Politika

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da je iznenađen odlukom da glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović bude nosilac liste Pokreta Evropa sad (PES) na izborima u Budvi. On je na konferenciji za novinare sa slovenačkom koleginicom Nata&scaron;om Pirc Musar, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da je najvažniji državni interes u ovom trenutku da u Crna Gora u junu dobije Pozitivan izvje&scaron;taj o ispunjenosti mjerila (IBAR) i na taj način dodatno napravi korak naprijed u okončanju evropskog puta. &bdquo;Državni interes je iznad svakog partijskog i ličnog interesa. Je li odluka jedne od vladajućih partija da glavnog pregovarača imenuje za nosioca izborne liste na lokalnim izborima dobra za ispunjenje ovog državnog interesa ostavljam građanima da sude&ldquo;, rekao je Milatović. On je kazao da je iznenađen tom odlukom, imajući u vidu &scaron;ta je trenutno državni interes. &bdquo;Državni interes je članstvo u EU do 2028. Veoma je važno da u junu dobijemo IBAR i otkočimo put, kako bi do kraja ove godine počeli da zatvaramo pregovaraka polavlja&ldquo;, rekao je Milatović. On je dodao da donosioci odluka u Crnoj Gori to moraju imati u vidu. &bdquo;Da li ova odluka ide tome u prilog ostavljam građanima da sude&ldquo;, rekao je Milatović. Upitan da li će formirati stranku sa kojom bi učestvovao na lokalnim izborima ili će podržati nekog političkog subjekta, Milatović rekao je da je njegova partija Crna Gora. &bdquo;Da li će situacija u zemlji zahtijevati moje drugačije političko pozicioniranje u ovom trenutku ne mogu reći. Ukoliko demokratski razvoj Crne Gore od mene bude to zahtijevao, preuzeću odogovrnost&ldquo;, rekao je Milatović.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/lGE0Xf_OlX4?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Milatović: Iznenađen sam odlukom PES-a da Zenović bude nosilac liste u Budvi

"DRŽAVNI INETRES VAŽNIJI OD PARTIJSKOG I LIČNOG"

Ministar energetike i rudarstva Sa&scaron;a Mujović, danas je odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Milo&scaron;a Konatara u Parlamentu kazao da je učetvovao u izboru Odbora direkrora EPCG i kćerki kompanija kako zakon dozvoljava i etički kodeksi nalažu.
Konatar je Mujovića pitao koji je bio kriterijum za izbor eksperata u Odboru direktora Elektroprivrede Cme Gore i da li je kao ministar učestvovao u izboru menadžmenta Elektroprivrede Cme Gore i članova odbora direktora kćerki firmi Elektroprivrede Cme Gore?
Mujović je odgovorio da je EPCG stožer elektroenergetskog sistema.
&ldquo;Zatekao sam Odbor direktora EPCG koji je bio 100 odsto partijski. Tri člana su bili članovi ili simpatezeri URA, zatekao sam v.d. izvr&scaron;nog direktora koji je, gle čuda, takođe, član URA. &nbsp;Zatekao sam dio Odbora direktora koji vrlo egzaltirano ističe kkao su važnu odluku za EPCG donijeli nakon konslutacija sa partrijskim &scaron;efom&rdquo;, kategoričan je bio Mujović.
Ministar je kazao da se niko se od njega ne raduje vi&scaron;e dobrom finansijskom stanju u EPCG.
&ldquo;Da zajedničko zapitamo biv&scaron;e članove Odbora direktora, koliko su propustili profita da naprave, koliko je njihovo činjenje, ili nečinjenje, ugrozilo rad EPCG i taj profit u znalajnoj mjeri smanjilo&rdquo;, podvukao je Mujović.
Solar gradnja mjesecima, ističe Mujović, nije mogla da obavlja svoju djelatnost jer nije bilo dovoljno solarnih panela.
"Pitajte ih &scaron;ta su uradili", poručio je Mujović.
Ministar je kazao da je smatrao i da smatra da je Elektroprivrede Crne Gore najznačajnija crnogorska kompanija i da kao takva zasluzuje najbolje kandidate u upravijačkoj strukturi.
&ldquo;Dodatno, energetike je največa razvojna &scaron;ansa Crne Gore, mogućnosti su gotovo neograničene i da bi se taj potencijal materijalizovao potrebno je veliko ekspertsko znanje. Bilo je puno indolentnosti u periodu za nama, izgradnja novih izvora većih kapaciteta je bila &bdquo;misaona imenica&ldquo; i za to je bio neophodan radikalan zaokret kori&scaron;ćenjem najbolje evropske prakse i znanja. U ime Ministarstva energetike i rudarstva opredijelio sam se da raspi&scaron;em javni poziv za stručni kadar koji bi delegirao u Odbor direktora Elektroprivrede, u ime Vlade Crne Gore, a po osnovu kvota koje su bile unaprijed definisane&rdquo;, naveo je ministar Mujović.
Konatar je kazao da je Mujović ostavio istog predsjednika Odbora direktora Milutina Đukanovića, da mu ne smeta član iz AA koji je bio u pro&scaron;lom sazivu.
&ldquo;Nema problema, ali kažite da vam smetaju ljudi tamo koji su iz GP URA. Vi ste ministar, u ovom trenutku možete da radite &scaron;to hoćete, ali vlast je prolazna, i nemojte to raditi jer je vlast prolazna. Ako Vi sporite da neko iz URA ne može biti na nekoj od tih funkcija, je li sporno da neko ko je Va&scaron; mentor bude izabran od Vas? &nbsp;Kažete da je bio nepristrasan konkurs. Nemaju svi jednake &scaron;anse&rdquo;, naveo je Konatar.

