndash; Nikola Čvorović&ldquo;
5. Du&scaron;an Golović &ndash; Građanski pokret URA &ldquo;Drugačije &ndash;Du&scaron;an Golović&rdquo;
6. Jelena Marković &ndash; &bdquo;Za Slobodarski Nik&scaron;ić jednakih mogućnosti- Jelena Marković&ldquo;
7. Nemanja Vuković &bdquo;Svi smo Nik&scaron;ić- Demokrate, Plenum 083&ldquo;
8. Ivan Radojičić &ndash; &bdquo;Evropski savez- Najbolje &scaron;to može&scaron; Ivan Radoičić&ldquo;
9. Zoran Mrkić &ndash; &bdquo;Zdrav Nik&scaron;ić Pokret Evropa sad&ldquo;
10. Marko Kovačević&ndash; &bdquo;Zna Nik&scaron;ić &ndash; Za budućnost Nik&scaron;ića&rdquo;
Podsjećamo, lokalni izbori u Nik&scaron;iću zakazani su za 13. april.

Utvrđen redosljed lista na izborima u Nikšiću

IZBORI U NIKŠIĆU ZAKAZANI SU ZA 13. APRIL

Poslanici su nastavili rad, slijedi rasprava o tački Predlog zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić kaže da je nevjerovatno kako Vlada netransparentno ulazi u projekat Velike plaže.
"Nevjerovatno je kako je neko imao potrebu da u nekoliko sati dogovori takvu vrstu posla. Ne znam jeste li svjesni kako to izgleda u očima javnosti. Neko je danas bio spreman da pored velike zabrinutosti građana u Ulcinju, pođe i potpi&scaron;e okvirni sporazum sa vladom UAE", kazao je Anđu&scaron;ić i dodaje:
"Za vrijeme investicija DPS-a, samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketin&scaron;kim informacijama, pozvana je britanska firma za strate&scaron;kog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rje&scaron;enje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici op&scaron;tina sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima"
Za riječ se javio poslanik PES-a Vasilije Čarapić koji poručuje da je Anđu&scaron;ić u&scaron;ao u fazu "učio sam al mi se sve pomije&scaron;alo".
"Danas govorimo o zakonu o eksproprijaciji ali ću vam odgovoriti. Prije ste govorili kako ne dovodimo nove investicije, danas kada imamo te investicije vi ste protiv toga. &Scaron;to se tiče sporazuma Crna gora će potpisati okvirni sporazum koji će morati da potvrdi ova Skup&scaron;tina. Potpisaće projekat o investicijama i projektima na jugu i sjeveru koji će takođe morati da potvrdi Skup&scaron;tina kao i svaki naredni ugovor sa investirom kojeg predloži država Crna Gora. Skup&scaron;tina će sve morati da aminuje", kazao je Čarapić.
Čarapić je pitao Anđu&scaron;ića &scaron;ta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđu&scaron;ića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat i dodaje da je kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana.
"Alabar je iskazao interesovanje apliciranjem na javni poziv. Nije do&scaron;ao i tražio da mu se daju plaže kao gospodi koja je zakupila Sveti Stefan. U koliko lokalna zajednica da saglasnost da se projekat kod njih realizuje onda ćemo imati velike investicije. Moramo da oprezno komuniciramo oko ovih stvari da ne uđemo u sferu jeftinog populizma", kazao je Čarapić.
Kao odgovor na izlaganje Čarapića Anđu&scaron;ić je ovaj projekat nazvao korupciona&scaron;kim.
"Da li ste svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno donio odluku da se u ovu priču ne ulazi na ovakav način. Na va&scaron;e pitanje &scaron;ta je sa ostalim investitorima vi ste ih istjerali, kao &scaron;to ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore", kazao je Anđu&scaron;ić.
Čarapić kaže da se države iz svijeta bore da potpi&scaron;u sporazum sa UAE.
"Amerika i Britanija, svi u svijetu se za te investicije takmiče, te investicije će dati benefit na&scaron;im građanima. Ne želimo da budemo vi&scaron;e zapećak Evrope, ovdje nema korupcije", kazao je Čarapić.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a kaže da zabrinjava činjenica da Vlada poku&scaron;ava da odgovornost oko sporazuma prebači na Skup&scaron;tinu &scaron;to, navodi Mugo&scaron;a, nije nadležnost parlamenta.
"Ne uvlačite nas u zamku. Ne možete 13km obale na ovaj način da zatvarate, naučite premijera da ne može da daje zakup na 99. godina. Stisnite petlju pa vi odgovarajte", kazao je Mugo&scaron;a.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je sjednica Premijerskog sata bila sramota za ovaj parlament.
"Ako nastavimo onako inteziviraće se trend opadanja povjerenja na&scaron;ih građana u državne institucije. To je bio i politički debalk vladajuće većine", kazao je Vuković.
Vuković kaže da je čuo kako se Skup&scaron;tina neće sazivati do lokalnih izbora u Nik&scaron;iću.
"Ako ova Skup&scaron;tina nastavi da radi sa ovom dinamikom, mnogi bi se borili za cenzus u Nik&scaron;iću, a svakako im ne ide dobro", kazao je Vuković.
&nbsp;

Čarapić: Svaki ugovor će morati da potvrdi Skupština; Mugoša: Ne uvlačite nas u zamku, stisnite petlju pa vi odgovarajte

"NE MOŽETE 13KM OBALE NA OVAJ NAČIN DA ZATVARATE, NAUČITE PREMIJERA DA NE MOŽE DA DAJE ZAKUP NA 99. GODINA"

Boban Stani&scaron;ić, izabran je danas za novog generalnog sekretara Skup&scaron;tine. To je odlučeno na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore, glasovima 50 poslanika "za". Nije bilo glasova protiv i uzdržanih, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Njega je za tu funkciju danas predložio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Stani&scaron;ić će na toj poziciji zamijeniti Aleksandra Klarića kojem ističe mandat.
Generalnog sekretara Skup&scaron;tine naimenuje i razrje&scaron;ava Skup&scaron;tina, na predlog predsjednika Skup&scaron;tine, a naimenuje se na period od četiri godine.
Generalni sekretar Skup&scaron;tine ima tri zamjenika koji mu pomažu u radu.

Stanišić novi generalni sekretar Skupštine

KLARIĆU ISTIČE MANDAT

Konsultativno saslu&scaron;anje o cijenama u trgovačkim lancima, u okviru sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, biće održano danas.
Iz Skup&scaron;tine je saop&scaron;teno da su na saslu&scaron;anje pozvani potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đelo&scaron;aj, kao i ministri finansija i poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Novica Vuković i Vladimir Joković.
Na sjednicu su pozvani i predstavnici Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača (CEZAP).
Sjednica će se održati u zgradi Skup&scaron;tine sa početkom u 14 sati.

