Politika

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, li&scaron;avajući ga su&scaron;tine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju,&nbsp; kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika DPS.
"To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimi&scaron;e politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strate&scaron;kih partnera je da PES gubi političku snagu, a nekada&scaron;nji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je zavr&scaron;io na ivici cenzusa", istakao je Nikolić.
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se 'prave mrtvi' onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podr&scaron;ku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve vi&scaron;e liči na Vučićevu &ndash; kazao je Nikolić.
DPS tvrdi da aktuelna vlast nema kapacitet da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. Na čemu konkretno temeljite procjenu da ova većina nije u stanju da zavr&scaron;i pregovore i ispuni zavr&scaron;na mjerila? Koliko su evropske integracije danas zaista prioritet Vladi i parlamentu i da li je realno očekivati da ista politička struktura koja se, kako tvrdite, oslanja na &bdquo;antievropske centre moći&ldquo;, može donijeti odluke koje vode u EU?
Nikolić: Jedna je Crna Gora u izvje&scaron;taju Evropske komisije koja napreduje, a druga je ona realna u kojoj živimo i koja nazaduje. To &scaron;to Crna Gora u izvje&scaron;tajima na&scaron;ih međunarodnih partnera ostvaruje napredak, posljedica je prevashodno snažnog opredjeljenja EU da Crna Gora postane njena članica. Zbog toga Brisel žmuri na jedno oko na brojne probleme kojima svakog dana svjedočimo. Međutim, i pored geopolitičke sklonosti EU da se &scaron;iri na Crnu Goru, nedostatak povjerenja u na&scaron;u parlamentarnu većinu natjerao je pojedine članice EU da po prvi put počnu da razmi&scaron;ljaju o dodatnim mehanizmima za&scaron;tite u susret učlanjenju novih država. Zato najuticajnije zemlje EU preko visoke predstavnice za vanjsku politiku i bezbjednost Kaje Kalas i evropske komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos &scaron;alju znakovite poruke. Prvu: da je realističan scenario da EU primi nove članice, ipak, do 2030. I drugu: da Brisel ne želi ruske proksije u EU. Sve to nadograđeno je najavama o probnim rokovima za potencijalno nove članice u EU. Ko pažljivo čita pomenute poruke, jasno mu je da je 'probno članstvo' radni termin, te da u zemljama članicama vagaju o tome kako da se za&scaron;tite od mogućih rizika kod prijema novih članica. Po&scaron;to je Crna Gora najbliža članstvu, jasno je da se sve to odnosi na Crnu Goru. Ukoliko aktuelna vlada opstane, male su &scaron;anse da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja 2026.
Pa i da se desi čudo, da se poglavlja zatvore do kraja naredne godine, zemlje članice će konačnu odluku o prijemu Crne Gore donijeti nakon budućih parlamentarnih izbora, kad vide sastav nove vlade. Od toga da li ćemo imati repliku postojeće ili autentično evropsku vladu, zavisiće i brzina prijema.
Vidite li prostor za novi politički dogovor o ključnim državnim pitanjima ili je trenutna vlast toliko ideolo&scaron;ki razuđena da je to nemoguće?
Nikolić: Na&scaron;a ruka za dobro Crne Gore je i dalje pružena. Kad god je Demokratska partija socijalista bila za stolom, nijesu izostali odgovoran odnos i politička zrelost u postizanju i realizaciji dogovorenog. Podsjetiću vas da smo dali presudan doprinos sporazumu o sprovođenju i realizaciji popisa, glasanju povodom IBAR zakona i uspostavljanju političkog dogovora o reformi izbornog zakonodavstva. Prema tome, da nije bilo na&scaron;e konstruktivne uloge, ne bi bilo ni progresa na EU putu.
Takav odnos sve rjeđe primjećujemo na drugoj strani. To je pokazao i nedavno propali poku&scaron;aj izbora troje sudija Ustavnog suda. Vlast misli da joj to &scaron;to ima kvalifikovanu većinu, daje za pravo da opoziciju isključi iz procesa dono&scaron;enja odluka, pokazujući na taj način su&scaron;tinsko nerazumijevanje političkog sistema. Đe nas je takav pristup doveo pet godina nakon smjene stare vlasti, imamo priliku da vidimo. Vjerujem da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta koji su zadovoljni kako CG izgleda pola decenije kasnije.
