Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu saop&scaron;tilo je jutros da je uhap&scaron;eno i zadržano 11 osoba zbog pada nadstre&scaron;nice u Novom Sadu, navodeći inicijale, među kojima je i Goran Vesić. On kaže da nije uhap&scaron;en već da se dobrovoljno odazvao pozivu policijskih službenika.
Kako se u saop&scaron;tenju navodi J. T, G. V, A. D. i N. &Scaron;. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje op&scaron;te opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.
&bdquo;Nisam uhap&scaron;en, dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika sa kojima sam do&scaron;ao u Novi Sad i stavio se na raspolaganje istražnim organima kako bi do kraja bile istražene sve okolnosti koje su dovele do nesreće u Novom Sadu.
Uvijek ću, kao i do sada, biti na raspolaganju nadležnim organima i dokazaću da ne snosim krivičnu odgovornost za ove tragične događaje. O daljem razvoju događaja sa javno&scaron;ću i medijima komuniciraće advokatska kancelarija koja me zastupa u ovom predmetu&ldquo;, naveo je Vesić na svom Instagram profilu.
Podsjetimo, Vesić je 5. novembra podnio ostavku na funkciju ministra građevinarstva.
Na svom nalogu na dru&scaron;tvenoj mreži X naveo da je ostavku &bdquo;podnio kao odgovoran čovjek koji želi da ličnim primjerom pokaže da u dana&scaron;njoj Srbiji postoji moralna odgovornost zbog stra&scaron;ne tragedije&ldquo; koja se dogodila u resoru na čijem je čelu.
&bdquo;Odlazim sa ove funkcije čiste savjesti i ponosan na rezultate koji ostaju iza mene kao i tima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji je radio sa mnom. Radio sam sa velikim po&scaron;tovanjem i odgovorno&scaron;ću prema građankama i građanima kao i u najboljoj vjeri isključivo u interesu Srbije&ldquo;, poručio je tada Vesić.
Ostavke su podnijeli juče i ministar Tomislav Momirović, koji je od 2020. do 2022. obavljao funkciju ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i Jelena Tanasković, direktorka &bdquo;Infrastrukture željeznice Srbije&ldquo;, dan nakon &scaron;to je predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da će biti jo&scaron; ostavki.

Vesić: Nijesam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao

SAOPŠTIO BIVŠI MINISTAR GRAĐEVINARSTVA SRBIJE

Rusija je lansirala interkontinentalnu balističku raketu &ldquo;kindžal&rdquo; iz svoje južne oblasti Astrahan i sedam krstarećih raketa, saop&scaron;tila je ukrajinska vojska.
Rusija je prvi put tokom rata upotrebila to oružje dugog dometa.
Napad je uslijedio nakon &scaron;to je Ukrajina ove sedmice iskoristila američke i britanske rakete za napade na ciljeve unutar Rusije, &scaron;to je Moskva mjesecima upozoravala kao potencijalnu eskalaciju.
Napad je bio usmjeren na preduzeća i kritičnu infrastrukturu u centralnoistočnom ukrajinskom gradu Dnjepar, saop&scaron;tile su vlasti.
Navodi se da nije poznato &scaron;ta je konkretno pogođeno interkontinentalnom raketom niti da li je do&scaron;lo do većih o&scaron;tećenja.

Ukrajinska vojska: Rusija je izvela napad interkontinentalnom balističkom raketom

PRVI PUT TOKOM RATA UPOTREBILA TO ORUŽJE

Među jutros uhap&scaron;enima je i donedavni ministar građevinarstva Goran Vesić, saznaje N1.
Zbog pada nadstre&scaron;nice na željezničkoj stanici u Novom Sadu jutros je uhap&scaron;eno 11 osoba, saop&scaron;tilo je Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu.
Tada je poginulo 15 ljudi, dok su jo&scaron; dvije osobe povrijeđene i životno ugrožene.
Vesić je 5. novembra podnio ostavku na funkciju ministra građevinarstva.
On je na svom nalogu na dru&scaron;tvenoj mreži X naveo da je ostavku &bdquo;podnio kao odgovoran čovjek koji želi da ličnim primjerom pokaže da u dana&scaron;njoj Srbiji postoji moralna odgovornost zbog stra&scaron;ne tragedije&ldquo; koja se dogodila u resoru na čijem je čelu.
&bdquo;Odlazim sa ove funkcije čiste savjesti i ponosan na rezultate koji ostaju iza mene kao i tima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji je radio sa mnom. Radio sam sa velikim po&scaron;tovanjem i odgovorno&scaron;ću prema građankama i građanima kao i u najboljoj vjeri isključivo u interesu Srbije&ldquo;, poručio je tada Vesić.
Ostavku je podnio juče i ministar Tomislav Momirović.&nbsp;

