Sabor Hrvatske danas nije prihvatio opozicioni predlog o opozivu premijera Andreja Plenkovića, za &scaron;ta je bilo potrebno 76 glasova poslanika.
Glasanja o opozivu pokrenula je opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) zbog nedavnog korupcijskog slučaja u kojem je uhap&scaron;en Vili Bero&scaron; iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) dok je bio na funkciji ministra zdravstva.
Za opoziv su glasala 64 poslanika, a 76 ih je bilo protiv, &scaron;to je i većina od ukupno 151 poslanika u Saboru. Da bi pro&scaron;ao opoziv opozicija je morala da skupi najmanje 76 glasova.
&bdquo;Naučili smo da HDZ zavisi o jednoj ruci, &scaron;to može izgledati kao Va&scaron;a trenutna politička pobjeda, ali bitke će se voditi i dalje&ldquo;, rekao je poslije glasanja predsjednik SDP Sini&scaron;a Hajda&scaron; Dončić.
Predsjednik stranke Most Božo Petrov rekao je da postoje situacije kada, iako možda nijesi kriv, zbog ljudi za koje odgovara&scaron; odstupa&scaron; s funkcije i ponudi&scaron; ostavku.
&bdquo;To se nije dogodilo, a nije rekao ni barem oprostite&ldquo;, rekao je Petrov o premijeru.
On je, međutim, kritikovao SDP &scaron;to je pokrenuo opoziv dok se istovremeno s HDZ dogovarao o ustavnim sudijama.
SDP je danas tražio da se o opozivu i izboru deset ustavnih sudija, za &scaron;ta je potrebna dvotrećinska većina poslanika, ne glasa istog dana.
Iako je najprije HDZ odbio taj predlog i sve stavio na dnevni red dana&scaron;nje sjednice, naknadno je odlučeno da će se o sudijama Ustavnog suda glasati sjutra.
&bdquo;Ovo je prevažna odluka. Kada bih je stavio na glasanje i kada ona ne bi dobila 101 glas sada, cio proces bi se vratio na početak, i to bi bio prevelik rizik i ugrozilo bi funkcionisanje Ustavnog suda&ldquo;, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ).
&nbsp;

U Saboru nije prošao opoziv premijera Andreja Plenkovića

OPSTALA VLADA

Jedanaestoro djece zavr&scaron;ilo je u gradskoj bolnici u Skoplju poslije novog izazova &ldquo;Supermen&rdquo; na dru&scaron;tvenoj mreži &ldquo;Tik Tok&rdquo;, objavili su danas lokalni mediji.
Kako je rekao direktor Klinike za hirur&scaron;ke bolesti &bdquo;Sv. Naum Ohridski&ldquo; Neboj&scaron;a Nastov, povrijeđena djeca su uzrasta od 10 do 16 godina i svi su iz Skoplja, a dvoje od njih ima polomljene ruke.
&ldquo;U ovu bolnicu je do juče do 13 sati primljeno jedanaestoro djece. Moguće je da ima i vi&scaron;e, ali ovo je ono &scaron;to mi imamo kao podatak za mehanizme povrede&ldquo;, rekao je Nastov agenciji MIA.
Na novinarsko pitanje o kakvom je izazovu riječ, objasnio je da je riječ o tome da ispružite ruke kao &bdquo;supermen&ldquo; i potom pustite djecu da padnu.
&ldquo;Ruke su ispružene kao kod lika &lsquo;Supermena&rsquo;. Grupa hvata i baca izazvanog dječaka ili djevojčicu u vazduh. To je ono &scaron;to su mi objasnili. Nijesam ga vidio i ne mogu sa sigurno&scaron;ću da kažem. Ima i mu&scaron;ke i ženske djece&ldquo;, dodao je Nastov.
Apelovao je da se takve stvari ne rade ubuduće, jer mogu zavr&scaron;iti sa ozbiljnijim posljedicama.
&ldquo;Srećom, od ovih 11 djece samo dvoje imaju polomljene ruke, ostali imaju modrice. Ali ako se ovo nastavi, moglo bi doći do ozbiljnijih povreda. Ako dijete padne na glavu, imaće teže povrede&ldquo;, dodao je Nastov.

U bolnicu primljeno 11 djece zbog povreda u novom Tik Tok izazovu – Supermen

U SKOPLJU

Tijelo novorođene bebe pronađeno je u kući u mjestu Resavici u Srbiji, a majka A.Đ. (33) uhap&scaron;ena je zbog sumnje da je ubila svoje novorođenče i ostavila ga u zamrzivaču.
Kako prenosi Nova.rs, tijelo bebe poslato je na obdukciju, koja će utvrditi tačan uzrok smrti.
A.Đ. je samohrana majka petoro djece. Nakon porođaja sa &scaron;estim djetetom, kako se sumnja, počinila je zločin i tijelo bebe ostavila u zamrzivaču.
Majka je odmah uhap&scaron;ena, dok je petero djece premje&scaron;teno u hraniteljske porodice.