Da li ćete se odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Vi&scaron;eg suda Predrag Krstonijević?
Nikolić: Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, vi&scaron;e bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego &scaron;to je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog.
&Scaron;ta bi za DPS bio minimum političkog konsenzusa kako bi Crna Gora nastavila putem EU integracija?
Nikolić: Pozicije Demokratske partije socijalista su veoma jasne. Sa nama nema političke trgovine na &scaron;tetu Crne Gore. Nema, dakle, kalkulacija sa nacionalnim interesima - to smo pokazali i kad smo nakon samo 100 dana od povratka na vlast sru&scaron;ili vladu Dritana Abazovića zbog neispunjavanja dogovorene agende.
Svi koji su na liniji vrijednosti koje zastupamo - evropska budućnost, građanski koncept i antifa&scaron;izam, odnosno svi koji Crnu Goru vide kao svoju kuću, mogu biti partneri za razgovor i dogovor. Nažalost, tu vrstu zrelosti ne registrujemo među akterima parlamentarne većine. Dodatni problem je &scaron;to EU savr&scaron;eno dobro zna da ovako sklopljena vlast nema kapacitet, niti želju da se suprotstavi određenim neformalnim centrima političke moći poput SPC koja protežira fa&scaron;ističke pokrete. Zato se svi prave da ne vide institucionalni debakl države u odnosu na odbjegli spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đuri&scaron;iću.
U vi&scaron;e op&scaron;tina najavljeno je podizanje spomenika blaženopočiv&scaron;em mitropolitu Amfilohiju Radoviću. Predsjednik Milatović mu je posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde. Kako DPS gleda na ovaj proces, posebno imajući u vidu političku i istorijsku simboliku koja ga prati?
Nikolić: Rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spomenici vi&scaron;e govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom mitropolitu Amfilohiju. Laureat je za života o sebi kazao sve. Nesumnjivo jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju.
Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života ko&scaron;tala oko 150.000 ljudi. Ono &scaron;to mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore.
Ali, za dana&scaron;nju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se 'pokrivaju' Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje pro&scaron;losti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao.
Vi&scaron;e puta ste kritikovali činjenicu da je Andrija Mandić faktički postao politički &bdquo;&scaron;ef&ldquo; vladajuće većine. Za&scaron;to partije koje se predstavljaju kao građanske prihvataju političko vođstvo DF? &Scaron;ta to govori o karakteru vlasti i njenom evropskom kredibilitetu?
Nikolić: Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, li&scaron;avajući ga su&scaron;tine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimi&scaron;e politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strate&scaron;kih partnera je da PES gubi političku snagu, a nekada&scaron;nji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je zavr&scaron;io na ivici cenzusa.
Takav je bio slučaj i sa Pokretom za promjene, i sa SNP i sa Demosom, i na kraju sa URA-om. Takva sudbina, ukoliko nastave sa dosada&scaron;njom politikom, čeka i PES. Jer, Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića iz Srbije. Zbog vlasti je spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera ministre da se 'prave mrtvi' onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podr&scaron;ku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
Zato i politika crnogorske vlasti sve vi&scaron;e liči na Vučićevu. Na sceni imamo poku&scaron;aj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformi&scaron;e iz radikalnog nacionaliste u izvje&scaron;tačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono &scaron;to skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao &scaron;to sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru.