Goran Vesić među uhapšenima zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici

UHAPŠENO 11 OSOBA

Naizmjenična granatiranja Ukrajine i Rusije odvijaju se u sjenci najava većeg sukoba poslije dozvola Va&scaron;ingtona i Londona da ukrajinska vojska koristi njihove rakete u napadima na rusku teritoriju.
Turski predsjednik ne podržava stavove NATO saveznika, smatrajući da će se sukob dodatno rasplamsati i dovesti svijet na ivicu većeg rata. Sa druge strane, Pentagon je Kijevu dozvolio i kori&scaron;ćenje protivpje&scaron;adijskih mina. Kremlj zbog najnovijih poteza Zapada ne želi zamrzavanje konflikta na rati&scaron;tu.
Oko pet sati ujutru u Ukrajini je objavljena uzbuna za vazdu&scaron;ni napad zbog polijetanja "mig-31K". Kasnije se saznalo za brzi cilj u pravcu Dnjepra sa istoka.
Osim toga, Rusi su podigli "Tu-95" u vazduh, izvijestilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine, kao i o lansiranju raketa "ks-101" u oblasti Engelsa.
Nastavljaju se sukobi na ukrajinskom frontu i u pograničnim ruskim regionima &ndash; vojnici Rusije oborili su vi&scaron;e od 40 dronova iznad Smolenske, Moskovske, Tulske, Novgorodske, Belgorodske i Kurske oblasti.
Sa druge strane, serija eksplozija čula se u Hersonu i okolnim ukrajinskim naseljima, dok su &Scaron;panija, Italija, Grčka i Sjedinjene Američke Države zatvorile svoje ambasade u Kijevu.
Dan po&scaron;to je prvi put upotrijebila američke rakete dugog dometa za napade duboko na teritoriji Rusije, Ukrajina je u novim akcijama koristila i britanske projektile "storm &scaron;edou".
Va&scaron;ington je u međuvremenu dozvolio Kijevu da koristi i njihove protivpje&scaron;adijske mine koje bi, kako navodi predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski, trebalo "da ozbiljno zaustave napredovanje ruskih trupa na &scaron;irokom frontu".
Dalje od borbi, Kremlj tvrdi da nije zainteresovan za bilo kakvo zamrzavanje sukoba na rati&scaron;tu, poslije najnovijih poteza Zapada.
Stoga, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan protivi se upotrebi stranih raketa u ofanzivama na Rusiju, smatrajući da će to dodatno da rasplamsa sukob i dovede svijet na ivicu većeg rata.

Ukrajina može da koristi i američke mine; Erdogan: Svijet na ivici većeg rata

NAJAVLJENI VEĆI NAPADI

Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu saop&scaron;tilo je da uhap&scaron;eno i ukupno 11 osoba povodom tragedije u Novom Sadu kada je prilikom pada nadstre&scaron;nice na Željezničkoj stanici Novi Sad poginulo 15 ljudi, a te&scaron;ko je povrijeđeno dvoje, prenosi Blic.
"Po nalogu Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Novom Sadu, dana 21.11.2024. godine uhap&scaron;eno je i zadržano ukupno jedanaest lica, zbog postojanja osnova sumnje su osumnjičeni: J.T., G.V., A.D. i N.&Scaron;. učinili krivično djelo Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim delom Izazivanje op&scaron;te opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, a osumnjičeni: S.N., M.J., Lj.M.M., M.S., D.J., M.G. i D.T. izvr&scaron;ili krivično djelo Tje&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Za navedena krivična djela, kako je saop&scaron;teno, propisana je kazna zatvora od 2 do 12 godina.

Uhapšeno 11 osoba zbog pada nadstrešnjice u Novom Sadu

OGLASILO SE VIŠE JAVNO TUŽILAŠTVO U NOVOM SADU

Advokatica Irina Borović, koja zastupa Miljanu i Vladimira Kecmanovića, roditelje dječaka, osumnjičenog da je počinio masovno ubistvo u Osnovnoj &scaron;koli "Vladislav Ribnikar", izjavila je da dječak od danas ima status o&scaron;tećenog u sudskom postupku protiv njegovih roditelja, prenosi N1.
K. K. je dobio status o&scaron;tećenog jer su njegovi roditelji optuženi za krivično djelo zanemarivanje i zlostavljanje maloljetnika, na njegovu &scaron;tetu, koje djelo im je stavljeno na teret pro&scaron;irenom optužnicom.
Optuženi Vladimir i Miljana Kecmanović danas su iznijeli odbrane u vezi sa pro&scaron;irenjem optužnice po kojoj ima se na teret stavlja krivično djelo zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnika.
Kako je medijima nakon roči&scaron;ta kazala advokatica Kecmanovića od danas maloljetni K.K. i zvanično ima status o&scaron;tećenog zbog pro&scaron;irenja optužnice.
Budući da je krivični postuak u slučaju &bdquo;Ribnikar&ldquo; zatvoren za javnost ni advokati nijesu mogli da iznose detalje onog &scaron;to se de&scaron;avalo u sudnici.
Suđenje se nastavlja 9. decembra.
&nbsp;

