&nbsp;Budućnost građana Crne Gore je u Evropskoj uniji (EU) i ulaže se mnogo napornog rada kako bi se to ostvarilo, poručio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta.
On je u video poruci građanima Crne Gore povodom Dana Evrope, rekao da im se obraća kao budućim članovima EU.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/U_WdH0RMOYQ?source_ve_path=MjM4NTE&amp;embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Ko&scaron;ta je, kako je saop&scaron;teno iz Evropske kuće, kazao da se na Dan Evrope slavi zajednički evropski projekat, kada su zemlje osnivači izabrale jedinstvo umjesto podjela, a saradnju umjesto sukoba.
"Odlučili su da na pepelu Drugog svjetskog rata izgrade budućnost mira, slobode i prosperiteta.Vjerujemo da je va&scaron;a budućnost u Evropskoj uniji. Ulaže se mnogo napornog rada kako bi se to ostvarilo", istakao je Ko&scaron;ta, prenosi agencija Mina.
On je dodao da podržavaju cilj da Crna Gora postane naredna država članica EU.
"Pozivamo vas da nastavite sa pozitivnim zamahom.Želio bih da vam čestitam i predstojeći Dan nezavisnosti. Crna Gora je za samo dvadeset godina pre&scaron;la dug put", rekao je Ko&scaron;ta.
On je naveo da se raduje Samitu sa Zapadnim Balkanom u Tivtu, 5. juna.
"Zajedno ćemo graditi zajedničku evropsku budućnost. Živjela Evropa", poručio je Ko&scaron;ta.

Košta: Budućnost građana Crne Gore je u Evropskoj uniji

PORUKA PREDSJEDNIKA EVROPSKOG SAVJETA

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je izmjene i dopunu Zakona o Ustavnom sudu, kojim se uređuje starosna granica za penzionisanje sudija.&nbsp;
Taj predlog usvojen je glasovima 42 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.
Dana&scaron;njoj sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Ministar pravde Bojan Božović ranije je rekao da je taj resor Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu predložilo u skladu sa preporukama Venecijanske komisije (VK), dok su iz opozicije poručili da je to zakonsko rje&scaron;enje neustavno.
Božović je, tokom rasprave u Skup&scaron;tini u srijedu, naveo da je prva preporuka VK bila dono&scaron;enje jasnog zakonskog okvira, koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda.
On je rekao da je druga preporuka uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavje&scaron;tavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda.
&ldquo;Preporuka broj tri je usvajanje odredbe kojima bi se sudiji omogućilo da nastavi da vr&scaron;i funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost, kako bi se izbjegla situaciju u kojoj se sudijska mjesta su upražnjena zbog toga &scaron;to nove sudije nijesu imenovane&rdquo;, dodao je Božović.
On je kazao da je četvrta preporuka razmatranje pro&scaron;irivanja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa uz puno po&scaron;tovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja suda.
Božović je naveo da se dileme koje imaju odnose dominantno na starosnu granicu.
&ldquo;Mi smo vi&scaron;e puta ukazivali na istu ovu dilemu ili na&scaron;e izazove i o tome govorili i sa VK. Međutim, nakon &scaron;to smo u prvobitnoj verziji i&scaron;li na opciju da ne idemo na ovakav oblik, VK je dala osvrt na na&scaron;e mi&scaron;ljenje i rekla da smo ispunili tri popreporuke, dakle da nijesmo ispunili ovu koja se od nas zahtijeva&rdquo;, naveo je Božović.
On je kazao da su potom predložili izmjene zakona.
Božović je rekao da Ministarstvo nijedan zakon ne bi uputilo Skup&scaron;tini da nema zeleno svijetlo VK ili Evropske komisije (EK).
Poslanici opozicije istakli su da je Ustavom predviđeno da mandat sudijama Ustavnog suda traje 12 godina i da se ne može zakonom dopisivati Ustav, kao i da predložene izmjene nijesu u saglasne sa Zakonom o PIO i da se drugim zakonom ne može definisati uslov za starosnu penziju.
Skup&scaron;tina je usvojila i izmjene i dopune Zakona o sudovima, kojim je predviđena reorganizacija osnovnih sudova u Pljevljima i Nik&scaron;iću.
Taj predlog usvojen je glasovima 42 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.
Izmjenama i dopunama, koje je predložila Vlada, predviđeno je da Osnovni sud u Pljevljima preuzme zaposlene u Osnovnom sudu na Žabljaku i oni će nastaviti da obavljaju svoje poslove u Područnom odjeljenju na Žabljaku.&nbsp;
Predviđeno je i da Osnovni sud u Nik&scaron;iću, koji je bio nadležan za op&scaron;tine Nik&scaron;ić i Plužine, bude nadležan i za teritoriju &Scaron;avnika.
Skup&scaron;tina je naimenovala Mensura Bo&scaron;njak za zamjenika Ombudsmana.
NiImenovanje Bo&scaron;njaka, kojeg je za zamjenika predložio Ombudsman Sini&scaron;a Bjeković, podržala su 42 poslanika, a nije bilo glasova protiv i uzdržanih.
Bjeković je, obrazlažući predlog, rekao da je predložio čovjeka koji je zaslužio povjerenje na vi&scaron;e načina.
&bdquo;U opticaju je bilo jo&scaron; nekoliko imena u instituciji Za&scaron;titnika sa podjednako kvalitetnim referencama. Ali ono &scaron;to je preporučilo Bo&scaron;njaka su njegova predanost, pedantnost, to &scaron;to su obaveze koje je preuzimao na vrijeme bile zavr&scaron;avane&ldquo;, rekao je Bjeković.
Kako je naveo, Bo&scaron;njak je već prepoznat u međunarodnim krugovima, učesnik je brojnih međunarodnih konferencija i sa velikim uspjehom zastupa interese i stavove institucije Za&scaron;titnika u inostranstvu, jednako kao i u državi.&nbsp;
&bdquo;Mislim da je Mensur Bo&scaron;njak jedan od onih na kojima se temelji budućnost institucije Za&scaron;titnika. Sa punom odgovorno&scaron;ću i moralnim pravom predlažem Bo&scaron;njaka za funkciju zamjenika&ldquo;, naveo je Bjeković.
Skup&scaron;tina je večeras usvojila i izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, dopunu Zakona o inspekcijskom nadzoru i izmjenu Zakona o poreskim savjetnicima.

Skupština usvojila izmjene i dopunu Zakona o Ustavnom sudu

UREĐUJE SE STAROSNA GRANICA ZA PENZIONISANJE SUDIJA.

Nikoleta Đukanović, politikolo&scaron;kinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, poručuje da bi prekompozicija vlasti u Crnoj Gori mogla postati realnost ukoliko evropski put države bude ugrožen političkim tenzijama, a ključnu ulogu u eventualnom &bdquo;resetovanju&ldquo; vlasti ponovo bi imao Pokret Evropa sad kroz izbor između saradnje sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Đukanović je ocijenila za Portal ETV da prekompozicija vlasti pred ulazak Crne Gore u Evropsku uniju nije nužno neizbježna, ali da je veoma moguća.
Fluidna politička scena i mogući &bdquo;reset&ldquo; vlasti
- Ne mislim da je prekompozicija vlasti pred ulazak Crne Gore u EU nužno neizbježna, ali je svakako vrlo moguća. Politička scena je i dalje fluidna, a ključni faktor stabilnosti ili promjene biće odnos snaga unutar same parlamentarne većine, ali i pritisci koji dolaze iz procesa evropskih integracija. Ukoliko dođe do zastoja ili političkih tenzija koje ugrožavaju taj proces, prekompozicija može postati instrument za &lsquo;resetovanje&rsquo; vlasti - kazala je Đukanović.
PES ponovo u ulozi arbitra
Ona navodi da bi u takvom scenariju izbor između Demokratske partije socijalista i Za budućnost Crne Gore predstavljao signal budućeg političkog pravca.
- U takvom scenariju, Pokret Evropa sad (PES) bi se ponovo na&scaron;ao u poziciji arbitra. Njihov izbor partnera, bilo DPS ili ZBCG, ne bi bio samo pitanje matematičke većine, već i signal političkog pravca koji žele da zauzmu - istakla je Đukanović.
Saradnja sa DPS-om i pitanje dosljednosti
Govoreći o mogućoj saradnji sa DPS-om, ona smatra da bi takav potez mogao biti viđen kao poku&scaron;aj stabilizacije evropskog kursa, ali bi i otvorio pitanje političke dosljednosti.
- Ako bi se priklonili DPS-u, to bi moglo ukazivati na poku&scaron;aj stabilizacije evropskog kursa kroz partnera koji makar formalno dijeli proevropske vrijednosti i ima iskustvo u vođenju pregovora. Međutim, takav potez bi istovremeno otvorio pitanje dosljednosti, jer bi značio povratak saradnji sa akterom koji je simbol sistema protiv kojeg su građani glasali prethodnih godina - rekla je Đukanović.
ZBCG i rizik po međunarodni kredibilitet
Sa druge strane, upozorava da bi nastavak saradnje sa nekada&scaron;njim Demokratskim frontom mogao dodatno opteretiti međunarodni kredibilitet države i evropsku orijentaciju vlasti.
- S druge strane, nastavak ili produbljivanje saradnje sa ZBCG vi&scaron;e bi ukazivao na kontinuitet pragmatične politike usmjerene na očuvanje vlasti, ali uz povećan rizik po međunarodni kredibilitet i jasnoću evropske orijentacije. Taj izbor bi posebno do&scaron;ao pod lupu ukoliko bi ZBCG dodatno politički ojačao i poku&scaron;ao da kapitalizuje tu snagu kroz zahtjeve za ključne funkcije - kazala je Đukanović.
Nijedna opcija bez političkog tereta
Kako je zaključila, nijedna od mogućih opcija ne predstavlja jednostavno rje&scaron;enje za političku stabilnost države.
- Važno je naglasiti da ni jedna opcija ne nudi jednostavno rje&scaron;enje. Saradnja sa DPS-om nosi teret pro&scaron;losti i pitanje stvarne spremnosti za reforme, dok saradnja sa ZBCG otvara dileme u vezi sa strate&scaron;kim spoljnopolitičkim pravcem i vrijednosnim okvirom države - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Prekompozicija vlasti vrlo moguća - PES će birati između DPS-a i ZBCG

