Politika

Politički problemi koji se pojavljuju u Crnoj Gori proteklih sedmica potencijalno bi mogli uticati na stabilnost Vlade, ocijenila je ambasadorka Evropske unije (EU) u Podgorici Oana Kristina Popa i poručila da dobijanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) nije kraj puta.
Popa je, na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora između EU i Crne Gore (ZKO), kazala da održavanje ZKO dolazi u ključnom trenutku za Crnu Goru.
&bdquo;Kao &scaron;to ste svi svjesni, nova Vlada je, uz konstruktivnu opoziciju, naporno radila da se pokrene proces pridruživanja, na osnovu jake podr&scaron;ke koja postoji od institucija EU&ldquo;, rekla je Popa.
Ona je ukazala da vi&scaron;e od 78 odsto crnogorskih građana podržava pridruživanje države EU i dodala da je Crna Gora po tome izuzetak u regionu.
&bdquo;Imamo intenzivan odnos između Crne Gore i EU&ldquo;, navela je Popa.
Prema njenim riječima, Vlada je naporno radila da bi ispunila prioritete EU agende, posebno &scaron;to se tiče implementacije privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.
Popa je kazala da naimenovanja u pravosuđu predstavljaju najvažnije dostignuće do sada i dodala da je to bilo potrebno da bi se ispunila privremena mjerila.
Ona je rekla da je na Međuvladinoj konferenciji u Briselu pozdravljeno to &scaron;to je implementirano, i da se sada očekuje dalje ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24.
&bdquo;Crna Gora se nada da će dobiti pozitivan IBAR u junu. Ta skraćenica je veoma popularna i danas svi u Crnoj Gori znaju &scaron;ta je IBAR. To je dobra stvar, ali mi se nadamo da poslije juna nećemo vi&scaron;e morati koristiti tu skraćenicu&ldquo;, navela je Popa.
Ona je kazala da nekoliko zakona treba da se izmijeni, kao i da su neki strate&scaron;ki dokumenti izrađeni, kako bi se ispunili krajnji rokovi, do kraja aprila.
&bdquo;Evropske institucije daju neophodnu podr&scaron;ku u tom procesu, ali ipak neki politički problemi su počeli da se pojavljuju u proteklih nekoliko sedmica, i to potencijalno može da utiče na stabilnost Vlade i njenu djelotvornost&ldquo;, rekla je Popa.
Kako je navela, pozitivan IBAR nije kraj puta, iako je to korak naprijed.
&bdquo;On može samo da ubrza pregovarački proces i proces pridruživanja, ali put koji vas čeka je dug i izazovan&ldquo;, dodala je Popa.
Crna Gora je, kako je istakla, održala proevropsku i evroatlantsku orijentaciju i usklađena je sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom.
Popa je podsjetila da je Plan rasta za Zapadni Balkan pokrenut u novembru, navodeći da on treba da olak&scaron;a proces pridruživanja država regiona EU.
&bdquo;Crna Gora izgleda da je na&scaron;la neophodnu stabilnost da bi se fokusirala na pridruživanje EU, &scaron;to je strate&scaron;ki prioritet. Crna Gora sada ima izvanrednu priliku da ide dalje i postane insipracija za susjede i cijeli region. Mi ćemo se potruditi da se ova prilika ne propusti&ldquo;, naglasila je Popa.
Kopredsjedavajuća ZKO sa crnogorske strane, Gordana Đurović, kazala je da dobijanje pozitivnog IBAR-a nije samo formalna, nego su&scaron;tinska, ključna stepenica koja, kako je rekla, podrazumijeva da Crna Gora dobije pravo da ide dalje i da se proces deblokira.
&bdquo;Navijajući za Crnu Goru, mislim da u naredna dva mjeseca treba pažljivo da vodimo dijalog na javnoj sceni, da ne instisitiramo ba&scaron; na svim reformama koje se ne mogu desiti za dva mjeseca, kao i na svim drugim složenim procedurama koje mnogo puta nijesmo uspjeli da ostvarimo&ldquo;, navela je Đurović.
Ona je dodala da bi trebalo napraviti zajedničku platformu, koja će pomoći Crnoj Gori da dobije pozitivan izvje&scaron;taj.
&bdquo;Mislim da sa ovog mjesta treba poslati apel političkim akterima na na&scaron;oj sceni da se, u tom smislu, zajednički udruže&ldquo;, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, deblokada procesa EU integracije Crne Gore nije protiv interesa bilo kojeg od susjeda.