Ubistvo u OŠ ,,Vladislav Ribnikar”: Dječak dobio status oštećenog

SUĐENJE ĆE BITI NASTAVLJENO DEVETOG DECEMBRA

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da strahuje od "eskalacije" sukoba između Rusije i Ukrajine nakon &scaron;to je Va&scaron;ington dao Kijevu zeleno svjetlo za upotrebu američkih projektila na ruskoj teritoriji, &scaron;to je opisao kao "veliku gre&scaron;ku".
"Ova odluka (predsjednika SAD Džo) Bajdena ne samo da će dovesti do eskalacije sukoba, već i do snažnije reakcije Rusije&ldquo;, rekao je Erdogan novinarima na povratku sa samita G20.
On je dodao da bi &bdquo;sve to moglo da odvede region i svijet na ivicu novog velikog rata&ldquo;.
Erdogan je, takođe, izrazio nadu da Moskva i Kijev neće &bdquo;popustiti pred provokacijama&ldquo;.
&bdquo;Najmanji proma&scaron;aj poslije ove velike gre&scaron;ke bi dolio ulje na vatru&ldquo;, naglasio je turski predsjednik.
Rusija je u utorak obećala &bdquo;odgovarajući&ldquo; odgovor na napad na njenu teritoriju koji je izvela Ukrajina američkim raketama ATACMS, smatrajući da sukob prelazi u &bdquo;novu fazu&ldquo; i najavljujući da su na taj način pro&scaron;irene mogućnosti upotrebe oružane nuklearne sile.

Erdogan: Odluka o upotrebi ATACMS dovešće do eskalacije sukoba i snažnije reakcije Rusije

"SVE TO MOGLO BI DA ODVEDE REGION I SVIJET NA IVICU NOVOG VELIKOG RATA“

Ministar unutra&scaron;nje i spoljne trgovine Srbije Tomislav Momirović podnio je ostavku, prenosi RTS. Momirović je ostavku podnio predsjedniku Vlade Srbije Milo&scaron;u Vučeviću.
"Zahvalan sam predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću na povjerenju i odlikovanju. Za njega i za Srbiju, uvijek sam tu",&nbsp; napisao je Momirović u ostavci.

Momirović podnio ostavku: Za Vučića i Srbiju uvijek sam tu

TAMOŠNJI MINISTAR UNUTRAŠNJE I SPOLJNE TRGOVINE

Na hali u prostorijama biv&scaron;e autobuske stanice u poljskom gradu Mlava u Mazovječkom vojvodstvu sru&scaron;io se krov, a prema prvim informacijama, jedna osoba je poginula, dok su tri spasene iz ru&scaron;evina.
<blockquote class="twitter-tweet">
Trwa akcja ratownicza na miejscu zawalonej cześć hali w Mławie. Służby ratownicze w tym <a href="https://twitter.com/KGPSP?ref_src=twsrc%5Etfw">@KGPSP</a>, KPP w <a href="https://twitter.com/hashtag/M%C5%82awa?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Mława</a> na miejscu zadysponowano <a href="https://twitter.com/hashtag/LotniczePogotowieRatunkowe?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#LotniczePogotowieRatunkowe</a>. 2 osoby nie żyją. <a href="https://t.co/2huTAlmXQc">pic.twitter.com/2huTAlmXQc</a>
&mdash; Policja Mazowsze (@PolicjaMazowsze) <a href="https://twitter.com/PolicjaMazowsze/status/1859197046021865798?ref_src=twsrc%5Etfw">November 20, 2024</a></blockquote>
Kako je javio reporter TVP3 Var&scaron;ava, vatrogasna jedinica je takođe potvrdila smrt jedne osobe i napomenula da je nekoliko ljudi vjerovatno jo&scaron; uvijek pod ru&scaron;evinama, kao i da se čuju glasovi iz sru&scaron;ene zgrade.
Hitne službe primile su izvje&scaron;taj o nesreći u srijedu prije podne oko 10.50.
Na lice mjesta iza&scaron;lo je devet vatrogasnih jedinica sa psima tragačima, angažova su tri helikoptera i tri vozila hitne pomoći, kao i policija i službe građevinskog nadzora.

