DNP, Nova srpska demokratija i Demokratska Crna Gora simulariju nekakvu podr&scaron;ku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU - rekao je izvr&scaron;ni direktor Centra za monitoring &nbsp;Zlatko Vujović.
Regionalna provjera biračkih spiskova aktuelizovana je i kroz inicijativu koja ide prema Briselu, uz očekivanja da bi EU mogla preuzeti ključnu ulogu u uparivanju baza podataka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Inicijativa ne ide u smjeru, obja&scaron;njava Vujović, da EU sama kontroli&scaron;e biračke spiskove za izbore koji se održavaju na Zapadnom Balkanu, već da ona uslovi države članice na Zapadnom Balkanu da one omoguće mehanizme jedna drugoj kontrole da li su birači iz jedne zemlje upisani u birački spisak druge zemlje i nezakonito ostvaruju biračko pravo.
Dodaje i da ga je obradovao javno iznesen stav&nbsp;Johana Satlera&nbsp;da neće biti zatvaranja poglavlja 23 bez usvajanja Markovog i Ma&scaron;anovog zakona.
- Veoma me obradovao stav koji podrazumijeva da će Evropska unija zauzeti tu dosta o&scaron;tar stav da se ograniči izdavanje dozvola za oružje određenim licima koja su u rizičnom statusu i koja mogu eventualno da dovedu do ovakvih tragedija. Mislim da je prosto neshvatljivo da je dio članica vladajuće koalicije toliko uložio energije da se blokiraju ti zahtjevi. Ovo je sve moglo da bude značajno ranije razrije&scaron;eno i vjerujem da će sada to i biti, ali pod pritiskom Evropske unije i da će taj pritisak Evropske unije na neki način anulirati dio stavova i pozicija vladajućih partija, tako da me obradovalo i nadam se da će Evropska unija dodatno pojačati pritisak vlasti povodom ovoga pitanja- istakao je Vujović&nbsp;
Za situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i protesta mje&scaron;tana, predvođenih predsjednikom DNP-a&nbsp;Milanom Kneževićem, Vujović kaže da je to bizarna predstava jer partije vlasti organizuju proteste i blokiraju sprovođenje odluka državnih organa vlasti u kojima oni čine većinu.&nbsp;
Smatra da ujedno ti protesti &scaron;alju poruku Briselu da je te&scaron;ko učlaniti Crnu Goru u EU sa onim partijama koje ne žele Crnu Goru u EU, a sve tri vladajuće partije, kako podsjeća, su dio performansa kojim bi vlast trebalo da dobije opravdanje da ne izgradi postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.&nbsp;
- Te iste partije simulariju nekakvu podr&scaron;ku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU- istakao je Vujović &nbsp;u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Vjeruje da postoji i namjera da se oslabe premijer Crne Gore&nbsp;Milojko Spajić&nbsp;i gradonačelnik Podgorice&nbsp;Sa&scaron;a Mujović, da ih prikažu kako oni nemaju snage da sprovedu ono &scaron;to su obećali Briselu.&nbsp;
- Imamo dvije dimenzije, sa jedne strane se poku&scaron;ava zaustaviti proces evropskih integracija, a sa druge strane dodatno oslabiti autoritet predsjednika Vlade Milojka Spajića i takođe gradonačelnika Podgorice gospodina Mujovića- naglasio je Vujović.
Smatra da je bilo bolje da su ispo&scaron;tovane sve procedure i održane javne rasprave na kojima se ukazali nedostaci evropskih zakona koji se usvaju pred Međuvladinu konferenciju. Ipak, dodaje on, po ulasku u EU će se pružiti prilika da se svi ti zakoni koriguju ili promijene.
- Ovo je jedinstvena prilika, nakon &scaron;to uđemo u EU ponovo ćemo imati priliku da mijenjamo te zakonske propise i da ih usavr&scaron;avamo, a vjerujem da koliko god i ne bili toliko dobri kroz primjenu možemo to korigovati. Bez obzira &scaron;to sam svjestan rizika koji nosi brzo usvajanje ovih zakonskih propisa, bolje da iskoristimo ovu priliku i spriječimo, smanjimo prostor za manevar onima koji poku&scaron;avaju da spriječe učlanjenje Crne Gore i na&scaron; ostanak na ovom Balkanu dosta mračnom- rekao je Vujović.
Smatra da će na naredne izbore u Crnoj Gori od velikog značaja biti uticaj spoljnih aktera, negativan uticaj zvaničnog Beograda i Moskve, podsjeća on, a stepen upliva će zavisiti i od ishoda izbora u Srbiji 2026.godine i političke sudbine&nbsp;Milorada Dodika&nbsp;u BiH.
- Dodiku je podr&scaron;ka birača dramatično opala i od ta dva faktora ćemo dobiti odgovor kolike su im mogućnosti da se mije&scaron;aju u procese u Crnoj Gori. Eventualni pad Vučića bi značio i kraj makar za neko vrijeme ovako agresivnog mije&scaron;anja zvaničnog Beograda u odnose u Crnoj Gori, a slično je i sa Republikom Srpskom. Sa druge strane imamo i benigni uticaj, a to je da određeni zapadni partneri svakako će imati želju da se formira u Crnoj Gori prozapadna, proevropska koaliciona vlada koja će moći da omogući ratifikaciju sporazuma koji bi eventualno potpisali o pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Vujović&nbsp;

Vujović: Situacija u Botunu je bizarna predstava u kojoj partije koje čine većinu blokiraju sprovođenje odluka vlasti

OCJENJUJE IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA MONITORING

Stanje na političkoj sceni u Crnoj Gori u susret izborima biće veoma turbulentno, ocijenio je profesor Milo&scaron; Be&scaron;ić.
Ne iznenađuje ga odluka poslanika Nikole Janovića da napusti DPS, navodeći da je dugo pokazivao neslaganje s partijom. Be&scaron;ić dodaje da, ukoliko se Janović odluči na formiranje nove stranke, to neće u velikoj mjeri na&scaron;tetiti njegovoj biv&scaron;oj partiji.
&ldquo;Osnivanje nove stranke jeste problem, to je posao koji se ne radi lako. Političko trži&scaron;te u Crnoj Gori je prilično zasićeno već postojećim strankama. Tako da, ukoliko se odluči na takav potez, to će biti veoma izazovno za njega&rdquo;, kazao je Be&scaron;ić.
Prije Janovića, DPS su napustili Drita Lola i Du&scaron;ko Marković.
Iako odlazak članova nije dobar, Be&scaron;ić ne smatra da će to bitnije uticati na funkcionisanje stranke.
&ldquo;Ova osipanja u DPS-u nisu od strane onih aktera koji bi mogli da izazovu ozbiljan pad rejtinga DPS-a ili da naru&scaron;e integritet DPS-a kao partije&rdquo;, dodao je on.
Be&scaron;ić ističe da postoje turbulencije i u drugim partijama, &scaron;to ukazuje na složen period koji predstoji.
&ldquo;Vidimo da je gospodin &Scaron;ćekić napravio partiju i doveo u ozbiljan problem SNP. Postoje neslaganja između gospodina Kneževića i Mandića. Veliki broj aktera ima različite ambicije, želje i energiju, pa ćemo u dinamici između partija i budućih koalicija svjedočiti prilično turbulentnoj situaciji&rdquo;, rekao je Be&scaron;ić.
Turbulencijama u odnosima između pojedinih aktera svjedočimo i u vezi izgradnje kolektora u Botunu.
Be&scaron;ić, međutim, smatra da o&scaron;tre riječi između predsjednika države i lidera DNP-a neće proizvesti veće posljedice.
&ldquo;Sukob s gospodinom Milatovićem mislim da je mnogo manje važan od posljedica pona&scaron;anja gospodina Kneževića u odnosu na vladu kojoj pripada. Kad je riječ o Milatoviću i Kneževiću, ne mislim da će to proizvesti ozbiljne političke posljedice&rdquo;, kazao je Be&scaron;ić.
Za razliku od odnosa s Milatovićem, Be&scaron;ić ističe da su mnogo važnije razlike između Milana Kneževića i Nove srpske demokratije Andrije Mandića, koje su u posljednje vrijeme sve vidljivije.