&bdquo;Time bi Crna Gora pokazala da efekti pozitivnog prelivanja procesa mogu da pomognu i drugim zemljama, kao i da su vrata EU zaista otvorena za finalni proces pregovora&ldquo;, kazala je Đurović.
Ona je poručila da su stekli vrijeme, mjesto i okolnosti i da ovu priliku treba iskoristiti, jer se ona neće ponovo desiti u ovoj formi.
&bdquo;EU daje snažan znak kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, time ona želi da kaže da je spremna za intenzivniju integraciju&ldquo;, dodala je Đurović.
Kopredsjedavajući ZKO-a sa evropske strane, Decebal Stefanita Padure, poručio je da prepoznaju nedavne pozitivne trendove u Crnoj Gori kada su u pitanju inkluzivnost i dijalog.
On je kazao da se nadaju da će se politička stabilnost nastaviti, kako bi Crna Gora mogla da napravi veliki korak naprijed u pristupnim pregovorima, u prvoj polovini ove godine.
&bdquo;Ambicozna ideja Crne Gore da postane 28. članica EU 2028. godine treba da bude vi&scaron;e nego slogan, jer crnogorske vlasti treba da urade sve da ostvare taj rezultat&ldquo;, istakao je Padure.
On je poručio da je veoma važno da se crnogorske vlasti fokusiraju i iskoriste priliku.
&bdquo;Sami kreiramo sopstvene mogućnosti, ne znam da li ćete opet imati ovakve prilike i mogućnosti i zato je veoma bitno da se fokusirate i da ih iskoristite&ldquo;, naveo je Padure.
Crna Gora, prema njegovim riječima, treba da bude dio EU.
&bdquo;Mislim da u potpunosti zaslužujete da budete dio tog kluba i zato morate ispuniti sve obaveze&ldquo;, dodao je Padure.
Glavni pregovarač Predrag Zenović kazao je da je dijalog između Brisela i Crne Gore zaista intenzivan.
Članstvo u EU, kako je istakao, ostaje najvažniji vanjsko-politički cilj Crne Gore kojem su potpuno posvećeni svi dru&scaron;teveni i politički akteri.
Prema riječima Zenovića, Vlada Crne Gore nastavlja sa jo&scaron; uspje&scaron;nijim reformskim aktivnostima i proces pregovora o pristupanju EU zaokružuje na kvalitetan način, krčeći put za Crnu Goru kao prvu narednu članicu Unije.
&bdquo;&Scaron;to skorije članstvo Crne Gore u EU, kao 28. članice u 2028. godini, kao najzrelijeg kanditata, članice NATO-a, zemlje sa najmanjim institucionalnim, političkim i ekonomskim izazovima u odnosu na ostale kandidate, bio bi dokaz da je proces pro&scaron;irenja aktuelan i živ i da je meritoran&ldquo;, naglasio je Zenović.
On je rekao da je podr&scaron;ka građana toj politici kontinuirano visoka &scaron;to, kako je naveo, ukazuje na zaključak da pristupanje Crne Gore EU ostaje glavni kohezioni faktor crnogorskog dru&scaron;tva i političke scene.
&bdquo;Svu energiju usmjerili smo na dono&scaron;enje zakona, strategija i isporučivanje rezultata u oblasti vladavine prava, jer je cilj jasan i nedvosmislen, da budemo spremni za Međuvladinu konferenciju u junu i dobijemo pozitivan IBAR&ldquo;, istakao je Zenović.
On je dodao da je taj reformski proces dobra reakcija i odgovor na ohrabrenje koje dolazi iz Brisela prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema Crnoj Gori.
Član ZKO-a sa strane EU, Andrej Zorko, kazao je da je Plan rasta za Zapadni Balkan nastao radi brže i efikasnije evropske integracije regiona.
On je ukazao da je ekonomska konvergacija regiona ključna i da je upravo zbog toga osmi&scaron;ljen Plan rasta za Zapadni Balkan, u cilju dono&scaron;enja koristi zemljama prije učlanjenja u EU.
&bdquo;Tih &scaron;est milijardi EUR biće isplaćeno tek kada se ispune reforme, odnosno ono &scaron;to su zemlje Zapadnog Balkana obećale u programima&ldquo;, dodao je Zorko.
On je poručio da sve reforme treba da budu efikasne, ali da ispunjavaju sve postavljene uslove jer, kako je istakao, brzina reformi ne smije da idu nau&scaron;trb vladavine prava.