Srušio se krov autobuske stanice u Poljskoj, poginula jedna osoba

NEKOLIKO LJUDI I DALJE POD RUŠEVINAMA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je situacija ispred zgrade tužila&scaron;tva i suda u Novom Sadu, gdje su predstavnici opozicije i danas organizovali blokadu, trenutno mirna i da je, prema njegovim saznanjima, omogućeno da zaposleni u tim institucijama uđu na svoja radna mjesta.
Dačić je za TV K1 rekao da je uloga policije da obezbijedi da se ne blokira rad tih institucija i da protest prođe bez problema.
&bdquo;Čak i narodni poslanici primjenjuju silu, ali policija će učiniti sve da sve prođe mirno. Niko nema prava da udara, gura policiju, vr&scaron;i krivična djela napad na službeno lice. Situacija je sada mirna, nema mnogo ljudi, tu je pedesatak njih&ldquo;, kazao je Dačić.
Kako dodaje, policija može da interveni&scaron;e, ali upozorava da kada se &bdquo;izvadi pendrek nema stajanja&ldquo;.
&bdquo;Onaj ko rukom krene i udari policiju taj vi&scaron;e nije politilčki aktivista, već nasilnik&ldquo;, poručio je Dačić.
Predstavnici opozicije okupili su se i jutros, drugi dan zaredom, ne&scaron;to poslije 7.30, ispred zgrade Tužila&scaron;tva u Novom Sadu koju su blokirali, a na samom početku do&scaron;lo je do guranja sa policijom.
Dačić je potom i u zvaničnom saop&scaron;tenju upozorio učesnike protesta u Srbiji da policija &bdquo;neće tolerisati remećenje javnog reda i mira i ugrožavanje bezbjednosti zemlje i državnih institucija&ldquo;.
On je u pisanoj izjavi upozorio i da neće biti tolerisani ni napadi na policiju na tim protestima.
&bdquo;Svako ko napadne policiju biće priveden i biće podnijete krivične prijave za napad na službeno lice prilikom obavljanja službene dužnosti&ldquo;, naveo je Dačić.

Dačić okupljenima ispred tužilaštva u Novom Sadu: Kada se izvadi pendrek nema stajanja

PORUČIO MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA SRBIJE

Vladimir Putin je otvoren za razgovore o prekidu vatre u Ukrajini sa Donaldom Trampom, ali odbacuje mogućnost značajnih teritorijalnih ustupaka i insistira da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u, reklo je pet izvora upoznatih sa razmi&scaron;ljanjima Kremlja za Reuters.
Novoizabrani predsjednik Amerike, Donald Tramp, koji je obećao da će brzo okončati sukob, vraća se u Bijelu kuću u trenutku ruske dominacije. Moskva kontroli&scaron;e dio Ukrajine veličine američke savezne države Virdžinije i napreduje najbržim tempom od početka invazije 2022. godine, pi&scaron;e Reuters.
Razne kombinacije
Prema detaljnim izvje&scaron;tajima o tome &scaron;ta bi Putin mogao prihvatiti u sporazumu koji bi Tramp posredovao, pet sada&scaron;njih i biv&scaron;ih ruskih zvaničnika izjavilo je da bi Kremlj mogao pristati na zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta.
Postoji prostor za pregovore o preciznom razgraničenju četiri istočnih regiona &ndash; Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, navode tri izvora. Moskva tvrdi da su ti regioni u potpunosti dio Rusije, ali njene snage na terenu kontroli&scaron;u oko 70-80% teritorije, dok ukrajinske trupe drže preostalih 26.000 kvadratnih kilometara, pokazuju podaci otvorenih izvora.
Rusija bi mogla razmotriti povlačenje iz manjih djelova teritorije u Harkovskoj i Mikolajivskoj oblasti, rekla su dvojica zvaničnika.
Međutim, Putin je upozorio da bilo kakav prekid vatre mora odražavati &bdquo;realnost&ldquo; na terenu i izrazio zabrinutost da bi privremeno primirje moglo omogućiti Zapadu da ponovo naoruža Ukrajinu.
Bajdenov potez bi mogao zakomplikovati stvari
Dvojica izvora smatraju da bi odluka odlazećeg predsjednika SAD Džoa Bajdena da Ukrajini omogući kori&scaron;ćenje američkih ATACMS raketa za napade duboko u Rusiji mogla zakomplikovati postizanje sporazuma i ojačati tvrdolinija&scaron;ke zahtjeve Moskve.
Ako ne bude prekida vatre, Rusija će nastaviti borbu, rekli su izvori.
&bdquo;Zamrzavanje sukoba neće funkcionisati ni na koji način&ldquo;, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Trampov tim vjeruje da je on jedini lider sposoban da okonča rat i okupi obe strane za pregovore, iako detalji njegove strategije nisu poznati.
Putinovi uslovi
Putin insistira na tome da Ukrajina odustane od NATO ambicija i povuče trupe iz teritorija koje Moskva smatra dijelom Rusije. Osim toga, Kremlj bi mogao tražiti ograničenja na veličinu ukrajinske vojske i garancije o upotrebi ruskog jezika.
Iako bi prekid vatre mogao biti relativno brzo postignut, trajan sporazum koji zadovoljava bezbjednosne interese obje strane bio bi izuzetno težak za postizanje, zaključuju analitičari.