Mujović: Tri člana Odbora direktora EPCG bii simpatizeri ili članovi URA, kao i v.d. direktora

MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA ODGOVARAO NA PITANJA POSLANIKA

Profesor Fakulteta za informacione tehnologije Srđan Jovanovski biće na čelu komisije koja će raditi na pripremi tendera za izradu softverskog rje&scaron;enja za kontrolu podataka prikupljenih na popisu stanovni&scaron;tva, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković.
On je, na konferenciji za novinare Kluba poslanika DPS-a, rekao da je, u skladu sa potpisanim sporazumom, opozicija dostavila ime osobe koja će biti na čelu Komisije koja će raditi na raspisivanju tendera.
"Profesor Fakulteta za informacione tehnologije Srđan Jovanovski biće ispred opozcije na čelu komisije koja će raditi pripremu za raspisivanje tendera za izradu softverskog rje&scaron;enja", naveo je Eraković.
On je dodao da je to važno zato &scaron;to će svaki građanin, na osnovu tog softverskog rje&scaron;enja, moći da provjeri da li su podaci koje su saop&scaron;tili popisivaču vjerodostojni, odnosno da li se isti takvi podaci nalaze u bazi podataka.
&ldquo;Pozivamo građane da nakon zavr&scaron;etka i obrade podataka iskoriste to svoje pravo. Smatramo da ćemo na taj način moći da izvr&scaron;imo i dodatnu kontrolu tog popisa", kazao je Eraković.
Osim te kontrole, kako je rekao, preduzeli su čutav niz drugih aktivnosti.
"Podsjećam da je jedna od tačaka dogovora koje smo postigli sa Vladom bila ta da predstavnici opozicije izvr&scaron;e ručno preobrajavanje pristiglog materijala, na osnovu uzorka od tri odsto", naveo je Eraković.
On je dodao da će, jasnom statističkom obradom i parametrima koje postoje, na taj način moći da utvrde oko 99 odsto tačnosti podataka.
Eraković je kazao da su, osim toga, u skup&scaron;tinsku proceduru predali izmjene i dopune zakonskih rje&scaron;enja.
"Svrha izmjena i dopuna zakonskih rje&scaron;enja je da Zavod za statistiku ima pravo pristupa, odnosno da koristi neophodne administrativne izvore podataka, &scaron;to nam je veoma važno", rekao je Eraković.
Monstat će, kako je naveo, moći da pristupi različitim bazama Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) i na taj način spriječi eventualne zolupotrebe tokom popisa.
&ldquo;Ako je neko tokom popisnog procesa saop&scaron;tio neke podatke koji ne odgovaraju činjeničnim stanjima, izmislio neke podatke, uparivanjem sa podacima MUP-a vidjeće se da ti podaci nijesu relevenatni i neće se razmatrati i ući u popisni proces", dodao je Eraković.
On je naveo da su predložili izmjene zakona o za&scaron;titi podataka ličnosti, o strancima, o centralnom registru stanovni&scaron;ttva, o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, o saradnji sa dijasporom i iseljenicima, zdravstvenoj za&scaron;titi, o matičnim registrima i o crnogorskom državljanstvu.
Eraković je kazao da su dobili inforamaciju da je MUP od prvog trenutka bio spreman da ustupi te podatke Monstatu, međutim, iz Agencije za za&scaron;titu ličnih podataka su zahtijevali da dođe do promjene tih zakonskih rje&scaron;enja.
"&Scaron;to se tiče opozicije, ovim možemo konstatovati da smo ispunili na&scaron;e obaveze &scaron;to se tiče popisnog procesa, a sada je na Monstatu da zavr&scaron;i unos podataka, a nakon toga da predstavnici opozicije izvr&scaron;e kontrolu tog unosa tako &scaron;to će ručno prebrojati tri odsto unijetih podataka", naveo je Eraković.
On je poručio da se maksimalno odgovorno odnose prema tom procesu.
"Nijednog trenutka nijesmo htjeli da postoji bilo kakva improvizacija, zahtjevali smo da se po&scaron;tuuje svaki član sporazuma koji je postignut između predstvanika opozicije i manjinskih savjeta u Crnoj Gori sa Vladom", dodao je Eraković.

Eraković: Srđan Jovanovski će biti na čelu Komisije za praćenje uspostavljanja softvera

SAOPŠTENO NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE KLUBA POSLANIKA DPS-A

Nekada&scaron;nji predsjednik države, Vlade i DPS-a Milo Đukanović ocijenio je da je u Crnoj Gori na sceni politički revan&scaron;izam kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta.
"Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti! Za&scaron;to na to upozoravam? Crnogorsko dru&scaron;tvo je dru&scaron;tvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta", ističe Đukanović.
Treba, kaže, da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina.
"E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revan&scaron;izam", poručuje Đukanović-
Revan&scaron;izam je, ističe, samo političko ime za osvetu.
"To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete. Onaj ko radi ovo &scaron;to sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta- i jako grije&scaron;i ako u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra", kazao je Đukanović u intervjuu za Antenu M.