Popa: Politički problemi mogli bi uticati na stabilnost Vlade

OCIJENILA AMBASADORKA EVROPSKE UNIJE U PODGORICI

Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović kazao je danas da nije tačno da je zvanično Sarajevo saop&scaron;tilo da je poslalo protestnu notu Crnoj Gori, nakon sastanka predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika sa predsjednikom Skup&scaron;tine Crne Gore Andrijom Mandićem.
On je to saop&scaron;tio odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića koji ga je pitao za&scaron;to je oćutana protestna nota koju je BIH uputila Crnoj Gori.
"Nikakvo zvanično saop&scaron;tenje ni Vlade, ni ministarstva BiH o tom pitanju nije bilo, a nije bilo ni sa na&scaron;e strane. To pitanje postavite Sarajevu, pa neka Vam oni odgovore. Nije na državi prijema eventualne protetsne note da Vam kaže je li ili nije ona upućena. O tome imate samo medijske navode, a ne zvaničnu potvrdu.
Poslanik Nikolić je o protestnoj noti BiH mogao da sazna samo iz medija, jer nije postojalo nijedno zvanično obraćanje ni saop&scaron;tenje iz MVP BiH", rekao je Ivanović poslaniku Nikoliću.

Ivanović: Nije tačno da je zvanično Sarajevo saopštilo da je poslalo protestnu notu Crnoj Gori zbog posjete Dodika

MINISTAR TVRDI DA SU TO SAMO MEDIJSKI NAVODI

Aktuelni ambasador Evropske unije (EU) u Sarajevu Johan Zatler naimenovan je za novog ambasadora EU u Crnoj Gori, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Generalni sekretar Službe EU za spoljne poslove Stefano Sanino je, kako navodi taj medij, poslao zemljama članicama spisak ambasadora i specijalnih izaslanika koje je imenovao &scaron;ef diplomatije EU Žozep Borelj.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
Na listi u koju je RSE imao uvid može se vidjeti da je značajna promjena napravljena u diplomatskom kadru vezanom za zemlje Zapadnog Balkana.
Očekuje se da će Služba EU za spoljne poslove uskoro objaviti ovu listu.
U okviru rotacije na diplomatskim mjestima EU, dosada&scaron;njeg fasilitatora dijaloga između Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka Borelj je imenovao za ambasadora Evropske unije u &Scaron;vajcarskoj.
Na ovoj listi nema imena Lajčakovog nasljednika u ulozi specijalnog izaslanika EU za dijalog Kosova i Srbije. Za to se očekuje da će Služba za spoljne poslove EU, u saradnji sa zemljama članicama, donijeti odluku kasnije, po mogućnosti tokom ljeta.
Mandat će prestati i &scaron;efu Kancelarije EU na Kosovu, koji je ujedno i specijalni predstavnik EU za Kosovo, Tomasu Sonongu.
Umjesto njega, Kancelariju EU u Pri&scaron;tini vodiće sada&scaron;nji ambasador Estonije pri EU Aivo Orav.
Budući &scaron;ef Kancelarije EU na Kosovu ima iskustvo u regionu Balkana, a prethodno je bio &scaron;ef delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji i &scaron;ef delegacije EU u Crnoj Gori.
U okviru ove rotacije, italijanski diplomata Luiđi Soreka imenovan je za &scaron;efa Delegacije EU u Sarajevu, &scaron;to je, pored Kosova, i vi&scaron;i položaj od ambasadora u drugim zemljama regiona, jer ima status specijalnog predstavnika EU.
Tokom diplomatske karijere Soreka je bio ambasador EU u Albaniji.
Aktuelni ambasador EU u Sarajevu Johan Zatler ostaje u regionu, jer ga je Borelj naimenovao za ambasadora EU u Crnoj Gori.
Ambasador EU u Sjevernoj Makedoniji biće grčki diplomata Rokas Mihalis koji je do sada bio ambasador EU u Meksiku.
Među zvaničnicima koji su imali funkcije vezane za Zapadni Balkan je i ona koju je do sada imala Angelina Ajnhorst, kao generalni direktor za Evropu u Službi EU za spoljne poslove.
Ranije je bila zamjenica generalnog direktora i njena kancelarija je bila angažovana u dijalogu između Kosova i Srbije, prije nego &scaron;to je Lajčak imenovan za specijalnog izaslanika za dijalog.
Angelina Ajnhorst sada je NAimenovana za ambasadorku EU u Egiptu.
Sa liste onih koje je Borelj imenovao vidi se da su velika većina ili diplomate zemalja članica, ili službenici Službe za spoljne poslove EU.
Iako je spoljna politika i dalje u nacionalnoj nadležnosti država članica, EU ima zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku i prilično veliku diplomatsku službu &scaron;irom svijeta.