"NIJEDNA OD MOGUĆIH OPCIJA NE PREDSTAVLJA JEDNOSTAVNO RJEŠENJE ZA POLITIČKU STABILNOST DRŽAVE"

Zavr&scaron;na faza evropskih integracija zahtijeva nacionalno jedinstvo oko važnih pitanja i zajedni&scaron;tvo vlasti, opozicije i dru&scaron;tva, poručio je &scaron;ef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.
Delegacija EU u Crnoj Gori organizovala je sinoć, na sportskom aerodromu &bdquo;&Scaron;piro Mugo&scaron;a&ldquo; u Podgorici, prijem povodom Dana Evrope.&nbsp;
Prijemu su, kako je saop&scaron;teno iz Evropske kuće, prisustvovali najvi&scaron;i državni zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora, državnih i lokalnih institucija, medija, civilnog sektora i akademske zajednice.
Satler je kazao da Crna Gora, kao stara evropska zemlja, ne &bdquo;pristupa&ldquo; Evropi, niti &bdquo;dovode&ldquo; Evropu ovdje.&nbsp;
&bdquo;Bolje je reći da je na&scaron;a misija ovdje da organizujemo neku vrstu porodičnog okupljanja &ndash; da pomognemo Crnoj Gori da se vrati kući, da zauzme mjesto koje joj pripada u evropskoj porodici&ldquo;, rekao je Satler, domaćin prijema.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, on je ocijenio da je država ostvarila značajan napredak zatvaranjem 14 pregovaračkih poglavlja i naglasio da se proces pristupanja sada nalazi u ključnoj fazi.&nbsp;
On je posebno istakao da zavr&scaron;nica evropskih integracija zahtijeva &scaron;irok dru&scaron;tveni i politički konsenzus.&nbsp;
&bdquo;Zavr&scaron;na faza ovog procesa zahtijeva nacionalno jedinstvo oko važnih pitanja i svi moraju učiniti &scaron;to je do njih&ldquo;, poručio je Satler, prenosi agencija Mina.
Ambasador EU pozvao je vlast da dodatno radi na izgradnji kompromisa i saradnje sa opozicijom, ali i opoziciju da nastavi da aktivno podržava proces evropskih integracija.&nbsp;
To, kako je kazao Satler, znači da vladajuća većina treba da uloži dodatni napor i pruži ruku drugoj strani političkog spektra, u potrazi za kompromisom i &scaron;irokom, međupartijskom podr&scaron;kom.&nbsp;
&bdquo;To, takođe, znači da opozicija, koja je po definiciji kritična, treba da bude spremna i da prihvati pruženu ruku, da uloži u sopstveno političko nasljeđe. Oni koji su započeli ovaj put evropskih integracija ne smiju biti isključeni, niti bi trebalo sami da se isključe&ldquo;, rekao je Satler.&nbsp;
On je naglasio i ključnu ulogu građana, civilnog dru&scaron;tva i medija, u procesu evropskih integracija.&nbsp;
&bdquo;Evropske reforme nikada ne mogu ostvariti svoj puni potencijal bez aktivnog uče&scaron;ća građana, civilnog dru&scaron;tva i medija. Njihov ključni doprinos evropskom putu Crne Gore tokom svih ovih godina donio im je poziciju pouzdanog glasa i važnog vodiča na ovom evropskom putovanju&ldquo;, kazao je Satler.
Ambasador EU se, kako je saop&scaron;teno, osvrnuo i na projekte koje EU realizuje u Crnoj Gori, posebno u oblasti saobraćajne infrastrukture i za&scaron;tite životne sredine, uključujući kampanju &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo;, modernizaciju saobraćajne mreže i ulaganja u projekte preči&scaron;ćavanja otpadnih voda.
Prijem je otvoren izvođenjem himne EU i himne Crne Gore u interpretaciji operske zvijezde Olivere Tičević uz pratnju ansambla &bdquo;Three Cellos&ldquo;, dok su tokom ceremonije padobranci Aerokluba &bdquo;&Scaron;piro Mugo&scaron;a&ldquo; iz helikoptera spustili zastave EU i Crne Gore, simbolično potvrđujući partnerstvo i zajedničku evropsku budućnost.
U okviru programa nastupio je i dječji hor &bdquo;Ljute Kamilice&ldquo; i orkestar Mjesna muzika &bdquo;Đenović&ldquo;.&nbsp;
Događaj je upriličen uz podr&scaron;ku Aerokluba &bdquo;&Scaron;piro Mugo&scaron;a&ldquo;, a program je bio posvećen povezivanju, partnerstvu i evropskoj perspektivi Crne Gore.

Satler: Završnica evropskog puta traži zajedništvo vlasti, opozicije i društva

PORUČIO ŠEF DELEGACIJE EU U CG

Skup&scaron;tinsku raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o Ustavnom sudu, obilježile su, između ostalog, međusobne optužbe vlasti i opozicije.&nbsp;
Dok su ministar pravde Bojan Božović i poslanici parlamentarne većine tvrdili kako je predloženo rje&scaron;enje usagla&scaron;eno sa preporukama Venecijanske komisije i upućeno u skup&scaron;tinsku proceduru upravo na zahtjev međunarodnih eksperata, iz opozicije su ukazivali na zaobilaženje demokratskih procedura i kr&scaron;enje Ustava.
Smatraju da se navedenim izmjenama otvara prostor za nove političke kalkulacije, a sudijama daje mogućnost da, nakon isteka Ustavom definisanog mandatnog perioda od 12 godina, traže produžavanje mandata na neograničeno vrijeme.&nbsp;
Poručili su i da se ovakvo rje&scaron;enje ne može pravdati ispunjenjem reformskih ciljeva.&nbsp;
Advokat Milo&scaron; Vukčević za Antenu M ocjenjuje da predložene izmjene Zakona o Ustavnom sudu, posebno u dijelu koji se odnosi na produžavanje mandata sudijama US, otvaraju veoma ozbiljna ustavnopravna pitanja i da je potpuno legitimno upozorenje dijela stručne javnosti i opozicije da se na ovaj način zakon poku&scaron;ava postaviti iznad samog Ustava.
&ldquo;Naime, mandat sudija Ustavnog suda je ustavna kategorija. To znači da se uslovi prestanka funkcije i granice vr&scaron;enja sudijske funkcije ne mogu su&scaron;tinski mijenjati običnim zakonom, već isključivo promjenom Ustava, kroz proceduru koja zahtijeva naj&scaron;iri politički i dru&scaron;tveni konsenzus&rdquo;, poja&scaron;njava Vukčević.
Prema riječima sagovornika Antene M, ukoliko bi zakonodavac običnim zakonom produžavao mandat sudijama mimo jasnog ustavnog okvira, to bi predstavljalo veoma opasan presedan, jer bi se, kako upozorava, otvorila mogućnost da se i druga ustavna pitanja ubuduće uređuju zakonom, a ne Ustavom.
&ldquo;Ustav mora biti iznad svakog zakona, a ne obrnuto. Upravo zbog toga je veoma problematično svako zakonsko rje&scaron;enje koje faktički mijenja smisao ustavne norme bez formalne promjene Ustava. Ustavni sud nije obična institucija izvr&scaron;ne ili upravne vlasti, već čuvar ustavnog poretka, pa svaka intervencija u status sudija mora biti posebno restriktivna i pravno nesporna&rdquo;, ukazuje Vukčević.
Upitan jesu li predložene izmjene reformska nužnost, kako kažu predstavnici vlasti, ili pak korak unazad u odnosu na aktuelno zakonsko rje&scaron;enje, na &scaron;to ukazuju poslanici opozicije, Vukčević ocjenjuje da se ovdje ne može govoriti o reformskom iskoraku ukoliko reforma proizvodi dodatnu pravnu nesigurnost i otvara pitanje ustavnosti samog zakona.&nbsp;
&ldquo;Su&scaron;tina reforme mora biti jačanje institucionalne stabilnosti, nezavisnosti i povjerenja građana u Ustavni sud, a ne stvaranje novih političkih i pravnih sporova&rdquo;, nagla&scaron;ava Vukčević.
Podvlači kako posebno zabrinjava činjenica da se u Crna Gora već duži period ključna ustavna i institucionalna pitanja poku&scaron;avaju rje&scaron;avati kroz fleksibilna tumačenja zakona, umjesto kroz jasno po&scaron;tovanje ustavnih procedura.
To, kako ističe, dugoročno može dovesti do ozbiljne erozije pravne sigurnosti i principa podjele vlasti.
&ldquo;Naravno, nesporno je da postoji potreba da se spriječi institucionalna blokada Ustavnog suda i obezbijedi njegov kontinuitet rada, ali cilj ne može opravdati sredstva. Ako je potrebno mijenjati trajanje mandata ili režim prestanka funkcije sudija, onda se to mora uraditi kroz ustavne promjene, a ne kroz zakonsku intervenciju koja može biti predmet ozbiljnog osporavanja.
Mislim da će upravo ovo pitanje vrlo brzo postati jedno od ključnih ustavnopravnih pitanja u Crnoj Gori i da će imati mnogo &scaron;ire posljedice od samog pitanja mandata pojedinih sudija, jer se zapravo radi o pitanju da li je Ustav i dalje najvi&scaron;i pravni akt države ili se njegove granice mogu mijenjati političkom većinom putem zakona&rdquo;, poručuje Vukčević.