Đukanović: Živimo u jako zatrovanoj atmosferi, revanšizam je samo političko ime za osvetu

"GRIJEŠI ONAJ KO U LISICAMA NA RUKAMA DRUGIH LJUDI, NAD KOJIMA LIKUJE, NE PREPOZNAJE SVOJE LISICE SJUTRA"

Odbjegli policajac Ljubo Milović bio je zadužen za nadzor Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, pripadnike kavačkog kriminalnog klana, tokom njihovog boravka u Crnoj Gori, kazao je u emisiji &ldquo;Referat&rdquo; na Gradskoj RTV saop&scaron;tio biv&scaron;i premijer Zdravko Krivokapić.
Biv&scaron;i pomoćnik direktora policije, Enes Baković, prema riječima Krivokapića, bio je jedan od ključnih ljudi koji su dali nalog da Belivuk i Miljković uđu u na&scaron;u zemlju. Krivokapić tvrdi i da je informacije Europola od njega, gotovo pola godine, krio Dritan Abazović.
Jo&scaron; 17. januara 2021. godine biv&scaron;i premijer Zdravko Krivokapić, kako sam ističe, imao je saznanje da su Veljko Belivuk i Marko Miljković doputovali u Crnu Goru kako bi prisustvovali proslavi koju je organizovao Radoje Zvicer, te da im je bila obezbijeđena za&scaron;tita.
Informaciju je, dodaje, dobio od savjetnika za bezbjednost Aleksandra Novovića, te je nakon dva dana sazvao sastanak sa tada&scaron;njim vr&scaron;iocima dužnosti direktora Uprave policije Veskom Damjanovićem i ANB-a Dejanom Vuk&scaron;ićem.
&ldquo;Dobio sam sljedeće informacije. Da je to jedna sinhronizovana akcija sa srpskim obavje&scaron;tajno bezbjednosnim sektorom i, po&scaron;to sam permanentno vodio rokovnik, zapisao sam jedno ime. Za nadzor njihov je zadužen, zamislite ko, Ljubo Milović. Ja nijesam znao u tom trenutku ko je taj čovjek. On je bio policijski službenik i dobio sam informaciju da je bio zadužen za nadzor tih osoba tokom njihovog boravka&rdquo;, istakao je Krivokapić. Krivokapić je kazao da mu je tu informaciju dao Vesko Damjanović .
Shodno saznanjima do kojih je kasnije do&scaron;ao, Krivokapić kaže da je Srbija demantovala da je na bilo koji način bila umije&scaron;ana u dolazak Belivuka i Miljkovića.
&ldquo;Tada je saop&scaron;teno da je Enes Baković bio jedan od tih ključnih ljudi, koji su dali usmeni nalog službeniku da to odradi. Međutim, ne može usmeno naređenje da bude mjera koja prevazilazi zakonski dio i proceduru koja je definisana&rdquo;, kazao je Krivokapić.
Iako, prema nekim navodima, prve informacije od EUROPOL-a, koje se tiču odnosa Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i nekih funkcionera policije, u Crnu Goru stižu u junu, Krivokapić je o njima, kaže, bio obavije&scaron;ten tek u oktobru 2021. Te informacije je od njega, dodaje, krio tada&scaron;nji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Krivokapić: Abazović je od mene krio informacije Europola, Ljubo Milović bio zadužen za nadzor Belivuka i Miljkovića

TVRDI BIVŠI PREMIJER

Premijer Milojko Spajić rekao je da Predrag Zenović može biti glavni pregovarač i nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Budvi, te da su političke i državne funkcije povezane.
On je istakao da svako može da doprinese državi na različite načine. Smatra da pred dolazak lidera Zapadnog Balkana u Kotor ne treba da se prepucava saop&scaron;tenjima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem zbog prozivanja ministarke Majde Gorčević.
Na predstojećim lokalnim izborima odborničku listu PES-a u Budvi predvodiće Predrag Zenović, dok će nosilac liste u Andrijevici biti Dragana Vučević. Ovo je jednoglasno odlučeno na sjednici Glavnog odbora Pokreta Evropa sad.
Predsjednik PES-a i premijer Milojko Spajić podržao je nove kandidate i poželio im da napreduju tempom Vlade.
"Svi su svjesni da su za samo pet i po mjeseci postignuti sjajni rezultati koliko je trenutna izvr&scaron;na vlast tu. Srećni su, naravno, ima velikih izazova, ali negdje smo poslali poruku jedinstva, kada smo jednoglasno podržali na&scaron;e nosioce lista u Andrijevici i Budvi. Mislim da će to biti veoma lijepa priča u ta dva grada", rekao je Spajić.
To &scaron;to iz nevladinog sektora pozivaju da pregovarač Predrag Zenović ostane nestranačka ličnost zbog obaveza koje ga čekaju, Spajić drugačije vidi.
"Svi mi koji želimo da doprinesemo ovoj državi možemo to da uradimo na razne načine. Uop&scaron;te ne vidim za&scaron;to bi neko morao da silazi sa pozicije glavnog pregovarača da bi se politički angažovao. Mislim da svi mi negdje imamo dvije kape koje nosimo, i političku i državničku, pa mislim da su i povezane u ovom slučaju&ldquo;, smatra Spajić.
S druge strane, na pitanje da prokomentari&scaron;e izjavu predsjednika Jakova Milatovića da je premijer trebalo da za&scaron;titi ministarku evropskih poslova Maidu Gorčević nakon prozivki predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Spajić je odgovorio.
"Mislim da imamo veliku obavezu da 15. i 16. maja ugostimo sve lidere Zapadnog Balkana u na&scaron;em lijepom Kotoru i da ih dočekamo na pravi način, ne treba se prepucavati saop&scaron;tenjima. Mislim da smo jako samopouzdani &scaron;to se na&scaron;eg rada tiče. Gospođa Gorčević ima moje apsolutno povjerenje i podr&scaron;ku za sve &scaron;to radi, i to je evidentno. Imamo svoj put i da napredujemo jako brzo", kazao je premijer.
&nbsp;