Bešić: Politička scena u Crnoj Gori pred izbore biće turbulentna

"RAZLIKE IZMEĐU MILANA KNEŽEVIĆA I ANDRIJE MANDIĆA U POSLJEDNJE VRIJEME SVE VIDLJIVIJE"

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike i poslanice iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produžetak roka za zavr&scaron;etak rada tog tijela do 15. juna naredne godine, kako bi bilo omogućeno cjelovito sprovođenje reforme.
Iz te navladine organizacije su predložili i da se u odluci o produžetku rada Odbora predvidi njegov intenzivan rad i finalizacija svih potrebnih predloga izmjena zakona i teksta etičkog kodeksa od 15. januara do 15. aprila naredne godine.&nbsp;
Nakon toga bi, prema predlogu CDT-a, uslijedila otvorena inkluzivna javna rasprava i dobijanje mi&scaron;ljenja od relevantnih međunarodnih institucija do 1. juna, a onda i finalizacija ovih tekstova i usvajanje u Skup&scaron;tini do 15. juna.
Izvr&scaron;ni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da će, ukoliko Odbor postavi dinamiku svog rada na predloženi način, biti ispo&scaron;tovan standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su op&scaron;ti lokalni izbori prethodnim izmjenama predviđeni za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora.
On je podsjetio da je CDT pitanje produžetka rada Odbora pokrenuo na konferenciji o nastavku izborne reforme, a onda i na posljednjoj sjednici Odbora najavio da će početkom decembra utvrditi realan nivo zavr&scaron;enog posla i ukoliko on bude nezadovoljavajući uputiti predlog za produžetak rada.
U CDT-u, kako je rekao Koprivica, smatraju da obim do sada pripremljenih rje&scaron;enja u tri radne grupe koje funkcioni&scaron;u u okviru Odbora nije ni blizu konačnim rje&scaron;enjima i da nije moguće konačna i kvalitetna rje&scaron;enja pripremiti do 31. decembra, kada je planiran zavr&scaron;etak rada Odbora.&nbsp;
&bdquo;Ukoliko ovdje uzmemo u obzir najavu da će Skup&scaron;tina, do kraja godine, usvojiti oko 100 zakona ili izmjena zakona, uz redovno usvajanje novog budžeta, svakome je jasno da kvalitetna izborna reforma do kraja godine nije moguća&ldquo;, kazao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, u planiranju rada Odbora treba ispraviti i veliku gre&scaron;ku koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nije bilo kvalitetne javne rasprave, niti je dobijeno mi&scaron;ljenja od relevantnih međunarodnih institucija.
&bdquo;Ono &scaron;to je u julu saop&scaron;tavao CDT, Evropska komisija (EK) nam je potvrdila u novembru kada je u svom izvje&scaron;taju saop&scaron;tila da je izborna reforma sprovedena bez su&scaron;tinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, i uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu&ldquo;, naveo je Koprivica.
On je naglasio da CDT ne želi da se Odboru ponove opaske iz prethodnog izvje&scaron;taja EK da zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa.
Kako je dodao, ne žele da se ponovi sugestija iz izvje&scaron;taja da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih tro&scaron;kova i uvele odvraćajuće sankcije.
&nbsp;&bdquo;Drugim riječima, ne želimo doći u situaciju da nam se sugeri&scaron;e promjena zakona koji su tek usvojeni&ldquo;, naveo je Koprivica, prenosi agencija Mina.
On je podsjetio da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa &ndash; od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rje&scaron;avanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i za&scaron;tite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima.&nbsp;
&bdquo;Tek kada se sve ove mjere, koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći, uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi&ldquo;, ocijenio je Koprivica.
U CDT-a smatraju da je njihov predlog za produžetak rada Odbora racionalan, izvodljiv i da ispravlja gre&scaron;ke u procesu izborne reforme koje su urađene u julu.&nbsp;
&bdquo;Nadamo se da će jednako racionalna biti i odluka Skup&scaron;tine Crne Gore da se ovaj važan proces nastavi&ldquo;, zaključio je Koprivica.

CDT: Produžiti rok za rad Odbora za izbornu reformu

DO 15. JUNA NAREDNE GODINE

Crna Gora ne može zatvoriti poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) bez mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije, poručio je ambasador EU u Podgorici Johan Satler.
On je to rekao na otvaranju Nacionalne antikorupcijske konferencije koju je u Podgorici organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.
Satler je kazao da je korupcija izbor, a ne sudbina, i da nijedna država nije imuna na tu pojavu.
"Uključujući države u EU. Svaka država se bori sa korupcijom&ldquo;, dodao je Satler.
On je istakao da su za borbu protiv korupcije potrebni politička volja i institucije.
"Korupcija nije apstraktan koncept, ona je realnost, podriva demokratiju, trži&scaron;te, erodira javno povjerenje u institucije. Bez obzira koliko je država bogata, ako korupcija vlada u institucijama, sve će se zavr&scaron;iti lo&scaron;im upravljanjem i neupsje&scaron;nom državom&ldquo;, naveo je Satler.
On je dodao da su vidjeli određeni napredak u Crnoj Gori i podsjetio da je posljednji izvje&scaron;taj o napretku bio dobar.
Kako je rekao, poglavlja 23 i 24 su poglavlja koje će dobro razmotriti sve države članice kada dođe do zatvaranja pregovora.
&bdquo;Želimo da se Crna Gora razvija u skladu sa onim &scaron;to je do sad ostvarivala, da se nastave uspjesi od pro&scaron;le godine, ne samo u istragama, već i u konačnim sudskim odlukama u slučajevima korupcije&ldquo;, istakao je Satler.
Prema njegovim riječima, strategije i zakoni su bitni, ali su mjerljivi rezultati najbitniji.
&bdquo;Bez takvog bilansa poglavlja 23 i 24 ne mogu biti zatvorena&ldquo;, rekao je Satler.
On je rekao da se vidi dobar napredak u posljednje dvije godine.
&bdquo;Nadamo se da ćemo Crna Gora moći da uspije u tome i bez na&scaron;e pomoći, a ovaj panel pokazuje da imate mnogo partnera i prijatelja&ldquo;, dodao je Satler.

Satler: Crna Gora ne može zatvoriti poglavlja 23 i 24 bez mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije

"VIDJELI SMO ODREĐENI NAPREDAK"

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uputio je otvoreno pismo &scaron;efu Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru.
Knežević od njega traži da na razgovor primi mje&scaron;tane Botuna kako bi s njima otvoreno razgovarao o potencijalnoj izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u tom naselju u op&scaron;tini Zeta.
Po&scaron;to sam Vas, dodaje, prije dva dana označio kao istinskog donosioca odluka u Crnoj Gori, i to vjerujte bez ikakve ironije, obraćam Vam se kao jednom od najgorljivijih zagovornika instaliranja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda sa spalionicom.
&ldquo;Moje obraćanje ima za cilj da uživo demonstrirate evropske vrijednosti, demokratiju, Arhusku konvenciju, dijalog i &scaron;irokogrudost i da primite na razgovor delegaciju mje&scaron;tana Botuna. To &scaron;to neimenovani izvori iz kancelarije EU u Podgorici tvrde da se radi o najsavremenijem postrojenju, pomalo podsjeća i na izjave Federike Mogerini da je Evropski koledž kojim je rukovodila najtransparentnija i najdemokratskija institucija u Briselu. Vjerujte mi, ne bih volio da se ne&scaron;to slično desi i u delegaciji EU u Crnoj Gori. Mislim da Va&scaron;i pretpostavljeni u Briselu i te kako treba da na objektivan način budu upoznati s de&scaron;avanjima u Crnoj Gori, posebno u slučaju Botuna, a posebno jer je neko od 33 miliona eura poreskih obveznika EU predvidio skoro 14 miliona za konsultantske usluge&rdquo;, smatra Knežević.
Vjerujem da bi Va&scaron;i pretpostavljeni, dodaje lider DNP-a, takođe bili zainteresovani kad bi čuli da se Ugovor o izgradnji postrojenja godinama krije od crnogorske javnosti, &scaron;to, bićete saglasni , nije evropska praksa.
&ldquo;Iskren da budem, Va&scaron;i motivi i na momente agresivno insistiranje da se ovo postrojenje sa spalionicom instalira u Botunu, kod objektivne javnosti i građana Zete izaziva blagu sumnju i drhtavu nelagodu u iskrenost Va&scaron;ih namjera. Zato i smatram da bi bilo cjelishodno da, umjesto neimenovanih saop&scaron;tenja pored Ribnice, primite na razgovor građane Botuna i ubijedite ih u ove Va&scaron;e &bdquo;argumente&ldquo;, poručio je Knežević.
Lider DNP-a smatra da je to dužnost Satlera kao prvog čovjeka EU u Crnoj Gori.
&ldquo;Ukoliko to ne uradite, moram Vas obavijestiti da će građani Botuna uputiti dopis i svu raspoloživu dokumentaciju gospođi Lauri Keve&scaron;i, glavnoj tužiteljki Evropske unije, po&scaron;to i oni i ja smatramo da se ovdje radi o visokokoruptivnom projektu koji kontaminira na&scaron; evropski put. A po&scaron;to Vas ja branim od svake, čak i udaljene sumnje i zlonamjernih projekcija, molim Vas da usli&scaron;ite ovu moju molbu, jer ulazak u EU nema alternativu, osim ako neko ne misli da građani Zete treba da ostanu izvan Evrope. Ostajem Va&scaron; pokorni sluga na na&scaron;em evropskom putu&rdquo;, rekao je Knežević.