Srbija: Tijelo bebe pronađeno u zamrzivaču, sumnjaju da ju je ubila majka

U MJESTU RESAVICI

Generalni sekretar UN Antonio Gutere&scaron; pozvao je da se prekine sada&scaron;nji "pokolj" u Siriji koji je posljedica "hroničnog kolektivnog neuspjeha" da se pokrene politički proces u toj zemlji podijeljenoj od početka građanskog rata 2011.&nbsp;
Rekao je da je to rezultat neuspjeha da se postigne smirivanje situacije koja bi vodila do pravog primirja na cijeloj teritoriji i procesa za primjenu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.
Guter&scaron; je rekao da je to njegov stav o &bdquo;te&scaron;kim i dramatičnim događajima koji se odvijaju pred na&scaron;im očima u Siriji&ldquo;.
&bdquo;Poslije 14 godina sukoba krajnje je vrijeme da sve strane rade sa mojim specijalnijm izaslanikom za Siriju Geirom Pedersenom da na kraju počnu da slijede novi pristup, obuhvatan za rje&scaron;enje ove krize u saglasnosti sa Rezolucijom 2254 Savjeta bezbjednosti&ldquo;, rekao je on i apelovao na &bdquo;ozbiljan dijalog&ldquo;.
Rezolucija 2254 usvojena je u Savjetu bezbjednosti UN 2015. godine i u njoj je plan za prenos političke vlasti u Siriji.
Iako relativni mir vlada od 2020. na sjeverozapadu zemlje, koalicija pobunjenika predvođena radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al &Scaron;am, pokrenula je 27. novembra blic ofanzivu u toj oblasti.
Poslije Alepa, drugog po veličini grada u Siriji pobunjenici su danas zauzeli Hamu. Sirijska vojska priznala je da je izgubila kontrolu nad tim gradom u centru zemlje, i vlast predsjednika Ba&scaron;ara al Asada izgleda sve oslabljenija ovom ofanzivom pobunjenika.

Gutereš: Pokolj u Siriji posljedica hroničnog kolektivnog neuspjeha

PORUČIO GENERALNI SEKRETAR UJEDINJENIH NACIJA

Ne jenjavaju sukobi na Bliskom istoku &ndash; u Gazi je u prethodnom danu poginulo 15 civila. Izrael se suočava sa optužbama za genocid, dok posrednici poku&scaron;avaju da dogovore primirje u palestinskoj enklavi. Za to vrijeme, žestoke borbe pobunjenika i snaga Ba&scaron;ara el Asada vode se u Siriji.&nbsp;
Vojska Izraela: Napadnuta čvori&scaron;ta za prenos oružja između Sirije i Libana
Izraelska vojska napala je tokom noći u Siriji čvori&scaron;ta za prenos oružja i infrastrukturu koji su bili postavljeni u blizini granice između Sirije i Libana, rekao je portparol Avičaj Adrae u objavi na X-u.
Poginulo najmanje 15 civila
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom Bliskog istoka &ndash; a u posljednja 24 sata najže&scaron;će su borbe u Pojasu Gaze, gdje je u izraelskim napadima tokom prethodnog dana poginulo najmanje 15 civila.
Dok traju borbe, Hamas je dobio predlog sporazuma o prekidu vatre u palestinskoj enklavi za koji portal Aksios tvrdi da ga je uputio Izrael, dok Tel Aviv navodi da je incijativu pokrenuo Egipat.
Primirje bi trajalo do 60 dana. Razmijenili bi se izraelski taoci &ndash; žene, stariji i zatočenici u te&scaron;kom zdravstvenom stanju &ndash; i palestinski zatvorenici. Vlada Benjamina Netanjahua navodno je spremna.
Sa druge strane, organizacija za za&scaron;titu ljudskih prava Amnesty International smatra da su Izraelske odbrambene snage u Gazi počinile i sprovode genocid, &scaron;to Netanjahu i Va&scaron;ington odbacuju.
Za to vrijeme, sirijski pobunjenici započeli su ofanzivu na grad Hamu, ali su vladine snage Ba&scaron;ara el Asada odbacila akcije.

Predloženo dvomjesečno primirje u Gazi; Bijela kuća odbacuje optužbe da IDF sprovodi genocid nad Palestincima

NASTAVLJAJU SE SUKOBI ŠIROM BLISKOG ISTOKA

Sve je vi&scaron;e fakulteta u Srbiji u blokadi. Nastavljena je blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kao i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Njima se u srijedu u protestu pridružio i Filozofski fakultet u Ni&scaron;u, a u petak se, nakon komemorativne akcije "Zastani Srbijo" u 11.52, očekuje da sa blokadom krenu jo&scaron; neki fakulteti u Srbiji.
Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu proveli su jo&scaron; jednu noć u blokadi. Oni blokiraju taj fakultet od ponedjeljka.
Lazar Dinić iz organizacije Stav kaže da se se nakon studentskog plenuma saglasili da treba nastaviti blokadu.
&bdquo;Bilo je podjela u vi&scaron;e radnih grupa za komunikaciju s drugim fakultetima, za redarsku službu&hellip; Bilo je studenata s drugih fakulteta, bilo je vi&scaron;e od 200 ljudi u amfiteatru, pričali smo o tome &scaron;ta i kako mogu oni da urade na svojim fakultetima&ldquo;, kazao je Dinić.
U srijedu je odgođen, a za danas zakazan sastanak s dekanom fakulteta.
&bdquo;Na&scaron;i zahtjevi ostaju isti, da oni kao uprava podrže ovu blokadu. Dekan je rekao da je to neizvodljivo, iako mi znamo da jeste. Danas će biti vi&scaron;e studenata nego na onom prvom, pratimo situaciju. Juče su otkazali sastanak, čekamo danas da vidimo&ldquo;, izjavio je Dinić.
Sastanak s dekanom Milivojem Alanovićem počeo je u 13 sati, a nakon sastanka rečeno je da se pregovori nastavljaju sjutra, takođe u 13h.
Kako su rekli, dekan je ostao pri molbi da se, zbog egzistencijalnih pitanja, dozvoli administraciji fakulteta da radi.
U Ni&scaron;u danas nema odgovora na zahtjeve studenata koji su juče iza&scaron;li na protest, javila je reporterka N1.
Zgrada ni&scaron;kog univerziteta u srijedu je bila blokirana do kraja radnog vremena, do 19h. Studenti su održali plenum i donijeli odluku o blokadi fakulteta. Prvi na listi je Filozofski fakultet, te će u petak u 11.52 nakon komemoraciji nastradalima u Novom Sadu, početi blokada.
Fakultet dramskih umjetnosti (FDU) je 11 dana u blokadi. Oni tamo provode i dan i noć, iako nema predavanja, kažu &ndash; gledaju i snimaju filmove i ne gube vrijeme &scaron;to se tiče akademskog rada.
Studentkinja FDU Miona Đenisijević rekla je za N1 da nijesu očekivali ovoliki odziv drugih fakulteta i da su zahvalni na tome.
&bdquo;Nadamo se da će i njima biti ispunjeni zahtjevi&ldquo;, dodala je.
Inače, najavljeno je da će u petak i Fakultet organizacionih nauka (FON) krenuti u blokadu, a studenti ma&scaron;inskih fakulteta pozvali su u 11.52 da se tada blokiraju ulice Kraljice Marije i Ruzveltove.
Mogu se očekivati slične odluke o blokadi fakulteta.
Studenti traže da odgovaraju oni koji su vr&scaron;ili represiju nad studentima na skupovima na kojima je odavana počast poginulima u Novom Sadu.
Oni traže i objavljivanje svih ugovora u vezi rekonstrukcije novosadske Željezničke stanice, gdje je, u padu nadstre&scaron;nice 1. novembra poginulo 15 ljudi a dvoje je te&scaron;ko povrijeđeno, kao i pu&scaron;tanje na slobodu uhap&scaron;enih, tokom skupova tim povodom, aktivista i studenata.