Danas saslušanje o cijenama u marketima

U 14 SATI

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održali su predavanje na temu &bdquo;Pro&scaron;irenje EU kao geopolitički imperativ" i odgovarali na pitanja studenata Fakulteta političkih nauka.
Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa pro&scaron;irenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU.
"Ovo je dobra prilika da u situaciji, da tako kažem, zategnutih odnosa predsjednik Milanović i ja po&scaron;aljemo poruku potrebe za dijalogom i dobrosusjedskim odnosima", kazao je predsjednik Jakov Milatović.
On i njegov hrvatski kolega Zoran Milanović danas će održati predavanje studentima Fakulteta političkih nauka.
Podsjetio je da su nedavno na FPN-u ugostili i če&scaron;kog predsjednik Petra Pavela, ocijeniv&scaron;i to dobrom praksom koju treba nastaviti.
"Rezolucija o Jasenovcu nije i&scaron;la u prilog unapređenju na&scaron;ih odnosa. Svima je jasno da to nije bio potez koji je imao neki op&scaron;ti cilj, već vi&scaron;e promociju partikularnog interesa. Crna Gora je time oslabila svoju pregovaračku poziciju oko nekih drugih otvorenih pitanja sa Hrvatskom. Mislim da to nije bilo dobro", kazao je Milatović.
Istakao je da je osudio i neke nekorektne odnose hrvatskih zvaničnika, posebno oko logora "Lora".
"U kontekstu pro&scaron;irenja EU Crna Gora može da bude dobar primjer. Na tom putu važna je podr&scaron;ka Hrvatske i stav predsjednika Milanovića, koji je bio premijer u vrijeme kad je ta država postala punopravna članica. EU nije idealna, ali jeste najbolje &scaron;to trenutno postoji", naglasio je Milatović.
Ukazao je na činjenicu da Hrvatska sama dobija vi&scaron;e finansijske pomoći od EU nego svih &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana.
"Spremajte se za članstvo u EU"
Milanović je poručio da nije do&scaron;ao da uči građane Crne Gore kako treba da žive, te da je to najvi&scaron;e mrzio i na primjeru Hrvatske kada su stranci dolazili kod njih.
"Spremajte se za članstvo u EU. Unija je sada u vrlo turbulentnom trenutku. Nas prije svega povezuju institucije, koje su ograničene. O vrijednostima možemo uvijek govoriti. Opsesije država na sjeveru Evrope potpuno se razlikuju od nas na Mediteranu. Oni strahuju od Rusije, prizivaju napad, spremaju sarme i đevrek. To je jedna iluzija koja je postala deluzija, odnosno stanje svijesti. Ja to tako ne vidim", rekao je Milanović.
Građanima Crne Gore poručio je da čuvaju državu koja jeste veliko dostignuće, dodajući da je to podjednako dom Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka i svih ostalih koje žive u njoj.
Saop&scaron;tio je i da vi&scaron;e neće učestvovati na bilo kojim izborima.
Nakon predavanja, dva predsjednika odgovaraju na pitanja studenata.
Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija
Odgovarajući na pitanje Milatović je saop&scaron;tio da u ratovima 1990-ih nije bilo nedužnih, kao i da Crna Gora ne izbjegava svoj dio odgovornosti.
"Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija i državnog dostojanstva", kazao je Milatović komentari&scaron;ući nedavni sporazum koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa dijelom opozicionih stranaka, uključujući DPS.
Milanović: Jadran je hrvatski brod
Milanović je napomenuo da nema večih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti, ali je svakao iznio stav o vlasni&scaron;tvu broda Jadran.
"Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da je to hrvatski brod. Ne vjerujem da to može biti prepreka", ocijenio je Milanović napominjući da on nema većih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti.
"EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako"
Kritikovao je Kaju Kalas koja sa pozicije visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, po njegovim riječima, vodi svoju politiku.
"Ni&scaron;ta lično, ni&scaron;ta protiv te države (Estonije), ali ja sam se pla&scaron;io da će ona postati generalna sekretarka NATO-a, a ona je postala ministarka vanjskih poslova EU - jo&scaron; gore. EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako", istakao je Milanović.
Milanović: Geopolitika je Ukrajina, apsolutno
"Ne znam jeste li pozvani, čuo sam sa Makedonija jeste. Ja je i dalje tako zovem i neka mi ne zamjere Grci. Taj dokument u pravnom smislu nema nikakvu težinu. Kosovo ne priznaje jedan dio članica NATO-a. To nije međunarodni ugovor i nije savez u pravom smislu riječi. Ne bih nikog da potcjenjujem, ali &lsquo;nije geopolitika, majke mi&lsquo;. Geopolitika je Ukrajina, apsolutno. Mi na Balkanu nismo bili geopolitika ni devedesetih godina, ali ni u Drugom svjetskom ratu. Hitler je htio da zaobiđe Balkan, ali onda se grupa pravdoljubivih Srba pobunila u Beogradu. Pobunili su se protiv sebe", elaborirao je Zoran Milanović.
Milanović: Na čelu EU ne bi smio biti Njemac
Predsjednik Hrvatske je kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsednice Evropske komisije Ursule don der Lajen, koju je predložila Angela Merkel.
"Na čelu EU ne bi smio biti Njemac. To je preveliko pitanje, Njemačka je suvi&scaron;e velika i moćna. Kad takva jedna osoba, koju niko nije izabrao već je to bio dogovor političkih frakcija, kaže da će EU potro&scaron;iti 800 milijardi eura na odbranu, moje pitanje je sa kim se konsultovala oko te cifre. Sa kojim astrologom je razgovarala o tome", naveo je Milanović, podsjećajući da je i Žan Klod Junker davao vrlo neoprezne i proizvoljne izjave.

Milanović na FPN-u poručio: Stav hrvatske strane je da je Jadran hrvatski brod

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Pro&scaron;irenje Evropske unije (EU) sada je geopolitičko pitanje, ne vi&scaron;e samo tehnički proces, ocijenila je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poručujući da bi Crna Gora bi mogla zavr&scaron;iti pregovore do kraja 2026.&nbsp;
Kos je u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije kazala da se prvi put pregovara sa državom u ratu, Ukrajinom, a spoljne sile poku&scaron;avaju omesti proces pro&scaron;irenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatra da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
"Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan &ndash; fokusiran na izbornu i medijsku reformu", rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Ona je istakla važnost bolje komunikacije i podr&scaron;ke civilnom dru&scaron;tvu i najavila dodatnih 16 miliona EUR pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Kos je poručila da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji konkretan režim.
"Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije", dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem &ldquo;stabilokratije&rdquo; i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup &ndash; vi&scaron;e odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
"Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju", ocijenila je Kos.
Ona je rekla da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
"Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima".
Kos je zaključila da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rje&scaron;enja i zato ostaje nada mnogima.

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine, ali - proširenje je sada geopolitičko pitanje, a ne tehnički proces

OCIJENILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Izvr&scaron;na direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević poručila je da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o &bdquo;Lori&ldquo;, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru &bdquo;Lora&ldquo; počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: &bdquo;Ovi mučenici po&scaron;li su na rati&scaron;te da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuv&scaron;i u jednostrani secesionizam i separatizam.&ldquo;
Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
"Nesumnjivo je &bdquo;Lora&ldquo; jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj", kazala je Uljarević u&nbsp; centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Obja&scaron;njava i da Kneževićeva poruka ima jo&scaron; jedan manipulativni nivo.
"Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo &scaron;to&scaron;ta, uključujući i ono &scaron;to je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono &scaron;to je dana&scaron;nja Srbija", istakla je Uljarević.
"Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga"
Premjerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to &scaron;to većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga &scaron;to su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon &scaron;to je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionalnu učinkovitost.
"Skup&scaron;tina tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvr&scaron;noj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono &scaron;to smo imali priliku da vidimo kada je riječ o uče&scaron;ću, odnosno, neuče&scaron;ću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega &scaron;to je tehnička odrednica u Poslovniku Skup&scaron;tine Crne Gore, ograničava ono &scaron;to je su&scaron;tina demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako &scaron;to marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kr&scaron;enju demokratskih principa", naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi poku&scaron;ao da za&scaron;titi premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja.
"Ono &scaron;to bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog &scaron;ansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja", istakla je Uljarević.
Vlada, investitori i zaduženja
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da vi&scaron;e od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri vi&scaron;e posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
"Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, na&scaron;ao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno poku&scaron;ava da sanira medijsku i drugu &scaron;tetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar", naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
"To je do dana dana&scaron;njeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Pro&scaron;le godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi &ndash; prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona do&scaron;lo investicija, a drugo &ndash; na &scaron;to ide ta potro&scaron;nja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, za&scaron;to nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Za&scaron;to se tako nemilice i svakodnevno tro&scaron;i na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najvi&scaron;i državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu", pita Uljarević.
Sporazum i velika očekivanja
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skup&scaron;tine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
"Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i pona&scaron;anja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne po&scaron;tuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo &scaron;ta će donijeti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispo&scaron;tuje mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos", naglasila je Uljarević.
Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore
Centar za građansko obrazovanje najo&scaron;trije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Milo&scaron;evića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Milo&scaron;evićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini.
"Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milo&scaron;ević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milo&scaron;ević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, &scaron;to je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to &scaron;alje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da poku&scaron;amo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu", smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
"Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije do&scaron;lo iz nekog načina razmi&scaron;ljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga dru&scaron;tva&hellip; Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je gre&scaron;ku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u poku&scaron;aju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima", zaključila je Uljarević.