RSE: Johan Zatler novi ambasador EU u Crnoj Gori

PROMJENE AMBASADORA I IZASLANIKA EU NA ZAPADNOM BALKANU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) najavili su povlačenje Predloga izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), nakon konsultacija sa glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, Predragom Zenovićem. Zenović, pregovarač za temeljna poglavlja Bojan Božović i poslanici PES-a, Vasilije Čarapić i Darko Dragović sastali su se danas kako bi razgovarali o najavljenim izmjenama Zakona o PIO, koje predviđaju da se starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda podigne sa 65 na 67 godina. Zenović je upoznao poslanike sa reformskim procesom u oblasti vladavine prava, koji, između ostalog, treba da reguli&scaron;e uslove rada nosilaca pravosudnih funkcija, te da bi uslove za penziju sudija Ustavnog suda, uz &scaron;iroke konsultacije, trebalo regulisati u sklopu ove agende i dinamike. Poslanici su se usaglasili da je to bolji pristup i najavili su povlačenje Predloga izmjena Zakona o PIO, kako bi otvorili put ka uspostavljanju dugoročnog i sistemskog rje&scaron;enja. Sagovornici su saglasni da su intervencije u ovom dijelu poželjne, kako bi se zaustavila tradicija zloupotreba koja već duži niz godina prati upravo ovaj segment rada Ustavnog suda, &scaron;to je bila i isključiva intencija predlagača izmjena ovog zakona. Na sastanku je apsostrofirano i da Crna Gora ne smije da se nađe u jo&scaron; jednoj ustavnoj krizi, te da opozicija i parlamentarna većina ne treba da dozvole da Ustavni sud ponovo bude u blokadi, kakvoj je bio prije sada&scaron;njeg saziva Skup&scaron;tine.

Čarapić i Dragović najavili povlačenje Predloga izmjena Zakona o PIO

NAKON KONSULTACIJA SA GLAVNIM PREGOVARAČEM SA EVROPSKOM UNIJOM

Pitanje članstva u EU nije isključivo "vlasni&scaron;tvo" političkih elita, već ukupni dru&scaron;tveni benifit koji treba da ostvari cijelokupna crnogorska zajednica, ocijenio je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović.
Radulović je nedavno upozorio da je rok za dobijanje IBAR-a poput - popravnog avgustovskog roka. U razgovoru za Portal Analitika, komentari&scaron;e u kojoj je mjeri (i da li je) crnogorsko dru&scaron;tvo svjesno da je ovo "posljednja &scaron;ansa" da bi se Crna Gora održala u procesu Agenda 2028.
&ldquo;Da li se radi o zamoru, zasićenosti ili nečem trećem, ali ne osjeća se potrebna dru&scaron;tvena energija dovoljno posvećena da se pitanje IBAR-a zatvori na pozitivan način&rdquo;, nagla&scaron;ava Radulović.
Sagovornik Analitike ukazuje da postoji nepodijeljena retorička podr&scaron;ka pridruživanju EU ali, kako kaže, osim dnevnog deklaratornog "zaklinjanja" u EU, nažalost, čitavi segmenti dru&scaron;tvenog i političkog spektra "mrtvijem snom spavaju".&nbsp;
&ldquo;U toj atmosferi, sa manjkom administrativnih kapaciteta i opstruktivnim političkim procesom, ugrožava se &scaron;ansa da "postignemo gol iz penala". Treba pozdraviti napore resorne ministarke za EU integracije i njenog tima, ali mora se primjetiti da pojedine političke "akcije" djeluju vrlo destruktivno i zabrinjavajuće i zasigurno ne vode unapređenju vladavine prava&rdquo;, upozorava Radulović.
Analitika: Da li u te "destruktivne akcije" spadaju i posljednje zakonodavne inicijative oko Ustavnog suda?
Radulović: Instant "brzopotezna" rije&scaron;enja, koja naru&scaron;avaju pravni poredak i uvode "sistem antisistema" potvrđuju na&scaron;u tezu da se u Crnoj Gori umjesto vladavine prava uspostavilo "pravo na vladavinu". Sportskim rječnikom kazano, to je kontrafaul ili možda čak i "namjerna lična gre&scaron;ka".
Zasigurno da niko u EK za takvu konfuznu i vrlo problematičnu antisistemsku "normativnu djelatnost" neće dati "&scaron;trik", već zasigurno ozbiljnu primjedbu i upozorenje, koje su moguće već i stigle na adresu premijera.
Analitika: Je li uop&scaron;te moguće ispuniti sva definisana mjerila za poglavlja 23 i 24 do sredine maja, kako je najavljeno iz Vlade?
Radulović: Zasigurno nije moguće ispuniti sve, kao npr. izmjenu Ustava u dijelu eliminisanja ministra pravde iz Sudskog savjeta. Ovo nezavr&scaron;eno "pitanje" na&scaron;i evropski partneri neće uzeti kao "odlučujuću otežavajuću okolnost". Ali, neka druga pitanja nižeg nivoa čija realizacija objektivno zavisi samo od "političke volje" i administrativnih kapaciteta i koja su realno sprovodljiva, hoće sigurno.
Dakle, lopta je u na&scaron;em posjedu. Zato je za vjerovati i nadati se da 44. Vlada neće "proma&scaron;iti", kao &scaron;to je to uradila 43. ispu&scaron;tajući izvanrednu &scaron;ansu da realizuje "Koncept 49".
Analitika: Sada smo u prilici da se fokusiramo na Agendu 2028. Koje rizike vidite u njenoj realizaciji?
Radulović: Svi rizici su dominatno u političkoj sferi, mada ne treba potcijeniti i manjak unutra&scaron;njeg administrativnog kapaciteta. Naravno, tu su i vrlo promjenjivi spoljno-politički odnosi i prisutni "maligni uticaji" iz vana.
U tim i takvim okolnostima te&scaron;ko je razviti liberalno demokratsko dru&scaron;tvo, funkcionalnu demokratiju ... vladavinu prava. Međutim, ova generacija crnogorskih građana mora biti svjesna da je ostvarenje "Agende 2028" sadržano u pitanju: da li ćemo uskoro postati punopravni građani EU ili njena (za duži period) periferija.
Analitika: Mogu li i koliko građanska i strukovna udruženja mogu doprinijeti da se ubrza proces integracija u EU?
Radulović: Pitanje članstva u EU nije isključivo "vlasni&scaron;tvo" političkih elita, već ukupni dru&scaron;tveni benifit koji treba da ostvari cijelokupna crnogorska zajednica. Uloga civilnog dru&scaron;tva, akademske zajednice, strukovnih organizacija neizmjerno je velika i značajna, jer generi&scaron;u ukupnu dru&scaron;tvenu energiju i proces čine prihvatljivom za sve, a ne samo za jednu ili drugu političku opciju.
Zato nam treba neka vrsta nove Strategije za evropsko i građansko dru&scaron;tvo koja bi na inkluzivan i nepolitičan način pro&scaron;irila opseg subjekata spremnih da dinamiziraju proces integracija i prihvatanja evropskih vrijednosti.
Dakle, treba nam nova državna i dru&scaron;tvena paradigma i dodatna energija da Crnu Goru integri&scaron;emo i dru&scaron;tvo iz postojećeg stanja letargije i hibernacije "probudimo" i konačno uvedemo u evropski civilizacijski krug, gdje po svojoj istoriji, geografiji, kulturi nesumljivo pripada.