Spajić: Svi nosimo dvije kape – državničku i političku, koje su povezane

PREMIJER PORUČUJE DA ZENOVIĆ MOŽE BITI GLAVNI PREGOVARAČ I NOSILAC LISTE PES-A U BUDVI

Odborničku listu Pokreta Evropa sad (PES) na lokalnim izborima u Budvi predvodiće Predrag Zenović- to je odlučeno na dana&scaron;njoj sjednici Glavnog odbora (GO) te partije.
Osim toga, na sjednici članovi GO jednoglasno&nbsp; su izglasali i predloge Predsjedni&scaron;tva da novi član tog organa bude ministar energetike i rudarstva Sa&scaron;a Mujović, da na lokalnim izborima listu u Budvi predvodi Zenović, a da na čelu liste u Andrijevici bude Dragana Vučević.
Članovi GO razmatrali su i aktuelnu političku situaciju i ocijenili da je sada&scaron;nja Vlada za &scaron;est mjeseci ostvarila mnogo bolje rezultate od svih prethodnih, navodi se u saop&scaron;tenju.
"To prepoznaju i najznačajnije međunarodne adrese. Iskazana je puna podr&scaron;ka procesima afirmacije vladavine prava i unapređenja životnog standarda, &scaron;to će Crnu Goru kvalifikovati za kredibilnu i punopravnu članicu Evropske unije&ldquo;, saop&scaron;teno je iz PES-a.