Uljarević: Način na koji se Spajić obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju

PORUČUJE I DA JE NA DJELU PODRIVANJE GRAĐANSKOG KONCEPTA CRNE GORE

Crna Gora i Hrvatska će sva otvorena pitanja rje&scaron;avati u prijateljskom i konstruktivnom tonu i iskoristiti potencijale za produbljivanje ekonomske saradnje, poručeno je na sastanku premijera Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Podgorici.
&bdquo;Ovo je veoma značajna posjeta za Crnu Goru i najbolji je pokazatelj spremnosti na&scaron;ih država da unapređuju međusobne odnose i sva otvorena pitanja rje&scaron;avaju u prijateljskom tonu&ldquo;, rekao je&nbsp; Spajić.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, predsjednik crnogorske Vlade upoznao je Milanovića sa napretkom i dostignućima Crna Gore na ekonomskom planu, ali i intenzivnim aktivnostima u evropskoj integraciji zemlje.
&bdquo;Hrvatska, kao na&scaron; bliski susjed i članica Evropske unije, važan nam je partner na putu evropske integracije zamlje. Zahvalan sam na riječima podr&scaron;ke i uvjeren sam da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja Crne Gore sa EU ići po planu&ldquo;, istakao je Spajić.
Sagovornici su, kako je saop&scaron;teno, uvjereni da će intenziviranje pregovora između dvije zemlje o otvorenim pitanjima rezultirati uspjehom u obostranom interesu.
Milanović je saglasan da dvije zemlje, kao i cijeli region, treba da razvijaju bliske međusobne odnose.
&bdquo;Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima, i da uskoro neće biti zabrana ulaska u na&scaron;u zemlju&ldquo;, kazao je hrvatski predsjednik.
Spajić i Milanović su konstatovali da je ekonomska saradnja dvije zemlje kvalitetna i raznovrsna, ali da postoji prostor za njeno unapređenje i intenziviranje, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz Spajićevog Kabineta.

Milanović Spajiću: Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima i da uskoro neće biti zabrana ulaska u našu zemlju

PREDSJEDNIK VLADE SA PREDSJEDNIKOM  HRVATSKE

Nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću Zoran Mrkić&nbsp;kazao je u intervjuu za Pobjedu da je situacija u tom gradu nepromijenjena u odnosu na period prije i tokom održavanja prethodnih izbora 2021. godine.
"Mislim da smo na istoj poziciji kao 2021. godine. Sve &scaron;to sam tada u kampanji rekao, i sada isto mogu reći i može da se primijeni. Ni&scaron;ta se nije promijenilo u odnosu na period kada je DPS bio na vlasti, moje viđenje o tome &scaron;to treba mijenjati je identično", rekao je Mrkić.
Dodaje da je PES nov na lokalnoj političkoj sceni i da nema tradicionalne koalicione partnere, ali, kako kaže, ne vidi da bi se nakon 13. aprila moglo sarađivati sa DPS-om i SDP-om.
"Mi smo pokret, a ne samo stranka, prihvatili smo razne ljude i samim tim &scaron;iroki smo za saradnju. &Scaron;to se tiče toga s kim bismo eventualno mogli biti vlast, smatramo da ćemo biti dominantan i važan činilac vlasti i ne bismo sada isključivali bilo koga.
Ipak, rukovodeći se dosada&scaron;njom praksom ne vidim da PES može sarađivati sa DPS-om i SDP-om. Ja jesam bio član SDP-a i kada pročitate program tih partija, to je slično. Nijesu tu sporni ni mnogi ljudi sa svojim kvalitetima, ali znate da je politika i odnos stranaka jednih prema drugima ne&scaron;to sasvim drugo. Tu uglavnom odlučuje većina unutar stranke sa kim se može sarađivati.
Imam korektne odnose sa većinom ljudi iz svih partija, sa nekima sam i u prijateljskim relacijama, jer ovo je mali grad. Imam zdrav građanski odnos sa svima. Dakle, lično ne bih isključio mogućnost saradnje sa bilo kim da bismo doprinijeli boljitku grada. Ipak, pripadam jednom pokretu i odluku ne donosim sam, već se odluka donosi na nivou partije. Primjećujem da je praksa bila da se ne ide sa DPS-om i SDP-om, dakle izostala je tje&scaron;nja saradnja na svim nivoima, i lokalnom i državnom", kazao je, između ostalog, Mrkić u intervjuu za Pobjedu.
&nbsp;
&nbsp;

Mrkić: Ne vidim da bi PES nakon izbora mogao sarađivati sa DPS-om i SDP-om

NOSILAC LISTE POKRETA EVROPA SAD NA IZBORIMA U NIKŠIĆU

&nbsp;Premijer Milojko Spajić uputio je Venecijanskoj komisiji molbu za hitno dobijanje Mi&scaron;ljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović. Kako je saop&scaron;teno iz Spajićevog Kabineta, on je pismo Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava uputio u skladu sa Sporazumom predstavnika vladajuće većine i predstavnika opozicije u crnogorskom parlamentu. Sporazum su, kako su podsjetili, potpisali Spajić i predstavnici Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, Danijel Živković, Damir &Scaron;ehović i Adrijan Vuksanović. Spajić je u pismu tražio od Venecijanske komisije da, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovori na pitanja predstavnikā vlasti i opozicije, prenosi agencija Mina. U saop&scaron;tenju se navodi da su u pismu, imajući u vidu da predstavnici vlasti i opozicije imaju nekoliko nedoumica u vezi sa tom ustavno-pravnom problematikom, navedena pitanja i ključna argumentacija i vlasti i opozicije. "Venecijanskoj komisiji naknadno će biti dostavljena dodatna dokumentacija koja može pomoći u stvaranju potpune slike o problematici tumačenja navedenih normi u materijalnom i formalnom smislu", navodi se u saop&scaron;tenju. Dodaje se da, osim odgovora na pitanja, strane potpisnice Sporazuma, mole Venecijansku komisiju da da preporuke u cilju rje&scaron;avanja eventualnih dilema koje u vezi sa ovim pitanjem postoje u ustavnopravnom sistemu Crne Gore.

Spajić uputio pismo Venecijanskoj komisiji

U SKLADU SA SPORAZUMOM PREDSTAVNIKA VLADAJUĆE VEĆINE I PREDSTAVNIKA OPOZICIJE

Ranko Radulović iz Nik&scaron;ića, koji je u bjekstvu skoro godinu, uhap&scaron;en je u Beogradu.
"Sprovodeći intenzivne aktivnosti u cilju lociranja međunarodno traženih lica, a shodno crvenoj međunarodnoj potjernici raspisanoj od strane NCB Interpola Podgorica, danas su službenici Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srbije u Beogradu locirali i li&scaron;ili slobode crnogorskog državljanina R.R. (64), vođa ogranka i član jedne organizovane kriminalne grupe", pi&scaron;e u zvaničnom saop&scaron;tenju policije.
Radulovića potražuju po naredbi Osnovnog suda u Nik&scaron;iču radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela napad na službeno lice u vr&scaron;enju službene dužnosti i preostalog dijela kazne zatvora u trajanju od tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.
"R.R.&nbsp; je potraživan i shodno naredbama Vi&scaron;eg suda u Podgorici, radi prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, te&scaron;ko ubistvo putem podstrekavanja, zelena&scaron;tvo i silovanje.
U toku je komunikacija između organa za sprovođenje zakona Crne Gore i Republike Srbije u cilju izručenja R.R. Crnoj Gori", kaže se u saop&scaron;tenju.