Radulović: Pitanje članstva u EU nije isključivo "vlasništvo" političkih elita, treba nam nova strategija za evropsko i građansko društvo

OCIJENIO  PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PRAVNIKA CRNE GORE

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) osudilo je napad Irana na Izrael i pozvalo na hitan prekid neprijateljstava.
&ldquo;Osuđujemo iranski napad na Izrael i pozivamo na hitan prekid neprijateljstava&rdquo;, saop&scaron;tili su iz MVP-a Crne Gore na mreži X.
Ističu i da dalje tenzije na Bliskom istoku duboko zabrinjavajuće.
&bdquo;Deeskalacija i uspostavljanje stabilnosti u regionu su od najveće važnosti&ldquo;, poručili su iz MVP-a.

MVP: Osuđujemo iranski napad na Izrael

"DALJE TENZIJE NA BLISKOM ISTOKU DUBOKO ZABRINJAVAJUĆE"

Nakon 12 godina pregovora spremni smo da okončamo pregovore sa Evropskom unijom (EU) i trebaće nam sva podr&scaron;ka, kako u vidu prijateljskog glasa u EU institucijama, tako i u vidu ekspertske pomoći i razmjene iskustava, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u Budimpe&scaron;ti.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarsva evropskih poslova, Gorčević je tokom posjete Mađarskoj, u Budimpe&scaron;ti razgovarala sa ministrima pravde i EU poslova, Bencom Tužonom i Bokom Jano&scaron;om.
&ldquo;Na raspolaganju smo Crnoj Gori i spremni smo da pružimo svu pomoć kako bi ubrzali reforme i iskoristili period mađarskog predsjedavanja Savjetom EU da napravite veliki iskorak u pregovaračkom procesu&rdquo;, kazao je Tužon.
Kako je objasnio, Ministarstvo pravde može da ponudi ekspertsku pomoć u oblasti vladavine prava, prije svega jer je Mađarska i sama pro&scaron;la kroz proces pristupanja, ali i zato &scaron;to poznaje pravni sistem EU iznutra.
Saop&scaron;teno je i da je Gorčević predstavila sve &scaron;to je urađeno u cilju dobijanja pozitivnog Izvje&scaron;taja o ispunjenju privremenih mjerila (IBAR) kao i reformama koje se planiraju u narednom periodu.
&ldquo;Mađarska je glas Zapadnog Balkana u EU i predsjedavanje Savjetom EU je idealna prilika da se promovi&scaron;e Crna Gora i napredak koji je ostvarila među članicama koje ne znaju dovoljno o na&scaron;oj državi&rdquo;, poručila je Gorčević.
Iz MEP-a su naveli da je Gorčević na sastanku sa Jano&scaron;em predstavila napredak Crne Gore u posljednjih nekoliko mjeseci, da je odblokirala i ubrzala pregovarački proces, napravila značajne pomake u oblasti vladavine prava, privela kraju ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.
&bdquo;Evropska integracija Zapadnog Balkana će biti u fokusu predstojećeg predsjedavanja Mađarske Savjetom EU, a cilj nam je da Crna Gora zatvori &scaron;to je vi&scaron;e moguće pregovaračkih poglavlja do kraja godine&ldquo;, kazao je Jano&scaron;.
On je najavio da će Mađarska organizovati niz događaja u okviru predsjedavanja koji će biti posvećeni procesu pro&scaron;irenja i Zapadnom Balkanu, kao i da će neki od njih biti u Crnoj Gori.
Jano&scaron; je istakao da je osim Međuvladine konferencije koju želeo da organizuju do kraja godine, tu i samit EU i zemalja Zapadnog Balkana,
"A u oktobru u Crnoj Gori planiramo i konferenciju o vladavini prava koja bi okupila ministre pravde i unutra&scaron;njih poslova. Pored toga, primarni cilj nam je da usvojimo Plan rasta za Zapadni Balkan i da se počne sa njegovom implementacijom&ldquo;, poručio je Jano&scaron;.
&nbsp;