Da li smatrate da se Crna Gora pod sada&scaron;njom arhitekturom vlasti su&scaron;tinski udaljava od evropskog modela političkog upravljanja?
Nikolić: U Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. Za&scaron;to? Zato &scaron;to vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapo&scaron;ljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapo&scaron;ljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podr&scaron;ku birača.
Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se vi&scaron;e od toga povećale cijene. I &scaron;ta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uop&scaron;te nema razvoja. Uni&scaron;ten je poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori. I ne samo &scaron;to nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura na&scaron; nekada&scaron;nji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU.
Najavili ste proteste. Koji je njihov ključni cilj &ndash; pritisak na vlast zbog EU puta, odbrana ustavnog poretka ili poku&scaron;aj političke mobilizacije biračkog tijela? Da li su protesti odgovor na, kako tvrdite, uru&scaron;avanje institucija i evropskog kursa, ili znak da DPS ulazi u novu fazu političkog djelovanja?
Nikolić: Nijesmo najavili proteste. Kao &scaron;to se sjećate, najavili smo skupove koji imaju za cilj da afirmi&scaron;u vrijednosti na kojima treba da počiva evropska Crna Gora, a koje su djelovanjem ove parlamentarne većine ugrožene. Tu mislimo na vrijednosti antifa&scaron;izma i građanskog koncepta uređenja dru&scaron;tva. Svako malo - od postavljanja spomenika fa&scaron;istima, preko inicijativa da ulice dobijaju nazive po saradnicima okupatora, pa do naru&scaron;avanja ustavnog poretka od pojedinih predsjednika crnogorskih op&scaron;tina - imamo konstantne poku&scaron;aje vrijednosnog preoblikovanja Crne Gore.
Dva skupa smo već održali - prvi u Pljevljima, a drugi u Beranama, i kao &scaron;to ste mogli čuti, najavili smo treći u Herceg Novom. Prethodni skupovi održani su na simboličnim lokacijama koje su direktno povezane sa antifa&scaron;ističkim nasljeđem Crne Gore. Cilj je, dakle, afirmacija vrijednosti bez kojih bi Crna Gora izgubila sebe, a ne poku&scaron;aji da se bavimo dnevnopolitičkim haosom kojeg ova većina proizvodi - o tome govorimo u parlamentu i na drugim platformama.
&Scaron;ta će biti mjerilo uspjeha skupova?
Nikolić: Vjerujem da posjećenost navedenih skupova, svakako, govori o njihovom djelimičnom uspjehu. Ipak, kada je konkretno ova aktivnost u pitanju, vjerujem da je akcenat na stalnoj potrebi podsjećanja na vrijednosti koje su temelj savremene Crne Gore. Politika ne može sama obaviti taj posao. Mora se probuditi &scaron;ira intelektualna zajednica, čiji je značajan dio pasiviziran. Odajem priznanje onom malom broju odvažnih, koji se usuđuju da dignu glas, uprkos sačeku&scaron;ama koje za takve postavljaju obavje&scaron;tajno propagandne ispostave za hibridni rat protiv Crne Gore.
Veliko neznanje, istorijski revizionizam i manipulacije vrijednostima sa kojima se suočavamo kao dru&scaron;tvo, odavno nijesu dovoljno atraktivni akademicima CANU, da bi napustili zonu komfora i pomogli građanima da bolje razumiju vrijeme koje živimo - mimo onoga &scaron;to je dnevna politika. To niko ne traži, niti očekuje. Međutim, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ima naučnu i moralnu obavezu da pokaže da pro&scaron;lost nije nebitna, i da se nad njom ne smiju vr&scaron;iti nenaučne i političke zloupotrebe, ali i da upozori da dana&scaron;nje vrijeme treba posvetiti znanju, planiranju elita, izgradnji institucija, odnosno onome &scaron;to dolazi sjutra. Zato o uspjehu na&scaron;ih skupova, ne bih govorio iz optike dnevne politike, već iz ne&scaron;to &scaron;ire perspektive.
Kako komentari&scaron;ete to &scaron;to je dugogodi&scaron;nji visoki funkcioner DPS i poslanik Nikola Janović napustio Va&scaron;u partiju?
Nikolić: Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli &scaron;to smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga.
Hoćete li tražiti da poslanik Janović vrati mandat DPS-u?
Nikolić: Nećemo. Tu odluku smo prepustili njemu. &nbsp;