Uhapšen Ranko Radulović

U BEOGRADU

Vojno-istražni centar Lora, u kojem su bili mučeni i stradali vojni rezervisti iz Crne Gore, bio je neka vrsta logora, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović i dodao da će se, &scaron;to vrijeme vi&scaron;e prolazi, teže utvrditi istina u tom slučaju.
Milanović je to kazao na konferenciji za novinare nakon sastanka sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, a tokom zvanične posjete Crnoj Gori.
Milanović je, odgovarajući na pitanje novinara da li su razgovarali o izjavi hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana da Lora nije bio logor, kazao da Grlić Radman stoji iza te izjave.
On je rekao da je sa Milatovićem razgovorao o tome pogotovo iz perspektive Crne Gore, jer u Hrvatskoj to nije bilo toliko primijećeno.
"Neka vrsta logora je bila, neki ljudi su ubijani", kazao je Milanović.
On je rekao da je na pravosuđu da to rije&scaron;i.
"Nikad nijesam ćutao, uvijek sam upirao prstom u one za koje postoji osnov sumnje", rekao je Milanović.
Kako je dodao, &scaron;to vrijeme vi&scaron;e prolazi teže će se utvrditi istina u slučaju Lore.
On je kazao da je interes Hrvatske da Crna Gora bude u Evropskoj uniji (EU).
&ldquo;Vi ste, kao i mi, članica NATO, jednog saveza koji prolazi previranje. Kada sam prvi put izabran za predsjednika, nakon Slovenije, jedna od prvih država koje sam posjetio bila je Crna Gora. Za razliku od nekih biv&scaron;ih kolonijalnih sila, mi dosežemo dokle možemo&rdquo;, naveo je Milanović.
On je, komentari&scaron;ući to &scaron;to je EU glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore, rekao "vi kažete da vam je EU imperativ. Nemojte se podavati imperativima previ&scaron;e, da vas ne pogaze&rdquo;.
On je, odgovarajući na pitanje novinara za&scaron;to se Hrvatska neće pridružiti Koaliciji voljnih, kazao da im Rusija &ldquo;nije prijateljska zemlja, ali da ne predstavlja toliku opasnost za Evropu&rdquo;.
&ldquo;&Scaron;to se mene tiče, hrvatski vojnici neće učestvovati u toj travestiji&rdquo;, poručio je Milanović.
On je kazao da je izbore dobio na obećanju da hrvatski vojnici neće ići u rat u Ukrajini.
Na pitanje novinara da li Hrvatska treba da odblokira poglavlje 31 na putu pristupanja Crne Gore EU, Milanović je kazao da on to ne odlučuje, ali da bi se o tome moglo početi ozbiljnije razgovarati.
&ldquo;Za tango je potrebno dvoje, a za kolo mnogo vi&scaron;e. O tome bi trebalo početi razgovore nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj za dva mjeseca&rdquo;, kazao je Milanović.
Milatović je rekao da Crnu Goru sa Hrvatskom vezuje vi&scaron;e od susjedstva.
&ldquo;Drago mi je &scaron;to je Crna Gora prva država koju je Milanović posjetio nakon reizbora. Hrvatska i Crna Gora dijele istoriju i vrijednosti - zalažu se za mir, stabilnost i evropsku saradnju&rdquo;, rekao je Milatović.
On je poručio da Crna Gora nastavlja sa svojim vanjsko političkim ciljevima.
&ldquo;Brisel i Berlin jesu bitni partneri, ali su susjedi svakodnevica koja se ogleda u porodičnim relacijama i trgovinskoj razmjeni&rdquo;, dodao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u potpunosti spremna da sva otvorena pitanja sa susjedima rje&scaron;ava bilateralno u otvorenom dijalogu, sa dobrom vjerom.
&ldquo;Možemo da priznamo na&scaron;e gre&scaron;ke, ali želimo da ukažemo i na one sa druge strane. Ovdje nema bezgre&scaron;nih. Kao &scaron;to rezolucija o Jasenovcu nije doprinijela pobolj&scaron;anju odnosa, tako ni određeni stavovi iz Hrvatske, posebno u kontekstu Lore ne doprinose odnosima&rdquo;, naveo je Milatović.
On je podsjetio da je kritikovao i dono&scaron;enje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i izjavu Grlića Radmana.
Milatović je kazao da smatra da su on i Milanović dobar primjer kako odnosi dvije države treba da se razvijaju.
&ldquo;Jedina ispravna politika oko koje se ne može pogrije&scaron;iti su dobrosudsjedski odnosi&rdquo;, naveo je Milatović.
On je rekao da pozdravlja komunikaciju između vlada Crne Gore i Hrvatske.