Gorčević: Nakon 12 godina Crna Gora je spremna da okončana pregovore

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA TOKOM POSJETE MAĐARSKOJ

Crna Gora namjerava da se pridruži misiji Evropske unije za pružanje vojne pomoći Ukrajini (EUMAM) angažovanjem do tri pripadnika Vojske, koji bi učestvovali u obuci ukrajinskih vojnika, saop&scaron;teno je Radiju Slobodna Evropa(RSE) iz Ministarstva odbrane(MO).
Takav stav Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva odbrane biv&scaron;i ministar odbrane Predrag Bo&scaron;ković vidi kao pozitivan potez koji je trebalo načiniti davno, ali ne vjeruje da će ova vladina inicijativa dobiti podr&scaron;ku u Parlamentu.
"Vidjeli smo kako su neke odluke na Savjetu zavr&scaron;avane na ta način &scaron;to ih je stopirao presjednik parlamenta Andrija Mandić. Potpuno sam siguran i da će sa ovom inicijativom biti ista situacija, da će ona biti stopirana od vladajuće većine koja svakako ne ba&scaron;tini one vrijednosti koje su sadržane u samoj inicijativi za pomoć Ukrajini u borbi protiv agresora u ovom slučaju Rusije", navodi Bo&scaron;ković za Antenu M.&nbsp;
S obzirom na to da je Savjet za bezbjednost i odbranu već nekoliko puta blokirao odluku poput ove, Bo&scaron;ković i ovu inicijativu vidi kao dobro naučeni princip sjedjenja na dvije stolice:
"Ja sam siguran da su oni odlično izučili lekciju svojih mentora, odnosno, prije svega, svog ključnog mentora, gospodina Vučića, koji već vi&scaron;e od decenju igra jednu te istu igru kao &scaron;to se poku&scaron;ava sad igrati u Crnoj Gori, sjedenja na dvije stolice. Dakle, za razliku od toga &scaron;to to Vučić sam radi u Srbiji ovdje imamo vi&scaron;e političkih subjekata, neki se predstavljaju većim Evropljanima, neki manjim.
U su&scaron;tini svi oni po meni jednako misle, a na kraju rezultat je potpuno isti kao i u Srbiji. Dakle, ovakve inicijative od Ministarstva odbrane, kao &scaron;to sam rekao, su za pohvalu, ali bojim se da su proizvod da bi se na&scaron;im međunarodnim partnerima u NATO zamazale oči, da oni to žele, hoće, ali da jedan politički subjekt to ne dozvoljava", poja&scaron;njava on.
Bo&scaron;ković zaključuje da je ovo samo jedan u nizu poteza kojim vlada Milojka Spajića vuče za nos međunarodnu zajednicu.

Bošković: Inicijativa MO dobro naučeni princip sjedjenja na dvije stolice, da se NATO-u zamažu oči

"SAMO JEDAN U NIZU POTEZA KOJIM VLADA MILOJKA SPAJIĆA VUČE ZA NOS MEĐUNARODNU ZAJEDNICU"