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

"PREDSJEDNIK PARLAMENTA NATJERAO MINISTRE DA SE PRAVE MRTVI KAD VLADA NAIMENUJE AMBASADORA NA KOSOVU"

Nakon &scaron;to je podnio ostavku na sve funkcije u DPS-u, Nikola Janović danas se obratio novinarima na pres konferenciji u Skup&scaron;tini Crne Gore.&nbsp;
"Moje mimoilaženje u stavovima sa partijom trajalo je godinama, nisam želio da paradiram sa tim razlikama, ali one su uvijek bile jasne. Nisam primijetio da su se te razlike vremenom smanjile i smatrao sam da je korektno i za mene i za partiju da se raziđemo.&nbsp;
Smatram da je važno reći da moji principi i stavovi ostaju isti. Smatram da je Crna Gora u velikom problemu, da je razapeta između nacionalizma i populizma, mislim da Crna Gora truli iznutra u vrijednosnom smislu", kazao je Janović.&nbsp;
Zato smatra da je važno da se bori kao nezavisni poslanik za te vrijednosti i da treba pokazati drugačiju politiku.
"Svi na političkoj sceni pričaju isto. Nije bitno koji je narativ nego ko stoji iza tih narativa. Treba se okretati mladim nara&scaron;tajima i važno je da im danas poručim da svako ko želi da doprinese to možemo da uradimo zajedno. Treba svi zajedno da se borimo i svoj dalji angažman ću posvetiti upravo tome.&nbsp;
Svjestan sam da će biti raznih spekulacija, moja konstanta je da sam svoj i pokazaću u budućnosti da razmi&scaron;ljam svojom glavom i da nisam ničiji nego svoj.&nbsp;
Samim tim &scaron;to ću nastaviti kao opozicioni poslanik to znači da ću se baviti politikom, da li postoji mogućnost za osnivanjem partije to sada ne mogu reći", istakao je Janović.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje, Janović je kazao da neće da komentari&scaron;e reakcije poslanika PES-a od sinoć.
"Nisam ne&scaron;to ni čitao te reakcije i naučio sam da se ne radujem odmah tuđim pohvalama. To je ne&scaron;to &scaron;to ne želim da komentari&scaron;em", naveo je Janović.&nbsp;

Janović: Korektno je da se DPS i ja raziđemo, pokazaću da razmišljam svojom glavom

"MOJE MIMOILAŽENJE U STAVOVIMA SA PARTIJOM TRAJALO JE GODINAMA, NIJESAM ŽELIO DA PARADIRAM SA TIM RAZLIKAMA"

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je i podnijelo krivičnu prijavu protiv V.B. i V.B, osumnjičenih za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saop&scaron;teno je iz Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT).
"V.B. i V.B., uhap&scaron;eni su po nalogu tužila&scaron;tva, u srijedu između 13 i 14 sati.&nbsp;Sumnja se da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a kao saizvr&scaron;ioci i četiri krivična djela neovla&scaron;ćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.Uhap&scaron;ene osobe su saslu&scaron;ane kao osumnjičene u SDT-u, nakon čega im je određeno zadržavanje najduže 72 sata od hap&scaron;enja&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Navodi i da je SPO, po naredbi nadležnog suda, pretreslo stanove i druge prostorije osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak.