Studentske blokade u Novom Sadu, Beogradu, Nišu: U petak se pridružuje još nekoliko fakulteta

SVE JE VIŠE FAKULTETA U SRBIJI U BLOKADI

Tuzlanska policija uhapsila je nastavnika gitare Predraga Stankovića koji je osumnjičen za bludne radnje nad djecom.
&ldquo;Li&scaron;en je slobode i predat Tužila&scaron;tvu Tuzlanskog kantona. Danas, 5. decembra, održaće se roči&scaron;te po prijedlogu za određivanje pritvora. Osumnjičen je za bludne radnje i za produženo krivično djelo polni odnos i zloupotreba položaja&rdquo;, kazao je za Radio Slobodna Evropa Admir Arnautović, portparol Tužila&scaron;tva.
Arnautović je dodao da je &ldquo;zasad riječ o dvije o&scaron;tećene osobe&rdquo;.
Prije dvije godine je otkriveno da u jednoj sarajevskoj &scaron;koli radi nastavnik Samir Alihodžić koji je bio pravosnažno osuđen za pedofiliju. Nakon toga, nastavnik je dobio otkaz.
Op&scaron;tinski sud u Sarajevu je u septembru ove godine potvrdio optužnicu protiv direktora te &scaron;kole, jer je propustio da suspenduje tog nastavnika.
Republika Srpska &ldquo;registar pedofila&rdquo; je dobila 2018. godine, a Milo&scaron; Bukejlović, ministar pravde ovog entiteta u BiH, kazao je na sjednici Narodne skup&scaron;tine RS-a u martu 2023. godine da se u registru nalazi oko 200 osoba.
Drugi entitet, Federacija BiH, dobila je ovaj registar u januaru ove godine.
U &ldquo;registar pedofila&rdquo; su upisani ili će biti upisani pravosnažno osuđeni za krivična djela silovanja, polni odnos sa nemoćnim licem, spolni odnos zloupotrebom položaja, polni odnos sa djetetom, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom.
Registar nije javan.
Podaci iz registra mogu se, osim pravosudnim i sigurnosnim institucijama, ustupati i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslove iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom.

Uhapšen nastavnik gitare, osumnjičen za pedofiliju

"ZASAD, RIJEČ JE O DVIJE OŠTEĆENE OSOBE"

Za sada nepoznata osoba sačekala je &scaron;efa zdravstvenog osiguranja "Junajted heltker" Brajana Tompsona i ubila ga hicima iz pi&scaron;tolja u centru Njujorka. Policija pokrenula potragu za ubicom. Informacije o napadaču vrijedne 10.000 dolara.
Njujorčani su ostali &scaron;okirani kada se gradom pronijela vijest da je u samom sredi&scaron;tu Menhetna, na ćo&scaron;ku 55. ulice i Pete avenije, ubijen generalni direktor jedne od najbogatijih američkih kompanija &ndash; Brajan Tompson iz "Junajted heltkera".
Napadač je Tompsona sačekao ispred hotela "Hilton" i ispalio nekoliko hitaca iz pi&scaron;tolja sa prigu&scaron;ivačem, prije nego &scaron;to je pobjegao sa mjesta događaja.
&Scaron;ef detektiva njujor&scaron;ke policije Džozef Smit rekao je da je ubica na mjesto događaja do&scaron;ao pet minuta prije pucnjave i sačekao da se Tompson približi hotelu u kojem se održavao sastanak investitora.
"Ne djeluje kao čin nasumičnog nasilja", rekao je &scaron;ef njujor&scaron;kih detektiva.
Policija je, odmah poslije pucnjave, objavila fotografije napadača, lica zaklonjenog maskom i odjevenog u svjetlosmeđu jaknu.
Sa mjesta događaja pobjegao je biciklom i kamere za nadzor posljednji put su ga snimile u Central parku.
Kompanija za zdravstveno osiguranje "Junajted heltker" četvrta je na Forbsovoj listi 500 najboljih kompanija u SAD i &scaron;irom svijeta zapo&scaron;ljava oko 440.000 ljudi.

Ubijen šef zdravstvenog osiguranja "Junajted heltker"