Reuters: Putin spreman da pregovara sa Trampom o prekidu vatre u Ukrajini, ovo su njegovi uslovi

BAJDENOV POTEZ BI MOGAO ZAKOMPLIKOVATI STVARI

Ambasada SAD u Kijevu upozorila je danas na "mogući značajan vazdu&scaron;ni napad", dan nakon &scaron;to je Rusija obećala da će odgovoriti na to &scaron;to je Ukrajina ispalila ukrajinsko američke rakete dugog dometa ka ruskoj teritoriji.
"Ambasada će biti zatvorena i zaposleni su pozvani da se sklone na sigurno", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ambasada je &bdquo;primila konkretne informacije o mogućem značajnom vazdu&scaron;nom napadu 20. novembra&ldquo;, navodi se internet stranici ambasade.
&bdquo;Iz predostrožnosti će ambasada biti zatvorena i zaposleni su pozvani da se sklone na sigurno&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Rusija je saop&scaron;tila juče da je Ukrajina ispalila rakete dugog dometa koje su toj zemlji isporučile SAD i dan nakon &scaron;to je Va&scaron;ington dao dozvolu za takve napade.

Ambasada SAD u Kijevu privremeno zatvorena zbog opasnosti od napada

"ZAPOSLENI SU POZVANI DA SE SKLONE NA SIGURNO"

Radmila &Scaron;ekerinska, biv&scaron;a potpredsjednica Vlade Sjeverne Makedonije, naimenovana je za zamjenicu generalnog sekretara NATO.
&ldquo;Sa zadovoljstvom najavljujem naimenovanje Radmile &Scaron;ekerinske za buduću zamjenicu generalnog sekretara. Ona istinski vjeruje u NATO, zna koliko je potrebno da se učlani u Alijansu i &scaron;ta znači biti punopravni član. Radujem se &scaron;to ću raditi s njom dok ona preuzima ovu vitalnu ulogu&rdquo;, saop&scaron;tio je generalni sekretar alijanse Mark Rute.
&Scaron;ekerinska je prva žena sa Zapadnog Balkana koja preuzima tako važnu funkciju u Alijansi.
Radmila &Scaron;ekerinska je bila potpredsjednica Vlade za evropske integracije između 2002. do 2006. godine, kada je njena zemlja stekla status kandidata za članstvo punopravno članstvo u Evropsku uniju.
Godine 2004. nakratko je bila na funkciji vr&scaron;ioca dužnosti premijera, postav&scaron;i prva žena koja je to učinila u zemlji.
U periodu između 2006. i 2008 godine ona je predvodila Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), kao prva žena na čelu velike političke partije u Sjevernoj Makedoniji.
Vratila se u vladinu službu kao ministarka odbrane od 2017. do 2022. godine, nadgledajući pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u 2020.
Funkciju zamjenice generalnog sekretara Radmila &Scaron;ekerinska će preuzeti prije kraja ove godine.