Vukčević: Produžavanje mandata sudijama Ustavnog suda mimo ustavnog okvira opasan presedan

"PITANJE JE DA LI JE USTAV I DALJE NAJVIŠI PRAVNI AKT ILI SE NJEGOVE GRANICE MOGU MIJENJATI POLITIČKOM VEĆINOM"

Deset odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) podnijelo je juče Skup&scaron;tinskoj službi predlog za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine Andrijevica Veska Raketića, navodeći da funkciju ne obavlja u skladu sa zakonom, Statutom op&scaron;tine i Poslovnikom o radu lokalnog parlamenta, pi&scaron;e Dan.&nbsp;
U obrazloženju predloga ističe se da Raketić, kako tvrde odbornici DPS-a, kontinuirano ne izvr&scaron;ava obaveze iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, čime se, prema njihovim navodima, ugrožava zakonitost rada Skup&scaron;tine i drugih op&scaron;tinskih organa.
"Predsjednik Skup&scaron;tine Vesko Raketić kontinuirano ne obavlja poslove iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonim o lokalnoj samoupravi, Statutom op&scaron;tine Andrijevica i Poslovnikom o radu Skup&scaron;tine. Na taj način se ugožava zakonitost rada Skup&scaron;tine i op&scaron;tinskih organa. Funkciju predsjednika Skup&scaron;tine koristi za ostvarivanje ličnih i političkuh interesa, a ne za za&scaron;titu interesa građana i zakonito funkcionisanje lokalne samouprave. Konstantno kr&scaron;i Poslovnik o radu Skup&scaron;tine, ne zakazujući sjednice u propisanim rokovima propisanim. Ovakvo pona&scaron;anje naru&scaron;ava ugled Skup&scaron;tine i povjerenje javnosti u njen rad", navodi se u obrazloženju predloga za Raketićevo razrje&scaron;enje koje su podnijeli odbornici DPS-a.
Kao jedan od ključnih razloga za njegovu smjenu navode i postupanje u vezi sa odlukom o organizovanju referenduma za osnivanje mjesnih zajednica Zoriće i Miravčine.
"Raketić nije sproveo skup&scaron;tinsku odluku o organizovanju referenduma za osnivanje mjesnih zajednica Zoriće i Miravčine, jer je samoinicijativno i nezakonito uradio pečat čime je grubo prekr&scaron;io zakon i ignorisao volju odbornika kao predstavnika građana. Takođe, u svojim javnim nastupima predsjenik Skup&scaron;tine je koristio govor mržnje i izraze koji podstiču nacionalnu netrpeljivost, čime je prekr&scaron;io osnovne principe tolerancije i suživota među građanima.
Takvo pona&scaron;anje je nespojivo sa funkcijom koju obavlja i direktno naru&scaron;ava javni red, mir i dru&scaron;tvenu stabilnost u op&scaron;tini. Zbog navedenih razloga smatra se da predsjednik Skup&scaron;tine ne uživa potrebni legitimitet niti ispunjava osnove uslove za vr&scaron;enje ove odgovorne funkcije, te se predlaže njegova hitna smjena", zaključuje se u predlogu odbornika DPS-a za Raketićevo razrje&scaron;enje.
Raketić je u izjavi za "Dan" kazao da će, u skladu sa propisima i u predviđenim rokovima, zakazati sjednicu lokalnog parlamenta na kojoj će se raspravljati o inicijativi za njegovo razrje&scaron;enje.
"Sada je predlog podnijet u zakonskoj proceduri i spreman sam da omogućim raspravu o toj temi, ali prije toga moramo da okončamo zakazanu redovnu Skup&scaron;tinsku sjednicu koja jo&scaron; uvijek nije započeta iako je trebalo da se održi 30 marta", kazao je Raketić i odbacio sve optužbe koje su iznijeli odbornici DPS-a, tvrdeći da je funkciju obavljao isključivo u skladu sa zakonom i važećim propisima.
On je podsjetio da je tužila&scaron;tvo odbacilo prijave koje su se odnosile na navodni govor mržnje, kao i prijave u vezi sa izradom skup&scaron;tinskih pečata, &scaron;to, kako je naveo, potvrđuje da su, kako je kazao, optužbe politički motivisane i neosnovane.Raketić nije mogao precizno da kaže kad će ponovo zakazati redovnu sjednicu čiji je početak od 30. marta dosad tri puta odlagan.

DPS traži razrješenje predsjednika SO Andrijevica: Ne izvršava obaveze iz svoje nadležnosti; Raketić: Optužbe politički motivisane i neosnovane

NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Vlada Crne Gore formirala je Komisije za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa &scaron;kolskog broda Jadran, a predsjednik tog tijela biće ministar odbrane Dragan Krapović.
Na dana&scaron;njoj sjednici Vlade usvojen je Predlog odluke o obrazovanju Komisije za uređenje odnosa sa Republikom Hrvatskom povodom statusa &scaron;kolskog broda &bdquo;Jadran&ldquo; kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore.
Iz Ministarstva odbrane agenciji Mina su kazali da će na čelu Komisije biti Krapović, da će njen potpredsjednik biti državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP), dok će članovi biti dva predstavnika Ministarstva odbrane, predstavnik MVP, kao i dva stručnjaka iz relevantnih oblasti.
&ldquo;Zadaci Komisije su izrada mi&scaron;ljenja i davanje predloga Vladi Crne Gore o uređenju odnosa sa Hrvatskom povodom statusa &scaron;kolskog broda &bdquo;Jadran&rdquo; kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola Crne Gore, aktivno vođenje dijaloga sa Hrvatskom o navedenom pitanju i saradnja sa nadležnim tijelima, naučnim i stručnim institucijama, kao i stručnjacima u vezi sa analiziranjem i razmatranjem postojećih, kao i iniciranjem izrade drugih analitičko-dokumentacijskih materijala za potrebe rada Komisije&rdquo;, pi&scaron;e u odluci o formiranju Komisije, prenosi agencija Mina.
U tom dokumentu se navodi da radom Komisije koordinira njen predsjednik, koji saziva sjednice.
Komisija se sastaje po potrebi.
U odluci se dodaje da po potrebi, na poziv predsjednika Komisije, u njenom radu mogu učestvovati i predstavnici nadležnih tijela, naučnih i stručnih institucija, kao i stručnjaci za pitanja od značaja za rad Komisije.
Vlada Hrvatske je odluku o osnivanju svoje Komisije donijela 17. decembra pro&scaron;le godine, a za predsjednika komisije imenovan je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.

Formirana Komisija za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa broda Jadran

PREDSJEDNIK TOG TIJELA BIĆE MINISTAR ODBRANE DRAGAN KRAPOVIĆ

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević zatražio je od Ministarstva odbrane da se javno izjasni o navodima da jedan pripadnik Vojske Crne Gore već sedam mjeseci ne dolazi na posao, uprkos tome &scaron;to je protiv njega formalno pokrenut postupak nečasnog otpusta.
&bdquo;Da li bi iz resora odbrane bili ljubazni da nam odgovore da li je tačno da pomenuti vojnik već sedam mjeseci ne dolazi na posao?
Kako to da potpukovnik V.B. drži dokumenta u fioci kako postupak nečasnog otpusta, koji je formalno pokrenut, ne bi bio zavr&scaron;en?&ldquo;, naveo je Zirojević.
Imao je jo&scaron; pitanja Zirojević za Ministarstvo odbrane.
&bdquo;Da li je tačno da navedeni službenik, u međuvremenu, dok ne dolazi na posao, radi u turizmu i vozi turističke ture?&ldquo;, pitao je Zirojević.
Upitao je i da li će zbog cijelog slučaja protiv potpukovnika biti pokrenut disciplinski postupak.
Državna sekretarka Sandra Radević reagovala je na navode poslanika SD-a Nikole Zirojevića.
Tvrdi i da u VCG trenutno ne postoji niti jedan potpukovnik sa inicijalima V.B.
"Po ko zna koji put ste iznijeli netačnu informaciju, a &scaron;to se postupka protiv pomenutog pripadnika tiče, to je u toku i naravno postupak podrazumijeva po&scaron;tovanje Zakona o Vojsci, Zakona o Upravnom postupku, za&scaron;titu prava i fer tretman lica protiv kojeg se postupak vodi, &scaron;to naravno zna da traje duži vremenski period. Da vas podsjetim, to je sve ono na čemu upravo vi insistirate kada su u pitanju postupci protiv pripadnika VCG koji kliču Nenu Kaluđerovicu, Radoju Zviceru i drugim &ldquo;herojima&rdquo; koje svakodnevno gorljivo branite u Skup&scaron;tini Crne Gore! Gospodine Zirojeviću, presaberite se i prestanite da skupljate netačne i polu informacije po sistemu i njima poku&scaron;avate da politički poentirate, gubite vrijeme i blamirate sebe, poslaniče Zirojeviću", kaže se u saop&scaron;tenju.
Poručila je Zirojeviću da Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore rade i postupaju isključivo u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore i to je, kako kaže, svakome ko hoće da vidi kristalno jasno.
"Izvinite se gospodine Zirojeviću, evo nama u MO i ministru ne morate, ali izvinite se javnosti i građanima zbog neozbiljnog pristupa koji demonstrirate svakodnevno" kazala je, između ostalog, Radević.
&nbsp;
&nbsp;