Milanović: Lora bila neka vrsta logora

HRVATSKI PREDSJEDNIK U ZVANIČNOJ POSJETI CRNOJ GORI

Najzastupljenija tema na dana&scaron;njem Premijerskom satu bila je ona o sporazumu Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a bilo je i rasprava, dobacivanja iz klupa... Poslanici i predstavnici Vlade su, za danas, zavr&scaron;ili sa diskusijom, a predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da će na sjutra&scaron;njem kolegijumu donijeti odluku o daljem radu i o tome informisati javnost.
Spajić je, tokom Premijerskog sata, da sumnjivi likovi nikada vi&scaron;e neće ulagati u Crnu Goru, te da lično za to garantuje i da sporazumi služe kao osiguranje da neće biti korupcije. Ističe da UAE kao država stoji iza svojih investitora, garantujući kredibilitet i kvalitet ulaganja. Poslanik GP URA Dritan Abazović kazao je da je sporazum sa Emiratima" skandal svih skandala&ldquo;.
Akcenti sa Premijerskog sata:
Odmah na početku, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da su 'kao parlamentarna većina razgovarali o primjerni Poslovnika, oko stvari na koje je ukazivala opozicija', te je nakon toga poslanike pozvao na Kolegijum.
"Maloprije ste dobili odgovore premijera, pa ih pročitajte. Zakazujem kratki kolegijum, koji će trajati 15-ak minuta&ldquo;, kazao je Mandić.
Nakon toga, počeo je Premijerski sat, a Mandić je kazao da pitanje lidera GP URA Dritana Abazovića nije na vrijeme stiglo do premijera Spajića, te da je on krivac to.
Na to, proceduralno se javio Milo&scaron; Konatar (URA).
&bdquo;Pitanje je vezano za projekat UAE u Ulcinju. Abazović je na vrijeme podnio pitanje. Mislim da je Spajić pametan i može da odgovori na pitanja", rekao je Konatar.
Čarapić: Konatar unižava Uro&scaron;evića
Vasilije Čarapić (PES) je kazao da je neprimjereno da Konatar iskazuje očekivanja da li je Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (PES) upoznat sa temom u vezi koje postavlja pitanja, a ta tema se tiče oko sporazuma Vlade i UAE.
&bdquo;Ovo je elementarna nekultura. Mogao je da zastupa svoje stavove, a da ne unižava kolegu Uro&scaron;evića", rekao je Čarapić.
Konatar je nakon toga kazao da ne misli ni&scaron;ta lo&scaron;e i da nije htio da uvrijedi Uro&scaron;evića.
Abazović: Lo&scaron;a namjera Mandića; Predsjednik Skup&scaron;tine: Nastala gre&scaron;ka
Riječ je nakon toga dobio lider GP URA Dritan Abazović.
&bdquo;Ovo &scaron;to ste uradili Vi, nije niko nikad&ldquo;, kazao je Abazović u obraćanju Mandiću i rekao da je pitanje Spajiću poslao na vrijeme.
Abazović je dodao da u tome vidi 'lo&scaron;u namjeru Mandića'.
&bdquo;Po kojim procedurama se do&scaron;lo do toga projekta i ko je sa kim pregovarao&ldquo;, upitao je Abazović, u vezi sporazuma Vlade sa UAE.
Abazović je dodao da Čarapić 'ćuti na pomenute zloupotrebe', na &scaron;to je Čarapić kazao da ne ćuti na lo&scaron;e prakse i da nije nikad.
Mandić je nakon toga uzeo riječ kako bi odgovorio Abazoviću, te kazao da "ne pravi nikakve malverzacije niti ima dogovore sa premijerom vezane za Abazovića".
"Ali, da li je nastala gre&scaron;ka &ndash; jeste. Vi ste u roku postavili pitanje, ono je stiglo do premijera prije sat &ndash; i ja preuzimam odgovornost za to. Ali da insinuirate da ima nekog dogovora &ndash; vjerujte da nije. Želim da parlament radi", poručio je Mandić.
Nedović: Abazović pojeo 'hrđav ekser'; Lider GP URA: Ovo je dječji vrtić
Abazović je pojeo 'hrđav ekser', poručila je Abazoviću Jelena Nedović (PES).
&bdquo;Tvoja politika se zasniva na uvredama i poku&scaron;ajima ponižavanja protivnika&ldquo;, kazala mu je Nedović, na &scaron;to je Abazović kazao da je ovo 'dječji vrtić".
"Neko ko misli da isti broj cipela imate sa 10 i 30 godina nije nelogično da ovo kaže", rekao je Abazović u odgovoru Nedović.
Filip Adžić (URA) je kazao da građani moraju da znaju &scaron;ta se krije iza dogovora Vlade i UAE.
Nikolić: Poslanici opozicije će dobiti &scaron;ansu da obrazlože pitanja
Andrija Nikolić (DPS) je rekao da su postigli dogovor na Kolegijumu da svi poslanici opozicije koji su postavili pitanja ministrima iz Spajićeve Vlade dobiju priliku da ta pitanja obrazlože u parlamentu.
Spajić: Razumijem da su ljudi zabrinuti, ali nema sa ovakim nivoom 'trange frange'
Nakon duže diskusije na početku, krenulo se sa pitanjima, a riječ je dobio Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (PES), čije se pitanje tiče o dolasku investitora Mohameda Alabara u Crnu Goru, te je Spajića upitao o kakvim investicijama je riječ.
Premijer Milojko Spajić kazao je da je Vlada utvrdila međudržavni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
&bdquo;Ovim smo omogućili najmoćnijim investitorima svijeta da dođu u Crnu Goru. Sličan sporazum razmatraju i UAE i SAD, u koje će Emirati uložiti hiljadu i sto milijardi eura, takođe, sličan sporazum poput na&scaron;eg potpisala je i EU sa UAE&ldquo;, rekao je Spajić.
Emirati, dodao je Spajić, prvi put u istoriji, direktno garantuju i stoje iza nekog projekta.
"Razumijem da su ljudi zabrinuti, ali nema sa ovakim nivoom 'trange frange'", poručio je premijer i dodao da se investicije tiču potencijalno i Budve, Bara, Nik&scaron;ića, Lu&scaron;tice...
Svi se bore, ističe Spajić, za pažnju Emirata, između ostalih i predsjednik SAD Donald Tramp.
"Folksvagenu nije smetalo da Katar kupi deset odsto njihove kompanije, Mančester siti da kupi gospodin iz Emirata - samo neznavenim pojedincima to može biti problem, ne tjerajte investitore". jasan je Spajić.
Nećemo dozvoliti, kako je rekao on, da 'prljavi likovi', poput Ramaja, dolaze u Crnu Goru.
"Nikad vi&scaron;e to nećemo dozvoliti, samo ćemo dovoditi najjače investitore", istakao je Spajić.
Uro&scaron;ević je na izlaganje Spajića kazao da su ulaganja Alabara 'zdrava investicija'.
Nakon toga, u Skup&scaron;tini je zavladao žamor, konstanto se čuju dobacivanja iz klupa, a Andrija Nikolić (DPS) kazao je potpredsjednici Zdenki Popović da je izgubila kontrolu nad sjednicom.
"Ovo je oličenje anarhije koja vlada u Crnoj Gori, oslikava veliku neozbiljnost u većini. Ne pamtim kada je vladalo ovakvo neregularno stanje, čovjeka (Spajića) ne slu&scaron;aju ni iz njegove partije", rekao je Nikolić.
Spajić: Emirati garantuju za sporazum
Spajić je odgovorio na pitanje Filipa Adžića (URA) da li Emirati garantuju za ovaj sporazum, na &scaron;ta mu je premijer pročitao dio sporazuma u kojem pi&scaron;e da Emirati garantuju za ovaj sporazum.
&bdquo;Eksplicitno pi&scaron;e 'garantuju'&ldquo;, rekao je Spajić.
Javio se nakon toga - proceduralno, Abazović.
"Ovo &scaron;to pi&scaron;e u sporazumu sa Emiratima je skandal svih skandala&ldquo;, rekao je Abazović i rekao da se 'ođe rasprodaje država Crna Gora, na najbahatiji način, bez prethodnog plana'.
Potpredsjednik Skup&scaron;tine Boris Pejović (PES) zatražio je od nadležnih da provjere sve &scaron;to misle da je sporno.
"Sve nelegalnosti procesurirati", poručio je Pejović.
Milović: Ovo nije dom parlamentarizma
Priliku da postavi pitanje premijeru dobio je Nikola Milović (DPS).
&bdquo;Ovo nije dom parlamentarizma, izvinjavam se građanima Crne Gore &scaron;to ovo slu&scaron;aju tri sata&ldquo;, kazao je on na počektu izlaganja i upitao Spajića da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. prva dva mjeseca 2025. godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade, da je njihov populističko-potro&scaron;ački model doživio sunovrat.
&bdquo;Da li ovaj ekonomski model vodi CG u stanje finansijske nejednakosti, daljeg zaduživanja građana, povećanja akciza&hellip;?&ldquo;, upitao je Milović.
Činjenice vas demantuju, su&scaron;tinski smo spremni za ulazak u Eurozonu 1. januara 2028. godine, rekao je Spajić u odgovoru Miloviću.
Premijer je dodao da će i pozajmljeni novac koristiti za otplatu starih kredita.
&bdquo;U trezoru imamo vi&scaron;e od milijardu eura likvidnosti&ldquo;, rekao je Spajić.
Milović je kazao da je izlaganje Spajića ekonomska teorija.
"Ako zaiste vjerujete da će ovaj model dovesti nove investirore, neće, jer vas demantuje zvanična statistika", istakao je poslanik DPS i dodao da bi on volio da vidi investitore u Crnoj Gori, ali da ih 'vi tjerate svojim činjenjem'.
Spajić: U Lori se desio ratni zločin
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitao je Spajića da li su po njegovom i mi&scaron;ljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
&ldquo;Neka je vječna slava i hvala mučenicima u Lori, mučenicima za nas koji živimo u Crnoj Gori&hellip; To želim da čuje ministar Grlić Radman koji ih je uzeo u svoja pogana usta po stoti put ucjenjujući Crnu Goru. Da smo država kao &scaron;to jesmo, trebalo bi ga proglasiti perosonom non grata i da mu se nikad vi&scaron;e ne dozvoli ulazak u Crnu Goru. Ako imate problem sa evropskim &scaron;mekom, vezano za pregovore i sve ono &scaron;to nas očekuje, evo ja ću to da mu kažem, ja ću prvi da ga sačekam kada dođe u Crnu Goru i da ga vratim sa Debelog brijega kada bude se izrugivao žrtavama&rdquo;, kazao je Knežević.
U odgovoru Kneževiću, Spajić je kazao da da bi region napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose važno je staviti tačku na pro&scaron;lost i do kraja istražiti sve navode ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica na&scaron;ih evropskih vrijednosti.
&ldquo;To je, cijenim, preduslov za napredak &ndash; moramo da po&scaron;tujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obe&scaron;tećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u &bdquo;Lori&ldquo; su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za &scaron;efa zatvora i čuvara. Nažalost, jo&scaron; nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni &ndash; ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani&rdquo;, kazao je Spajić.
U tom smislu, Državno tužila&scaron;tvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetni&scaron;tvom Republike Hrvatske.
&ldquo;Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podr&scaron;ke svjedocima, o&scaron;tećenima i žrtvama radi njihovog uče&scaron;ća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usagla&scaron;avanja teksta proslijeđen Državnom odvjetni&scaron;tvu Republike Hrvatske.Vjerujemo da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina. Dakle, u Lori su se desili ratni zločini, &scaron;to su potvrdili i hrvatski sudovi&rdquo;, kazao je Spajić..
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/U4tYlUlXy-Q" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Spajić: U Lori se desio ratni zločin