Zenović predvodi listu u Budvi

ODLUČENO NA GLAVNOM ODBORU PES-A

U Crnoj Gori, kako ocjenjuje Stejt department u izvje&scaron;taju o ljudskim pravima, tokom 2023.&nbsp; nije bilo značajnih promjena kada je riječ o stanju ljudskih prava.
Kao značajna kr&scaron;enja prava, između ostalog, su navedeni kredibilni izvje&scaron;taji o torturi ili okrutnom, nehumanom ili degradirajućem tretmanu ili kažnjavanju za koje su odgovorni vladini zvaničnici, zatim ozbiljni problemi za nezavisno&scaron;ću pravosuđa, ozbiljna ograničenja na slobodu izražavanja &ndash; uključujući prijetnje nasiljem protiv novinara, ozbiljna korupcija u vladi, ra&scaron;ireno rodno nasilje, trafiking ljudima, krivična djela nasilja ili prijetnji nasiljem protiv pripadnika LGBTQ+ zajednice, te postojanje najgorih oblika dječijeg rada.
&ldquo;Vlada je preduzela ograničene kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su možda kr&scaron;ili ljudska prava&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju koji je večeras objavio državni sekretar SAD Entoni Blinken.
Ocjenjuje se da vlada nije po&scaron;tovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, iako je to predviđeno Ustavom i zakonima.
&ldquo;Pojedine nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti tvrdili su da su na tužioce i sudije uticali politički pritisak, korupcija i nepotizam. Proces naimenovanja sudija i tužioca bio je ispolitizovan&rdquo;, nagla&scaron;ava se u izvje&scaron;taju.
Navodi se i da je korupcija bila značajan problem u zemlji, a da vlada nije efikasno primjenjivala zakon koji predviđa krivično kažnjavanje slučajeva korupcije među zvaničnicima.
Stejt department navodi da je Specijalno državno tužila&scaron;tvo gonilo slučajeve organizovanog kriminala i korupcije i da je sa Specijalnim policijskim odjeljenjem preduzelo niz akcija tokom 2023. protiv visokih zvaničnika, uključujući &ldquo;hap&scaron;enja ili podizanja optužnica za zloupotrebu položaja, stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu drogom&rdquo;.
Prema izvje&scaron;taju, izbori u Crnoj Gori su uglavnom bili fer i nije bilo zloupotreba i nepravilnosti.
Podsjeća se na izvje&scaron;taj ODIHR-a o dva kruga predsjedničkih izbora pro&scaron;le godine u kojem se navodi da su bili konkurentni i adekvanto sprovedeni, s po&scaron;tovanjem osnovnih sloboda tokom kampanje, ali da su politizacija i nedostatak inkluzivnosti u procesu registracije kandidata smanjili javno povjerenje.
Posmatrači su, kako se podsjeća, registrovali o&scaron;tru retoriku kandidata i naveli da pristrasno izvje&scaron;tavanje nekih medija o kampanji nije doprinijelo kapacitetu birača da donesu dobro informisane odluke.
Ocjenjuje se i da su parlamentarni izbori, takođe, bili konkurentni i dobro spovedeni, uprkos tome to su &ldquo;održani u kontekstu institucionalne i ustavne krize&rdquo;.
Stejt department ocjenjuje da su stranke, koje su bile dio vlade premijera Dritana Abazovića, nastavile &ldquo;raniju tradiciju kori&scaron;ćenja državne uprave i državnih kompanija za partijsko zapo&scaron;ljavanje.
&ldquo;Prema nevladnim organizacijama, politički lideri smatrali su zapo&scaron;ljavanje u državnim kompanijama i službama centralne i lokalnih vlada kao značajni resurs koji može da se iskoristi za uticaj na budućim lokalnim i nacionalnim izborima&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Podsjeća se i na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije predsjedničku kandidaturu lidera Evropa sad Milojka Spajića, zbog pitanja da li ispunjava uslove koje se tiču boravka i državljanstva, ali da su Stejt department navodi da nema izvje&scaron;taja da su vlada ili njeni agenti počinili proizvoljna ili nezakonita ubistva, niti ima izvje&scaron;taja o nestancima koji su povezani sa vlastima.
Akcija za ljudska prava i druge nevladine organizacije za ljudska prava, kako se ističe u izvje&scaron;taju, kritikovali su nedostatak napretka u vladi kada je riječ o krivičnom gonjenju ratnih zločina, kao i priznavanju žrtava i od&scaron;teti.
Bilo je i kredibilnih izvje&scaron;taja da su vladini zvaničnici primjenjivali torturu i druge okrutne, nehumane ili degradirajuće tretmane i kazne, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima dok je Crna Gora potpisnica i Evropske konvencije o ljudskim pravima, navodi Stejt department, pozivajući se na izvje&scaron;taje istaknutih nevladinih organizacija o policijskoj torturi osumnjičenih i prebijanjima u zatvorima i pritvornim centrima &scaron;irom zemlje.
U izvje&scaron;taju Stejta navodi se da je vlada krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare zbog prekoračenja ovla&scaron;ćenja, ali da je bilo odgađanja u tim sudskim procesima, te da neki krivični procesi nisu rezultirali velikim kaznama. Akcija za ljudska prava, kako se navodi, primila je izvje&scaron;taje da je upotreba torture rezultirala te&scaron;kim fizičkim ili mentalnim povredama i patnjama.
Ističe se da su uslovi u zatvorima i pritvorima bili lo&scaron;i zbog prenatrpanosti i ograničenog pristupa zdravstvenoj njezi, a da je nasilje među zatvorenicima stalni problem. Prema izvje&scaron;tajima, na koje se poziva Stejt department, nasilje u zatvoru pripisuje se dugogodi&scaron;njem konfliktu dvije najveće organizovane kriminalne grupe u zemlji sa kojima su, prema nekim optužbama, sarađivali zaposleni u zatvoru.