UBISTVO KOJE JE ŠOKIRALO NJUJORK – SAČEKUŠA, PRIGUŠIVAČ I POTRAGA ZA NAPADAČOM

Organizacija za ljudska prava Amnesty International optužila je Izrael za genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodeći da je izraelska vojska namjerno počinila ratne zločine.
Organizacija za ljudska prava je u izvje&scaron;taju na 300 stranica navela da je, tokom izraelske ofanzive, vojska namjerno donijela patnju i razaranje ljudima koji žive u Gazi.
"Na&scaron;a otkrića moraju poslužiti kao poziv na uzbunu međunarodnoj zajednici: ovo je genocid. To mora prestati odmah&rdquo;, rekla je generalna sekretarka Amnesty Internationala Agnes Kalamar u izjavi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izrael dosljedno odbacuje takve optužbe, nazivajući svoje akcije odbrambenim i pozivajući se na pravo na samoodbranu.
Grupa za ljudska prava objavila je izvje&scaron;taj o Bliskom istoku u kome se navodi da se takve akcije ne mogu opravdati Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra pro&scaron;le godine, koji je pokrenuo rat, ili prisutno&scaron;ću naoružanih boraca u civilnim područjima.
Amnesty International je ocijenio da Izrael ima za cilj da uni&scaron;ti Palestince.
&ldquo;Države koje nastave da isporučuju oružje Izraelu, rizikuju da postanu saučesnici&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Kalamar je rekla da države, koje u ovom trenutku nastavljaju da isporučuju oružje Izraelu, moraju znati da kr&scaron;e obavezu sprečavanja genocida i da su u opasnosti da postanu suučesnici u genocidu.
"Sve države s uticajem na Izrael, posebno ključni dobavljači oružja poput Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, ali i druge države članice Evropske unije, Velika Britanija i druge, moraju djelovati sada kako bi se odmah okončali zločini Izraela nad Palestincima u Gazi".
Organizacija je pozvala na trenutni prekid, kako su kazali, genocida, kao i na uspostavljanje primirja i oslobađanje svih talaca.

Amnesty International optužuje Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

“DRŽAVE KOJE NASTAVE DA ISPORUČUJU ORUŽJE IZRAELU, RIZIKUJU DA POSTANU SAUČESNICI”

Ukrajina mora da donese te&scaron;ke odluke o nastavku mobilizacije za suprotstavljanje ruskoj agresiji, poručio je američki državni sekretar Entoni Blinken. Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev istakao je da je administracija predsjednika Džo Bajdena ravnodu&scaron;na prema smrti 18-godi&scaron;njih Ukrajinaca.
Rusija: Oboreno 16 dronova iznad ruskih regiona
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane su tokom noći uni&scaron;tile i presrele 16 ukrajinskih dronova iznad tri regiona Rusije, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Precizirano je da je 14 bespilotnih letjelica uni&scaron;teno nad teritorijom Brjanske oblasti i po jedan iznad Belgorodske i Kurske oblasti.
Za sada nema izvje&scaron;taja o &scaron;teti ili žrtvama u tim napadima.
Kijev treba da objavi mobilizaciju za 18-godi&scaron;nje Ukrajince
Da bi pobijedio u sukobu, Kijev treba da objavi mobilizaciju za 18-godi&scaron;nje Ukrajince, istakao je američki državni sekretar Entoni Blinken.
Naglasio je da zbog toga kijevske vlasti moraju da donesu te&scaron;ke odluke o nastavku mobilizacije. Istovremeno, kako je dodao, i Sjedinjene Američke Države imaju svoje obaveze.
&ldquo;Za svaku osobu, svakog vojnika koje Ukrajina mobili&scaron;e, obavezali smo se da obezbijedimo njihovu obuku i neophodnu opremu za efikasnu odbranu zemlje&rdquo;, obećao je Blinken.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ukazuje da Blinken zahtjeva od Ukrajine da smanji starosnu granicu za regrutaciju kako bi nastavila da dobija pomoć od SAD.
&ldquo;To znači da će 18-godi&scaron;njaci sada umrijeti, ali Bajdenova administracija je ravnodu&scaron;na i ne brine o tome&rdquo;, rekao je Medvedev.
Nakon &scaron;to je &scaron;efica njemačke diplomatije iz redova stranke Zelenih, Analena Berbok rekla da ne isključuje mogućnost slanja vojnika Bundesvera u Ukrajinu, oglasio se i kancelar Olaf &Scaron;olc.
&ldquo;Nemoguće je da u trenutnoj situaciji po&scaron;aljemo trupe ili njemačko vojno osoblje u Ukrajinu. Uvijek sam bio jasan u vezi sa ovim, i tako će i ostati&rdquo;, izričit je &Scaron;olc.

Blinken: Kijev mora da donese teške odluke o mobilizaciji; Medvedev: SAD ne brine što će umirati 18-godišnjaci

RAT U UKRAJINI

Poslanici francuskog parlamenta, njih 331 od ukupno 574, izglasali su nepovjerenje Vladi Francuske. Premijer Mi&scaron;el Barnije najavio je da će podnijeti ostavku francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.
Poslaničke grupe ljevice i krajnje desničarskih stranaka prethodno su podnijele zahtjev za glasanje o povjerenju Vladi, nakon &scaron;to je Barnije, koji je tek dva i po mjeseca na čelu Vlade, odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mjera bez glasanja.
Barnije, nekada&scaron;nji pregovarač EU za Brexit, pozvao se na taj član Ustava kako bi nametnuo kontroverzni nacrt budžetskih mjera za 2025. godinu bez odobrenja parlamenta.
Krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje prethodno mu je dalo rok do ponedjeljka da unese izmjene u prijedlog budžeta koje je ta stranka predložila.
Francuski premijer je dan ranije odustao od planiranog povećanja poreza na struju, ali je Le Penova, liderka Nacionalnog okupljanja, saop&scaron;tila da to nije dovoljno.
Ta stranka je tražila i povećanje penzija u skladu s inflacijom, da se ne smanjuju subvencije države za lijekove, da se ne povećava cijena gasa, kao i smanjenje francuskog doprinosa budžetu EU.
Ko će zamijeniti Barnijea?
Zahtjev za glasanje o povjerenju vladi prvi je podnio Novi narodni front, ljevičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju ljevicu i Komunističku partiju.
Makron, koji se vraća iz posjete Saudijskoj Arabiji, u međuvremenu je odbacio ideju o svojoj eventualnoj ostavci ako padne vlada, uz ocjenu da pozivi na njegovu ostavku predstavljaju "politiku fikcije".
Rojters iz anonimnih izvora javlja da je cilj Makrona da &scaron;to prije postavi novog premijera, ako dođe do pada vlade.
Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici &ndash; i iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja, kao i ekstremno ljevičarske Nepokorene Francuske.
Nacionalna skup&scaron;tina glasala je o povjerenju vladi, &scaron;to se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine.