Knežević pisao Satleru: Primite na razgovor građane Botuna i ubijedite ih u Vaše „argumente“

"UŽIVO DEMONSTRIRAJTE EVROPSKE VRIJEDNOSTI"

Predsjednik referendumske komisije u Zeti Pavle Cavnić u izjavi za Antenu M navodi da, u toku pripreme referenduma povodom izja&scaron;njavanja zbog planirane gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, nijesu imali saradnju sa Državnom izbornom komisijom, zbog čega su nailazili na određene prepreke, ali da je, kako kaže, na kraju sve spremno za nedjelju.
"Državna izborna komisija, koja je obavljala veći dio posla, sada ne učestvuje. Imali smo mnogo nedoumica kada je u pitanju saradnja sa MUP-om, MPNI, savjetovanja kod DIK-a. Nama je drugostepeni organ u ovom postupku Ustavni sud, imali smo određenih nedoumica kako postupati prema licima koja se nalaze u istražnim zatvorima, ali smo nai&scaron;li svugdje na korektnu saradnju i sve smo to usaglasili i tehnički sproveli, zaključili birački spisak, odredili biračka mjesta. Takođe dobili smo jutros i aparate za glasanje od MUP-a, izvode iz biračkih knjiga, glasački listići su gotovi i sve ide rutinski", kazao je Cavnić.
Cavnić ističe da su biračka mjesta određena, ali da se jo&scaron; radi na osposobljavanju prostora kako bi bili uslovni za referendum.&nbsp;
"Biračkih mjesta na pro&scaron;lim izborima u Zeti je bilo 26. Međutim, tri biračka mjesta koja&nbsp;je sprovodila DIK bila su u zatvorskim jedinicama, tako da mi sada imamo tri nova biračka mjesta, gdje smo uzeli ingerencije po zakonu od DIK-a i ukupno ih sada ima 29, sa 12.747 birača", istakao je on.
Cavnić kaže da su njihova očekivanja na visokom nivou, te da će se potruditi da dan referenduma prođe u najboljem redu.&nbsp;
"Uvijek su se u Zeti održavali korektni izbori,&nbsp;uvijek je bilo saradnje među partijama. U nedjelju nemamo vlast i opoziciju, nemamo izborne liste, imamo referendumsko pitanje ZA i PROTIV i mislim da će to biti ba&scaron; u redu", smatra sagovornik Antene M.&nbsp;
Glavni grad najavio je da bi gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda trebalo da počne naredne sedmice, a Uprava za inspekcijske poslove izdala nalog mje&scaron;tanima Botuna da uklone &scaron;ator podignut polovinom prethodnog mjeseca prekoputa industrijske zone KAP-a.
14. decembra u Zeti će se održati referendum povodom izja&scaron;njavanja o pitanju planirane gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, a pravo glasa ima 12.747 građana.

Cavnić: Nemamo saradnju sa Državnom izbornom komisijom, sve je spremno za održavanje referenduma u nedjelju

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK REFERENDUMSKE KOMISIJE U ZETI

&nbsp;Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević zatražio je od ambasadora Turske u Crnoj Gori Bari&scaron;a Kalkavana da apeluje na turske kompanije Kuzu i Alkatra&scaron; da odustanu od aranžmana u izrgadnji postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda sa spalionicom u Botunu.
Knežević je u pismu Kalvakanu naveo da je prinuđen mu se javno obrati u ime 16 hiljada građana Zete koji imaju samo jednu želju: zdravu životnu sredinu za sebe i svoje potomke.
On je dodao da vjeruje da je Kalvakan upoznat i sa činjenicom da je Skup&scaron;tina Zete raspisala referendum za 14. decembar na kome bi trebalo svi punoljetni građani ove op&scaron;tine da se izjasne jesu li za ili protiv instaliranja ovog postrojenja u Botunu.
On je istakao da nijedan projekat bez obzira ko je investitor, a ko izvođač, nije važniji od jednog ljudskog života.
"Mi želimo najbolje odnose sa Republikom Turskom, zato Vam se i obraćam molbom da zajednički doprinesemo tom cilju. A možemo doprinijeti ako kompanije Kuzu i Alkatra&scaron; odustanu od izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu. Vjerujem da je taj cilj dostižan, i da je u obostranom interesu Crne Gore i Turske", dodao je Knežević.
&nbsp;
&nbsp;

Knežević: Kalvakan da apeluje na turske kompanije da odustanu od angažmana u Botunu

