Foto: Privatna arhiva

Sagovornica serijala „Najbolje iz Crne Gore“  Milica Lazarević odlučila je prije šest godina da svoje obrazovanje nastavi na jednom od najprestižnijih univerziteta u Belgiji, zemlji koja je uspjela da reformama obrazovnog sistema nađe dobitnu formulu i svoje obrazovne ustanove izdigne iznad evropskog prosjeka. Tome su svakako doprinijele i okolnosti, budući da su u Belgiji, a posebno u Briselu, sjedišta brojnih evropskih i svjetskih organizacija, kompanija, ambasada.

Lazarević je nakon završenih master studija na Vrije Universiteit Brussles (VUB) u Belgiji konkurisala na istom univerzitetu za doktorske studije i u vrlo jakoj konkurenciji izborila se za ono gdje je sada zatiču pitanja našeg portala – na doktorskim studijama u oblasti digitalne inkluzivnosti, jedne od najaktuelnijih tema savremenog svijeta.

„Vidjela sam da imam šansu i nijesam htjela da je ispustim“, odlučno će Lazarević koja bi voljela kada bi i Crna Gora težila cilju koji su drugi ostvarili, a to je stvarati uslove da se crnogorski studenti vraćaju svoj zemlji nakon završenih studija i tako donose nove vrijednosti.

Foto: Privatna arhiva

Naša sagovornica je od 2016. u Belgiji, gdje je izabrala program osnovnih studija „Bachelor in Social Sciences“ u organizaciji dva univerziteta – Vrije Universiteit Brussles (VUB) i Gent University (Ugent).

„Moj izbor Belgije je bio zbog profesionalnog diplomatskog angažmana mog oca, a ‘Bachelor in Social Scineces’ sam izabrala zbog moje sklonosti ka društvenim naukama i želje da studiram na engleskom jeziku. Ovdje je program studiranja tako koncipiran da studentima daje dovoljno prostora da se na jedan prilično jednostavan način uključe u proces studiranja, jer studenti dolaze sa svih meridijana“, priča nam Lazarević.

No, to nije jedina pogodnost koja se nudi studentima u Belgiji, napominje naša sagovornica.

„U okviru univerziteta funkcioniše jedna kompleksna i raznolika logistika kojom se zadovoljavaju mnoge potrebe studenata, posebno na početku boravka na novom prostoru.

Tokom samog studiranja studenti imaju priliku da slušaju predavanja renomiranih evropskih i svjetskih stručnjaka iz raznih oblasti, gdje je značajan broj predmeta i tema u okviru predmeta posvećen u cjelini, ili u jednom dobrom dijelu, aktuelnim politikama i iskustvima Evropske Unije“.

Aktuelnost predmeta i tema najvažnije su prednosti fakulteta u Belgiji što, kako smatra naša sagovornica, studentima pruža mogućnost da po završetku studiranja konkurišu na poslove sa aktuelnim znanjima i sposobnostima, skraćuje period prilagođavanja na radni ambijent i podiže kredibilnost.

Foto: Privatna arhiva

Lazarević je za stručni rad na osnovnim studijama odabrala temu o medijskoj pismenosti u obrazovnom sistemu Crne Gore, a za magistarski informacijsku pismenost zaposlenih u državnoj upravi Crne Gore. 

„To su izuzetno aktuelne teme koje su mi pomogle da bolje razumijem implementaciju ljudskih prava i da bolje razumijem jednu sferu života ljudi u toku Covid – 19 pandemije u smislu njihovih prava na pristup informacijama koje znače za njihov svakodnevni život.

U Belgiji je u jednom ne tako kratkom periodu život svakog građanina, u priličnoj mjeri, zavisio od mogućnosti korišćenja interneta i raznih aplikacija za zadovoljenje svakodnevnih potreba.