Pala francuska Vlada

IZGLASANO NEPOVJERENJE

Francuski poslanici glasaće danas o povjerenju Vladi premijera Mi&scaron;ela Barnijea.
Ako parlament izglasa nepovjerenje, Barnijeova koalicija biće prva francuska vlada koja će na taj način biti smijenjena u vi&scaron;e od 60 godina, u vrijeme kada se zemlja bori s budžetskim deficitom, pi&scaron;e Rojters.
Rasprava će početi u 16 sati, a glasanje se očekuje oko tri sata kasnije.
Barnije je sinoć, u televizijskom intervjuu, rekao da ostaje otvoren za pregovore o budžetu s krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem (RN) Marine Le Pen i drugim strankama, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Zavisi o poslanicima koji svaki ima dio odgovornosti pred Francuzima, pred glasačima, a i pred Francuskom koja je u prilično ozbiljnom trenutku", rekao je Barnije o izglasavanju povjerenja.
On je upozorio da je "mnogo napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u vazduhu".
Barnije je odbacio je ideju koju su iznijeli neki članovi njegove vlastite stranke desnog centra da bi predsjednik Francuse Emeanuel Makron trebalo da da ostavku kako bi deblokirao krizu, nazvav&scaron;i ga "jednim od garanta stabilnosti zemlje".
Nakon sedmica napetosti politička kriza do&scaron;la je do vrhunca kada je Barnije rekao da će poku&scaron;ati progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja nakon &scaron;to nije uspio dobiti podr&scaron;ku RN-a.
Barnijeova koalicija i tabor Le Pen, koji podržavaju manjinsku koaliciju, okrivili su jedni druge.
"Blokiranje budžeta za nas je jedini način na koji nam ustav daje pravo da za&scaron;titimo građane", rekla je Le Pen novinarima po dolasku u parlament.
Ljevica i krajnja desnica zajedno imaju dovoljno glasova da sru&scaron;e Barnijea, a Le Pen je potvrdila da bi njena stranka trebalo da glasa za predlog zakona o nepovjerenju, koji je iznio lijevi savez.

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

PREMIJERA MIŠELA BARNIJEA

Opozicione stranke u južnokorejskom parlamentu saop&scaron;tile su danas da su podnijele zahtjev za opoziv predsjednika Jun Suk Jeola nakon njegovog neuspjelog poku&scaron;aja da uvede vanredno stanje.
Poslanici će naknadno odlučiti o datumu glasanja o tom prijedlogu, a koje bi moglo da se održi već u petak, rekli su predstavnici &scaron;est opozicionih partija na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol izjavio je sinoć da će biti ukinuto vanredno stanje koje je proglasio tokom dana.
On je rekao da će vojne snage raspoređene u Seulu biti povučene.
Prethodno je parlament, kojim dominira opozicija, odbacio njegovu odluku o uvođenju vanrednog stanja.
Predsjednik je proglasio vanredno stanje, optužujući opoziciju da kontroli&scaron;e parlament, simpati&scaron;e Sjevernu Koreju i parali&scaron;e vladu antidržavnim aktivnostima.

Opozicija podnijela zahtjev za opoziv predsjednika Južne Koreje

NAKON NJEGOVOG NEUSPJELOG POKUŠAJA DA UVEDE VANREDNO STANJE

Advokati Donalda Trampa podnijeli su formalni zahtjev za odbacivanje krivičnog slučaja u vezi s isplatama porno zvijezdi za ćutanje, optužujući tužioce za političku pristrasnost. U svom argumentu, pozvali su se na nedavnu odluku predsjednika Džoa Bajdena da pomiluje svog sina Hantera, optuženog za poreske i oružane prekr&scaron;aje.
"Predsjednik Bajden je izjavio da je njegov sin selektivno i nepravedno gonjen, te da je do&scaron;lo do 'grube političke zloupotrebe pravnog procesa'," navodi se u podnesku Trampovih advokata.
Zahtjev dolazi nakon &scaron;to je sudija Huan Merčan 22. novembra neograničeno odgodio izricanje presude u ovom slučaju, omogućiv&scaron;i objema stranama da iznesu nove argumente u svjetlu Trampove pobjede na nedavnim predsjedničkim izborima.
Trampov tim tvrdi da nastavak postupka naru&scaron;ava funkcionisanje federalne vlade i kr&scaron;i doktrinu imuniteta predsjednika, koja ga, kao predsjednika na dužnosti ili izabranog predsjednika, &scaron;titi od krivičnog gonjenja.
Slučaj se odnosi na isplate od 130.000 dolara glumici filmova za odrasle, Stormi Danijels, koje je navodno sproveo Trampov biv&scaron;i advokat Majkl Koen kako bi spriječio otkrivanje navodne afere iz 2006. Tužioci tvrde da je Tramp falsifikovao poslovne evidencije kako bi ove uplate prikazao kao pravne tro&scaron;kove.
Advokati su, takođe, pozvali sud da u potpunosti obustavi postupak, nagla&scaron;avajući kako bi odlaganje presude za četiri godine bilo neprihvatljivo.
Menhetan tužila&scaron;tvo prethodno je predložilo privremenu obustavu procesa do kraja Trampovog predsjedničkog mandata, ali Trampov tim insistira na trenutnom odbacivanju slučaja.
Odluka o sudbini ovog postupka očekuje se u narednim sedmicama.