Uhapšene dvije osobe: Osumnjičeni  za stvaranje kriminalne organizacije i promet droge

SAOPŠTENO IZ SDT-A

Dug niz godina živimo narativ o takozvanom pomirenju, a on sa sobom nosi posljedice, poručuje za politikolog Marko Savić.
- Narativ o pomirenju je zapravo ni&scaron;ta drugo nego jo&scaron; jedan u nizu narativa koji doprinose onome &scaron;to nazivamo polarizacijom u Crnoj Gori. Kad imate takav vid polarizacije, koja se najče&scaron;će naziva afektivnom, gdje se smanjuje prostor za argumentovan dijalog i razmjenu mi&scaron;ljenja, gdje smo podijeljeni na nas i njih, gdje ne postoji sredina nego je sve crno ili bijelo, i gdje takav jedan vid aktivnosti imamo najvi&scaron;e kod političkih aktera - kad tako postavite situaciju, na koju se onda nakalemi i populizam sa najvi&scaron;ih adresa vlasti - onda dobijate u balon u kojem te informacije kruže i imaju epilog poput viđenog u slučaju sa državljanima Turske, prekida projekcije filma Roda itd - naveo je Savić u&nbsp; emisiju "Mentalna higijena" na Anteni M.
Najvi&scaron;e zabrinjava, kaže, &scaron;to sa adresa i pozicija sa kojih bi trebalo mnogo vi&scaron;e da se vodi računa o tome na koji način se plasiraju informacije, kako se one oblikuju... ustvari imamo dopu&scaron;tenje da može da se kaže &scaron;ta god u javnom prostoru.
- Kome god, koliko god drsko, koliko god netačno, koliko god neistinito i koliko god sa kontekstom ili u kontekstu mržnje ili u kontekstu isključivosti druge strane iz bilo koje vrste dru&scaron;tvenog op&scaron;tenja. To je zapravo, situacija iz koje se jako te&scaron;ko izlazi jer to podrazumijeva svijest političke elitike koliko je važno &scaron;ta i kako govore - poručuje politikolog.
Politička elita, ocjenjuje, i prije 2020. ali i od 2020. vrlo konkretno i vrlo temeljno se potrudila da građanima ponudi čitav spektar razloga koje mogu da uzmu, "ne kako bi stvorili dru&scaron;tvo tolerancije ili suživota, već kako bi se &scaron;to lak&scaron;e i &scaron;to čvr&scaron;će grupisali u dru&scaron;tvene grupe koje su antagonističke prema svakoj drugoj grupi".
To je, smatra, proces koji se te&scaron;ko zaustavlja i vrlo te&scaron;ko popravlja.
Savić, upitan da prokomentari&scaron;e slučaj Sarajevo safari, kaže da svaki put kad nove informacije, novi dokazi, novi slučajevi budu otvoreni koji se tiču rata u Bosniji i Hercegovini, to će dodatno doprinijeti rastu govora mržnje, pogotovo na internetu, odnosno na dru&scaron;tvenim mrežama.
- Tu se zapravo najslikovitije vidi koliko su na&scaron;a dru&scaron;tva zapadnobalkanska, pala na ispitu izgradnje zdravog demokratskog dru&scaron;tva. Tu se vidi koliko se i dalje čvrsto drže pozicije iz devedesetih. Кada je u pitanju Srbija, vidite koliko ni neki progresivni pokreti, kao &scaron;to je studentski, ne uspijevaju da naprave otklon od narativa žrtve istorijske nepravde itd - kaže Savić.

Savić: Narativ o takozvanom pomirenju doprinosi polarizaciji društva

OCJENJUJE POLITIKOLOG

Demokratska partija socijalista (DPS) saop&scaron;tila je da je da Nikoli Janoviću, koji je napustio tu partiju, želi sreću u daljem samostalnom djelovanju.
"Gospodin Janović imao je zapažen angažman u na&scaron;oj partiji obavljajući funkciju ministra sporta, poslanika i člana Predsjedni&scaron;tva. Kao &scaron;to smo komentarisali da ne vidimo ni&scaron;ta sporno u odluci gospodina Du&scaron;ka Markovića da se nakon vi&scaron;e od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci gospodina Janovića. Želimo mu sreću u daljem samostalnom djelovanju", saop&scaron;tili su iz DPS-a za Portal RTCG.