Zirojević: Vojnik već sedam mjeseci ne dolazi na posao, nečastan otpust opstruira potpukovnik; Radević: Blamirate se, presaberite se

DRŽAVNA SEKRETARKA TVRDI DA U VCG NE POSTOJI POTPUKOVNIK SA INICIJALIMA V.B. KOJEG POMINJE POSLANIK SD-A

Nadležne službe Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore (VCG) bile su upoznate sa slučajem kad pripadnik Vojske pjeva četničku pjesmu i prije objave snimka u medijima, a postupak utvrđivanja činjenica pokrenut je prije pojavljivanja u javnosti.
Iz Ministarstva odbrane (MO), saop&scaron;teno je da taj resor kao i VCG postupaju i postupaće prema svakom slučaju neprimjerenog, političkog, ideolo&scaron;kog ili drugog nedopu&scaron;tenog pona&scaron;anja pripadnika Vojske.
Navodi se da se različite pojave ne mogu uvijek izjednačavati po težini, motivu i posljedicama, ali je princip isti, uniforma VCG ne smije biti prostor za veličanje bilo koje ekstremisticke ideologije, velikodržavnog projekta, partijskog djelovanja, niti za podr&scaron;ku osobama iz oblasti te&scaron;kog i organizovanog kriminala.
&ldquo;Nažalost, dio javnosti, pojedini mediji, NVO i političke partije takve incidente su prećutkivali ili relativizovali, jer im je, očigledno, opasno pona&scaron;anje bilo prihvatljivo kada je dolazilo iz njima politički bliskih krugova&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
&nbsp;Ocjenjuje se da je posebno neprihvatljivo da lekcije drže oni koji su takve kadrove zapo&scaron;ljavali, angažovali, obučavali i od njih, po potrebi, pravili aktere političkog života ili dio kriminalnog miljea.
&ldquo;Ta praksa je zavr&scaron;ena&rdquo;, poručili su iz MO.
Ono su istakli da se vi&scaron;e neće de&scaron;avati ono &scaron;to se de&scaron;avalo za vrijeme prethodnog režima: da ljudi budu kažnjavani zato &scaron;to ne pripadaju partiji, niti da budu za&scaron;tićeni oni koji veličaju ekstremističke ideologije, kriminalce, nacionalističke projekte ili bilo koji oblik pona&scaron;anja koji kompromituje čast uniforme.
Dodaje se da MO i VCG ne prave razliku u primjeni zakona ni prema jednom slučaju i ni prema jednom pojedincu.
Ističe se da VCG nema mjesta za politizaciju, ekstremizam, veličanje kriminala, nacionalističke ili ideolo&scaron;ke provokacije.
Navodi se da je svaki pripadnik Vojske dužan da službu vr&scaron;i časno, profesionalno, politički neutralno i u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
&ldquo;Jedno lice sa snimka (lice koje pjeva) već duže vrijeme je na bolovanju koje nije pravdao doznakama i samim tim pokrenut je postupak prekida službe, a drugo lice sa snimka je dalo izjavu u odnosu na ove okolnosti i protiv njega je pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju MO.
Poručuje se da će prema svima biti preduzete mjere u skladu sa zakonom.

Ministarstvo: Vojnik koji pjeva četničku pjesmu je na bolovanju koje nije pravdao, pokrenut postupak prekida službe

"U VCG NEMA MJESTA ZA POLITIZACIJU, EKSTREMIZAM, VELIČANJE KRIMINALA, NACIONALISTIČKE ILI IDEOLOŠKE PROVOKACIJE"

Predsjednik crnogorskog parlamenta je kontrolor parlamentarne procedure koja je stra&scaron;no važna u razdoblju novotehničkog aktivizma, udarni&scaron;tva koje je potrebno da bi se obavili svi poslovi vezani za usklađivanje zakona sa EU legislativom, ali i su tu i ljudi u Vladi koji vode politike na način da &scaron;tete Crnoj Gori, rekao je politički analitičar Davor Đenero.&nbsp;
Crna Gora jo&scaron; uvijek, kaže Đenero za Televiziju E, nije zatvorila ni polovinu pregovaračkih poglavlja koja treba zatvoriti, pa je, smatra on, ambiciozan plan da će to uspjeti do kraja tekuće godine.&nbsp;
,,Morate znati i činjenicu da 2 poglavlja koja računate zatvorenim de facto nijesu poglavlja u pravom smislu riječi, to su poglavlja o naučnim istraživanjima i obrazovanju, o njima se ne pregovara, nego su na prvoj međuvladinoj konferenciji bila otvorena i privremeno zatvorena i na kraju valja znati da je s novom godinom u Crnoj Gori uspostavljena jedna vrlo neugodna socijalna dinamika koja je dovela do jačanja i nametanja onih pitanja koja nemaju veze sa pristupnim procesom, koja služe tome da zapravo dezavui&scaron;u ustavne osnovne crnogorskog suvereniteta, ta pitanja se nastoje nametati parlamentarnoj, pa i ustavnoj proceduri i na taj način stvarati klima u kojoj pregovori nijesu mogući", rekao je Đenero.&nbsp;
Otežavajuća okolnost po Crnu Goru je, smatra Đenero, &scaron;to administraciji ističe mandat polovinom sljedeće godine, te je iduća godina predizborna i vrlo je racionalno &scaron;to se insistira na zavr&scaron;etku pregovora u tekućoj godini.&nbsp;
,,U razdoblju formalne, ili neformalne predizborne kampanje jednostavno nije moguće voditi ozbiljan pretpristupni proces&rdquo;, istakao je Đenero.
Kaže i da Crna Gora ima sreću &scaron;to je evropski izvjestilac Marjan &Scaron;arec, čovjek koji ima relevantno političko iskustvo, koji je bio, podsjeća on, predsjednik Vlade i ministar, te vodio najveću stranku vladajuće koalicije i koji je izrazito, vjeruje on, dobro uhodan u crnogorski pretpristupni proces.&nbsp;
,,Uobičajeno je da su izvjestitelji jako vezani za zemlju u kojoj izvje&scaron;tavaju, jer na neki način pregovarački uspjeh te zemlje predstavlja i njihov lični politički uspjeh. Treba slu&scaron;ati &scaron;ta govori gospodin &Scaron;arec, nijesam ga kad govori o Crnoj Gori čuo niti jednom da govori ne&scaron;to &scaron;to ne bi bilo tačno i &scaron;to ne bi bilo ozbiljno. Crna Gora ima stra&scaron;an problem sa načinom na koji je konstituisana sada&scaron;nja administracija. Iako Crna Gora ima uvjerljivu proevropsku većinu u političkom tijelu, u biračkom tijelu, ono &scaron;to funkcioni&scaron;e unutar vladajuće koalicije i unutar kabineta sada&scaron;nje Vlade je daleko od toga da bude unisono proevropski&rdquo;, zaključio je Đenero.

Đenero: Ambiciozan plan da će Crna Gora zatvoriti poglavlja do kraja godine, Vlada daleko od proevropske

"OTEŽAVAJUĆA OKOLNOST JE ŠTO ADMINISTRACIJI ISTIČE MANDAT POLOVINOM SLJEDEĆE GODINE"