Tramp se pozvao na Bajdenov potez, traži da se i protiv njega odbace optužbe

POZVALI SU SE NA ODLUKU AKTUELNOG PREDSJEDNIKA DA POMILUJE  SINA

Ka&scaron; Patel je godinama dobro poznat u okruženju Donalda Trampa kao lojalni pristalica koji dijeli skepticizam novoizabranog predsjednika prema Federalnom istražnom birou (FBI) i obavje&scaron;tajnoj zajednici. Ali Patel se sada na&scaron;ao u centru pažnje javnosti i Kongresa, jer ga je Tramp predložio da vodi FBI.
Dok se priprema za mukotrpnu i vjerovatno dugotrajnu borbu za potvrđivanje u Senatu, Patel može da očekuje pitanja o lojalnosti Trampu, već i zbog svog uvjerenja - otkrivenog tokom pro&scaron;le godine u intervjuima i njegovoj sopstvenoj knjizi - da bi FBI trebalo da bude radikalno reformisan.
Evo pogleda na ono &scaron;to je predložio za glavnu državnu federalnu agenciju za sprovođenje zakona, uz otvoreno pitanje koliko će on to sam zapravo slijediti:
Razmi&scaron;lja o zatvaranju centrale u Va&scaron;ingtonu
Prvi zaposleni u FBI uselili su se u sada&scaron;nje sjedi&scaron;te u Pensilvanija aveniji prije 50 godina. U zgradu su od tada smje&scaron;tani nadzornici i ljudi koji donose odluke koje se tiču kancelarija Biroa &scaron;irom zemlje i inostranstva.
Ali ako Patel bude sproveo &scaron;ta je najavio, zgrada koja nosi ime Džeja Edgara Huvera bi mogla da bude zatvorena, a zaposleni raspoređeni po drugim kancelarijama.
"Zatvorio bih zgradu FBI Huver prvog dana i ponovo je otvorio sljedećeg dana kao muzej 'duboke države'", rekao je Patel u septembarskom intervjuu za podkast "&Scaron;on Keli &scaron;ou". "Onda bih uzeo 7.000 zaposlenih koji rade u toj zgradi i poslao ih &scaron;irom Amerike da jure kriminalce. Budite 'panduri'. Vi ste policajci - idite i budite policajci".
Sprovođene takvog plana bi nesumnjivo podrazumijevalo pravne, logističke i birokratske prepreke.
U knjizi izdatoj pro&scaron;le godine, "Vladini gangsteri: Duboka država, istina i bitka za na&scaron;u demokratiju", on je predložio skromniju reformu preseljenja centrale iz Va&scaron;ingtona "kako bi se spriječilo zarobljavanje institucije" (prema definiciji - tendencija zaposlenih u velikim institucijama da se fokusiraju na sopstvene agende, umjesto ciljeve organizacije) "i obuzdalo angažovanje rukovodstva FBI u političkim igrama".
Kako to biva, dugoročna namjena zgrade se mijenja bez obzira na tranziciju rukovodstva. Administracija za op&scaron;te službe pro&scaron;le godine je odabrala Grinbelt, Merilend, kao lokaciju za novo sjedi&scaron;te, ali sada&scaron;nji direktor FBI Kristofer Rej izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog sukoba interesa u procesu odabira lokacije.
O "pronalaženju zavjerenika" u vladi i medijima
U pro&scaron;logodi&scaron;njem intervjuu sa konzervativnim strategom Stivom Benonom, Patel je ponovio neistine o predsjedniku Džou Bajdenu i ukradenim izborima 2020.
"Ići ćemo na ljude u medijima koji su lagali američkim građanima, koji su pomogli Džo Bajdenu da namije&scaron;ta predsjedničke izbore", rekao je Patel. Isto važi i za navodne "zavjerenike" unutar federalne vlade, rekao je.
Nije sasvim jasno &scaron;ta on time predviđa, ali u mjeri u kojoj Patel želi da olak&scaron;a vladi da se obračuna sa zvaničnicima koji otkrivaju osjetljive informacije i novinarima koji ih primaju, to zvuči kao da bi podržao preokret od sada&scaron;nje politike Sekretarijata za pravosuđe koja generalno zabranjuje tužiocima da oduzimaju snimke od novinara u istragama o curenja informacija.
Tu politiku sproveo je 2021. sekretar za pravosuđe Merik Garland nakon negodovanja zbog otkrića da je Sekretarijat tokom Trampove administracije pribavljao zapise telefonskih razgovora novinara u okviru istraga o tome ko je odavao vladine tajne.
Sam Patel je rekao da tek treba da se utvrdi da li će takav obračun biti sproveden građanski ili krivičnom. Njegova knjiga uključuje nekoliko stranica pobrojanih biv&scaron;ih zvaničnika FBI-a, Sekretarijata za pravosuđe i drugih federalnih agencija za koje je identifikovao da su dio "Izvr&scaron;ne vlasti duboke države".
Prema sopstvenim smjernicama FBI, kriminalne istrage ne mogu biti ukorijenjene u proizvoljnim ili neosnovanim spekulacijama, već umjesto toga moraju imati svrhu ovla&scaron;ćenog otkrivanja ili prekidanja kriminalne aktivnosti.
I dok FBI vodi istrage, odgovornost za podno&scaron;enje federalnih optužbi ili podno&scaron;enje tužbe u ime federane vlade pada na Sekretarijat za pravosuđe.
Tramp namjerava da za sekretarku za pavosuđe predloži biv&scaron;u državnu tužiteljku Floride Pam Bondi.
On želi "veliku, veliku" reformu nadzora
Patel je bio žestoki kritičar FBI-jevog kori&scaron;ćenja svojih organa za nadzor u skladu sa Zakonom o nadzoru stranih obavje&scaron;tajnih službi, a u svom intervjuu za "&Scaron;on Keli" je pozvao na "veliku, veliku reformu."
Ta pozicija ga povezuje i sa ljevičarskim građanskim libertarijancima koji su dugo bili skeptični prema moći vlade i sa Trampovim pristalicama ogorčenim zbog dobro dokumentovanih nepravilnostima u nadzoru tokom istrage FBI-ja o potencijalnim vezama između Rusije i Trampove kampanje 2016.
Ali to ga odvaja daleko od rukovodstva FBI-ja, koje je naglasilo potrebu da Biro zadrži svoju sposobnost da nadzire osumnjičene &scaron;pijune i teroriste, čak i uz sprovođenje korektivnih koraka za ispravljanje ranijih zloupotreba.
Ako bude potvrđeno, Patel bi preuzeo FBI usred kontinuirane debate o posebno spornoj odredbi FISA poznatoj kao Odjeljak 702, koja dozvoljava Sjedinjenim Državama da bez naloga prikupljaju komunikacije neamerikanaca koji se nalaze izvan zemlje zbog sakupljanja stranih obavje&scaron;tajnih podataka.
Bajden je u aprilu potpisao dvogodi&scaron;nje produženje ovla&scaron;ćenja nakon žestokog spora u Kongresu oko toga da li FBI treba da bude ograničen na to da program koristi samo za traženje podataka o Amerikanacima.
Iako se FBI može pohvaliti visokom stopom po&scaron;tovanja pravila, analitičari su okrivljeni za niz zloupotreba i gre&scaron;aka, uključujući nepropisno traženje informacija u bazi obavje&scaron;tajnih podataka o Amerikancima ili drugima u SAD, uključujući člana Kongresa i učesnike protesta za rasnu pravdu 2020. i nereda 6. januara 2021. u američkom Kapitolu.
Patel je jasno stavio do znanja da prezire ideju o glasanju za ponovno odobrenje.
"Po&scaron;to je budžet FISA bio u ovom ciklusu, tražili smo od Kongresa da to popravi. A znate li &scaron;ta je većina u Domu, gdje su radili republikanci? Savili su kičmu. Oni su za to (ponovo dali ovla&scaron;ćenje)", rekao je Patel.
U svojoj knjizi, Patel je rekao da federalni branilac treba da bude prisutan kako bi se zalagao za prava optuženih u svim sudskim postupcima FISA, &scaron;to je odstupanje od statusa kvo.
Poziva na smanjenje veličine obavje&scaron;tajne zajednice
Patel se zalagao za smanjenje obavje&scaron;tajne zajednice federalne vlade, uključujući CIA i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (NSA)
Kada je riječ o FBI-u, on je pro&scaron;le godine rekao da bi podržao da se "intel &scaron;opovi" ovog biroa odvoje od ostalih aktivnosti u borbi protiv kriminala.
Nije jasno kako bi to tačno namjeravao da uradi s obzirom da FBI-jeve operacije prikupljanja obavje&scaron;tajnih podataka čine ključni dio mandata i budžeta Biroa. Rej, koji je na tom poslu sedam godina, takođe je nedavno upozorio na povećanu opasnost od međunarodnog i domaćeg terorizma.
Poslije napada 11. septembra 2001. godine, tada&scaron;nji direktor FBI-ja Robert Miler suočio se sa pozivima nekih u Kongresu koji su smatrali da bi FBI trebalo da se podijeli i da se formira nova domaćom obavje&scaron;tajnom agencijom koja bi bila stvorena nakon nje.
Ideja je zamrla, a Miler je uložio nove resurse u transformaciju onoga &scaron;to je decenijama bila prvenstveno domaća agencija za sprovođenje zakona u instituciju za prikupljanje obavje&scaron;tajnih podataka podjednako fokusiranu na borbu protiv terorizma, &scaron;pijuna i stranih prijetnji.
Frenk Montoja mlađi, penzionisani visoki zvaničnik FBI koji je bio direktor kancelarije Nacionalne izvr&scaron;ne kontraobavje&scaron;tajne službe, rekao je da se nije saglasan sa idejom o razbijanju FBI-jevih "obavje&scaron;tajnih &scaron;opova" i smatra da je to način da se omalovaži Biro.
&nbsp;