Prema Stejt departmentu, nekažnjivost je problem u bezbjednosnim snagama, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima, i tome doprinose korupcija, netransparentnost, nedostatak kapaciteta nadzornih tijela i politički uticaj nad tužiocima i zvaničnicima u Upravi policije i Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova.
U izvje&scaron;taju se, takođe, ukazuje na tvrdnje organizacija za ljudska prava da su vlasti bile umije&scaron;ane u nelegalno prislu&scaron;kivanje i nadzor, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima. Podsjeća se da je nekoliko puta, navodno iz zdravstvenih razloga, odgađano suđenje biv&scaron;em direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću, koji je optužen za zloupotrebu položaja, nelegalno prislu&scaron;kivanje nekoliko opozicionih lidera, biv&scaron;eg specijalnog tužioca, mitropolita Srpske pravoslavne crkve i dvoje novinara koji su kritikovali biv&scaron;u vladu.
Kada je riječ o slobodi izražavanja, uključujući i medija, Stejt department ocijenjuje da je vlada to uglavnom po&scaron;tovala, ali da tu slobodu &ldquo;podriva rastući trend govora mržnje, verbalnih prijetnji i uvreda protiv novinara i građanskih aktivista, targetiranje kritički nastrojenih medija i nerije&scaron;eni napadi na novinare&rdquo;.
Sami mediji, kako se ocjenjuje u izvje&scaron;taju, izražavali su razne političke i dru&scaron;tvene stavove i između ostalog kritikovali vladu.
Ističe se i slučaj profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književosnost Bobana Batrićevića protiv kojeg je zatraženo pokretanje sudskog procesa zato &scaron;to je u autorskom članku za portal Antena M kritikovao SPC. Batrićević je optužen da je prekr&scaron;io Zakon o javnom redu i miru zato &scaron;to je u članku rekao da sve&scaron;tenici SPC &ldquo;&scaron;ire srpski nacionalizam, mržnju i ksenofobiju&rdquo; i da dugoročno, SPC uni&scaron;tava multietničku i multivjersku Crnu Goru i crnogorski nacionalni, kulturni i teritorijalni identitet&rdquo;, podsjeća se u izvje&scaron;taju.
Stejt department ocjenjuje i da nema izvje&scaron;taja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da su nerije&scaron;eni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastra&scaron;ivanja.
Podsjeća se da su pro-opozicioni mediji i civilni sektor kritikovali tada&scaron;njeg premijera Dritana Abazovića zbog neprikladnog targetiranja medija koji ga kritikuju. Abazović je, kako se navodi, optužio lokalnu Gradsku televiziju da &ldquo;&scaron;iri vjersku i etničku mržnju&rdquo;, a privatni TV kanal E da je &ldquo;u vlasni&scaron;tvu &ldquo;lidera organizovanog kriminala&rdquo;.
Predsjednik Jakov Milatović je slično optužio &ldquo;pro-opozicioni dnevnik Pobjeda&rdquo; da je povezan sa kriminalcima. Stejt department je naveo u izvje&scaron;taju da je nastavljena istraga o ubistvu glavnog i odgovornog urednika lista Dan Du&scaron;ka Jovanovića 2004. godine, i da je u okviru tog slučaja ispitana biv&scaron;a predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je u vrijeme ubistva bila vrhovna državna tužiteljka.
Ukazano je i na napredak u istrazi ranjavanja istraživačke novinarke dnevnika Vijesti Olivere Lakić 2018.&nbsp; i da je u tom slučaju optuženo 14 pojedinaca.
Novinari su, kako ocjenjuje Stejt department, bili suočeni sa zastra&scaron;ivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvje&scaron;tavanja.
Izdvajaju se prijetnje smrću protiv urednika Antene M Darka &Scaron;ukovića i njegove zamjenice Milene Aprcović, te prijetnje protiv Ljubomira Filipovića sa portala CDM.
Ističe se da je tokom 2023. godine bila na snazi zabrana ruskog RT-a i Sputnjika, donijeta na osnovu vladine odluke da se uskladi sa EU sankcijama, ali da prema navodima nekim posmatrača, među kojima je i Forenzički digitalni centar Atlantskog savjeta Crne Gore, vlasti nisu u potpunosti primijenile odluku Agencije za elektronske medije (AEM) da se obustavi emitovanje ili distribuiranje programa oba ruska državna medija, s obzirom na to da su i dalje bili dostupni u zemlji.
Stejt department u izvje&scaron;taju ocjenjuje da je porodično nasilje bilo dugotrajan i ozbiljan problem u svim zajednicama, a da su prema izvje&scaron;tajima NVO žrtve suočavale sa pote&scaron;koćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva i da je to &ldquo;promovisalo atmosferu nekažnjivosti&rdquo; za počinioce.
Reakcija policije je, takođe, kako se navodi, bila ispod standarda a policajci su često savjetovali ženama da &ldquo;oproste&rdquo; svojim napadačima&rdquo; ili da ne nanesu &scaron;tetu njihovim &ldquo;izgledima za zapo&scaron;ljavanje&rdquo;.
Stejt department je naveo i da vlada nije efikasno primjenjivala zakone koji &scaron;tite pripadnike rasnih ili etničkih manjina protiv nasilja, i da su Romi, A&scaron;kaliji i Egipćani bili &ldquo;najranjivije žrtve diskriminacije&rdquo;, te da je među njima bila najveća stopa siroma&scaron;tva. Albanci i Bo&scaron;njaci su takođe, kako se navodi, često tvrdili da su bili žrtve vladine diskriminaciije i da su ekonomski zapostavljeni.
Pripadnici LGBTQI+ zajednice, kako navodi Stejt department, uživali su određeni stepen prihvaćenosti u dru&scaron;tvu, ali su prevladavali diskriminacija i maltretiranje. Ocjenjuje se i da osobe sa invaliditetom nijesu imale jednak pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama i saobraćaju.