Nažalost, postoje pojedinci u Crnoj Gori, pa i u Vladi Crne Gore koji misle da bi Crna Gora trebalo da bude reorganizovana na principima nacionalne i etničke pripadnosti, rekao je poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković na panelu u organizaciji njemačke fondacije Fridrih Ebert (FES), na kojem su učestvovali i Daliborka Uljarević (CGO) i Ivan Vujović (SDP).
&ldquo;Svjesni smo da je Crna Gora izložena različitim političkim uticajima koji ne dijele nužno stav kako dru&scaron;tvo treba da bude organizovano. Mnogo je ljudi u regionu, a neki su nažalost i u Vladi Crne Gore, koji misle da bi Crna Gora trebalo da bude reorganizovana na nacionalnim i etničkim principima, ne&scaron;to poput onoga &scaron;to danas imamo u BiH &ndash; da ljudi žive odvojeno jedni od drugih i da postoji neki nivo saradnje na nivou elita. To je njihova vizija, ali mi ne želimo da živimo u takvoj zemlji, već da očuvamo stanje kakvo jeste. Jedini način da izbjegnemo takav scenario jeste da postanemo dio EU&rdquo;, kazao je Vuković.
Vuković je istakao da različite nacije u Crnoj Gori žive zajedno i to je tako generacijama.
&ldquo;Ljude ne zanima da li ste pravoslavac, katolik, musliman, Srbin ili Crnogorac. Međutim, nije lako očuvati ovakav koncept, imajući u vidu region u kojem živimo&rdquo;, istakao je Vuković.
Odgovarajući na pitanje da li je moguće članstvo u EU do 2028. godine, kaže da bi to bilo sjajno, ali i da bi bio zadovoljan članstvom u EU do kraja decenije.
&ldquo;Očekivanja su visoka kada govorimo o mogućnosti da Crna Gora postane nova članica EU. Na&scaron;a vlada je zapravo iza&scaron;la u javnost sa sloganom &bdquo;28 by 28&ldquo;. Ako se to desi, biće sjajno, ali mislim da, sa svim ovim izazovima i problemima i reformama koje moramo da implementiramo, EU je najbolji izbor koji jedna mala zemlja na Zapadnom Balkanu može da napravi. Neke zemlje imaju luksuz da biraju hoće li ili neće biti dio EU, ali kada živite na Balkanu, za nas je ulazak u EU jedini korak koji garantuje dugoročni politički razvoj, demokratski i ekonomski prosperitet. Nadamo se ulasku do 2028. godine, &scaron;to smatram malo previ&scaron;e optimističnim, ili do kraja dekade, sa čim bih bio vi&scaron;e nego zadovoljan, da Crna Gora može postati sljedeća članica EU. Postavljanje slogana na bilbordima nije dovoljno. Morate da radite dan i noć&rdquo;, istakao je Vuković.
Pojasnio je da se brzo sobilježava dvadeset godina obnove nezavisnosti Crne Gore.
&ldquo;Obnovili smo nezavisnost da bi Crna Gora postala dio EU i NATO-a. Uspjeli smo da Crna Gora postane članica NATO-a. Veoma je važno da smo &bdquo;ispod tog ki&scaron;obrana&ldquo;, budući da je region pod konstantnim i malignim uticajima Rusije i drugih faktora, pa je NATO bio dobar potez. Nadamo se da će ova ili buduća vlada zavr&scaron;iti proces integracija&rdquo;, poručio je Vuković.
Daliborka Uljarević kazala je na panelu da Crna Gora mala zemlja sa prelijepim potencijalima, ali opterećena hroničnom političkom disfunkcionalno&scaron;ću.
Smatra da nije realno da Crna Gora postane nova članica EU do 2028. godine.
&ldquo;Ne mislim da je taj datum realističan. Vlada je posvećena sloganima i PR-u, a to je lako. Mnogo je teže da na dnevnom nivou budete posvećeni ispunjavanju obaveza. Mi smo evo u sredini 2026. godine sa 19 poglavlja koja bismo trebali da zatvorimo do kraja godine. Mislim da to nije moguće do kraja godine, &scaron;to ne znači da Crna Gora neće biti sljedeća članica EU, makar i produženjem tog roka&rdquo;, istakla je.
Navela je i da je Crna Gora pod pritiskom različitih uticaja, i posebno naglasila uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
&ldquo;Imali smo neke uticaje kroz rad na terenu SPC, &scaron;to je dio koncepta &bdquo;Srpskog svijeta&ldquo;. To nije samo vjerska već i politička organizacija. To je dovelo do polarizacije dru&scaron;tva. Mi smo građansko dru&scaron;tvo na papiru, ali nažalost imamo neke op&scaron;tine u Crnoj Gori koje se pona&scaron;aju kao država u državi. Imamo takvu op&scaron;tinu &ndash; Pljevlja, gdje predsjednik op&scaron;tine ne proslavlja Dan nezavisnosti Crne Gore, već Srbije. Neki ljudi u Vladi ne percipiraju Crnu Goru kao svoju državu. Imamo ljude na najvi&scaron;im pozicijama koji gledaju prema Srbiji ili BiH, koje percipiraju kao matične države. Veoma je komplikovana situacija u Crnoj Gori&rdquo;, navela je ona.
Ivan Vujović iz DSP-a kaže da je članstvo u EU glavni cilj.
&ldquo;Postoji mnogo stranih uticaja i bojim se da je slogan &bdquo;28 by 28&ldquo; vi&scaron;e propaganda nego konkretna reforma. Mislim da moramo da pokažemo najbolje &scaron;to možemo, uključujući i opoziciju, iako smo to i do sada radili. Mi se pona&scaron;amo politički odgovorno, dok vlast i vladajuća većina poku&scaron;avaju da diskredituju opoziciju onda kada ona kritikuje lo&scaron;e ideje ili političke poteze. Moramo imati na umu da je zatvaranje poglavlja samo prvi dio procesa, nakon čega slijedi proces ratifikacije. Puno je posla pred nama. Mnogo toga zavisi od na&scaron;e vlade, koja pokazuje znake da želi da isključi opoziciju iz cijelog procesa. To nije dobar pristup, proces integracija mora biti inkluzivan, a isključivanje opozicije i civilnog sektora je neprihvatljivo&rdquo;, istakao je Vujović.
Ističe da su političke promjene desile na konceptu demoliranja civilnog dru&scaron;tva.
&ldquo;Ili ćemo biti civilno dru&scaron;tvo, ili ćemo biti etničko dru&scaron;tvo, kako zagovaraju neki politički akteri vlasti tokom cijele svoje karijere i političkog kreiranja. Oni žele da kreiraju zemlju nacija, ili zemlju jedne nacije. Umjesto da imamo ovakvo stanje kakvo je sad, mi imamo nametanje modela kakav je u BiH&rdquo;, istakao je Vujović.

Vuković: U vlasti ima onih koji bi Crnu Goru uredili po etničkom modelu poput BiH

"JEDINI NAČIN DA IZBJEGNEMO TAKAV SCENARIO JESTE DA POSTANEMO DIO EU"

Evropska unija (EU) očekuje da Ustavni sud bude kompletiran do početka ljetnje pauze, odnosno da se do tada parlament usaglasi i donese odluke, rekao je &scaron;ef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je u intervjuu Televiziji Crne Gore rekao da se od Crne Gore očekuju konkretni rezultati rada pravosuđa kroz pravosnažne presude.
Satler je, kako prenosi Portal RTCG, istakao pozitivan pomak kroz manje političkog uticaja na sudstvo i vi&scaron;e imenovanja na osnovu profesionalnih zasluga.
On očekuje da se do ljetnje pauze zatvore tri ili četiri poglavlja, a međuvladine konferencije organizuju če&scaron;će u narednom periodu kako bi se postigao cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja godine.
&ldquo;Već je dosta toga urađeno, ali, želimo da vidimo jo&scaron;. Poglavlje 23 podrazumijeva ustavne promjene, za to je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu. Moramo vidjeti imenovanja. Postoje članovi Sudskog savjeta koji treba da budu izabrani kvalifikovanom većinom&rdquo;, rekao je Satler.&nbsp;
On je kazao da je potrebno i da budu izabrane i sudije Ustavnog suda.&nbsp;
&ldquo;Dakle, postoje i drugi parametri, mjerila koja treba da vidimo zajedno sa rezultatima u pogledu presuda i daljeg napretka u tom lancu. Zaista očekujem da prije ljetnje pauze dođe do pomaka i da se parlament usaglasi i donese odluke", dodao je Satler.
Odgovarajući na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora zatvoriti sva poglavlja do kraja godine i ukoliko se to ne desi, proces uđe u 2027, koje su moguće posljedice, Satler je rekao da je preostalo jo&scaron; osam mjeseci do kraja godine.
&ldquo;Tako da mislim da je to glavna stvar. Takođe, sa strane Evropske komisije, u velikoj mjeri podržavamo ambiciju ove vlade da zavr&scaron;i posao do kraja godine. I trenutno vidimo dobar tempo&rdquo;, kazao je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoje neke stvari koje se ne mogu predvidjeti, s obje strane.&nbsp;
&ldquo;Nije kraj svijeta ako uđemo u narednu godinu. Jedna stvar za koju vjerujem da će biti drugačija od sljedeće godine jeste da ulazite u izborni ciklus, a to uvijek ima posljedice na rad parlamenta, na atmosferu&rdquo;, naveo je Satler.