ODRŽAN PREMIJERSKI SAT

Svi poslanici opozicije koji su postavili poslanička pitanja ministrima, dobiće priliku da ta pitanja obrazlože, kazao je &scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, navodeći da je to dogovoreno na Kolegijumu predsjednika Skup&scaron;tine.
Nikolić je na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine, posvećenom Premijerskom satu, rekao da da su urodile plodom utemeljene kritike opozicije - da se ubija duh parlamentarizma time &scaron;to se ne dozvoljava opozicionim poslanicima da postavljaju pitanja.
&bdquo;Na upravo održanom kolegijumu postigli smo dogovor da će svi poslanici parlamentarne opozicije, koji su postavili pitanja ministrima, dobiti priliku da ta pitanja obrazlože&ldquo;, naveo je Nikolić.
Kako je kazao, dogovoreno je da se u parlament vrati dobri duh demokratije da se razgovara, polemi&scaron;e i traže najbolja rje&scaron;enja.
&bdquo;Ne bi bilo dobro da bilo ko pomisli da bježanjem sa političkog megdana može sebi da pribavi političku korist u susret uzborima u Nik&scaron;iću&ldquo;, kazao je Nikolić.
On je rekao da im je drago &scaron;to je parlamentarna većina, ipak, procijenila da u parlamentu treba voditi dijalog, a da na temelju tog dijaloga građani odlučuju kome treba dati povjerenje.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da svi žele da nastave dobri duh sporazuma koji je postignut između opozicije i premijera Milojka Spajića.
&bdquo;U tom kontekstu smo i postigli danas ovaj dogovor&ldquo;, naveo je Mandić.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a kazao je da se pokazalo neprimjerenim sve &scaron;to se de&scaron;avalo prethodnih dana.
On je dodao da se poku&scaron;alo poslanicima opozcije oduzeti elementrano pravo - da diskutuju sa predstavnicma Vlade.
Mugo&scaron;a je rekao da se pokazalo da nijesu utemeljeni argumenti koje je, kako je rekao, vlast poku&scaron;avala da nameće iz dana u dan.
On je istakao da mjere oduzimanja riječi poslanicima, koje su izrečene u decembru, nijesu u skladu sa Poslovnikom Skup&scaron;tine.
&bdquo;Kao ni mjere u februaru gdje su određeni poslanici udaljeni, niti mjere koje su bile predviđene za ovaj Premijerski sat. Svakoj sili dođe kraj, ovoj koju vi demonstrirate će doći mnogo prije nego &scaron;to vi mislite&ldquo;, poručio je Mugo&scaron;a.

Dogovoreno da poslanici opozicije postave pitanja ministrima

NA KOLEGIJUMU PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Na početku dana&scaron;njeg zasjedanja Skup&scaron;tine, predsjednik parlamenta Andrija Mandić je sazvao sjednicu Kolegijuma.
-Danas je premijerski sat. Mi smo jutros kao parlamentarna većina razgovarali oko primjene Poslovnika i vjerujte do ovog trenutka smo uspjeli da uočimo neke stvari na koje je ukazivala opozicija, ali maloprije ste dobili odgovore premijerove, naveo je Mandić.
Potom je zamolio poslanike da pročitaju te odgovore koje je poslao premijer.
-Zakazujem jedan kratki kolegijum koji će trajati ne duže od 15 minuta", kazao je Mandić na sjednici.
Premijerski sat trebalo je da počne u 12 sati.

Mandić sazvao Kolegijum: Uspjeli smo da uočimo stvari na koje nam je ukazivala opozicija

PREMIJERSKI SAT TREBALO DA POČNE U 12 SATI

Poređenja radi, posljednje zaduženje u "sprženoj zemlji" kojom su vladali DPS i koalicioni partneri bilo je po kamatnoj stopi ispod tri odsto, napisao je poslanik DPS-a&nbsp;Ivan Vuković&nbsp;na mreži Iks, komentari&scaron;ući najnovije zaduženje Crne Gore.
"Dok je kredit za autoput - koji je tada&scaron;nja opozicija proglasila &lsquo;dužničkim ropstvom&rsquo; - ugovoren po kamatnoj stopi od dva odsto", istakao je Vuković.
Vlada premijera&nbsp;Milojka Spajića&nbsp;je na londonskoj berzi juče emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 850 miliona eura po kamatnoj stopi, kako su naveli iz Ministarstva finansija od 4,875 % i sa rokom dospijeća od sedam godina.

Vuković: Posljednje zaduženje u "sprženoj zemlji" DPS-a bilo po kamatnoj stopi ispod tri odsto