DPS: Ne vidimo ništa sporno u odluci Janovića, želimo mu sreću u daljem djelovanju

"IMAO JE ZAPAŽEN ANGAŽMAN U NAŠOJ PARTIJI"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović napustio je&nbsp; tu stranku.
&ldquo;Na osnovu člana 23 Statuta DPS-a, obavije&scaron;tavam vas da vi&scaron;e nijesam član DPS-a. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru (GO)&rdquo;, naveo je Janović u ostavci koju je objavio na dru&scaron;tvenoj mreži X/
Saop&scaron;tio je da će dalje bavljenje politikom nastaviti kao nezavisan poslanik.
Kaže i da DPS može da raspolaže sa njegovim mjestima u tri skup&scaron;tinska odbora &ndash; Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.
&ldquo;Bez obzira na razlike koje smo imali u razmi&scaron;ljanjima o budućnosti DPS-a, želim da vam zahvalim na korektnoj saradnji i da vam svima poželim uspjeh u budućem životu i radu&rdquo;, poručio je Janović.

Nikola Janović napustio DPS

NASTAVIĆE POLITIČKI ANGAŽMAN KAO NEZAVISAN POSLANIK

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
1. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Biljane Petrović Nedović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene za&scaron;tite u Ministarstvu zdravlja;
2. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Ra&scaron;ovića;
3. &nbsp;donijela Rje&scaron;enje o određivanju Miodraga Ra&scaron;ovića za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine;
4. donijela Rje&scaron;enje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za &scaron;kolstvo &ndash; rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nata&scaron;e Gazivode;
5. predložila Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Castello Montenegro&ldquo; AD Pljevlja da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića;
6. odredila Maju Ivanović za punomoćnicu &ndash; predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Castello Montenegro&ldquo; AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine;
7. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju sekretarke Savjeta za vladavinu prava Svetlane Rajković;
8. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Denisa Vukotića za sekretara Savjeta za vladavinu prava;
9. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva dijaspore Jasmina Lukačevića;
10. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Jasmina Lukačevića za vr&scaron;ioca dužnosti sekretara Ministarstva dijaspore;
11. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Mirka Đukovića za zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
12. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković;
13. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Ane Srdanović za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
14. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje Marije Raičević;
15. donijela Rje&scaron;enje o naimenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje;
16. donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju i naimenovanju dva člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost &ndash; razrje&scaron;avaju se: Ivica Janović i Filip Adžić, a naimenuju se: Ivica Janović i Nikola Zirojević;
17. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivane Janković Mijanović;
18. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Ivane Janković Mijanović za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
19. donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Dragana Miju&scaron;kovića;
20. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Dragana Miju&scaron;kovića za vr&scaron;ioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
21. donijela Rje&scaron;enje o određivanju Samira Orahovca za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.

Mirko Đuković zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

RAZIRIJEŠENA KATARINA PEKOVIĆ

Nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u Skup&scaron;tini, poslanik Milan Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Kako je naveo, umjesto besmislene rasprave postavio je četiri pitanja i dao odgovore.
1.Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu?
Odgovor: Vlada.
2.Ko je dao saglasnost na izvođenje radova?
Odgovor: Vlada.
3.Da li je partija poslanika Kneževića dio te iste Vlade?
Odgovor: Jeste.
4.Da li će ta partija napustiti Vladu, kao &scaron;to sam ja napustio PES kada se vi&scaron;e nijesam slagao sa politikom svoje partije?
Odgovor: Neće.
"Zato predlažem sljedeće: Neka partija Milana Kneževića, ukoliko želi da djeluje principijelno, napusti Vladu već danas. Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu", napisao je Milatović na mreži X.