LIDER DNP PISAO TURSKOM AMBASADORU U CRNOJ GORI

Važno je da Crna Gora, sa ili bez prava veta, uđe u Evropsku uniju (EU) i trajno se spoljnopolitički opredijeli ka Evropi, ocijenio je u razgovoru za Analitiku direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Beograda, Bal&scaron;a Božović.
Upozorava da Crnu Goru na tom putu svakodnevno čekaju zamke.
&bdquo;Narednih nekoliko godina će biti mučne za Crnu Goru i crnogorsko dru&scaron;tvo. Zamke će biti od kapele na Lovćenu, dijeljenje dru&scaron;tva raznim istorijskim revizijama do svađanja i vraćanja na dnevni red stvari koje se tiču raznih spomenika ratnim zločincima&ldquo;, nagla&scaron;ava on.
Članstvo u EU bila bi pobjeda nad nacionalističkom elitom iz Beograda Ističe i kako će u tome prednjačiti političari koje Aleksandar Vučić drži na vlasti u Crnoj Gori, predvođeni Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, uz pomoć Jakova Milatovića i Milojka Spajića.&nbsp;
Napominje i da će svaka njihova incijativa koja za cilj ima skretanje Crne Gore sa puta ka EU, imati podr&scaron;ku dva srpska mitropolita u na&scaron;oj zemji &ndash; Joanikija Mićovića i Metodija Ostojića.
&bdquo;Ukoliko preskočite sve te zamke i budete solidarni pred evropskom i domaćom javno&scaron;ću mislim da će Crna Gora ući EU i da je to onda su&scaron;tinski vjekovna pobjeda Crne Gore nad klerikalno-mafija&scaron;kim snagama koje dolaze od strane Vučića i nacionalističkih elita iz Beograda&ldquo;, kazao je Božović.&nbsp;
Ipak, ako ne uspijemo, smatra da će Crna Gora zauvijek biti zarobljena u kandžama velikosrpskog nacionalizma i Velike Srbije.&nbsp;
&bdquo;Ako Crna Gora ne uđe u EU, sigurno je da će u nekom doglednom periodu izgubiti i svoju državnost. Od vas zavisi - va&scaron;e opozicije, intelektualne javnosti, nevladinog sektora. Malo vam treba i ja sam veliki optimista da ćete u tome uspjeti ukoliko budete zajedno i strpljivo radili na tome&ldquo;, ocijenio je Božović.
Sagovornik Analitike poručuje da samo od jačine građanske Crne Gore zavisi da li će se on odbraniti ili ne.&nbsp;
&bdquo;Su&scaron;tina je da je jedini recept za Crnu Goru u EU - građanska Crna Gora&ldquo;, podvlači Božović.
Mandić i Knežević na lo&scaron; način imitiraju vladavinu Vučića
Komentari&scaron;ući posljednja istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da je najmoćniji konstituent vladajuće većine koalicija predođena Mandićem i Kneževićem, kaže kako oni svoju vlast i moć nijesu zaradili na izborima.
&bdquo;Oni su ih prigrabili tako &scaron;to im je to dozvolio partner sa kojim oni sačinjavaju vladajuću većinu. Pokret Evropa sad, Demokrate, prethodno i URA i mnogi drugi, koji su sa njima koalirali u raznim vremenima, situacijama i vladama, dozvolili su njima dvojici kao i dalje optuženima za državni udar, da prigrabe ogromnu moć&ldquo;, ukazuje Božović.
Dodaje kako oni legitimitet nijesu stekli nikakvom borbom na terenu niti, kaže, imaju kapaciteta da naprave takav rezultat da sjutra mogu da dođu na vlast samostalno.&nbsp;
&bdquo;Oni su to uradili slabo&scaron;ću svojih koalicionih partnera koje su iskoristili, koji su ispali naivni i koji su na kraju krajeva ucijenjeni. Sa tim u vezi, oni su imali jo&scaron; jednu vrstu olak&scaron;avajuće okolnosti a to je &scaron;to imaju bezbjednosno-kriminalni sistem Vučića iza sebe, koji je sklon ucjenama i prijetnjama svojim koalicionim partnerima&ldquo;, istakao je Božović.
Podsjetio je na formiranje vlasti u Podgorici koje je, kako dodaje, od predsjednika Milatovića napravilo neozbiljnu političku figuru iako je &scaron;ef države, jer nije imao snage da napravi zaokret.&nbsp;
&nbsp;Ako Crna Gora ne uđe u EU izgubiće državnost, narednih nekoliko godina biće vam mučne
&bdquo;Razne su analize bile toga njegovog poteza, dominantno one da je to uradio pod pritiskom Beograda. U tom smislu, imamo jednu vrstu paradoksa. Mandić i Knežević imaju moć koja nije proporcionalno jednaka broju glasova koji dobijaju na izborima zato &scaron;to imaju spoljnopolitičku potporu kriminalno-bezbjednosne strukture Aleksandra Vučića&ldquo;, navodi Božović.
S druge strane, kako dodaje, dok god traje politički nestabilna situacija u Srbiji, u Crnoj Gori se jasno kristali&scaron;e ko kopira Vučićev održavanja na vlasti.&nbsp;
&bdquo;Vidite &scaron;to u Crnoj Gori rade u posljednjih dvije godine oni koji vode sektor policije, oni koji imaju namjere da kao Vučić represijom osvajaju i ostaju na vlasti. Da ucjenama, prijetnjama, nasiljem zgrabe jo&scaron; veću političku moć. To se danas u Crnoj Gori vrlo jasno vidi&ldquo;, navodi Božović.
Stava je kako je na opozicionoj janosti Crne Gore da to spriječi.&nbsp;
&bdquo;Sa svim onim &scaron;to se danas vidi iz Srbije kada je u pitanju Crna Gora, jasno se stavlja pred oči opozicione javnosti da je u Podgorici vlast, makar dio koji je okupljen oko Mandića i Kneževića, apsolutno provučićevska. I to vi&scaron;e nije nikakva tajna. Aktivnosti Mandića i Kneževića nailaze na podsmijeh u Beogradu jer na vrlo lo&scaron; način imitiraju vladavinu Vučića u Crnoj Gori&ldquo;, nagla&scaron;ava Božović.
Opozcija u Srbiji mijenja stav prema litijama &ndash; bolje ikad nego nikad Sagovornik Analitike navodi i da se odnos opozcije u Srbiji prema Crnoj Gori mijenjao od promjene vlasti na izborima 2020. godine.
&bdquo;To je činjenica i kada je u pitanju vlast i opozicija u Crnoj Gori. Za&scaron;to? Zato &scaron;to su uvidjeli da litije koje su bile predstavljene u opozicionim medijima u Beogradu kao &bdquo;litije slobode&ldquo; koje će se okrenuti, kako su pojedini velikodostojnici crkve Srbije govorili, i dunuti ka Beogradu sa Lovćena, vrijednosno nijesu donijele ni&scaron;ta osim učvr&scaron;ćivanja Vučića i u Crnoj Gori i u Srbiji. Mislim da je to razlog zbog kojeg je opozicija tako reagovala&ldquo;, smatra Božović.&nbsp;
Podsjeća i da je u srpskoj opoziciji bilo onih koji su sve vrijeme o litijama u Crnoj Gori mislili lo&scaron;e.&nbsp;
&bdquo;A bilo je i onih koji su bili zavedeni, a danas se kaju i poku&scaron;avaju da opravdaju svoje izjave i postupke. Ne bih rekao da je to samo naknadna pamet. Bolje je da se shvati ikad nego nikad. Mislim da je to pozitivno i pozdravio bih svaku promjenu pona&scaron;anja srpske opozicije prema litijama, onom &scaron;to se de&scaron;avalo i onom &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori&ldquo;, poručuje Božović.&nbsp;
Kaže kako se upravo iz tog razloga oni koji su aplaudirali promjeni vlasti u Crnoj Gori 2020. godine danas smiju onima koji su izvr&scaron;ili tu promjenu.&nbsp;
&bdquo;Ispalo je da su oni sve vrijeme bili kukavičje jaje i kec u rukavu kriminalno-klerikalne duboke države Aleksandra Vučića koja je sve njih ojačala na vlasti a jednoj strukturi u Crnoj Gori dala enormnu vlast koja ne korespondira brojem glasova koji dobijaju na izborima&ldquo;, naveo je on.&nbsp;
Nemiri u Srbiji doveli do konsolidacije režima na vlasti, ne i opozicije Osvrnu&scaron;vi se na nedavno održane lokalne izbore u Sečnju, Mionici i Negotinu gdje je uprkos vi&scaron;emjesečnim masovnim protestima, pobjedu ostvarila Srpska napredna stranka (SNS), Božović kaže kako je to bilo očekivano.
&bdquo;Nemiri koji traju već duže od godinu u Srbiji nijesu doveli do konsolidacije antirežimskih snaga. Naprotiv, doveli su do konsolidacije režimskih snaga. Na izborima u Kosjeriću i Zaječaru, koji su bili prije nekoliko mjeseci se vidi koliko je u tom momentu režim slabo stajao u građanstvu iako je i tada krao glasove, iako su i tada bili bugarski vozovi i nasilje na lokalu&ldquo;, navodi on.&nbsp;
Od tada do danas, kaže Božović, promijenilo se to da je &bdquo;režim u ovom haosu mimo svake logike ipak uspio da konsoliduje svoju nasilničku vlast i da pokaže da neće prezati ni ubuduće od bilo kakvog nasilja ili zloupotrebe samo da bi ostao na vlasti&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;U tom smislu, svi apeli na udruživanje koji su se događali iz vremena Zaječara i Kosjerića, od strane aktivista i opozicije nijesu urodili plodom. Ono &scaron;to je su&scaron;tina da bez jedinstvenog fronta protiv režima, akademske javosti, studentskih pokreta, plenuma, opozicije, nevladinog sektora... neće biti moguće tako lako pobijediti ovaj režim koji u biti funkcioni&scaron;e kao režim Vladimira Putina u Rusiji. Sve kontroli&scaron;u tajne službe, sve je pod represijom policije koja brani kriminalce i koja u koordinaciji sa njima napada građane&ldquo;, naglasio je Analitike.
SNS vi&scaron;e nikada neće biti vlast u Novom Sadu, biće potučeni do nogu
Ipak, kada je riječ o Novom Sadu, odakle su nakon pada nadstre&scaron;nice na željezničkoj stanici kada je život izgubilo 16 osoba, krenuli veliki protesti, Božović tvrdi da SNS vi&scaron;e nikada neće biti vlast u ovom gradu.
&bdquo;Oni su izgubili legitimitet, nemaju ga ni danas, neće ga imati sjutra. Nemaju nikakvu većinu i kada god bili izbori SNS će biti potučena do nogu u Novom Sadu. Kada su u pitanju druge lokalne samouprave, to zavisi od mnogo stvari. Prije svega i Beograd i Ni&scaron; i mnogi drugi veći gradovi, čak i manja mjesta, zavise od inercije koja će se događati na republičkom nivou&ldquo;, obja&scaron;njava on.
Ističe da ukoliko ne bude neke vrste saradnje opozicione javnsoti, mi&scaron;ljenja je da će se i u drugim gradovima de&scaron;avati ono &scaron;to se desilo u Sečnju, Mionici i Negotinu.&nbsp;
&bdquo;Ako dođe do makar koordinacije ovih snaga vrlo lako može da se desi da sjutra, kada izbori budu raspisani u vi&scaron;e lokalnih samouprava ili na republičkom nivou, SNS neće imati snagu koju je imala u ove pomenute tri op&scaron;tine, iz prostog razloga &scaron;to će dispenzovati nasilničke grupe, novac, policiju, na cijelu Srbiju. A to u tom slučaju neće biti dovoljno da ostvare rezultat kao &scaron;to su ostvarili na prethodnim lokalnim izborima&ldquo;, kazao je Božović.
O NIS-u će odlučiti Rusi, svaki interes Srbije potpuno zanemaren
Povodom situacije u Naftnoj industriji Srbije koja se od nedavno nalazi pod američkim sankcijama, kaže kako sve zavisi od odluke njenih vlasnika u Moskvi.&nbsp;
&bdquo;Ono &scaron;to su bili stubovi spoljne politike Srbije- čuvena četiri stuba Va&scaron;ington, Brisel, Peking i Moskva &ndash; oni su u međuvremenu postali stubovi vlasti režima Aleksandra Vučića. Radi se o logici održavanja režima koja vi&scaron;e ne smije nijedan stub svoje vlasti da poru&scaron;i jer u tom slučaju bi sama pala. Logika održavanja tog režima govori o tome da Rusija i režim Vladimira Putina nijesu samo spoljnopolitički prioritet Srbije i režima Aleksandra Vučića. Taj spoljnopoitički prioritet je postao u međuvremenu stub same vlast&ldquo;, ističe Božović.
U tom smislu, dodaje on, u pregovorima sa NIS-om, svaki interesi Srbije se potpuno zanemaruju i od strane Rusije i od strane Vučićevog režima.&nbsp;
&bdquo;Jer ovdje ni&scaron;ta ne zavisi od toga &scaron;to je interes Srbije ili njenih građana, to se uop&scaron;te ne dovodi u pitanje. Samo se dovodi u pitanje opstanak vlasti. Iz tog razloga ruska strana odlučuje &scaron;to će sa tim da bude. I ono gdje je Vučić sebe sa katastrofalnom spoljnom politikom doveo jeste to da sada čeka &scaron;to će Rusi da odluče i kakve će posljedice to imati po njega i njegovu vlast&ldquo;, zaključio je Božović.

