Foto: Apelacioni sud

Vrhovni sud je, odlučujući o žalbi branioca Mirjane Popović, po službenoj dužnosti obustavio postupak razrješenja predsjednice Apelacionog suda, usljed prestanka sudijske funkcije.

Iz Vrhovnog suda je saopšteno da je postupak vođen povodom žalbe branioca Popović, podnijete protiv odluke Sudskog savjeta od 9. aprila ove godine, kojom je razriješena dužnosti predsjednice Apelacionog suda zbog neprimjerenog odnosa prema zaposlenima u sudu.

“Žalba je podnijeta 26. maja ove godine, nakon što je Popović odlukom Sudskog savjeta od 14. aprila, na lični zahtjev, već prestala sudijska funkcija”, kaže se u saopštenju.

Vrhovni sud je utvrdio da, saglasno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, predsjedniku suda prestaje funkcija kada mu prestane sudijska funkcija, zbog čega je prestankom sudijske funkcije Popović prestala i funkcija predsjednice Apelacionog suda.

Kako su rekli iz Vrhovnog suda, u obrazloženju odluke navodi se da je disciplinska odgovornost sudija akcesorne prirode, odnosno da je strogo vezana za postojanje sudijske funkcije i da bez nje ne može postojati.

“Kako je Popović prethodno prestala sudijska funkcija, Vrhovni sud je ocijenio da prestanak sudijske funkcije predstavlja okolnost koja trajno isključuje dalje vođenje postupka razrješenja, zbog čega je taj postupak obustavljen”, kaže se u saopštenju, prenosi agencija Mina.

Iz Vrhovnog suda su rekli da se iz tih razloga nijesu upuštali u razmatranje navoda žalbe, ocjenjujući da se prestankom sudijske funkcije gubi pravni osnov za preispitivanje odluke o prestanku funkcije po drugom osnovu, kao što je u konkretnom slučaju razrješenje sa funkcije predsjednice suda.

Sud je ukazao da izostanak kontrole zakonitosti pobijane odluke u žalbenom postupku predstavlja pravnu posljedicu odluke same sudije, koja je dobrovoljno izmijenila svoj pravni status podnošenjem zahtjeva za prestanak sudijske funkcije, umjesto da sačeka ishod žalbenog postupka.

“Iz tih razloga, Vrhovni sud je ocijenio da joj nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da, shodno tome, Vrhovni sud nije odlučivao o osnovanosti navoda iz žalbe niti o zakonitosti odluke Sudskog savjeta o razrješenju, već je postupak obustavio zbog prestanka sudijske funkcije.

Iz Vrhovnog suda su rekli da je taj sud sproveo i trodjelni test proporcionalnosti, ocjenjujući da obustava postupka ima legitiman cilj, jer je nakon prestanka sudijske funkcije povratak Popović na funkciju predsjednice suda postao pravno nemoguć.

Sud je zaključio da obustava postupka predstavlja legitiman procesni mehanizam očuvanja pravne sigurnosti, efikasnosti pravosuđa i ekonomičnosti postupka, a ne uskraćivanje pravde.

“Prilikom ocjene srazmjernosti, Vrhovni sud je imao u vidu da je Popović kao dugogodišnja sutkinja morala biti svjesna pravnih posljedica podnošenja ostavke na sudijsku funkciju, kao i da prepreka za dalje vođenje postupka nije nastala zbog postupanja nadležnih organa, već kao direktna i predvidiva posljedica njene dobrovoljne odluke”, kaže se u saopštenju.

Sud je takođe ocijenio da joj nije bio uskraćen pristup sudu, budući da je iskoristila pravo na žalbu, ali da je postupak obustavljen zbog novonastalog pravnog stanja koje je sama kreirala podnošenjem ostavke.

“Shodno navedenom, Vrhovni sud je zaključio da je obustava postupka opravdana i srazmjerna i da predstavlja jedino zakonito i konvencijski opravdano procesno rješenje u konkretnom slučaju”, navodi se u saopštenju tog suda.