Milatović: Neka partija Milana Kneževića napusti Vladu već danas

"TEK TADA ĆE NJEGOVE RIJEČI DOBITI STVARNU TEŽINU"

Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) Kotor je na sjednici koja je održana danas&nbsp; utvrdila rezultate glasanja sa svih biračkih mjesta na području op&scaron;tine Kotor na izborima održanim 29. septembra 2024.&nbsp;
Prema podacima iz zvaničnog izvje&scaron;taja o rezultatima glasanja za odbornike na području op&scaron;tine Kotor, političke liste dobile su sljedeći broj glasova:
U akciju &ndash; Budi svoj! Biraj CGA!&ndash; 170 glasova
Čuvari grada &ndash; lista građana&ndash; 167 glasova
Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) &ndash; Zasjat' će Kotor!&ndash; 525 glasova
Grbaljska lista &ndash; Tvoja, moja, na&scaron;a&ndash; 908 glasova
HGI &ndash; Hrvatska građanska inicijativa&ndash; 452 glasa
Za budućnost Kotora &ndash; Grad svih nas&ndash; 937 glasova
Za Kotor&ndash; 71 glas
Vladimir Jokić &ndash; Dobar glas &ndash; Demokrate &ndash; PES&ndash; 2.583 glasa
Kotor prije svega! DPS &ndash; Neđeljko Mo&scaron;kov&ndash; 2.834 glasa
Socijalistička narodna partija (SNP) &ndash; Demokratska srpska stranka (DSS) &ndash; Odgovorno!&ndash; 163 glasa
Kotorski pokret &ndash; Sini&scaron;a Kovačević&ndash; 306 glasova
Demokratska alternativa &ndash; dr Davor Kumburović &ndash; Da se Kotor pita&ndash; 888 glasova
Kako je saop&scaron;teno, tokom razmatranja izvje&scaron;taja, članovi OIK-a nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.&nbsp;

OIK Kotor objavio konačne rezultate lokalnih izbora: DPS i lista Demokrate - PES osvojili najviše glasova

IZBORI ODRŽANI U SEPTEMBRU PROŠLE GODINE

U 2025. Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura, a u sljedećoj planirano je potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura, napisao je poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a na mreži X.
- Kakvo PR skretanje pažnje od strane Vlade&hellip; u nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmi&scaron;e se informacija o stanju duga na kraju septembra - naveo je Mugo&scaron;a.&nbsp;
Kako dalje ističe, prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biće &scaron;est milijardi eura (50% veći nego prije pet i po godina).
- Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poređenju dug/BDP sa zemljama EU - zaključio je Mugo&scaron;a.&nbsp;

Mugoša: Kakvo vladino PR skretanje pažnje...

"DA NE PRIČAMO O MANIPULATIVNOM POREĐENJU DUG/BDP SA ZEMLJAMA EU"

Iz Kluba poslanika PES-a saop&scaron;tili su da snažno podržavaju zadržavanje neradne nedjelje u trgovini jer je, kako su naveli, riječ o odluci koja je istovremeno pravedna, dru&scaron;tveno odgovorna i ekonomski ispravna.
Neradna nedjelja, ističu, predstavlja simbol dru&scaron;tva koje cijeni rad i po&scaron;tuje čovjeka, dok bi njeno ukidanje značilo vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora.
"Pokret Evropa sad neće dozvoliti da se to ponovi, zbog čega smo u proceduru dali izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini koje su usagla&scaron;ene sa ocjenama Ustavnog suda", poručuju iz tog poslaničkog kluba.
Kako su podsjetili iz PES-a, prije 2019. zaposleni u trgovinama bili su izloženi prekomjernom radu, niskim platama i nedostatku sindikalne za&scaron;tite, bez ijednog garantovanog dana odmora.
"Takav sistem je bio neodrživ i duboko nepravedan. Uvođenjem neradne nedjelje, hiljade radnika u Crnoj Gori &nbsp;prvi put su dobile siguran dan odmora &ndash; minimum koji svako civilizovano dru&scaron;tvo duguje onima koji nose privredu na svojim leđima", kaže se, između ostalog, u saop&scaron;tenju.

PES: Podržavamo zadržavanje neradne nedjelje u trgovini