Stejt department: U Crnoj Gori i dalje problemi sa korupcijom, pravosuđem i slobodom medija

IZVJEŠTAJ OBJAVIO DRŽAVNI SEKRETAR SAD-A

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je političke partije na hitno rje&scaron;avanje preduslova za rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji, kako su ocijenili, dosad u praksi nije uradio ni&scaron;ta značajno.
CDT pozdravlja najavljeni dijalog povodom pronalaska pravno održivog rje&scaron;enja za situaciju u &Scaron;avniku, a time i nastavka izborne reforme. Međutim, ukoliko Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor) nastavi svoj rad ovim tempom i sa ovim nivoom posvećenosti nema puno izgleda da će se ona uop&scaron;te dogoditi, ukazuje izvr&scaron;ni direktor te NVO Dragan Koprivica
"Ovaj Odbor je, nažalost, krenuo putem onih prethodnih i nije napravio diskontinuitet sa načinom rada i razmi&scaron;ljanja prethodnih saziva. Ono &scaron;to dodatno zabrinjava jeste kori&scaron;ćenje stare taktike da su svi verbalno veoma posvećeni ovoj reformi, a u praksi se ne de&scaron;ava ni&scaron;ta značajno.
Nažalost, i u sada&scaron;njem sazivu uvijek je ne&scaron;to važnije od samog Odbora, ali i od izborne reforme, pa je on za četiri mjeseca održao tek četiri sjednice na kojima nijesu stvoreni niti osnovni preduslovi &nbsp;za njegov rad", navodi Koprivica.&nbsp;
Odbor za četiri mjeseca rada, kako kaže, nije uspio pro&scaron;iriti svoj djelokrug i uvrstiti važne zakone koji su izostavljeni prilikom njegovog osnivanja, nije usvojio Pravilnik o radu, Mapu puta izborne reforme, niti način funkcionisanja radnih pododbora. &nbsp;
"Zato je veoma važno intenzivirati političke pregovore vezane za situaciju u &Scaron;avniku. Smatramo da nije dopustivo da se prvi sastanak, odnosno početak dijaloga, nakon &scaron;to je rad Odbora blokiran i uslovljen rje&scaron;avanjem ove situacije, najavi za gotovo mjesec nakon toga i na taj način &ldquo;proćerda&rdquo; vrijeme koje je bilo potrebno za stvaranje preduslova da Odbor može efikasno raditi.
Ako hipotetički uzmemo veoma optimističnu opciju da se kompletan problem &Scaron;avnika može rije&scaron;iti na jednom sastanku, Odbor neće uspjeti rije&scaron;iti sva prethodna pitanja do kraja maja - &scaron;to zbog manjeg broja radnih rada u tom mjesecu, &scaron;to zbog toga &scaron;to dogovori u odboru ne idu ba&scaron; lako", ističe Koprivica.
Jako je važno, napominje, da rje&scaron;enje za &Scaron;avnik bude pravno održivo i ne stvori osnovu da politika izbornog turizma i nasilja postane model funkcionisanja na&scaron;ih izbornih procesa.&nbsp;
"Vjerujemo da bi odustajanje od, blago rečeno, pravno i politički veoma &ldquo;nategnutog&rdquo; uvođenja prinudne uprave, poni&scaron;tenje izbora i održavanje novih, uz pisani dogovor o pravilima pona&scaron;anja koja dopunjavaju zakone bio pozitivan ishod i dobra mjera kompromisa.&nbsp;
Zato pozivamo političke partije da fokusiraju svoju energiju na dijalog i hitno rje&scaron;avanje preduslova za rad Odbora, ali i na stvaranje drugačijeg ambijenta i klime za njegovo funkcionisanje", zaključuje Koprivica.