Božović: Ako Crna Gora ne uđe u EU izgubiće državnost, narednih nekoliko godina biće vam mučne

„ZAMKE NA EVROPSKOM PUTU BIĆE SVAKODNEVNE - OD KAPELE NA LOVĆENU DO SPOMENIKA RATNIM ZLOČINCIMA“

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga &scaron;to već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID, kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i &scaron;irom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
-Na&scaron;a inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga rije&scaron;iti nijedna država sama &ndash; istakao je Vujović.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država &ndash; Srbija, BiH i Crna Gora &ndash; treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga &scaron;to već godinama predlažu te tri organizacije.
PROBLEM
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija &ndash; Bosna i Hercegovina &ndash; Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija &ndash; Kosovo &ndash; Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o poku&scaron;ajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm &ndash; kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga rije&scaron;iti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podr&scaron;ku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je &scaron;to politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i &scaron;irom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija &ndash; istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, su&scaron;tinski, ishod zavisi od toga da li će se vi&scaron;e političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono &scaron;to je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rje&scaron;enje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces &ndash; pustili smo grudvu u nadi da će, uz na&scaron;e stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je &scaron;to se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija &ndash; istakao je Vujović.
Na pitanje &scaron;to očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može rije&scaron;iti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija &ndash; BiH &ndash; Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivali&scaron;te, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje &ndash; kazao je Vujović.
On je, na pitanje za&scaron;to MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u vi&scaron;e država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem rije&scaron;i.
KONKRETNO
 - CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, vi&scaron;e od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, &scaron;to je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivali&scaron;ta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se na&scaron;li u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za op&scaron;tinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uni&scaron;ti dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvr&scaron;io. Na taj način su uni&scaron;teni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna &scaron;teta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže &ndash; rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivali&scaron;ta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivali&scaron;te &bdquo;upitno&ldquo;, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo &ndash; 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, &scaron;to je razmjera koja duboko naru&scaron;ava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori &ndash; istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosada&scaron;nja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće rije&scaron;iti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola &ndash; idealno kroz Evropsku uniju &ndash; kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
Čista politička kalkulacija
 Na pitanje za&scaron;to godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivali&scaron;ta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekada&scaron;nja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem rije&scaron;i, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivali&scaron;ta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura &ndash; i biv&scaron;ih i sada&scaron;njih &ndash; jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora.
Umjesto da se taj problem zaustavi, sve če&scaron;će se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, &scaron;to bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može rije&scaron;iti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati &ndash; istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

INICIJATIVA DPS-A DA EU VODI UPARIVANJE BIRAČKIH SPISKOVA U DUHU JE ONE KOJU SU PREDLOŽILI CEMI, CRTA I CESID

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usagla&scaron;ene na Radnoj grupi za pro&scaron;irenje, pi&scaron;e RTCG.
Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih dru&scaron;tava (&scaron;est), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za pro&scaron;irenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se zavr&scaron;i sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, u&scaron;la sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno vi&scaron;e od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

ZASIJEDAKOMITET STALNIH PREDSTAVNIKA DRŽAVA ČLANICA EVROPSKE UNIJE

Građani Zete neće odustati od protivljenja izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, poručili su učesnici dana&scaron;njeg protesta u tom zetskom naselju, ističući da se ne bore protiv razvoja i napretka, nego protiv poniženja.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović poručio je da Zećani neće odustati.
On je upitao "da li zbog radnih mjesta treba da izgube najbliže&rdquo;.
&ldquo;Poručio sam u subotu (gradonačelniku Podgorice) Sa&scaron;i Mujoviču da mi ne &scaron;alju razne posrednike i profesore da nas ubjeđuju kako je ovo dobro za nas, kako će nam donijeti profit i kako ćemo imati nova radna mjesta&rdquo;, naveo je Asanović.
On je rekao da ne žele da zarađuju &ldquo;na muci naroda&rdquo;.
&ldquo;Budite sigurni da ćemo do kraja ostati uz na&scaron;e građane&rdquo;, poručio je Aasanović.
On je kazao da su neke kompanije zainteresovane da se na mjestu gdje je planirana gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda izgradi logistički centar.
&ldquo;Četrnaestog decembra ne glasamo ni za jednu partiju, na&scaron; jedini interes je Zeta. Moramo da je obranimo&rdquo;, poručio je Asanović i ocijenio da je siguran da će 95 odsto građana biti protiv gradnje postrojenja.
Učesnica protesta Anđela Stojanović pitala je za&scaron;to ba&scaron; u Botunu žele da grade postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
&ldquo;Za&scaron;to uvijek Botun i za&scaron;to uvijek Zeta? Da li je na&scaron;e selo manje vrijedno, da li su na&scaron;i životi manje važni&rdquo;, upitala je Stojanović.
Ona je kazala da danas moraju biti glasni, dodajući da se ne bore protiv razvoja, već "za svoje postojanje, kuće, roditelje i za zemlju koja trpi vi&scaron;e nego ijedna druga&rdquo;.
Mje&scaron;tanin Botuna Du&scaron;ko Stijepović poručio je da Botunjani nemaju kud nazad i da ulažu napore i živote da istraju u nepravednoj borbi sa "krupnim zapadnim kapitalom i prljavim tehnologijijama".
"Nadam se da ćemo uspjeti da pobijedimo u ovoj borbi. Jo&scaron; možemo da napravimo kompromis. Nikad nije kasno za kompromis. Očekujemo takav odgovor i poziv. Do tada se sa ove pozicije nećemo pomjeriti ni pedalj. Uradićemo sve to na miran i dostojanstven način", naglasio Stijepović.
Učesnik protesta Slavko Vukčević istakao je da traže ono &scaron;to im pripada &ndash; zdravu životnu sredinu i da &ldquo;odmore pluća od Kombinata aluminijuma, bazena crvenog mulja, asfaltnih baza i ostalih zagađivača".
"Nude nam da, u slučaju kvara i nemogućnosti da zadovolji ekolo&scaron;ke standarde, postrojenje odmah zatvore. Za&scaron;to ne zatvore postojeći kolektor u Podgorici, kad i sami priznaju da je zagađivač", naveo je Vukčević.
On je poručio da Botunjani vi&scaron;e ne vjeruju obećanjima.
&ldquo;Botunjani su sigurni da će uz pomoć građana i poslanika Kneževića i Slađane Kaluđerović zaustaviti ovaj projekat, pobijediti u ovoj borbi i ostaviti dobar primjer mlađim generacijama kako se složno, istrajno i odlučno čuva životna sredina&rdquo;, naveo je Vukčević.
On je pozvao sve Zećane da 14. decembra na referendumu glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu.
Mihajlo Ćetković je kazao da su dana&scaron;njim skupom Mujoviću poručili da nijesu sami i da je ne samo Zeta, nego čitava Crna Gora ujedinjena.&nbsp;
&ldquo;Da mu kažemo da smo mi tvrd orah na koji će on slomiti zube, kao i njegovi prethodnici&rdquo;, naveo je Ćetković.
Vuko Stojanović je kazao da je davno Mujoviću rekao da u Zeti nije poslu&scaron;nička vlast, nego ljudi kojima je stalo do Zećana.&nbsp;
"Danas je ovo praznik za Zetu, a slavlje će biti 14. decembra kad vam kazemo ne", rekao je Stojanović.
Učesnik protesta Branko Novković poručio je da referendum, koji će biti održan 14. decembra, nije samo glasanje, već trenutak kada će se zapitati kakvu budućnost žele.
&ldquo;Uče&scaron;će na referendumu nije obaveza prema bilo kome, to je obaveza prema sebi, prema vrijednostima koje po&scaron;tujemo, prema generacijama koje dolaze. Zeta nije kanta za odlaganje tuđih problema, Zeta je dom, a dom se čuva, po&scaron;tuje i brani&rdquo;, naveo je Novković.
On je poručio da ovo nije borba protiv napretka, nego protiv poniženja.
&ldquo;Ne pristajemo da budemo poligon za ono &scaron;to niko drugi neće u svom dvori&scaron;tu&rdquo;, naveo je Novković.
Protestu su, pored poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, prisustvovali i potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i njegov savjetnik Predrag Bulatović.