Na taj način su jedino mogli zakazati preglede kod ljekara, koristiti bankovni račun, plaćati račune, imati korespodenciju sa mjesnim uredima, trgovati i nabavljati životne namirnice… Za to su morali biti informacijski i medijski pismeni i imati internet, adekvatne kompjutere ili savremene telefone. Drugačije nije moglo“, kaže Lazarević.

To je, priznaje bio jedan od razloga zbog čega je za doktorsku disertaciju izabrala upravo digitalnu inkluzivnost, jednu od najaktuelnijih tema savremenog svijeta.

“Belgija ima svoje prednosti za koje sigurno mogu reći da su za nas dostižne, ali isto tako sigurno znam da Crna Gora ima ono što Belgija nikada neće imati”, smatra Lazarević i rezonuje dalje:  

“Kada budemo toga svjesni i kada budemo bez izuzetka to poštovali, bićemo na vrhu Olimpa”. 

Naša sagovornica napominje i da nije pošteno porediti obrazovni sistem Crne Gore i Belgije, ako ništa onda zbog činjenice da je istorija i prošlost Belgije bila pošteđena mnogih ratova i stradanja, kojih naša zemlja nažalost nije. 

“Zato ne volim da poredim, ali razumijem ako neko želi da na takav način sagleda i izmjeri stvarnost.

Prema mom mišljenju trebamo težiti onom cilju koji su drugi ostvarili, stvarati uslove da se crnogorski studenti vraćaju Crnoj Gori poslije studija i da sa sobom donose nove vrijednosti“, mišljenja je Lazarević.

Foto: Privatna arhiva

U razgovoru za naš portal, Lazarević je govorila o specifičnostima belgijskih univerziteta kojih je, kaže mnogo.

“Osim što su belgijski univerziteti cijeli kompleksi sa brojnim sadržajima za život, renomiranim predavačima, studentima iz mnogih zemalja, važno je istaći tijesnu povezanost univerziteta, posebno njihovih organizacionih cjelina koje vode doktorske studije, sa Vladom Belgije, privrednim društvima, industrijom i privredom u cjelini”, napominje sagovornica portala Dnevno.me.

„Ta povezanost je zaista impozantna, dinamična, dvosmjerna. Čak i privredna društva u svojoj strukturi imaju zaposlene koji su zaduženi za naučnu saradnju sa univerzitetima. Nauka i naučna dostignuća imaju veliku vrijednost, oni su potreba svih i to je očigledno“, priča nam Lazarević.

Govoreći o izazovima tokom studiranja, kaže da je teško izdvojiti neki pojedinačno.

“Jer, vremenom kako koju prepreku savladate shvatite da je lakša od one koju tek treba savladiti. Uspjeh vas čini ponosnim i dodatno motiviše. Možda sam najviše vremena trošila na izučavanje politika Evropske unije, na razumijevanje načina funkcionisanja institucija drugih država s obzirom na to da mi je to bilo često u fokusu učenja i istraživanja. Možda bih izdvojila i polaganje pojedinih ispita i pisanje stručnih radova”.

Nije lako pisati na tuđem jeziku, često ni na svom, ali vremenom se i za to nađe način, dodaje Lazarević.

Voljela bi, kaže, i da je imala bolju povezanost sa Crnom Gorom, sa srodnim studijama.

No, ipak, je uspjela da uspostavi komunukaciju sa kompetentnim ljudima iz naše zemlje koji su je razumjeli, podržali i lijepim odnosom vezali za sebe i iznad svega obavezali da i ona kako sada, tako i ubuduće bude takva.

„I upravo ta povezanost i sinergija je vrijednost kojoj treba da težimo, i tako bliži jedni drugima učinimo sve da dostižemo evropske vrijednosti“, poručuje Lazarević.

Foto: Privatna arhiva

Kroz fakultetske obaveze trenutno je angažovana na nekoliko projekata.

„Izdvojila bih rad sa Vladom Belgije i sa BNP Paribas Fortis bankom. Projekti su istraživački i imaju za cilj da se dobiju povratne informacije od javnosti po raznim osnovama kada je u pitanju digitalna inkluzivnost: radimo na analizi dobijenih rezultata,  sarađujemo sa istraživačkim agencijama, istraživačkim centrima i nevladinim organizacijama i slično. Moram reći da često nailazim na interesovanje saradnika o Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu“, priča nam Lazarević.