Radmila Šekerinska izabrana za zamjenicu generalnog sekretara NATO-a

PRVA ŽENA SA ZAPADNOG BALKANA KOJA PREUZIMA TAKO VAŽNU FUNKCIJU U ALIJANSI

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ažuriranu verziju nuklearne doktrine zemlje.
Temeljno načelo doktrine je da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mjera za za&scaron;titu suvereniteta zemlje.
Navedeni su preduslovi za upotrebu nuklearnog oružja.
Konkretno, izmijenjena doktrina pro&scaron;iruje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis vojnih prijetnji kojima se tako treba suprotstaviti.
Osim toga, u dokumentu se navodi da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.
Takođe, Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njenom suverenitetu.
Prethodna verzija ruske nuklearne doktrine odobrena je u junu 2020, te je zamijenila sličan dokument koji je bio na snazi deset godina.
Kremlj je u ponedjeljak optužio američkog predsjednika Džo Bajdena da doliva ulje na vatru i da nastoji da eskalira sukob u Ukrajini ukidanjem ograničenja na dalekometno oružje, dok je američki lider na samitu u Rio de Janeiru zatražio od lidera G20 da podrže suverenitet Ukrajine.
Američki mediji su u nedjelju izvijestili da je Bajden odobrio Ukrajini da koristi američko oružje za udare dublje u Rusiju. Moskva optužuje Zapad da koristi Ukrajinu kao posrednika za vođenje rata protiv nje s ciljem nano&scaron;enja &ldquo;strate&scaron;kog poraza&rdquo; Rusiji i njenog razbijanja.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici to poriču, te navode da pomažu Ukrajini da se odbrani od agresivnog, kolonizatorskog rata.
Putin je prvog dana ruske invazije na Ukrajinu punog obima u februaru 2022. rekao da će svako ko je poku&scaron;a spriječiti pretrpjeti &ldquo;posljedice s kojima se nikad u historiji nije suočio&rdquo;.
Od tada je dao niz izjava koje Zapad smatra nuklearnom prijetnjom i najavio raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
To nije spriječilo Sjedinjene Države i njegove saveznike da pojačaju vojnu pomoć Ukrajini na načine koji su bili nezamislivi kada je rat počeo, uključujući isporuku tenkova, raketa dugog dometa i borbenih aviona F-16.
&nbsp;

Putin potpisao novu doktrinu o upotrebi nuklearnog oružja

NAVEDENI SU PREDUSLOVI ZA UPOTREBU NUKLEARNOG ORUŽJA

Dvoipogodi&scaron;nje dijete preminulo je u Op&scaron;toj Bolnici u Novom Pazaru.
Kako RTS nezvanično saznaje u policiji, dijete je pronađeno napolju u naselju Blaževo u te&scaron;kom zdravstvenom stanju jutro oko sedam sati.
Roditelji su privedeni na razgovor.
Kako prenosi N1, istraga je u toku.&nbsp;

Preminulo dijete u bolnici u Novom Pazaru, pronađeno vani u lošem zdravstvenom stanju

RODITELJI PRIVEDENI NA RAZGOVOR

&Scaron;vedska, Finska, Norve&scaron;ka i Danska izdale su praktične savjete o postupanju u vanrednim situacijama kao &scaron;to su rat, prirodne katastrofe i ekstremne vremenske prilike.
Skandinavske zemlje pojačavaju napore da pripreme svoje građane za krize, objavljujući ažurirane vodiče za preživljavanje usred pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti povezanih s ruskim ratom u Ukrajini, navode mediji, prenosi Anadolija.
&ldquo;&Scaron;vedska, Finska, Norve&scaron;ka i Danska izdale su praktične savjete o postupanju u vanrednim situacijama kao &scaron;to su rat, prirodne katastrofe i ekstremne vremenske prilike&rdquo;, objavio je BBC u ponedjeljak.
Kako je prenijela Al Džazira, &Scaron;vedska je počela distribuirati novu verziju ratnog vodiča &ldquo;Ako dođe do krize ili rata&rdquo; domaćinstvima.
Vodič, koji je dvostruko veći u odnosu na prethodno izdanje iz 2018. godine, odražava ono &scaron;to zvaničnici opisuju kao pogor&scaron;anje globalne bezbjednosne situacije.
&Scaron;vedski ministar civilne odbrane Karl-Oskar Bohlin naglasio je potrebu za otporno&scaron;ću, uključujući novi fokus na infrastrukturu &ldquo;potpune odbrane&rdquo;.
Finska objavila digitalni vodič
Vodič savjetuje &Scaron;veđanima da se pripreme za potencijalne prekide u zalihama poput krompira, konzervirane hrane i vode za hitne slučajeve.
Susjedna Finska je objavila digitalni vodič u kojem su detaljno opisani odgovori vlade na krize i individualna spremnost, uključujući preživljavanje nestanaka struje i o&scaron;trih zimskih uslova.
Građanima se savjetuje da nabave osnovne potrep&scaron;tine kao &scaron;to su tablete joda, hrana za kućne ljubimce i rezervni izvori električne energije.
Za razliku od &Scaron;vedske, Finska se odlučila za digitalni format kako bi smanjila tro&scaron;kove i omogućila ažuriranja.
Norve&scaron;ka je podijelila 2,2 miliona &scaron;tampanih primeraka vodiča za hitne slučajeve, pozivajući građane da se pripreme za samoodrživost za jednu sedmicu.
Važnost spremnosti
Vodič se bavi rizicima poput poplava i klizi&scaron;ta, koje zvaničnici pripisuju klimatskim promenama.
Danska je građanima poslala e-mail smjernice za trodnevno snabdjevanje u hitnim slučajevima, s fokusom na hranu, vodu i ljekove.
Vlasti &scaron;irom regije nagla&scaron;avaju važnost spremnosti, pozivajući građane da skladi&scaron;te dovoljno osnovnih potrep&scaron;tina za najmanje 72 sata.