Kako će izgledati FBI i šta Trampov kandidat Patel želi da uradi?

GODINAMA DOBRO POZNAT U OKRUŽENJU TRAMPA KAO LOJALNI PRISTALICA

Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je u Damasku ubila visokog zvaničnika libanske militantne grupe Hezbolah Salmana Džumu, koji je bio odgovoran za veze sa sirijskom vojskom. Sirijski pobunjenici napali su grad Hama, prijeteći da odsjeku vladine trupe od ključne rute koja povezuje prijestonicu Damask sa Alepom.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da je njegova država posvećena sporazumu o prekidu vatre sa Hezbolahom, ali je upozorio da to ne znači da je rat zavr&scaron;en.
Zvaničnici u Bejrutu pozvali su Va&scaron;ington i Pariz da izvr&scaron;e pritisak na Izrael da po&scaron;tuje sporazum o primirju, nakon &scaron;to su izraelski napadi i raketni udari Hezbolaha ponovo naru&scaron;ili prekid vatre na jugu Libana.
Palestinska vlast i Hamas potpisali su dokument kojim su se saglasili da formiraju zajednički komitet koji će upravljati poslijeratnim Pojasom Gaze.
Dogovor je uslijedio dan nakon &scaron;to je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati saop&scaron;tio da su rivalske palestinske grupe, Fatah i Hamas, u Kairu započele razgovore kako bi Gazu stavile pod potpunu kontrolu palestinske vlasti.
Najmanje 23 Palestinca ubijena su juče u izraelskim vojnim udarima &scaron;irom Pojasa Gaze, saop&scaron;tile su palestinske zdravstvene vlasti.
Izraelska vojska saop&scaron;tila je da ubila sedam pripadnika Hamasa koji su učestvovali u napadu na Izrael, 7. oktobra pro&scaron;le godine.