Poruka sa protesta u Botunu: Nije kasno za kompromis, do tada se ne pomjeramo ni pedalj

"NE BORIMO SE PROTIV RAZVOJA I NAPRETKA, NEGO PROTIV PONIŽENJA"

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, li&scaron;avajući ga su&scaron;tine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju,&nbsp; kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika DPS.
"To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimi&scaron;e politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strate&scaron;kih partnera je da PES gubi političku snagu, a nekada&scaron;nji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je zavr&scaron;io na ivici cenzusa", istakao je Nikolić.
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se 'prave mrtvi' onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podr&scaron;ku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve vi&scaron;e liči na Vučićevu &ndash; kazao je Nikolić.
DPS tvrdi da aktuelna vlast nema kapacitet da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. Na čemu konkretno temeljite procjenu da ova većina nije u stanju da zavr&scaron;i pregovore i ispuni zavr&scaron;na mjerila? Koliko su evropske integracije danas zaista prioritet Vladi i parlamentu i da li je realno očekivati da ista politička struktura koja se, kako tvrdite, oslanja na &bdquo;antievropske centre moći&ldquo;, može donijeti odluke koje vode u EU?
Nikolić: Jedna je Crna Gora u izvje&scaron;taju Evropske komisije koja napreduje, a druga je ona realna u kojoj živimo i koja nazaduje. To &scaron;to Crna Gora u izvje&scaron;tajima na&scaron;ih međunarodnih partnera ostvaruje napredak, posljedica je prevashodno snažnog opredjeljenja EU da Crna Gora postane njena članica. Zbog toga Brisel žmuri na jedno oko na brojne probleme kojima svakog dana svjedočimo. Međutim, i pored geopolitičke sklonosti EU da se &scaron;iri na Crnu Goru, nedostatak povjerenja u na&scaron;u parlamentarnu većinu natjerao je pojedine članice EU da po prvi put počnu da razmi&scaron;ljaju o dodatnim mehanizmima za&scaron;tite u susret učlanjenju novih država. Zato najuticajnije zemlje EU preko visoke predstavnice za vanjsku politiku i bezbjednost Kaje Kalas i evropske komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos &scaron;alju znakovite poruke. Prvu: da je realističan scenario da EU primi nove članice, ipak, do 2030. I drugu: da Brisel ne želi ruske proksije u EU. Sve to nadograđeno je najavama o probnim rokovima za potencijalno nove članice u EU. Ko pažljivo čita pomenute poruke, jasno mu je da je 'probno članstvo' radni termin, te da u zemljama članicama vagaju o tome kako da se za&scaron;tite od mogućih rizika kod prijema novih članica. Po&scaron;to je Crna Gora najbliža članstvu, jasno je da se sve to odnosi na Crnu Goru. Ukoliko aktuelna vlada opstane, male su &scaron;anse da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja 2026.
Pa i da se desi čudo, da se poglavlja zatvore do kraja naredne godine, zemlje članice će konačnu odluku o prijemu Crne Gore donijeti nakon budućih parlamentarnih izbora, kad vide sastav nove vlade. Od toga da li ćemo imati repliku postojeće ili autentično evropsku vladu, zavisiće i brzina prijema.
Vidite li prostor za novi politički dogovor o ključnim državnim pitanjima ili je trenutna vlast toliko ideolo&scaron;ki razuđena da je to nemoguće?
Nikolić: Na&scaron;a ruka za dobro Crne Gore je i dalje pružena. Kad god je Demokratska partija socijalista bila za stolom, nijesu izostali odgovoran odnos i politička zrelost u postizanju i realizaciji dogovorenog. Podsjetiću vas da smo dali presudan doprinos sporazumu o sprovođenju i realizaciji popisa, glasanju povodom IBAR zakona i uspostavljanju političkog dogovora o reformi izbornog zakonodavstva. Prema tome, da nije bilo na&scaron;e konstruktivne uloge, ne bi bilo ni progresa na EU putu.
Takav odnos sve rjeđe primjećujemo na drugoj strani. To je pokazao i nedavno propali poku&scaron;aj izbora troje sudija Ustavnog suda. Vlast misli da joj to &scaron;to ima kvalifikovanu većinu, daje za pravo da opoziciju isključi iz procesa dono&scaron;enja odluka, pokazujući na taj način su&scaron;tinsko nerazumijevanje političkog sistema. Đe nas je takav pristup doveo pet godina nakon smjene stare vlasti, imamo priliku da vidimo. Vjerujem da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta koji su zadovoljni kako CG izgleda pola decenije kasnije.
Da li ćete se odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Vi&scaron;eg suda Predrag Krstonijević?
Nikolić: Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, vi&scaron;e bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego &scaron;to je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog.
&Scaron;ta bi za DPS bio minimum političkog konsenzusa kako bi Crna Gora nastavila putem EU integracija?
Nikolić: Pozicije Demokratske partije socijalista su veoma jasne. Sa nama nema političke trgovine na &scaron;tetu Crne Gore. Nema, dakle, kalkulacija sa nacionalnim interesima - to smo pokazali i kad smo nakon samo 100 dana od povratka na vlast sru&scaron;ili vladu Dritana Abazovića zbog neispunjavanja dogovorene agende.
Svi koji su na liniji vrijednosti koje zastupamo - evropska budućnost, građanski koncept i antifa&scaron;izam, odnosno svi koji Crnu Goru vide kao svoju kuću, mogu biti partneri za razgovor i dogovor. Nažalost, tu vrstu zrelosti ne registrujemo među akterima parlamentarne većine. Dodatni problem je &scaron;to EU savr&scaron;eno dobro zna da ovako sklopljena vlast nema kapacitet, niti želju da se suprotstavi određenim neformalnim centrima političke moći poput SPC koja protežira fa&scaron;ističke pokrete. Zato se svi prave da ne vide institucionalni debakl države u odnosu na odbjegli spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đuri&scaron;iću.
U vi&scaron;e op&scaron;tina najavljeno je podizanje spomenika blaženopočiv&scaron;em mitropolitu Amfilohiju Radoviću. Predsjednik Milatović mu je posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde. Kako DPS gleda na ovaj proces, posebno imajući u vidu političku i istorijsku simboliku koja ga prati?
Nikolić: Rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spomenici vi&scaron;e govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom mitropolitu Amfilohiju. Laureat je za života o sebi kazao sve. Nesumnjivo jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju.
Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života ko&scaron;tala oko 150.000 ljudi. Ono &scaron;to mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore.
Ali, za dana&scaron;nju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se 'pokrivaju' Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje pro&scaron;losti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao.
Vi&scaron;e puta ste kritikovali činjenicu da je Andrija Mandić faktički postao politički &bdquo;&scaron;ef&ldquo; vladajuće većine. Za&scaron;to partije koje se predstavljaju kao građanske prihvataju političko vođstvo DF? &Scaron;ta to govori o karakteru vlasti i njenom evropskom kredibilitetu?
Nikolić: Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, li&scaron;avajući ga su&scaron;tine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimi&scaron;e politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strate&scaron;kih partnera je da PES gubi političku snagu, a nekada&scaron;nji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je zavr&scaron;io na ivici cenzusa.
Takav je bio slučaj i sa Pokretom za promjene, i sa SNP i sa Demosom, i na kraju sa URA-om. Takva sudbina, ukoliko nastave sa dosada&scaron;njom politikom, čeka i PES. Jer, Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića iz Srbije. Zbog vlasti je spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera ministre da se 'prave mrtvi' onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podr&scaron;ku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
Zato i politika crnogorske vlasti sve vi&scaron;e liči na Vučićevu. Na sceni imamo poku&scaron;aj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformi&scaron;e iz radikalnog nacionaliste u izvje&scaron;tačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono &scaron;to skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao &scaron;to sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru.
Da li smatrate da se Crna Gora pod sada&scaron;njom arhitekturom vlasti su&scaron;tinski udaljava od evropskog modela političkog upravljanja?
Nikolić: U Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. Za&scaron;to? Zato &scaron;to vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapo&scaron;ljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapo&scaron;ljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podr&scaron;ku birača.
Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se vi&scaron;e od toga povećale cijene. I &scaron;ta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uop&scaron;te nema razvoja. Uni&scaron;ten je poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori. I ne samo &scaron;to nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura na&scaron; nekada&scaron;nji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU.
Najavili ste proteste. Koji je njihov ključni cilj &ndash; pritisak na vlast zbog EU puta, odbrana ustavnog poretka ili poku&scaron;aj političke mobilizacije biračkog tijela? Da li su protesti odgovor na, kako tvrdite, uru&scaron;avanje institucija i evropskog kursa, ili znak da DPS ulazi u novu fazu političkog djelovanja?
Nikolić: Nijesmo najavili proteste. Kao &scaron;to se sjećate, najavili smo skupove koji imaju za cilj da afirmi&scaron;u vrijednosti na kojima treba da počiva evropska Crna Gora, a koje su djelovanjem ove parlamentarne većine ugrožene. Tu mislimo na vrijednosti antifa&scaron;izma i građanskog koncepta uređenja dru&scaron;tva. Svako malo - od postavljanja spomenika fa&scaron;istima, preko inicijativa da ulice dobijaju nazive po saradnicima okupatora, pa do naru&scaron;avanja ustavnog poretka od pojedinih predsjednika crnogorskih op&scaron;tina - imamo konstantne poku&scaron;aje vrijednosnog preoblikovanja Crne Gore.
Dva skupa smo već održali - prvi u Pljevljima, a drugi u Beranama, i kao &scaron;to ste mogli čuti, najavili smo treći u Herceg Novom. Prethodni skupovi održani su na simboličnim lokacijama koje su direktno povezane sa antifa&scaron;ističkim nasljeđem Crne Gore. Cilj je, dakle, afirmacija vrijednosti bez kojih bi Crna Gora izgubila sebe, a ne poku&scaron;aji da se bavimo dnevnopolitičkim haosom kojeg ova većina proizvodi - o tome govorimo u parlamentu i na drugim platformama.
&Scaron;ta će biti mjerilo uspjeha skupova?
Nikolić: Vjerujem da posjećenost navedenih skupova, svakako, govori o njihovom djelimičnom uspjehu. Ipak, kada je konkretno ova aktivnost u pitanju, vjerujem da je akcenat na stalnoj potrebi podsjećanja na vrijednosti koje su temelj savremene Crne Gore. Politika ne može sama obaviti taj posao. Mora se probuditi &scaron;ira intelektualna zajednica, čiji je značajan dio pasiviziran. Odajem priznanje onom malom broju odvažnih, koji se usuđuju da dignu glas, uprkos sačeku&scaron;ama koje za takve postavljaju obavje&scaron;tajno propagandne ispostave za hibridni rat protiv Crne Gore.
Veliko neznanje, istorijski revizionizam i manipulacije vrijednostima sa kojima se suočavamo kao dru&scaron;tvo, odavno nijesu dovoljno atraktivni akademicima CANU, da bi napustili zonu komfora i pomogli građanima da bolje razumiju vrijeme koje živimo - mimo onoga &scaron;to je dnevna politika. To niko ne traži, niti očekuje. Međutim, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ima naučnu i moralnu obavezu da pokaže da pro&scaron;lost nije nebitna, i da se nad njom ne smiju vr&scaron;iti nenaučne i političke zloupotrebe, ali i da upozori da dana&scaron;nje vrijeme treba posvetiti znanju, planiranju elita, izgradnji institucija, odnosno onome &scaron;to dolazi sjutra. Zato o uspjehu na&scaron;ih skupova, ne bih govorio iz optike dnevne politike, već iz ne&scaron;to &scaron;ire perspektive.
Kako komentari&scaron;ete to &scaron;to je dugogodi&scaron;nji visoki funkcioner DPS i poslanik Nikola Janović napustio Va&scaron;u partiju?
Nikolić: Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli &scaron;to smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga.
Hoćete li tražiti da poslanik Janović vrati mandat DPS-u?
Nikolić: Nećemo. Tu odluku smo prepustili njemu. &nbsp;