Satler: Očekujemo izbor sudija Ustavnog suda prije ljetnje pauze

SAOPŠTIO ŠEF DELEGACIJE EU

Crna Gora mora računati na mogućnost da se politička klima u pojedinim državama članicama Evropske unije promijeni, zbog čega je važno da svaki mjesec do kraja pristupnih pregovora bude iskori&scaron;ten za konkretne i vidljive rezultate, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona u razgovoru za Pobjedu nagla&scaron;ava da je vijest o počinjanju izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore odlična, te da za na&scaron;u zemlja predstavlja značajan uspjeh i to &scaron;to je, kako je rekla, istrgnuta iz regionalnog paketa u koji je gurana.
- A koji, nažalost, trenutno nema očekivani progres u procesu evropske integracije. Ulagani su ogromni napori da se Crna Gora veže za manje napredne zemlje i čeka da se one najlo&scaron;ije opredijele za evropsku perspektivu. Takav scenario je značio potpuni krah mogućnosti da se postigne uspjeh &ndash; kaže Bajramspahić.
Obja&scaron;njava da izrada Ugovora o pristupanju može trajati koliko god je Evropskoj uniji potrebno da ocijeni da je Crna Gora sazrela za članstvo.
- Idealno bi bilo da se prve verzije drafta ponude državama članicama već tokom rane jeseni, ali nije izvjesno da li će Komisija, Savjet i Parlament biti podjednako entuzijastični oko finalizacije Ugovora. Ratifikacija koja bi uslijedila nakon potpisivanja takođe nije puka formalnost, već veoma izazovan proces tokom kojeg će Crna Gora i dalje biti pod budnom prismotrom &ndash; upozorava Bajramspahić.
Ističe da je pred Crnom Gorom i dalje &bdquo;ogroman posao&ldquo; i da početak rada na izradi Ugovora o pristupanju ne smije da izazove opu&scaron;tanje i usporavanje.
- Sad nije vrijeme da se odahne, već upravo suprotno. Trenutak je da se intenzivira rad na ispunjavanju obaveza &ndash; nagla&scaron;ava ona.
Bajramspahić dodaje i da je kraj pregovora daleko od izvjesnog. U tom kontekstu podsjeća da je Crnoj Gori ostalo čak 19 nezatvorenih poglavlja, a da sa potencijalnim zatvaranjem jo&scaron; najvi&scaron;e četiri u prvoj polovini godine, apsolutno ne izgleda kao da smo uhvatili zalet.
 - Preostalih 15 bi moralo da se zatvori tokom četiri posljednja mjeseca u godini, &scaron;to je zabrinjavajuće ako se sagleda trenutna dinamika. Činjenica je da ne zatvaramo poglavlja onoliko brzo koliko smo se nadali. Vladin interni plan je bio da se u prvih pola godine zatvori deset poglavlja i jo&scaron; deset u drugoj polovini godine. Zastoji su očigledni &ndash; ističe Bajramspahić i dodaje kako je Vlada dužna da javnosti redovno polaže račune o tome &scaron;ta je urađeno, &scaron;ta kasni i ko je za ka&scaron;njenja odgovoran.
Ona nagla&scaron;ava da je nesporan interes Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine zbog čega, nagla&scaron;ava ona, svi progresivni činioci u dru&scaron;tvu treba da daju doprinos da se to i desi.
- Prolongiranje pregovora i gubljenje momentuma je nepovoljno, vodi nas u jo&scaron; dublju neizvjesnost, posebno sa zakazanim parlamentarnim i lokalnim izborima i sa regionalnim akterima koji sabotiraju proces. Institucije ne smiju da kalkuli&scaron;u i da budu selektivne u ispunjavanju zadataka, već da demonstriraju stvarnu posvećenost ispunjenju cilja &ndash; kaže Bajramspahić.
U tom kontekstu nagla&scaron;ava da su izborna reforma i imenovanja sudija Ustavnog suda i dalje u kolapsu, a da ni zakonodavna funkcija Skup&scaron;tine nije intenzivna kao &scaron;to se to najavljivalo.
- Imenovanja u pravosuđu ne smiju biti tretirana kao partijski plijen, jer upravo od kredibiliteta pravosudnih institucija zavisi da li će države članice vjerovati da Crna Gora može samostalno braniti vladavinu prava nakon ulaska u EU. U parlamentu i dalje dominiraju populistički obračuni umjesto rada na reformama &ndash; ističe ona.
Upozorava i na važnost toga da vlast ne zloupotrebljava aktuelni trenutak i podmeće usvajanje zakonskih rje&scaron;enja koja nijesu dio evropske agende.
- Povjerenje je s razlogom naru&scaron;eno &ndash; smatra Bajramspahić.
Kada je riječ o samoj sadržini budućeg Ugovora o pristupanju Crne Gore, Bajramspajić ističe kako su sve inovacije o kojima se u tom smislu razgovara zapravo u korist na&scaron;ih građana.
- Evropska unija planira da ugradi za&scaron;titne mehanizme kojima bi mogla da reaguje u slučaju da dođe do demokratskog nazadovanja budućih članica. To je interes i građana Crne Gore. Sve &scaron;to može pomoći da se spriječe autoritarne tendencije svake buduće vlasti, treba podržati. Za&scaron;titni mehanizmi treba da traju koliko god je potrebno da dođe do demokratske konsolidacije države. Takođe treba da budu jasni, pravno predvidljivi i jednako primjenjivi &ndash; kaže Bajramspahić.
Nagla&scaron;ava, međutim, da je za Crnu Goru apsolutno neprihvatljivo odricanje od ravnopravnog prava glasa.
- Crna Gora je pregovarala po najsveobuhvatnijoj metodologiji u istoriji Evropske unije i za punopravno članstvo, a ne za članstvo drugog reda &ndash; poručuje Bajramspahić.
Podsjeća, takođe, da izrada Ugovora sa Crnom Gorom ima &scaron;ire implikacije, da može izazvati eurooptimizam u &scaron;irem regionu Zapadnog Balkana, te da &scaron;alje pozitivan impuls Ukrajini i Moldaviji.
- Uspjeh Crne Gore bio bi pokazatelj da obećanja o pro&scaron;irenju nijesu fikcija već realna mogućnost. Nastavak demokratizacije regiona bi imao pozitivan uticaj i na Crnu Goru, koja ima jo&scaron; poprilično posla kada je u pitanju profesionalizacija i depolitizacija javnog sektora &ndash; ističe Bajramspahić.
Promjene u Mađarskoj takođe, dodaje ona, doprinose pozitivnosti u Evropskoj uniji i mobilisanju progresivnih snaga koje žele da vide jo&scaron; integrisaniju Evropu. To, navodi Bajramnspahić, djeluje i obeshrabrujuće za lokalne autoritarne lidere koji su u Viktoru Orbanu vidjeli svoj ideal i model kako mogu rovariti u EU iznutra.
- Takve iluzije su sada raspr&scaron;ene &ndash; nagla&scaron;ava Bajramspahić.
Ona konstatuje da je Crna Gora bliže članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije, ali i da je upravo zato prostor za gre&scaron;ke manji nego ranije.
- U zavr&scaron;nici pregovora vi&scaron;e neće biti dovoljno oslanjati se na geopolitički značaj pro&scaron;irenja, niti na činjenicu da smo najnapredniji kandidat. Presudno će biti da institucije pokažu da razumiju ozbiljnost trenutka, da političke partije prestanu da zaloupotrebljavaju evropsku agendu i da građani vide konkretne dokaze da se država mijenja na bolje. Evropska unija je otvorila vrata, ali Crna Gora jo&scaron; mora dokazati da je sposobna da kroz njih prođe kao funkcionalna, demokratska i ravnopravna članica &ndash; zaključila je Bajramspahić.
Crna Gora se mora pripremiti za članstvo
Crna Gora pred zatvaranje poglavlja mora mnogo ozbiljnije otvoriti pitanje pripreme za samo članstvo u Evropskoj uniji, smatra sagovornica Pobjede.
- U javnoj debati jo&scaron; uvijek nedostaje ozbiljan razgovor o ekonomskim implikacijama članstva, o konkurentnosti domaćih kompanija, kapacitetu poljoprivrede, trži&scaron;tu rada, kori&scaron;ćenju evropskih fondova i spremnosti op&scaron;tina da upravljaju mnogo većim finansijskim sredstvima &ndash; navodi Bajramspahić.
Utisci sa kojima će politički vrh EU 5. juna otići iz Crna Gore uticaće na okončanje pregovora
Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji će biti održan 5. juna u Tivtu, kruna je 14 godina pristupnih pregovora Crne Gore, navodi Bajramspahić, ali i upozorava da će taj događaj pred ozbiljne izazove staviti skromne koordinacione, organizacione i logističke kapacitete crnogorske administracije.
- Ne radi se o protokolarnom događaju, već o ogledalu države i testu sposobnosti zemlje da organizuje složene međunarodne procese, koordinira međusobno netrpeljive institucije i pokaže političku zrelost pred najvažnijim evropskim akterima. Veoma je važno da se razumije da će utisci sa kojima će politički vrh Evropske unije otići odavde, i te kako uticati na njihovo viđenje spremnosti Crne Gore da okonča pregovore &ndash; upozorila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Izrada Ugovora o pristupanju može trajati dok god EU ne procijeni da je Crna Gora zrela za članstvo

UPOZORAVA DA POZITIVNI SIGNALI IZ BRISELA NIJESU TRENUTAK ZA OPUŠTANJE, VEĆ ZA JOŠ NAPORNIJI RAD

Predstavnici Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića neće doći na za danas najavljeni sastanak podgoričke opozicije na koji ih je pozvala Stranka evropskog progresa (SEP), a na kom bi trebalo da se priča o tome ko bi mogao da bude kandidat za potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada.
&Scaron;ef odborničkog kluba DNP-a u Vladimir Bulatović, rekao je "Vijestima" da se oni neće odazvati pozivu SEP-a, te da će se o inicijativama i "potencijalno usagla&scaron;enim stavovima ostatka opozicije" - izjasniti ukoliko ti predlozi dođu na dnevni red podgoričkog parlamenta.
Iz SEP-a su, kako je juče objavio "Dan", rekli da su na sastanak, koji je zakazan za danas u podne, pozvali &scaron;efove klubova odbornika i predsjednike op&scaron;tinskih odbora Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza, Građanskog pokreta (GP) URA, Preokreta i DNP-a, koji je nedavno napustio gradsku i državnu vlast.
"Poziv smo uputili kako bismo razgovarali o stanju u Glavnom gradu, zajedničkom opozicionom djelovanju i poku&scaron;ali da se usaglasimo oko predloga nekog imena kojeg bismo predložili za potpredsjednika. Ukoliko bismo do&scaron;li do imena, taj predlog bismo uputili predsjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović... jer po Poslovniku - samo je ona ta koja može predložiti potpredsjednika. Vjerujem da će se brzo doći do imena oko kojeg će se svi složiti", saop&scaron;tio je on, dodajući da će se potruditi da do kraja sedmice predaju inicijativu za imenovanje potpredsjednika, ali i inicijativu za razrje&scaron;enje Borovinić Bojović.
Mugo&scaron;a je pro&scaron;le sedmice rekao da u SEP-u očekuju podr&scaron;ku DNP-a za smjenu Borovinić Bojović, te da su to zaključili iz razgovora s njihovim (DNP-ovim) odbornicima. Bulatović je to negirao za Televiziju Vijesti, rekav&scaron;i da DNP nije imao bilo kakve konsultacije sa SEP-om.