Skandinavske zemlje izdale smjernice u slučaju rata

POZIVAJU GRAĐANE DA SE SPREME ZA MOGUĆI RAT

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj potvrdio je da je Ukrajina dobila dozvolu američkog predsjednika Džo Bajdena da koristi rakete dugog dometa za napade duboko u Rusiji. Moskva je poručila da će, ukoliko Ukrajina to i učini, odgovor biti adekvatan i opipljiv.&nbsp;
Kremlj: Ruski amandmani na nuklearnu doktrinu pripremljeni
Izmjene ruske nuklearne doktrine su sastavljene i samo ih treba formalizovati, rekao je sekretar za &scaron;tampu Kremlja Dmitrij Peskov.
&ldquo;Oni su već praktično formulisani. Biće formalizovani po potrebi&rdquo;, rekao je Peskov, prenio je TASS.
Rusija je spremna da normalizuje svoje odnose sa Sjedinjenim Državama, ali neće da, kako kaže, &ldquo;igra tango sama&rdquo;.
&ldquo;Rusija je, kako je rekao na&scaron; predsjednik, otvorena za normalizaciju&rdquo;, nagla&scaron;ava portparol Kremlja.
Makron: SAD donijele &ldquo;dobru odluku&rdquo; ukidanjem ograničenja za domete rakete
Administracija SAD Džoa Bajdena donijela je &ldquo;dobru odluku&rdquo; dozvoljavajući Ukrajini da koristi oružje američke proizvodnje za napade unutar Rusije, ocjenjuje francuski predsjednik Emanuel Makron.
Na marginama sastanka G20 u Rio de Žaneiru, Makron je rekao da je poziv Bajdenove administracije izazvan angažovanjem sjevernokorejskih vojnika u Ukrajini, dodajući da je to &ldquo;eskalirajuća&rdquo; odluka Rusije.
Iako su, nakon pobjede republikanca Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, koji se zalaže za brzo rje&scaron;enje sukoba u Ukrajini, diplomatske aktivnosti bile usmjerene na pregovore o miru, odluke uoči 1000. dana rata udaljavaju moguće primirje.
Odlazeći američki predsednik Džo Bajden jeste sjedio na samitu Grupe 20 u Rio de Žaneiru za stolom preko puta &scaron;efa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, ali nije potvrdio da je odobrio Kijevu raketne udare duboko u teritoriju Rusije.
Ipak, potvrda je, nakon navoda medija, stigla od visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja da su SAD odobrile udare.
Moskva je i ovog puta upozorila Kijev, da će, ako upotrebi rakete ATAKMS, dobiti adekvatan i opipljiv odgovor.&nbsp;
Svijet je podeljen u vezi sa Bajdenovom odlukom. Od podr&scaron;ke Ukrajini do upozorenja na eskalaciju sukoba, rat &scaron;irih razmjera i čak mogući nuklearni sukob.
Ukrajina i Rusija upisuju 1.000 dana vojnog sukoba. Do ulaska Trampa u Bijelu kuću ostalo je dva mjeseca.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Ukrajina, hiljadu dana od početka rata – daleko od primirja, na korak od eskalacije sukoba