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

"PREDSJEDNIK PARLAMENTA NATJERAO MINISTRE DA SE PRAVE MRTVI KAD VLADA NAIMENUJE AMBASADORA NA KOSOVU"

Nakon &scaron;to je podnio ostavku na sve funkcije u DPS-u, Nikola Janović danas se obratio novinarima na pres konferenciji u Skup&scaron;tini Crne Gore.&nbsp;
"Moje mimoilaženje u stavovima sa partijom trajalo je godinama, nisam želio da paradiram sa tim razlikama, ali one su uvijek bile jasne. Nisam primijetio da su se te razlike vremenom smanjile i smatrao sam da je korektno i za mene i za partiju da se raziđemo.&nbsp;
Smatram da je važno reći da moji principi i stavovi ostaju isti. Smatram da je Crna Gora u velikom problemu, da je razapeta između nacionalizma i populizma, mislim da Crna Gora truli iznutra u vrijednosnom smislu", kazao je Janović.&nbsp;
Zato smatra da je važno da se bori kao nezavisni poslanik za te vrijednosti i da treba pokazati drugačiju politiku.
"Svi na političkoj sceni pričaju isto. Nije bitno koji je narativ nego ko stoji iza tih narativa. Treba se okretati mladim nara&scaron;tajima i važno je da im danas poručim da svako ko želi da doprinese to možemo da uradimo zajedno. Treba svi zajedno da se borimo i svoj dalji angažman ću posvetiti upravo tome.&nbsp;
Svjestan sam da će biti raznih spekulacija, moja konstanta je da sam svoj i pokazaću u budućnosti da razmi&scaron;ljam svojom glavom i da nisam ničiji nego svoj.&nbsp;
Samim tim &scaron;to ću nastaviti kao opozicioni poslanik to znači da ću se baviti politikom, da li postoji mogućnost za osnivanjem partije to sada ne mogu reći", istakao je Janović.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje, Janović je kazao da neće da komentari&scaron;e reakcije poslanika PES-a od sinoć.
"Nisam ne&scaron;to ni čitao te reakcije i naučio sam da se ne radujem odmah tuđim pohvalama. To je ne&scaron;to &scaron;to ne želim da komentari&scaron;em", naveo je Janović.&nbsp;

Janović: Korektno je da se DPS i ja raziđemo, pokazaću da razmišljam svojom glavom

"MOJE MIMOILAŽENJE U STAVOVIMA SA PARTIJOM TRAJALO JE GODINAMA, NIJESAM ŽELIO DA PARADIRAM SA TIM RAZLIKAMA"

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je i podnijelo krivičnu prijavu protiv V.B. i V.B, osumnjičenih za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saop&scaron;teno je iz Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT).
"V.B. i V.B., uhap&scaron;eni su po nalogu tužila&scaron;tva, u srijedu između 13 i 14 sati.&nbsp;Sumnja se da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a kao saizvr&scaron;ioci i četiri krivična djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.Uhap&scaron;ene osobe su saslu&scaron;ane kao osumnjičene u SDT-u, nakon čega im je određeno zadržavanje najduže 72 sata od hap&scaron;enja&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Navodi i da je SPO, po naredbi nadležnog suda, pretreslo stanove i druge prostorije osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak.