DNP neće na sastanak s podgoričkom opozicijom

KNEŽEVIĆEVA PARTIJA ODBILA POZIV SEP-A ZA KONSULTACIJE

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kazao je danas kako je to preduzeće u mogućnosti da izdvoji dio sredstava putem pozajmice i na taj način pomogne Op&scaron;tini Budva da prevaziđe krizu likvidnosti u kojoj se na&scaron;la.
U međuvremenu Op&scaron;tina Budva je izmirila zarade zaposlenima.
&ldquo;Na osnovu informacija iz medija i neformalnih razgovora sa zaposlenima u Op&scaron;tini Budva, upoznati smo sa trenutnim stanjem i finansijskim pote&scaron;koćama, naročito u pogledu isplate zarada i izmirenja drugih obaveza prema zaposlenima. Zabrinjava činjenica da je Op&scaron;tina Budva poslije deset godina likvidnog poslovanja i javnosti poznatih informacija da na računu Op&scaron;tine ima 20 miliona evra prenijetih sredstava, uz rekordan budžet i rekordnu naplatu prihoda, zapala u probleme sa likvidno&scaron;ću&rdquo;, naveo je Mikijelj u dopisu upućenom predsjedniku Op&scaron;tine Budva Nikoli Jovanoviću.
Kazao je i kako &ldquo;polazeći od brige za građane Budve i neophodnosti redovnog izmirenja obaveza prema njima, a posebno socijalno ugroženim kategorijama stanovni&scaron;tva, izražavajuspremnost da pomognu u prevazilaženju postojećih problema&rdquo;.
&ldquo;Spremni smo da ponudimo finansijsku pomoć kako bi se prevazi&scaron;li problemi u kojima ste se na&scaron;li i Vi i institucija kojom upravljate. JP Morsko dobro, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima, u mogućnosti je da izdvoji dio sredstava putem pozajmice i na taj način pomogne Op&scaron;tini Budva da prevaziđe krizu likvidnosti u kojoj se na&scaron;la. Kao državno preduzeće sa sjedi&scaron;tem u Budvi, JP Morsko dobro osjeća obavezu da građanima Op&scaron;tine Budva i zaposlenima pomogne da se kriza prevaziđe. Saradnja sa Op&scaron;tinom Budva je uvijek bila prioritet&rdquo;, naveo je on.
Odgovorio je na to Jovanović.
&ldquo;Zahvaljujem predstavnicima Morskog dobra na iskazanoj &ldquo;brizi&rdquo; i spremnosti da se pomogne Op&scaron;tini Budva na osnovu medijskih napisa i &bdquo;neformalnih razgovora&ldquo;. Nažalost, jedini problem u toj brzini reagovanja je &scaron;to je stvarnost bila brža. Račun op&scaron;tine je već bio odblokiran, obaveze izmirene, a &bdquo;kriza&ldquo; zavr&scaron;ena prije nego &scaron;to je njegova ponuda stigla&rdquo;, dodao je on.
Ispostavilo se, ističe Jovanović, &ldquo;da je pomoć ponuđena za problem koji je postojao samo u tuđim interpretacijama&rdquo;.
&ldquo;Posebno je zanimljivo samopouzdanje sa kojim se govori o &bdquo;krizi likvidnosti&ldquo; koja nikada nije postojala, ali je očigledno bila potrebna kao osnova za politički narativ. Takva preciznost u proma&scaron;aju rijetko se viđa. Moram priznati da je sinhronizacija bila impresivna. Dok su jedni &scaron;irili paniku, drugi su spremno nudili &bdquo;rje&scaron;enja&ldquo;, saop&scaron;tio je Jovanović.
Kako je dodao, &ldquo;nažalost po autore, cijela situacija je djelovala vi&scaron;e kao unaprijed pripremljen scenario nego kao spontana briga&rdquo;.
&ldquo;Građani Budve su vidjeli i kraj te priče: Op&scaron;tina je problem rije&scaron;ila sama, brzo i efikasno, bez ičije pomoći. Zato ostaje samo da konstatujem da ako je ovo bila spasilačka misija, stigla je tačno na vrijeme da pokaže koliko je bila nepotrebna&rdquo;, zaključio je Jovanović.

Mikijelj: Možemo izdvojiti novac da izmirite zarade; Jovanović: Sve ste promašili, račun smo već odblokirali

"OPŠTINA JE PROBLEM RIJEŠILA SAMA, BRZO I EFIKASNO, BEZ IČIJE POMOĆI"

U Miločerskom parku neće biti nove gradnje jer će Vlada staviti van snage planski dokument za hotelski rizort i područje proglasiti za&scaron;tićenim kulturnim dobrom, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
"Zajedno sa predstavnicima Uprave za zastitu kulturnih dobara i Agencije za za&scaron;titu zivotne sredine sa tim sam upoznao menadžment kompanije Adriatic properties, koji je iskazao saglasnost i podržao takvu viziju razvoja Miločera i Svetog Stefana", naveo je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Miločerski park postaje zaštićeno kulturno dobro

SAOPŠTIO PREMIJER

Sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se, kako je najavljeno, raspravljati o vi&scaron;e zakona, počela je minutom ćutanja, &scaron;to je inicirao poslanik HGI Adrijan Vuksanović.
Kako je istakao, dok se u parlamentu vode polemike, na&scaron;u državu je zadesio niz tragedija.
"Nedavno je djevojčica stradala u Baru, potom dječak na Cetinju. Zatim je dijete od tri godine izgubilo život u Kotoru. Budva je proglasila dan žalosti zbog smrti dvoje djece. Na Skadarskom jezeru je bilo tragičnih de&scaron;avanja. Jedno lice je poginulo, za drugim se traga. Želim da ovdje skrenemo pažnju da ljudski život ima najveću vrijednost i da date minut ćutanja&ldquo;, poručio je Vuksanović.
Mugo&scaron;a: Juče se na sjednici Odbora za ekonomiju desilo ne&scaron;to nečuveno
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a ukazao je na, kako je istakao, neprijatnu situaciju koja je obilježila jučera&scaron;nju sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kojim predsjedava.
&bdquo;Mislim da se to do sada nije de&scaron;avalo, &scaron;to ne doprinosi jačanju, nego srozavanju integriteta parlamenta. Kada su predlagači iz Vlade, ministarka kulture i državni sekretar iz Ministaestva energetike i rudarstva obrazlagali prijedloge akata, u Sali smo bili samo ja i sekretar odbora. Nije bilo nikoga iz većine, uz opravdano odsustvo par članova. Poslali smo nekorektnu i neprimjerenu sliku, koja nažalost doprinosi percepciji o tome kako ova Skup&scaron;tina radi&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Prethodno je podsjetio da je prije mjesec opozicija izvrijeđana jer su predočili javnosti dogovor sa kolegijuma &ndash; da od Vlade dobijaju potvrdu o pozitivnog mi&scaron;ljenja Evropske komisije o predloženim zakonima.
&bdquo;Tada nam je iz dijela većine rečeno da govorimo neistinu. Kolega Đurović iz Nove srpske demokratije je stao u na&scaron;u odbranu, ali nas je zamolio da se zavr&scaron;e vaskr&scaron;nji praznici, i da će nakon njih ta mi&scaron;ljenja biti upućena nama. Mi do danas nijesmo dobili potvrdu pozitivnog mi&scaron;ljenja Evropske komisije. Dobio sam informaciju da će to stići danas do kraja radnog dana. Ako stigne, iako je trebalo ranije, prihvatamo, s tim &scaron;to će to biti potvrda da smo govorili istinu i da smo ljudi sa integritetom koji ne manipuli&scaron;u. Ali neka se dobro zamisle oni kojima su manipullacije sastavni dio retorike&ldquo;, naglasio je Mugo&scaron;a.
Demokratska partija socijalista predložila je dopunu dnevnog reda prijedlogom Zakona o državnim nagradama, koji je obrazložila poslanica Zoja Bojanić Lalović.
&bdquo;Na&scaron; prijedlog je da se dodaju dva nova člana. Prema prvom &ndash; državna nagrada ne može da se dodijeli pojedincu ili grupi koja se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, nacionalnom i kulturnom identitetu. Prema drugom &ndash; građaninu Crne Gore koji dobije nagradu Oktoih, pripada doživotna mjesečna naknada u visini polovine prosječne neto zarade&ldquo;, kazala je Bojanić Lalović.
Prijedlog DPS-a nije dobio podr&scaron;ku poslanika.
Za je glasalo njih 19, jedan protiv, dok je 36 bilo uzdržano.
Lider DNP-a Milan Knežević predložio je da se dnevni red dopuni izmjenama Zakona o amnestiji.
&bdquo;Ovo &scaron;to sad predlažem, činim i zbog budućih robija&scaron;a, možda iz ovoga parlamenta, da se ne zadese u situaciji u kojoj sam ja bio 2018. Ovom amnestijom nijesu obuhvaćena lica koja su počinila te&scaron;ka ubistva, organizovane kriminalne grupe, te ona koja su počinila finansijske pronevjere. Napravili bismo humanu stvar ako bismo ovo izglasali, po&scaron;to su nam zatvori pretrpani&ldquo;, rekao je Knežević.
Međutim, ni njegov prijedlog nije podržan.
&bdquo;Dobro, dobro, poći ćete vi u zatvor&ldquo;, dobacio je Knežević nakon glasanja.
Podržani su prijedlozi PES-a da se dnevni red dopuni prijedlozima izmjena Zakona o drumskom saobraćaju, akcizama, kontroli državne pomoći I bezbjednosti željeznica.
U dnevni red uvr&scaron;teni su i prijedlozi Vlade &ndash; izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o građevinskim proizvodima, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakona o autoputu Bar-Boljare, nakon čega je data pauza.