PORUČIO POSLANIK DPS-A

Nakon potpisivanja sporazuma između premijera Milojka Spajića i predstavnika opozicije, uz posredovanje EU, svjedočili smo različitim reakcijama unutar parlamentarne većine &ndash; od ultimativnih izjava predstavnika koalicije ZBCG, do kontradiktornih tvrdnji poslanika PES-a.&nbsp;
Ipak, čini se da prazne skup&scaron;tinske klupe, bez dijaloga o reformskim zakonima najvjernije oslikavaju stvarne prioritete i opredijeljenost aktuelne vlasti. &nbsp;Usagla&scaron;eni zahtjev koji sadrži pitanja vlasti i opozicije u vezi sa penzionisanjem sutkinje Dragane Đuranović danas bi trebalo da bude zvanično upućen Venecijanskoj komisiji.
O sporazumu i pona&scaron;anju vladajuće većine nakon njegovog potpisivanja, ugroženosti liderske pozicije Crne Gore u procesu pridruživanja EU, budućoj evropskoj perspektivi i predstojećim lokalnim izborima, sa posebnim akcentom na važnost izbora u Nik&scaron;iću za Portal Analitika govori poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč.&nbsp;
PES relativizuje sporazum kako bi umanjili nezadovoljstvo ZBCG&nbsp;
Komentari&scaron;ući različita tumačenja koja su se mogla čuti od strane poslanika pokreta Evropa sad, sagovornica Analitike ističe kako vjeruje da izjave predstavnika PES-a predstavljaju medijski poku&scaron;aj relativizacije potpisanog sporazuma kako bi, na neki način, umanjili pritisak i nezadovoljstvo Andrije Mandića i koalicije Za budućnost Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Od početka mandata, uočljivo je da se u tom odnosu Vlada pona&scaron;a podređeno i da pristaje na pravila igre koja diktira PES-ov manji koalicioni partner, čime smo faktički do&scaron;li u situaciju da Andrija Mandić, sa svega nekoliko poslanika NSD-a diktira tempo parlamentarne većine&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.&nbsp;
Ipak, kako nagla&scaron;ava, u DPS-u nemaju namjeru da se bave međusobnim odnosima PES-a i biv&scaron;eg DF-a.&nbsp;
&ldquo;Ono &scaron;to je na&scaron; cilj jeste ostvarivanje državnih interesa Crne Gore i vjerujem da smo to potpisivanjem Sporazuma postigli. Sa jedne strane zaustavili smo pravno divljanje parlamentarne većine, a sa druge spriječili političku nestabilnost i doprinijeli fokusiranju na evropsku budućnost države&rdquo;, ukazuje Vuković-Kuč.
Sagovornica Analitike napominje da su kao opozicija sa Vladom usaglasili pitanja koja će u toku dana poslati Venecijanskoj komisiji.&nbsp;
&ldquo;I to su stvari koje vode ovo dru&scaron;tvo naprijed, otvarajući mogućnost da izgradimo međusobno povjerenje i priliku da śutra sami u okviru kredibilnih i stabilnih institucija rje&scaron;avamo pitanja od nacionalnog i državnoga značaja&rdquo;, poručuje poslanica DPS-a.
Cilj sporazuma stimulisanje evropskog puta Crne Gore&nbsp;
Upitana očekuje li da će premijer osigurati dosljednu primjenu sporazuma i ispo&scaron;tovati dogovor postignut sa opozicijom i ambasadorom Satlerom, sagovornica Analitike podvlači da se o Spajićevom karakteru može diskutovati, ali, kako kaže, ono &scaron;to sigurno jeste da je on, kao predśednik Vlade, adresa za dogovor između opozicije i vlasti.&nbsp;
&ldquo;Demokratska partija socijalista nije potpisala Sporazum kako bi ostvarila neki politički cilj ili sa namjerom da na zakulisni način dođe do vlasti. Cilj potpisanog sporazuma je stimulisanje evropskog puta Crne Gore kako bi se iskoristila &scaron;ansa da u narednih nekoliko godina okončamo pregovore o članstvu i na taj način ostvarimo ključni spoljnopolitički cilj.Jeftine političke kalkulacije nikada nijesu bile dio na&scaron;eg političkoga djelovanja&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Politički bleferi simuliraju predanost EU vrijednostima&nbsp;
Poslanicu DPS-a upitali su kakvu poruku parlamentarna većina &scaron;alje praznim skup&scaron;tinskim klupama i izostankom rasprave o zakonima koji su dio reformske agende. Vuković-Kuč ukazuje da Crna Gora ima ozbiljnu podr&scaron;ku EU u svom integracionom procesu.&nbsp;
&ldquo;Geopolitička atmosfera, ratovi koji su promijenili su&scaron;tinu svjetskog poretka i uskome&scaron;ali međunarodnu scenu ukazali su na mnoge slabosti evropske politike, ali i otvorili priliku za politiku pro&scaron;irenja. Crna Gora je u prethodnom periodu bila liderka u evropskim integracijama i logično je da se prvo njoj otvorila &scaron;ansa da do kraja 2026. zavr&scaron;i pregovarački proces i na koncu postane naredna članica EU do kraja 2028&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako dodaje, odsustvo poslanika većine kad su na dnevnom redu reformski zakoni kazuje o njihovom obrazovnom profilu, stručnosti, a ponajvi&scaron;e o, kako ističe, posvećenosti demokratizaciji i transformaciji crnogorskog dru&scaron;tva.&nbsp;
&ldquo;Ti politički bleferi simuliraju predanost vrijednostima EU dok &scaron;ire desnilodru&scaron;tvom i državom u vidu nacionalizma, &scaron;ovinizma, partitokratije, nepotizma, kr&scaron;enja zakona, ustavne anarhije. Prisutni su samo kad je opozicija odsutna, jer je za njih monolog jedina izlazna opcija&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.&nbsp;
Nagla&scaron;ava i da se u dijalogu ti ljudi ne snalaze, jer im je, kaže, ideja građanskog neshvatljiva i neprihvatljiva.&nbsp;
&ldquo;To je vazda bila ksenofobična i politika zida, zatvorena za drugo i drugačije nacionalno, vjersko, kulturno i zatrovana svojim ultranacionalističkim idejama. Otuda govor mržnje usred parlamenta, omalovažavanje, kriminalizovanje i satanizacija kolega iz opozicije&rdquo;, izričita je sagovornica Analitike.&nbsp;
Kako ukazuje, navodni pomiritelji su privrženi evropskoj budućnosti Crne Gore samo u vidu praznih deklamacija i za političku kulturu poraznih etikecija.
Parlamentarna većina plaćena za razdržavljenje Crne Gore&nbsp; Upitana očekuje li da će koalicija ZBCG sabotirati primjenu sporazuma i po&scaron;tovanje usagla&scaron;ene izjave, sagovornica Analitike ističe da svi vidimo kakva je vlast u Crnoj Gori.&nbsp;
&ldquo;Jedni druge poku&scaron;avaju prevaspitati. Navodno suprotstavljenih ideologija i programa subjekte vladajuće većine vezuju samo interesi u vidu funkcija i fotelja i ono za &scaron;to su plaćeni, a to je razdržavljenje Crne Gore i obesmi&scaron;ljavanje njenoga građanskog karaktera&rdquo;, kategorična je Vuković-Kuč.
Podvlači da premijera i PES navodno ne zanimaju identitetske teme, a biv&scaron;i DF opstaje pričajući o izmjeni statusa srpskog jezika i Zakona o crnogorskome državljanstvu, dok su, kako ističe, sva svoja politička načela izdali i jeftino prodali za privilegije, funkcije, službene automobile.&nbsp;
&ldquo;Podśećam na prisustvo poslanika DF-a na Odboru na kome se &scaron;alje ambasador Crne Gore na Kosovo, bez ijedne izgovorene riječi, na podr&scaron;ku NATO integraciji i sl. Nije to sporno, ljudi i politike i treba da se mijenjaju, ali je stra&scaron;no &scaron;to oni uoči svih izbornih procesa podižu tenzije služeći se trikovima i manipuli&scaron;ući svojim biračima i generalno crnogorskim građanima, produbljujući podjele i mržnje, predstavljajući se kao branitelji srpstva i srpskog identiteta, a stvarno &scaron;titeći svoje pozicije i na dobro plaćenim mjestima zaposlene rođake, kumove, prijatelje&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Ukazuje i da je pet poslanika PES-a garantovalo da će se pitanje izmjene Ustava pokrenuti tek kada Crna Gora postane članica EU.&nbsp;
&ldquo;Tu je i sporazum premijera sa crnogorskom opozicijom. Viđećemo je li njihov stav pred crnogorskim građanima i potvrđen u delegaciji Evropske komisije u Podgorici potpisom Milojka Spajića su&scaron;tina njihove politike ili prevara građana pred nik&scaron;ićke izbore&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
Milatović najbrže prokockao priliku da postane državnik&nbsp;
Komentari&scaron;ući stav predsjednika države da nije dobro &scaron;to je sporazum potpisan u zgradi evropske ambasade, sagovornica Analitike ističe da Milatovićeve izjave nakon njegove prevare crnogorske javnosti i podgoričkih birača poslije izbora u glavnom gradu gotovo da i ne uzima u obzir.
&ldquo;Osoba koja dozvoli da ga na poziciji prve ličnosti Crne Gore, a Jakov Milatović je na izborima legitimisan predśednik ove države, ponižava i &scaron;ikanira predśednik susjedne Srbije, očito nema ljudski dignitet, a ni politički integritet&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako dodaje, delegacija EK je misija EU u Crnoj Gori čija članica treba da postane Crna Gora.&nbsp;