Ubijen zvaničnik Hezbolaha zadužen za veze sa sirijskom vojskom

SIRIJSKI POBUNJENICI NAPALI HAMU

Južnokorejski parlament izglasao je ukidanje vanrednog stanja koje je ranije danas proglasio predsjednik Jun Suk Jeol.
Jun je proglasio vanredno stanje da bi navodno eliminisao antidržavne snage, dok se bori protiv opozicije koja kontroli&scaron;e Parlament i koju on optužuje za simpatije prema komunističkoj Sjevernoj Koreji.
Ovaj potez odmah su osudili opozicija i lider Junove konzervativne stranke.
Ubrzo poslije Junove objave, vojska Južne Koreje je objavila da će biti suspendovani parlament i &bdquo;politički skupovi koji bi mogli izazvati dru&scaron;tvenu konfuziju&ldquo;, pi&scaron;e južnokorejska novinska agencija Jonhap.
Vojska je, takođe, saop&scaron;tila da bi ljekari koji &scaron;trajkuju trebalo da se vrate na posao u roku od 48 sati.
Hiljade ljekara već mjesecima &scaron;trajkuje zbog plana Vlade da poveća broj studenata na medicinskim fakultetima.
Vojska je saop&scaron;tila da svako ko prekr&scaron;i uredbu može biti uhap&scaron;en bez posebnog naloga.
Po južnokorejskom zakonu, vanredno stanje može biti ukinuto većinom glasova u Parlamentu, gdje većinu ima opoziciona Demokratska partija.
Predsjednik Skup&scaron;tine Vu Von &Scaron;ik u saop&scaron;tenju na Jutjubu je pozvao sve poslanike da se odmah okupe ispred Skup&scaron;tine, a pripadnike vojske i policije da ostanu mirni i drže svoje pozicije.
Lider Junove konzervativne &bdquo;Partije moći naroda&ldquo;, Han Dong-hun, nazvao je odluku o uvođenju vanrednog stanja pogre&scaron;nom i obećao da će je &bdquo;zaustaviti zajedno sa narodom&ldquo;.
Lider opozicije Li Džae Mjung, koji je izgubio od Juna na predsjedničkim izborima 2022. godine, nazvao je Junovu najavu nezakonitom i neustavnom.
<div class="entry-content">
Posljednje vanredno stanje u zemlji bilo je uvedeno oktobra 1979.&nbsp;
</div>

Parlament Južne Koreje izglasao ukidanje vanrednog stanja

NAKON ODLUKE PREDSJEDNIKA TE DRŽAVE

Kod Varaždina su pronađena dva tijela beba koja su bila zakopana u dvori&scaron;tu porodične kuće. Roditelji su privedeni.
Sve je potvrdio i načelnik te op&scaron;tine, pi&scaron;e portal eVaraždinž.hr.
Sumnju mje&scaron;tana da se ne&scaron;to čudno događa u proteklom vremenu pobudilo je treće dijete, za koje su primjetili da je neuhranjeno.
Riječ je navodno o doseljenicima u op&scaron;tinu, a tijelo bebe pronađeno je u dvori&scaron;tu njihove porodične kuće.
&ldquo;Takođe se može čuti kako su pripadnici određene sekte&rdquo;, navodi lokalni portal.

Hrvatska: Pronađena zakopana tijela dvije bebe u dvorištu kuće

RODITELJI PRIVEDENI

Predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je danas ratno stanje s ciljem, kako je naveo, iskorijenjivanja "prosjevernokorejskih snaga" i očuvanja ustavnog poretka, prenosi agencija Jonhap.
Sjeverna Koreja je tokom prethodnog mjeseca preduzela niz provokativnih akcija, uključujući prekidanje dalekovoda koje je Južna Koreja postavila za snabdjevanje električnom energijom zatvorenog zajedničkog industrijskog parka, pi&scaron;e BBC.
Uni&scaron;teni su i djelovi puteva koji povezuju dvije zemlje sjeverno od vojne demarkacione linije.
Južnokorejska novinska agencija Yonhap izvje&scaron;tava da je lider opozicione Demokratske partije Li Dže-mjong izjavio da je progla&scaron;enje ratnog stanja i vojne uprave neustavno.
Han Dong-hun, lider vladajuće stranke Narodna snaga, kojoj pripada i predsjednik Jun Suk Jeol, obećao je da će blokirati progla&scaron;enje, nazivajući ga &bdquo;pogre&scaron;nim&ldquo;.
Ratno stanje je privremeni sistem vlasti u kojem vojne vlasti preuzimaju kontrolu tokom vanrednih situacija kada civilne vlasti nijesu u stanju da funkcioni&scaron;u. Često podrazumjeva suspenziju građanskih prava i primjenu vojnog zakona. Iako je zami&scaron;ljena kao privremena, može trajati neograničeno.

Predsjednik Južne Koreje proglasio ratno stanje

"S CILJEM ISKORIJENJIVANJA PROSJEVERNOKOREJSKIH SNAGA"

Komisija za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojila je zahtjev za javno saslu&scaron;anje predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Kri&scaron;to i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, zbog otkazivanja Samita lidera Zapadnog Balkana koji je trebao biti održan početkom decembra u Neumu, pi&scaron;e RSE.
Zahtjev za saslu&scaron;anje podnijeli su poslanici i članovi parlamentarne komisije Safet Ke&scaron;o, Midhat Čau&scaron;ević i Mladen Bosić, objavljeno je na web-stranici Parlamenta BiH.
Samit lidera Zapadnog Balkana trebao je 4. i 5. decembra u Neumu da okupi oko 165 zvanica, uključujući ključne lidere iz regiona i Evropske unije (EU). Otkazan je jer je Vijeće ministara BiH njegovu organizaciju dodijelilo firmi bez radnog iskustva.
Nakon žalbe na dodjelu ugovora, vrijednog oko 256.000 maraka (128.000 eura), Vijeće ministara BiH je poni&scaron;tilo tender, te otkazalo ovaj važni politički događaj, &scaron;est dana prije njegovog planiranog održavanja.
U okviru Samita, BiH je prvi put trebalo zvanično posjetiti i Marta Kos, koja je 1. decembra preuzela funkciju komesarke EU za pro&scaron;irenje, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Delegacije EU u BiH.
Samiti lidera Zapadnog Balkana i EU su dio &ldquo;Berlinskog procesa&rdquo;, međuvladine inicijative za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU, pokrenute 2014. godine na inicijativu biv&scaron;e njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, sa fokusom na stvaranje zajedničkog regionalnog trži&scaron;ta, sa oko 18 miliona ljudi.