Poslanici neće raspravljati o državnim nagradama, ali ni o amnestiji

ODBIJENI PRIJEDLOZI DPS-A I DNP-A

Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET) usvojio je izvje&scaron;taj o Crnoj Gori stalnog izvjestioca Marjana &Scaron;areca, u kojem se pozdravlja stabilan napredak države u reformama, osnažen ambicijom da zavr&scaron;i pregovore do kraja godine.
Izvje&scaron;taj je usvojen sa 56 glasova za, sedam protiv i deset uzdržanih, prenosi portal RTCG.
Poslanici Evropskog parlamenta (EP) ukazali su na &scaron;iroku javnu podr&scaron;ku crnogorskih građana evropskom putu države i podstakli sve političke aktere da ostanu fokusirani i održe zamah ka uspje&scaron;nom zavr&scaron;etku pregovora o pristupanju.
&Scaron;arec je kazao da se Crna Gora suočava sa izuzetno zahtjevnom godinom.
&bdquo;Vremena je malo, a posla ima mnogo. Ovaj izvje&scaron;taj treba da posluži i kao priznanje dosada&scaron;njeg napretka i kao ohrabrenje za predstojeći period. Prije svega, treba ga shvatiti kao poziv svim zainteresovanim stranama da pokažu mudrost i odgovornost, kako bi se osiguralo da manji sporovi ne zasjene &ndash; ili isključe &ndash; &scaron;ire strate&scaron;ke ciljeve&ldquo;, istakao je &Scaron;arec.
Poslanici EP su kazali da, pored tehničkih reformskih kriterijuma, strate&scaron;ka evropska orijentacija i nepokolebljiva posvećenost crnogorskih političkih predstavnika nezavisnoj državnosti zemlje ostaju ključni politički kriterijumi u procesu pristupanja EU.
Izvje&scaron;taj poziva sve državne organe da osiguraju da političke razlike ne odlažu usvajanje i sprovođenje reformi vezanih za EU.&nbsp;
U tom dokumentu je nagla&scaron;eno da za&scaron;tita strate&scaron;kog cilja članstva u EU mora ostati zajednički nacionalni prioritet iznad &bdquo;partijskih interesa&ldquo;.
U izvje&scaron;taju su crnogorski parlament i Vlada pozvani da spriječe da politika identiteta skrene pažnju sa agende EU.
Poslanici EP u usvojenim kompromisnim amandmanima pozivaju na brže imenovanje sudija, koristeći procedure zasnovane na zaslugama i transparentnosti, bez političkog uticaja, uključujući imenovanja u Ustavnom sudu i Sudskom i Tužilačkom savjetu.
U dokumentu je izražena ozbiljna zabrinutost zbog kontinuiranog odlaganja u imenovanju sudija Ustavnog suda, &bdquo;&scaron;to rizikuje da potkopa puno funkcionisanje jedne od ključnih institucija za za&scaron;titu vladavine prava i integracije u EU&ldquo;.
Poslanici, kako se navodi, primjećuju zabrinutost zbog usvajanja izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) uprkos snažnim kritikama opozicije i civilnog dru&scaron;tva.
Oni su pozvali na transparentne procedure i istinsku saradnju i konsultacije, posebno o svim zakonima koji se odnose na proces integracije u EU, sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući opoziciju, pravne stručnjake i Evropsku komisiju.
U izvje&scaron;taju je nagla&scaron;eno da su važni mjerljivi i trajni rezultati u sprovođenju reformi, posebno u pravosuđu, vladavini prava i upravljanju javnim finansijama.&nbsp;
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i zabrinutost u vezi sa slobodom medija i civilnim dru&scaron;tvom, takođe ostaju na dnevnom redu.
Iz EP su pozvali i na intenziviranje reformi, posebno u poglavljima 23 i 24, kao i na pravosnažne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Poslanici EP pozdravili su čvrsto i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere protiv Rusije.&nbsp;
Oni su istakli da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, treba da nastavi da igra konstruktivnu i stabilizirajuću ulogu u regionu Zapadnog Balkana.
U izvje&scaron;taju je ukazano na zabrinutost zbog stalnog i intenziviranog zlonamjernog stranog mije&scaron;anja, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja.&nbsp;
Poslanici EP su naveli da te države imaju za cilj potkopavanje demokratskih institucija Crne Gore, dru&scaron;tvene kohezije i njene strate&scaron;ke orijentacije ka EU, ističući posebno zlonamjerni uticaj Kine, Rusije i Srbije.
Izvje&scaron;taj o Crnoj Gori bi trebalo da bude usvojen u formi rezolucije EP na plenarnom zasijedanju u junu, u Strazburu.

Odbor Evropskog parlamenta usvojio izvještaj Šareca o Crnoj Gori

IZVJEŠTAJ JE USVOJEN SA 56 GLASOVA ZA

Predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Žabljak Ivan Popović iznio je niz neistina u svom obraćanju kada je optužio opoziciju za neprimjereno pona&scaron;anje na dana&scaron;njoj sjednici, tvrdi Marko Božović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u SO Žabljak.&nbsp;
"Zbog pune istine o navedenom slučaju obavje&scaron;tavamo javnost da je jedini zahtjev Demokratske partije socijalista da se sjednice lokalnog parlamenta održavaju uz direktan televizijski prenos kako bi žabljačka javnost mogla da transparentno prati rad lokalne gradske uprave.
Međutim, lokalna vlast, koja svaki put biva pregažena političkom argumentacijom na&scaron;ih odbornika, nastoji da pobjegne od rasprave, da sakrije svoju bruku i da tajno donosi odluke koje pogor&scaron;avaju životni standard građana Žabljaka", naveo je Božović.&nbsp;

Božović: Jedini zahtjev opozicije televizijski prenos, dok to ne ispune nećemo dozvoliti održavanje sjednice

"PREDSJEDNIK SO ŽABLJAK IZNIO NEISTINE"

Ministarstvo odbrane (MOD) nije u saznanju da se razmatra mogućnosti da Crna Gora ustupi svoje vojne kapacitete i pruži logističku podr&scaron;ku Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za rat protiv Irana, saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je ranije danas da zemlje NATO-a, poput Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Portugala, Grčke, Italije, Britanije, Francuske i Njemačke, sprovode zahtjeve za kori&scaron;ćenje baza i druge logističke podr&scaron;ke SAD-u.
Iz MOD su "Vijestima" kazali da bi eventualno dono&scaron;enje takve vrste odluke bilo van njihove nadležnosti i iziskivalo saglasje na najvi&scaron;em državnom nivou.
"Ističemo da Crna Gora u SAD-u vidi važnog strate&scaron;kog partnera i saveznika u okviru NATO-a, sa kojim razvija sadržajnu i obostrano korisnu saradnju, posebno u oblasti odbrane, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima i prioritetima", kazali su iz MOD.
Kako su dodali, takva saradnja zasnovana je na principima međusobnog uvažavanja, savezni&scaron;tva i odgovornog doprinosa kolektivnoj bezbjednosti.
"Tome, između ostalog, svjedoči i nedavno usagla&scaron;eni Tehnički sporazum između Ministarstva odbrane i Komande američkih snaga u Evropi i Africi (USAEUR-AF) koji se odnosi na pružanje podr&scaron;ke zemlje domaćina, ali isključivo u domenu vojnih obuka i vježbi", naveli su iz Ministarstva.
Oni su pojasnili da je riječ o tipskom sporazumu, iz kojeg ne proizilaze međunarodno-pravne obaveze, a koji je Crna Gora imala sa navedenom američkom komandom i u prethodnom vremenskom periodu.
"Od početka sukoba između Irana sa jedne i SAD i Izraela sa druge strane, Ministarstvo odbrane u kontinuitetu prati i analizira razvoj situacije u zoni konflikta, uz poseban akcenat na moguće implikacije po nacionalnu i kolektivnu bezbjednost", rekli su iz Ministarstva.
Prema dosada&scaron;njoj procjeni, kako su dodali, rizik od targetiranja Crne Gore od Irana procijenjen je kao nizak.