&ldquo;Za Milatovića je to strana ambasada, i to nas ne čudi, s obzirom na to da on jeste apostolski prvak Krivokapićeve crkvene vlade, političar koga je na crnogorsku političku obalu izbacilo smutno vrijeme i crkvena kontrarevolucija, sa jasnim ciljem uru&scaron;avanja antifa&scaron;ističkog i slobodarskoga nasljeđa Crne Gore, u cilju revitalizacije propalih i poraženih ideologija čiji je Milatović strastveni prista&scaron;a&rdquo;, izričita je poslanica DPS-a.
Ističe i kako ne zna političara koji je brže i gluplje prokockao priliku da postane državnik.&nbsp;
&ldquo;Tako je to kad se ne pitate sobom. I kad imate tutore i nekome dugujete svoju političku poziciju&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.
Izmjene Zakona o državnim službenicima dodatno će usporiti evropsku perspektivu&nbsp; Upitana pla&scaron;i li se da zbog naru&scaron;enih dobrosusjedskih odnosa i ubrzanog napretka Albanije u procesu pridruživanja EU pozicija Crne Gore može biti divedena u pitanje, sagovornica Analitike podsjeća da je vlast zbog svog antievropskoga djelovanja onemogućila Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31.
&ldquo;Podśećam na činjenicu da su tri funkcionera ove vlasti, Mandić, Bečić i Knežević, na crnoj listi članice EU, Hrvatske. Podśećam na pokvarene dobrosusjedske odnose i sa BiH, odakle su nam zbog Dodikove pośete crnogorskoj skup&scaron;tini u ime RS, stigle protestne note&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako dodaje, ne smijemo zaboraviti da je prije nekoliko sedmica predśednik Skup&scaron;tine Crne Gore otrčao u RS da pruži podr&scaron;ku Dodiku za njegovo protivustavno i secesionističko djelovanje protiv interesa Bosne i Hercegovine.&nbsp;
&ldquo;I evropski parlamentarci su dali svoj osvrt na to. Zahvaljujući ovoj vlasti, ugu&scaron;eni su i ućutkani studentski protesti, pokrenuti zbog tragedije na Cetinju koja je pokazala trulost, tromost i obezglavljenost bezbjednosnog sektora kojim rukovodi Demokratska Crna Gora&rdquo;, ukazuje poslanica DPS-a.
Kako upozorava, izmjene zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, kojim se snižavaju kriterijumi za izbor rukovodećeg i ekspertskoga kadra, suprotne sugestijama EK, sigurno će usporiti reformu javne uprave, a time i na&scaron;u evropsku perspektivu.
&ldquo;Sve navedeno ide u prilog gubitku statusa liderke u regionu u evropskim integracijama, jer zadužena Crna Gora, ekonomski nestabilna i investiciono neprivlačna, država đe etički apsolutizam u javnosti sprovode političari sa kupljenim ili falsifikovanim diplomama, dru&scaron;tvo kojim vladaju partitokratija i nepotizam nema potencijal konkurentnosti na evropskom trži&scaron;tu vrijednosti&rdquo;, kategorična je Vuković-Kuč.&nbsp;
Zato nas, kaže, u turističkoj i avio ponudi &ldquo;tuče&rdquo; Albanija, stoga se kancelarija EP otvara u Tirani, a ne u Podgorici.&nbsp;
&ldquo;Nadajmo se da će 72% građana Crne Gore koji je žele u EU osvijestiti vlast i naćerati je da one svoje činioce koji &scaron;tete njenoj demokratizaciji i progresu učini marginalnim i oduzme im sada&scaron;nju poziciju svojih vođa i vlasnika sa svega 13 poslanika u parlamentu&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
Jagnjećom kožom ogrnuti Mandić najmarkantnija potvrda vučjeg vremena&nbsp;
Komentari&scaron;ući izlaganje Andrije Mandića u sjedi&scaron;tu Savjeta Evrope, sagovornica Analitike kaže da se radi o paradoksu crnogorske političke situacije.
&ldquo;Jagnjećom kožom ogrnuti Andrija Mandić, najmarkantnija je potvrda vučjeg vremena čiji smo akteri, ali i flagrantan pokazatelj opasnosti u kojoj se građansko dru&scaron;tvo nalazi. Neskriveni nacionalista i djelatnik protiv interesa Crne Gore, danas je na čelu njene skup&scaron;tine, odakle politički promi&scaron;ljeno i autoritativno u odnosu na svoje političke saradnike u vlasti, sprovodi velikosrpske interese u Crnoj Gori, ciljano otimajući crnogorskim građanima njihovo sakralno, kulturno i državno blago, koje kroz djelovanje svojih ministara i direktora seli u vlasni&scaron;tvo stanovnika države za koju radi i koja ga plaća&rdquo;, izričita je Vuković-Kuč.
Kako podvlači, od čovjeka sa nelegalnim crnogorskim državljanstvom i ne očekuje da se drži Crne Gore i njenih interesa.&nbsp;
&ldquo;Ali nas zanima koliki stepen suverenosti će pokazati crnogorske institucije.
Od njihove nezavisnosti u slučaju Andrije Mandića i bilo kojeg drugoga javnog funkcionera zavisi dobrobit i sreća na&scaron;ega dru&scaron;tva&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako ističe, nije samo važno da Crna Gora uđe u EU nego i kakva će Crna Gora postati njena članica.
&ldquo;Uradićemo sve da građanska Crna Gora, otporna na nacionalizam i &scaron;ovinizam Andrije Mandića i njegovih epigona, da svoj doprinos slabljenju desničarskih politika u Evropi i podsticaju snaženja ideje multietničnosti, otvorenosti i multikonfesionalnosti&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
DPS će se pravo i pravedno reformisati i popravljati
Govoreći o negativnoj kampanji koju protiv DPS-a vodi politička konkurencija, uoči predstojećih lokalnih izbora, koja je naročito evidentna u Nik&scaron;iću, sagovornica Analitike ističe da izgovori koji imaju za cilj da spriječe povratak Demokratske partije socijalista na vlast nijesu nikakva novina.&nbsp;
&ldquo;Simpatično nam je, naravno, da slu&scaron;amo &ldquo;dobronamjerne savjete&rdquo; o reformama DPS-a od strane onih koji se javno zauzimaju za zabranu rada na&scaron;e stranke.
Mogu vam sa sigurno&scaron;ću reći da je Demokratska partija socijalista najreformisanija stranka ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.&nbsp;
Kako ukazuje, o tome svjedoči kadrovski sastav partije na svim nivoima, ali i uvođenje praksi poput unutarstranačkih izbora i neposrednog izbora rukovodstva.
&ldquo;Najzad, sud o tome donose birači na izborima, a ne urednici pojedinih medija ili lideri nama konkurentskih partija. A taj sud je neupitan - na izborima u &scaron;est op&scaron;tina pro&scaron;le godine ostvarili smo ukupno 27.17% podr&scaron;ke, a na parlamentarnim izborima u četvoročlanoj koaliciji 23.15%. To dovoljno govori kakvo je mi&scaron;ljenje građana o reformama koje smo preduzeli&rdquo;, ukazuje poslanica DPS-a.
Ističe i da proces reformi nikad ne treba da se zavr&scaron;i.&nbsp;
&ldquo;Promjene uvijek znače napredak i stvaranje mogućnosti za pobjedu. I mi ćemo napredovati i pobjeđivati mijenjajući sebe i crnogorsko dru&scaron;tvo. Možemo li biti bolji? Možemo i moramo&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
Voljeli bi, kako kaže, da bolja postane i njihova politička konkurencija.&nbsp;
&ldquo;Crnogorska politička scena je, tako nam kažu građani sa kojima razgovaramo, isuvi&scaron;e malograđanska i nepo&scaron;tena. Nikad ne zaboravljam misao Dostojevskog: &ldquo;Svi smo krivi za sve&rdquo;. I onu De Golovu: &ldquo;Okrivljivanje je znak slabosti&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.
Prepu&scaron;taju, kako ističe, političkim takmacima da ih krive za sve, ne videći svoju krivicu ni u čemu.
&ldquo;Mi ćemo se pravo i pravedno reformisati i popravljati, zbog čega će jačati podr&scaron;ka na&scaron;oj politici. Politika nam je toliko superiorna da ne smijemo bacati śenku na nju neodgovornim postupanjem pojedinaca&rdquo;, nagla&scaron;ava sagovornica Analitike.
Izbori u Nik&scaron;iću potvrdiće pomjeranje klatna ka građanskim i proevropskim strankama&nbsp;
Poslanica DPS-a uvjerena je da će rezultat izbora u Nik&scaron;iću nedvosmisleno potvrditi da se klatno u političkom smislu ponovo pomjera ka građanskim i proevropskim strankama.&nbsp;
&ldquo;Građani polako okreću leđa populistima i nacionalistima koji trenutno čine Vladu Crne Gore. To je trend koji je prisutan u svim sredinama i sigurna sam da će se potvrditi i na nik&scaron;ićkim izborima. Nakon toga, prirodno je da se otvori i pitanje povjerenja aktuelnoj Vladi koja će u potpunosti biti delegitimisana jer će rezultati jasno sugerisati da je vrijeme za vanredne parlamentarne izbore i novu, stabilnu i proevropsku Vladu&rdquo;, zaključuje Vuković-Kuč.