Uhapšene dvije osobe: Osumnjičeni  za stvaranje kriminalne organizacije i promet droge

SAOPŠTENO IZ SDT-A

Dug niz godina živimo narativ o takozvanom pomirenju, a on sa sobom nosi posljedice, poručuje za politikolog Marko Savić.
- Narativ o pomirenju je zapravo ni&scaron;ta drugo nego jo&scaron; jedan u nizu narativa koji doprinose onome &scaron;to nazivamo polarizacijom u Crnoj Gori. Kad imate takav vid polarizacije, koja se najče&scaron;će naziva afektivnom, gdje se smanjuje prostor za argumentovan dijalog i razmjenu mi&scaron;ljenja, gdje smo podijeljeni na nas i njih, gdje ne postoji sredina nego je sve crno ili bijelo, i gdje takav jedan vid aktivnosti imamo najvi&scaron;e kod političkih aktera - kad tako postavite situaciju, na koju se onda nakalemi i populizam sa najvi&scaron;ih adresa vlasti - onda dobijate u balon u kojem te informacije kruže i imaju epilog poput viđenog u slučaju sa državljanima Turske, prekida projekcije filma Roda itd - naveo je Savić u&nbsp; emisiju "Mentalna higijena" na Anteni M.
Najvi&scaron;e zabrinjava, kaže, &scaron;to sa adresa i pozicija sa kojih bi trebalo mnogo vi&scaron;e da se vodi računa o tome na koji način se plasiraju informacije, kako se one oblikuju... ustvari imamo dopu&scaron;tenje da može da se kaže &scaron;ta god u javnom prostoru.
- Kome god, koliko god drsko, koliko god netačno, koliko god neistinito i koliko god sa kontekstom ili u kontekstu mržnje ili u kontekstu isključivosti druge strane iz bilo koje vrste dru&scaron;tvenog op&scaron;tenja. To je zapravo, situacija iz koje se jako te&scaron;ko izlazi jer to podrazumijeva svijest političke elitike koliko je važno &scaron;ta i kako govore - poručuje politikolog.
Politička elita, ocjenjuje, i prije 2020. ali i od 2020. vrlo konkretno i vrlo temeljno se potrudila da građanima ponudi čitav spektar razloga koje mogu da uzmu, "ne kako bi stvorili dru&scaron;tvo tolerancije ili suživota, već kako bi se &scaron;to lak&scaron;e i &scaron;to čvr&scaron;će grupisali u dru&scaron;tvene grupe koje su antagonističke prema svakoj drugoj grupi".
To je, smatra, proces koji se te&scaron;ko zaustavlja i vrlo te&scaron;ko popravlja.
Savić, upitan da prokomentari&scaron;e slučaj Sarajevo safari, kaže da svaki put kad nove informacije, novi dokazi, novi slučajevi budu otvoreni koji se tiču rata u Bosniji i Hercegovini, to će dodatno doprinijeti rastu govora mržnje, pogotovo na internetu, odnosno na dru&scaron;tvenim mrežama.
- Tu se zapravo najslikovitije vidi koliko su na&scaron;a dru&scaron;tva zapadnobalkanska, pala na ispitu izgradnje zdravog demokratskog dru&scaron;tva. Tu se vidi koliko se i dalje čvrsto drže pozicije iz devedesetih. Кada je u pitanju Srbija, vidite koliko ni neki progresivni pokreti, kao &scaron;to je studentski, ne uspijevaju da naprave otklon od narativa žrtve istorijske nepravde itd - kaže Savić.

Savić: Narativ o takozvanom pomirenju doprinosi polarizaciji društva

OCJENJUJE POLITIKOLOG

Demokratska partija socijalista (DPS) saop&scaron;tila je da je da Nikoli Janoviću, koji je napustio tu partiju, želi sreću u daljem samostalnom djelovanju.
"Gospodin Janović imao je zapažen angažman u na&scaron;oj partiji obavljajući funkciju ministra sporta, poslanika i člana Predsjedni&scaron;tva. Kao &scaron;to smo komentarisali da ne vidimo ni&scaron;ta sporno u odluci gospodina Du&scaron;ka Markovića da se nakon vi&scaron;e od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci gospodina Janovića. Želimo mu sreću u daljem samostalnom djelovanju", saop&scaron;tili su iz DPS-a za Portal RTCG.

DPS: Ne vidimo ništa sporno u odluci Janovića, želimo mu sreću u daljem djelovanju

"IMAO JE ZAPAŽEN ANGAŽMAN U NAŠOJ PARTIJI"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović napustio je&nbsp; tu stranku.
&ldquo;Na osnovu člana 23 Statuta DPS-a, obavije&scaron;tavam vas da vi&scaron;e nijesam član DPS-a. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru (GO)&rdquo;, naveo je Janović u ostavci koju je objavio na dru&scaron;tvenoj mreži X/
Saop&scaron;tio je da će dalje bavljenje politikom nastaviti kao nezavisan poslanik.
Kaže i da DPS može da raspolaže sa njegovim mjestima u tri skup&scaron;tinska odbora &ndash; Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.
&ldquo;Bez obzira na razlike koje smo imali u razmi&scaron;ljanjima o budućnosti DPS-a, želim da vam zahvalim na korektnoj saradnji i da vam svima poželim uspjeh u budućem životu i radu&rdquo;, poručio je Janović.

Nikola Janović napustio DPS

NASTAVIĆE POLITIČKI ANGAŽMAN KAO NEZAVISAN POSLANIK

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
1. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Biljane Petrović Nedović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene za&scaron;tite u Ministarstvu zdravlja;
2. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Ra&scaron;ovića;
3. &nbsp;donijela Rje&scaron;enje o određivanju Miodraga Ra&scaron;ovića za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine;
4. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za &scaron;kolstvo &ndash; rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nata&scaron;e Gazivode;
5. predložila Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Castello Montenegro&ldquo; AD Pljevlja da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića;
6. odredila Maju Ivanović za punomoćnicu &ndash; predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Castello Montenegro&ldquo; AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine;
7. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju sekretarke Savjeta za vladavinu prava Svetlane Rajković;
8. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Denisa Vukotića za sekretara Savjeta za vladavinu prava;
9. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva dijaspore Jasmina Lukačevića;
10. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Jasmina Lukačevića za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Ministarstva dijaspore;
11. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Mirka Đukovića za zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
12. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković;
13. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Ane Srdanović za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
14. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje Marije Raičević;
15. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje;
16. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju i naimenovanju dva člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost &ndash; razrje&scaron;avaju se: Ivica Janović i Filip Adžić, a naimenuju se: Ivica Janović i Nikola Zirojević;
17. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivane Janković Mijanović;
18. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Ivane Janković Mijanović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
19. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Dragana Miju&scaron;kovića;
20. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Dragana Miju&scaron;kovića za vr&scaron;ioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
21. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Samira Orahovca za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.

Mirko Đuković zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

RAZIRIJEŠENA KATARINA PEKOVIĆ

Nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u Skup&scaron;tini, poslanik Milan Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Kako je naveo, umjesto besmislene rasprave postavio je četiri pitanja i dao odgovore.
1.Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu?
Odgovor: Vlada.
2.Ko je dao saglasnost na izvođenje radova?
Odgovor: Vlada.
3.Da li je partija poslanika Kneževića dio te iste Vlade?
Odgovor: Jeste.
4.Da li će ta partija napustiti Vladu, kao &scaron;to sam ja napustio PES kada se vi&scaron;e nijesam slagao sa politikom svoje partije?
Odgovor: Neće.
"Zato predlažem sljedeće: Neka partija Milana Kneževića, ukoliko želi da djeluje principijelno, napusti Vladu već danas. Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu", napisao je Milatović na mreži X.

Milatović: Neka partija Milana Kneževića napusti Vladu već danas

"TEK TADA ĆE NJEGOVE RIJEČI DOBITI STVARNU TEŽINU"

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) Kotor je na sjednici koja je održana danas&nbsp; utvrdila rezultate glasanja sa svih biračkih mjesta na području op&scaron;tine Kotor na izborima održanim 29. septembra 2024.&nbsp;
Prema podacima iz zvaničnog izvje&scaron;taja o rezultatima glasanja za odbornike na području op&scaron;tine Kotor, političke liste dobile su sljedeći broj glasova:
U akciju &ndash; Budi svoj! Biraj CGA!&ndash; 170 glasova
Čuvari grada &ndash; lista građana&ndash; 167 glasova
Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) &ndash; Zasjat' će Kotor!&ndash; 525 glasova
Grbaljska lista &ndash; Tvoja, moja, na&scaron;a&ndash; 908 glasova
HGI &ndash; Hrvatska građanska inicijativa&ndash; 452 glasa
Za budućnost Kotora &ndash; Grad svih nas&ndash; 937 glasova
Za Kotor&ndash; 71 glas
Vladimir Jokić &ndash; Dobar glas &ndash; Demokrate &ndash; PES&ndash; 2.583 glasa
Kotor prije svega! DPS &ndash; Neđeljko Mo&scaron;kov&ndash; 2.834 glasa
Socijalistička narodna partija (SNP) &ndash; Demokratska srpska stranka (DSS) &ndash; Odgovorno!&ndash; 163 glasa
Kotorski pokret &ndash; Sini&scaron;a Kovačević&ndash; 306 glasova
Demokratska alternativa &ndash; dr Davor Kumburović &ndash; Da se Kotor pita&ndash; 888 glasova
Kako je saop&scaron;teno, tokom razmatranja izvje&scaron;taja, članovi OIK-a nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.&nbsp;