Potpredsjednik Vlade za sektor bezbjednosti i zamjenik premijera Aleksa Bečić kazao je da Poslanički klub Demokrata, stranke iz koje dolazi, ima rezerve prema izmjenama Zakona o PIO i za sada je stav poslanici te partije da neće podržati ovaj prijedlog.
Podsjećamo, poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Darko Dragović predložili su amandman na Zakon o PIO na osnovu koga bi se propisao izuzetak od uslova za penzionisanje u korist sudija Ustavnog suda.
&ldquo;Jedino &scaron;ef Poslaničkog kluba Demokrata nije stavio potpis na Prijedlog izmjena zakona o Ustavnom sudu koji će biti povučen. Informisan sam da je juče razmatran stav Poslaničkog kluba Demokrata i na osnovu onoga &scaron;to su analizirali do sada imaju rezerve i prema Prijedlogu izmjena Zakona o PIO i kako stvari stoje sada neće podržati ovo rje&scaron;enje&rdquo;, rekao je Bečić za TV Nova M.
Komentari&scaron;ući situaciju u &Scaron;avniku, Bečić je rekao da je apsurdnost prisutna i u ovom slučaju. Nema informaciju kada bi se mogao desiti sastanak parlamentarnih partija na koji je pozvao &scaron;ef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić.
&ldquo;Želim sreću, nadam se da će ovih dana desiti taj sastanak. Bićemo konstruktivni u ovom procesu, samo da nema opstrukcija i statusa quo. Ovakvo stanje u &Scaron;avniku, nakon skoro dvije godine od raspisivanja izbora, je neodrživo&rdquo;, rekao je Bečić.
&ldquo;Rekonstrukcija nadležnost premijera&rdquo;
Tajming rekonstrukcije Vlade je, kako je rekao, u nadležnosti premijera i poručuje da će po&scaron;tovati njegovu odluku po tom pitanju.
&ldquo;Ja uvijek pozivam i upućujem na koalicioni sporazum kojim je definisano da do kraja godine, zaključno sa predlaganjem budžeta za narednu godinu, predloži i rekonstrukciju&rdquo;, naglasio je Bečić.
Na pitanje da li je za njega prihvatljivo da se rekonstrukcija desi u junu, Bečić je ponovio da je to u nadležnosti premijera.
&ldquo;Sve &scaron;to učini u granicama koalicionog sporazuma, po&scaron;tovaćemo&rdquo;, poručio je Bečić.
Komentari&scaron;ući mimoilaženja u Vladi po pitanju određenih kadrovskih rje&scaron;enja, poput izbora v.d. direktora Uprave policije, Bečić je rekao da je stanje redovno i da izvr&scaron;na vlast funkcioni&scaron;e profesionalno i radi u skladu sa zakonom.
&ldquo;Svi smo mi ozbiljni ljudi, imamo zakon, građane i evropske integracije i u skladu sa tim postupamo prema izazovima. Svakodnevno imamo akcije hap&scaron;enja, zaplijene roba, či&scaron;ćenja struktura bezbjednosnog sektora&hellip;&rdquo;, rekao je Bečić.
&ldquo;IBAR iznad međupartijskih razmirica&rdquo;
On tvrdi da ima profesionalan i odgovoran odnos sa premijerom Milojkom Spajićem, podsjećajući da je Predsjedni&scaron;tvo Demokrata naznačilo da će nakon eventualnog dobijanja IBAR-a analizirati funkcionisanje izvr&scaron;ne vlasti.
&ldquo;Taj cilj mora biti iznad bilo kog partijskog interesa, neodoumica i razmirica, tako da smo donijeli državniču odluka da ćemo nakon dobijanja IBAR-a analizirati situaciju i donijeti odluke u odnosu na budući period. Pozivao sam da po&scaron;tujemo &scaron;to smo dogovorili, da se međusobno po&scaron;tujemo, želim stabilnost i da Vlada ide ka punom mandatul. Imamo ogromnu &scaron;ansu za dobijanje IBAR-a i nadam se da ćemo je iskoristiti&rdquo;, naglasio je on.
Smatra i da vanredni parlamentarni izbori u ovom momentu nijesu realna opcija.
&ldquo;Ako budemo i&scaron;li putevima po&scaron;tovanja koalicionog sporazuma, ne vidim da su izbori realni. Moj cilj je na ovim principima &ndash; da imamo stabilnu Vladu koja zavr&scaron;ava obaveze i radi na putu evropske i evroatlanske budućnosti Crne Gore&rdquo;, poručio je Bečić.

Bečić: Izmjene Zakona o PIO nemaju podršku Demokrata, odnos sa Spajićem profesionalan

“IBAR IZNAD MEĐUPARTIJSKIH RAZMIRICA”