Kaže i da bi voljela da svojim znanjem doprinese pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

„Tema kojom se bavim je dio agende Evropske Unije, tako da se nadam da ću naći svoje mjesto. Kao logičan slijed u mom životu vidim da nakon završetka doktorskih studija pronađem adekvatno zanimanje u ovom čemu sam posvećena.

Tokom studiranja na VUB univerzitetu imam obavezu da pored istraživanja pišem stručne radove koji će biti objavljeni. Potrudiću se da ih dobije neko i u Crnoj Gori i na taj način ostanem prisutna tamo đe srcem pripadam“, iskrena je Lazarević.

Od 2016. aktivni je i član Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) koja povezuje crnogorske studente izvan Crne Gore, ali i pomaže budućim studentima u Crnoj Gori da im se u neposrednoj komunikaciji približe uslovi i vrijednosti studiranja i života u inostranstvu.

„Vremenom sam postala i menadžerka za ljudske resurse kao i lokalni koordinator za zemlje Beneluksa. Moj zadatak je da povezujem studente, pružam im informacije oko jednostavnijeg rješavanja administrativnih i studentskih pitanja, povezujem ih sa Ambasadom Crne Gore, pružam pomoć u posebnim situacijama kada je neophodno brzo i efikasno riješiti problem, kao što su brojne situacije nastale zbog pandemije Covid-19“, kaže Lazarević.

Tu povezanost pokušava da iskoristi kako bi pomogla mladima u Crnoj Gori i približi im politike EU iz oblasti koje poznaje.

„Moj način života u Belgiji već šest godina i moja dosadašnja saznanja o funkcionisanju EU vidim kao moju prednost i dragocjeno iskustvo koje bih željela da prenesem mladima u Crnoj Gori“.

Naša sagovornica se već godinama bavi i volonterskim radom:

„Kao dragocjenost želim da istaknem i iskustvo koje imam kao član Crvenog krsta Crne Gore čiji sam član/volonter postala u 15. godini. Rad u Crvenom krstu mi je pomogao da prepoznam kod sebe želju da pomažem drugima, da budem aktivan član društvene zajednice, pomogao mi je da razvijem samouvjerenost i sigurnost u radu i javnom nastupu“, kaže Lazarević. 

Foto: Privatna arhiva

Ponosno nam govori i da je imala sreću da odraste u zdravom porodičnom okruženju, što je imalo presudnu ulogu u razvoju i oblikovanju osobina, a onda i dostizanju postavljenih ciljeva.

„Od svojih osobina koje su me dovele do ispunjavanja ciljeva voljela bih da izdvojim upornost. Ona mi je pomogla da upišem fakultet koji želim, da završim i osnovne i magistarske studije, da se izborim za doktorske i da dobijem teme za koje sam procijenila da će mi koristiti u učenju i napredovanju, i koje me interesuju.

Nijesam posustajala iako je bilo nevjerovatno teških momenata, bila sam uporna i evo, za sada se isplatilo. Ovdje želim da kažem da mi je mnogo pomogla moja porodica, roditelji, brat i sestra“, kaže Lazarević.

Odgovoriti na pitanje: da li svoj život vidi u Crnoj Gori na duže staže, za 25-godišnju Milicu Lazarević nije bilo lako, jer kako, kaže, tu uvijek postoji lična, porodična dilema…

„Na to pitanje je rano da dam odgovor, ali ako mogu da kažem šta mi je želja, mogli ste je prepoznati u prethodnim odgovorima. Mislim da ne postoji skoro ni jedan naš student koji se ne bi vratio u Crnu Goru, ako u njoj bude uslova za pristojnu zaradu i život, koji je na nivou prosječnog zapadno-evropskog“, zaključuje sagovornica portala Dnevno.me.