UKRAJINA I RUSIJA UPISUJU 1.000 DANA VOJNOG SUKOBA

Četrnaestogodi&scaron;nji učenik izgubio je život nakon masovne tuče među tinejdžerima u blizini &scaron;kole &ldquo;Fan Noli&rdquo; u Tirani. U sukob noževima umije&scaron;ani su i učenici drugih &scaron;kola, a razlog su, kako se sumnja, započete svađe na dru&scaron;tvenim mrežama.
U sukobu je učestvovao jo&scaron; jedan maloljetnik, koji nije zadobio povrede i kojeg je policija uspjela pronaći i privesti.
Očevici ističu da je hitna pomoć kasnila dosta te su povrijeđenog dječaka privatnim kolima prevezli do bolnice, dok drugi svjedoci tvrde da je i policija zakasnila sa intervencijom.
Kako prenosi albanski portal, četiri tinejdžera su bila direktno umije&scaron;ana u sukob, dva iz &scaron;kole &ldquo;Fan Noli&rdquo;, stradali M. C. i njegov vr&scaron;njak, saigrač iz Dinama U-15 gdje su igrali zajedno, L.M, koji je, takođe, ranjen &nbsp;u grudi.
Jedan učenik &scaron;kole &ldquo;Mustafa Kemal Ata Turku&rdquo; u Sauku povrijeđen je u ruku, &nbsp;i nalazi se na liječenju u privatnoj bolnici u Tirani, za kojeg se sumnja da je izazvao te&scaron;ki incident, dok je njegov prijatelj koji je bio dio sukoba doveden u policiju zajedno sa nekoliko drugih svjedoka kako bi objasnio &scaron;ta se desilo.
&nbsp;

Tirana: U masovnoj tuči vršnjaka ubijen dječak, drugi teško ranjen

RAZLOG SU, KAKO SE SUMNJA, ZAPOČETE SVAĐE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Nakon &scaron;to je američki New York Times objavio informacije o tome kako je Bijela kuća, odnosno predsjednik SAD- Džo Bajden, odobrio Ukrajincima kori&scaron;ćenje ATACMS za duboke udare unutar ruske teritorije, uslijedio je niz reakcija na ovu odluku.
Komentari na ovu odluku stižu ih svih djelova svijeta, a kao &scaron;to se i očekivalo, prvenstveno su se o ovome oglasili ruski saveznici.
Među prvim državama koja je reagovala bila je Kina, a portparol Ambasade Kine u SAD-u odluku je nazvao doljevanjem ulja na vatru.
&ldquo;Kina se protivi svim koracima koji bi mogli dovesti do eskalacije ukrajinskog sukoba i povećanja napetosti. Stav Kine o ukrajinskoj krizi je dosljedan i jasan. Kina je posvećena unapređenju mirovnih pregovora i protivi se bilo kakvim koracima koji bi mogli dovesti do povećanja napetosti i eskalacije situacije u regiji&rdquo;, naveli su.
Poručili su i kako ovakav potez ne doprinosi smanjenju tenzija.
&ldquo;Umjesto da doljevaju ulje na vatru i podstiču sukobe, relevantne strane treba da nastoje da kroz dijalog i pregovore stvore uslove za političko rje&scaron;enje ukrajinske krize&rdquo;, saop&scaron;teno je.
Odluku je komentarisao i predsjednik Venecuele Nikolas Maduro.
&ldquo;Vlade SAD-a, Francuske i Velike Britanije odobrile su upotrebu raketa dugog dometa za napad na na&scaron;u sestru Rusiju. Američki imperijalizam je u&scaron;ao u fazu ludila i osvete&rdquo;, poručio je Maduro.
Interesantno, odluku su komentariasali i ljudi okupljeni oko novoizabranog predsjednika Amerike Donalda Trampa.
Ilon Musk, koji će rukovoditi odsjekom za efikasnost američke administracije u Trampovom mandatu, uključio se u raspravu na dru&scaron;tvenoj mreži X. Na statuse u kojima se navodi kako &ldquo;liberali vole rat&rdquo;, Mask je napisao &ldquo;istina&rdquo;.
Odluku Bajdenove administracije komentaridao je i sin Donalda Trampa koji je žestoko kritikovao ovaj potez.
&ldquo;Čini se da vojno-industrijski kompleks želi da se pobrine da treći svjetski rat počne prije nego &scaron;to moj otac dobije priliku da stvori mir i spasi živote. Moraju spasiti trilione dolara. Prokleti bili, imbecili&rdquo;, rekao je Tramp mlađi.

Ne smiruju se reakcije nakon što je Bajden odobrio udare američkim raketama unutar ruske teritorije

REAGOVAO I TRAMPOV SIN

Administracija američkog predsjednika Džo Bajdena ukinula je danas ograničenja koja su dosad Ukrajini blokirala upotrebu američkog oružja za napade duboko na rusku teritoriju, rekli su izvori upoznati sa situacijom, javlja Rojters.
&bdquo;Ukrajina planira da izvede prve udare na velike udaljenosti u narednim danima&ldquo;, rekli su izvori, ali nijesu otkrili detalje iz bezbjednosnih razloga, dok je Bijela kuća odbila da komentari&scaron;e.
Promjena politike uslijedila je nakon &scaron;to je Rusija rasporedila sjevernokorejske kopnene trupe kako bi ojačala svoje snage, &scaron;to je izazvalo zabrinutost u Va&scaron;ingtonu i Kijevu.
&nbsp;