Demokratska partije socijalista (DPS) pozvala je parlamentarnu većinu da povuče iz skup&scaron;tinske procedure Predlog izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PiO) kojima se podiže granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda i da pokrenu dijalog o tom pitanju.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je na konferenciji za novinare da je vladajuća većina sru&scaron;ila svaki princip vladavine prava da bi antisistemski upodobila Zakon zbog jednog čovjeka.
&bdquo;Pokrenuli su političku bitku za predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića, kao &scaron;to su svojevremno vodili političku bitku da iz sistema pravosuđa uklone Milivoja Katnića&ldquo;, rekao je Nikolić
On je ukazao da je parlamentarna većina prvo predložila izmjene Zakona o Ustavnom sudu, protiv kojih je kasnije glasala na Zakonodavnom odboru, &bdquo;a zatim se dosjetila da izmjenam Zakona o PIO izdvoji jednog osiguranika iz sistema&ldquo;.
Nikolić je rekao da se zakon nije mijenjao zbog jednog čovjeka ni u nekim autokratskim i diktatorskim režimima.
On je istakao da je Ustav Crne Gore propisao jasne uslove za prestanak sudijske funkcije.
&bdquo;Sad se parlamentarna većina dosjetila da zakonskim normama dopisuje Ustav. Zloupotrebljavaju zakonodavna ovla&scaron;ćenja sa očekivanjem da će neko sjutra protiv takvog rje&scaron;enja podnijeti ustavnu žalbu o kojoj treba da odlučuje onaj na kojeg se ovo zakonsko rje&scaron;enje odnosi&ldquo;, rekao je Nikolić.
Time se, kako je dodao, ne čini nikakva usluga ni Ustavnom sudu, niti ustavno-pravnom poretku.
"Pozivamo parlamenatranu većinu da povuče ovaj Predlog zakona, da otvorimo naj&scaron;iri dijalog na ovu temu, pozovemo zaintersovanu stručnu javnost da nam saop&scaron;ti svoje mi&scaron;ljenje, iako smo već čuli da je ovo parekselans politički uticaj na pravosuđe&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je pozvao Sudski savjet, ministra pravde Andreja Milovića i sudije Ustavnog suda da saop&scaron;te svoj stručni stav.
&bdquo;Za očekivati je da se ovim povodom oglase ministar pravde i Sudski savjet i da obavijeste o karakteru ove političko-pravne ujdurme", naveo je Nikolić i dodao da će o ovome obavijestiti međunarodne partnere.
On je podsjetio da se očekuje da Crna Gora dobije pozitivan Izvje&scaron;taj o ispunjenosti mjerila za poglavlja vladavine prave (IBAR).
&bdquo;Na silu se želi uzeti vlast u &Scaron;avniku nezakonitim uvoženjem prinudne uprave u toj op&scaron;tini. Mijenjaju se sistemski zakoni protivno svim regulama i demokratskim procedurama, ne dozvoljava se opoziciji da vr&scaron;i kontrolu ulogu. Postavlja se logično pitanje do kad će da traje ova neozbiljnost i da li je ovo država treba da dobije pozitivan IBAR&ldquo;, rekao je Nikolić.
Komentari&scaron;ući poziv poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića na dijalog povodom rje&scaron;avanja krize u &Scaron;avniku, Nikolić je rekao da će DPS odazvati pozivu na razgovor.
&bdquo;Ali ćemo biti prisutni da upozorimo parlamentarnu većinu da odluka o prinudnoj upravi mora biti povučena da bismo mogli da povedemo dijalog o pronalasku pametnog rje&scaron;enja za situaciju u &Scaron;avniku po&scaron;tujući zakon i Ustav. To znači da moramo stvoriti uslove da se izborni proces zavr&scaron;i&ldquo;, rekao je Nikolić.
Komentari&scaron;ući predlog parlamentarne većine za izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine u vezi sa izborom potpredsjednika parlamenta iz reda manjinskih stranaka, Nikolić je kazao da je suspendovana poslovnička norma koja je garantovala da se o potredsjedniku parlamenta iz reda manjina razgovara u okviru stranaka koje dolaze iz reda manje brojnih naroda.
&bdquo;Sad su promijenili tu odluku da bi parlamentarna većina odlučila kome treba da pripadne mjesto potpredsjednika iz reda manjina. To dovoljno govori o stanju demokratije&ldquo;, rekao je Nikolić.

Nikolić: Povući izmjene Zakona o PIO i pokrenuti široki dijalog

"VLADAJUĆA VEĆINA SRUŠILA SVAKI PRINCIP VLADAVINE PRAVA"

Demokratski front (DF) predao je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) predlog za predsjedničku kandidaturu Andrije Mandića.
Potpise podr&scaron;ke predali su mladi DF-a, prenosi RTCG.
Na potezu je Državna izborna komisija koja treba da potvrdi kandidaturu.&nbsp;
Predsjednik DIK-a, Nikola Mugo&scaron;a, saop&scaron;tio je da će, nakon &scaron;to stručna služba provjeri potpise podr&scaron;ke kandidatu, sjednicana kojoj će se odlučivati o utvrđivanju kandidature biti održana 48 sati od predaje same kandidature.&nbsp;
"Zapisnikom je kontatovano &scaron;ta je od dokumentacije potrebno, DIK će pristupiti provjeri dokumentacije", kazao je Mugo&scaron;a večeras.&nbsp;
Nakon &scaron;to stručna služba provjeri potpise podr&scaron;ke kandidatu, sjednica DIK-a na kojoj će se odlučivati o utvrđivanju kandidature biće održana 48 sati od predaje same kandidature.&nbsp;
Odluka da Andrija Mandić bude kandidat na predsjedničkim izborima izglasana je 2. februara.&nbsp;
Mandić je, kako je tada saop&scaron;teno iz NSD, istakao da čvrsto vjeruje u pobjedu i da očekuje podr&scaron;ku svih građana Crne Gore.&nbsp;

DF predao predlog za predsjedničku kandidaturu Mandića