CDT: Promijeniti pristup izbornoj reformi

"INTENZIVIRATI PREGOVORE VEZANE ZA SITUACIJU U ŠAVNIKU"

Moramo se oduprijeti poku&scaron;aju stvaranja velikodržavnih projekata bilo koje vrste, jer Crna Gora je građanska i multietnička i ne smijemo dozvoliti bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte &ndash; kazala je u intervjuu Pobjedi Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bo&scaron;njačke stranke.
Istakla je da bi eventualni ulazak BS u Vladu bio uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije, kredibilno NATO partnerstvo, po&scaron;tovanje međunarodnih obaveza države, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana, razvoj sjevera i uvažavanje onoga &scaron;to je promocija i za&scaron;tita kulturno- istorijske ba&scaron;tine Bo&scaron;njaka u Crnoj Gori.
Koalicija ZBCG vi&scaron;e puta je poručila da nema ni&scaron;ta protiv da BS bude dio Vlade nakon rekonstrukcije. Bilo je i ocjena od pojedinih političkih subjekata da bi Bo&scaron;njačka stranka mogla zamijeniti Demokrate u Vladi. Hoće li Bo&scaron;njačka stranka prihvatiti da uđe u Vladu u kojoj će biti i stranke nekada&scaron;njeg DF-a? Koji su va&scaron;i uslovi za ulazak u izvr&scaron;nu vlast?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Bo&scaron;njačka stranka je ozbiljan politički subjekt koji na prvom mjestu stavlja odgovoran odnos prema državi, građanima, institucijama. U Skup&scaron;tini smo sa drugim političkim partijama pokazali i zajedno uradili ključne stvari na imenovanjima u pravosuđu i tužila&scaron;tvu, zbog kojih smo na pragu dobijanja IBAR-a i donijeli niz zakona kojima unapređujemo položaj građana Crne Gore. To je odgovoran pristup politici i odgovoran odnos prema građanima koji su nas birali.
S tim u vezi, na&scaron; eventulani ulazak u Vladu bio bi uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije i ubrzavanje sa njima povezanih reformi, kredibilno NATO partnerstvo, po&scaron;tovanje međunarodnih obaveza države Crne Gore, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana Crne Gore, razvoj sjevera i uvažavanje onoga &scaron;to je promocija i za&scaron;tita kulturno-istorijske ba&scaron;tine Bo&scaron;njaka u Crnoj Gori.
Odluku o tome možemo li u bilo kojoj vladi ostvarivati takve ciljeve donose isključivo organi na&scaron;e partije, analizirajući program Vlade, sastav Vlade, konstituente, odnose u parlamentarnoj većini i jo&scaron; niz drugih pitanja.
Može li ova Vlada uop&scaron;te trajati nakon o&scaron;trog sukoba premijera Spajića i Demokrata zbog izbora vr&scaron;ioca dužnosti Uprave policije? Kako vidite rasplet?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Pred Vladom je mnogo izazova, ne samo na planu ekonomskog razvoja, već i na planu odnosa među samim konstituentima Vlade, njihovoj viziji rada vlada. Heterogenost je ne&scaron;to &scaron;to sigurno ne doprinosi da članovi Vlade na isti način gledaju na određena pitanja.
Spajić se pohvalio rezultatima svoje vlade i kazao da očekuje u junu dobijanje IBAR-a. Jesu li realne ovakve ocjene, kakva su Va&scaron;a očekivanja kad je u pitanju dobijanje IBAR-a? Da li ovakva većina, sukobi unutar nje, sukob predsjednika i premijera, najavljeni ulazak DF-a u Vladu, mogu biti kočnica Crnoj Gori na putu u EU?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Mi u Bo&scaron;njačkoj stranci smo vi&scaron;e puta ponovili, a to je i dio na&scaron;eg programskog djelovanja - članstvo Crne Gore u EU nema alternativu. Smatramo da je za bo&scaron;njački narod u cjelini članstvo ne samo Crne Gore, već i drugih država regiona, od krucijalne važnosti, kako ni na koji način vi&scaron;e ne bi bilo moguće da se ponovi ono &scaron;to se de&scaron;avalo devedesetih godina pro&scaron;log vijeka.
Očekujem pozitivne vijesti iz Brisela, mi smo kao opoziciona partija dali doprinos prilikom imenovanja u pravosuđu i vjerujem da je dobar momenat da napravimo korak naprijed i zakucamo na vrata EU.
&nbsp;Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović poku&scaron;ao je da sakrije protestnu notu koju je BiH uputila na&scaron;oj državi povodom posjete Milorada Dodika. &Scaron;ta mislite da je bio motiv ministra, da li to radi zbog biv&scaron;eg DF-a i Mandića? I kakvi će biti budući odnosi Crne Gore i BiH nakon dolaska Dodika i poslatih poruka o &bdquo;srpskom svetu&ldquo;?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Crna Gora treba i mora da čuva svoje dostojanstvo. Takođe, dužni smo da po&scaron;tujemo i na&scaron;e susjede, da po&scaron;tujemo njihov suverenitet i integritet. Tokom posjete Dodika, napravljeno je nekoliko propusta, između ostalog, mi smo prvi reagovali kada nije bilo državne zastave Bosne i Hercegovine prilikom susreta Dodika i Mandića.
To jeste diplomatski prekr&scaron;aj i vidjeli smo i čuli reakciju prije svega MVP BiH Konakovića. Zato i poručujem jasno da se moramo oduprijeti poku&scaron;aju stvaranja velikodržavnih projekata, bilo koje vrste, jer Crna Gora je građanska i multietnička i ne smijemo dozvoliti bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte.
Parlamentarna većina predložila je izmjene Poslovnika kojima je predviđeno da potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda manje brojnih naroda može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub manjinskih partija ili manjinska parlamentarna partija. Dakle, neće biti potrebna jednoglasna podr&scaron;ka svih manjinskih partija. Pozvali ste većinu da povuče prijedlog. Kako ste doživjeli ovaj akt i kako ćete dalje reagovati?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Ovaj prijedlog je svakako poku&scaron;aj da parlamentarna većina, bez dijaloga i konsultacija sa poslanicima manjinskih partija, izabere potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda manjina. Ovo je korak unazad i na ovaj način se poni&scaron;tava jedno dobro zakonsko rje&scaron;enje iz 2020. godine. Mislim da je važno da aktuelna vlast shvati da nije sve u tome imate li 41 ili vi&scaron;e poslanika za izglasavanje određenog prijedloga. Ovdje je riječ o nametanju volje, jer od 11 poslanika manjina, samo dva poslanika podržavaju prijedlog da poslanik iz Demokratskog saveza Albanaca bude potpredsjednik Skup&scaron;tine, dok ostalih devet poslanika podržava da to bude predstavnik BS. Ipak, ukoliko želimo da gradimo mostove saradnje, ne smijemo ih već na prvom koraku ru&scaron;iti.
U Crnoj Gori je na sceni nikad jači srpski nacionalizam, klerikalizacija dru&scaron;tva, govor mržnje... Država ćuti na sve to. Kako se osjećaju Bo&scaron;njaci danas u Crnoj Gori u takvom ambijentu?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Bo&scaron;njaci u Crnoj Gori su od početka devedesetih godina živjeli u nekoj vrsti neizvjesnosti, straha, nemira, prijetnji. I sve ovo &scaron;to se de&scaron;ava u regionu, pa i u svijetu, sve ratne strahote, kod nas bude sjećanja na neka mračna vremena. Zato i snažno podržavamo da Crna Gora &scaron;to prije postane punopravna članica EU, jer članstvom u evropskoj porodici država, nacionalizmi koji su doveli do ratova devedesetih biće, vjerujem, poraženi.
Crna Gora ne smije da ostane nijema na negiranje genocida
Grupa međunarodnih i regionalnih eksperata, akademika, književnika, boraca za ljudska prava i medijskih poslenika uputila je otvoreno pismo premijeru Spajiću i ministrima, tražeći da Vlada odmah zvanično deklari&scaron;e Crnu Goru kao kosponzora UN rezolucije o 11. julu kao danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. I Vi ste pozvali Vladu da kao kosponzor podrži rezoluciju, ali Vlada ćuti. Kako to komentari&scaron;ete i kakav odgovor očekujete?
STRUJIĆ-HARBIĆ: Smatram da je ljudska, moralna i civilizacijska obaveza Crne Gore da bude kosponzor rezolucije. Crna Gora ne smije da ostane nijema i da se drži po strani na negiranje genocida i žrtava genocida, &scaron;to je slika koju smo prethodnih dana gledali u susjedstvu. Na&scaron; parlament je usvojio Deklaraciju i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i mislim da treba da jasno pokažemo da pripadamo skupini država koje po&scaron;tuju jasne istorijske činjenice, a one su nesporne, da se u Srebrenici desio genocid.

Strujić-Harbić: Ne dozvolimo bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte

"CRNA GORA NE SMIJE DA OSTANE NIJEMA NA NEGIRANJE GENOCIDA"

Lider Demohri&scaron;ćanskog pokreta Dejan Vuk&scaron;ić kazao je kako je biv&scaron;i premijer Zdravko Krivokapić saop&scaron;tio da vi&scaron;e ne želi da se bavi politikom.
Vuk&scaron;ić je u ponedjeljak najavio kandidaturu za predsjednika Crne Gore, a Krivokapić nije bio na pres konferenciji.
"On je vi&scaron;e puta ponovio da ne želi da se bavi politikom, te da je tu da pomogne koliko može. Javio mi je tog dana da neće doći na pres, da ima lične razloge, koji nemaju nikakve veze sa politikom. Naravno, ukoliko želi može da objasni za&scaron;to vi&scaron;e ne želi da se bavi politikom", kazao je Vuk&scaron;ić na Televiziji "A plus".
&nbsp;

Vukšić: Krivokapić više ne želi da se bavi politikom