Američki predsjednik Donald Tramp zatražio je hitan početak pregovora o kupovini Grenlanda, navodeći da se ta teritorija nalazi na ključnom strate&scaron;kom mjestu &ndash; na pola puta između SAD i Rusije i Kine.
"Tražim hitne pregovore o kupovini Grenlanda, kao &scaron;to smo tokom istorije kupili brojne zemlje...Tu nema ni&scaron;ta lo&scaron;e", rekao je Tramp u Davosu, gdje se održava Svetski ekonomski forum.
Tramp je, takođe, rekao da "jako po&scaron;tuje građane Grenlanda i Danske", ali je podsjetio da svaka članica NATO mora da bude u stanju da se brani.
Podsjetio je da je nacistička Njemačka, u Drugom svjetskom ratu, slomila otpor Danaca za svega &scaron;est sati, nakon čega je SAD poslao na Grenland vojnike, koji su se borili da ga spasu.
"Poslije rata smo ga vratili Danskoj. To je bilo veoma glupo, ali smo ga vratili... Kako su samo nezahvalni", rekao je Tramp, navodeći da bi Amerika bez problema mogla da silom zauzme ovu teritoriju.
"Ali, nećemo to uraditi. To je možda najznačajniji dio mog govora, jer su ljudi mislili da ću upotrebiti silu. Ne moram da upotrebim silu. Neću da upotrebim silu. Sve &scaron;to Amerika traži je teritorija koja se zove Grenland", rekao je Tramp.
Američki predsjednik je odbacio tvrdnje da želi Grenland zbog rijetkih minerala i metala, obja&scaron;njavajući da se rezerve tih sirovina nalaze ispod "stotina metara debelog ledenog pokrivača".
Prema podacima EU, na Grenlandu postoje rezerve 25 od 34 minerala koje je Unija proglasila kritičnim sirovinama. Eksploatacija ovih minerala na ostrvu je zabranjena iz ekolo&scaron;kih razloga.
Slikajući blistavu sliku Amerike pod njegovim vođstvom, naveo je da su SAD usred najbržeg napretka u istoriji i naveo da je inflacija od 1,6 odsto ispod svih očekivanja, dok rast iznosi 5,4 odsto, &scaron;to je bolje od svih prognoza.
"SAD je ekonomski motor planete. I vi možete, ako budete pratili na&scaron;e korake, krenuti na&scaron;im putem... Volim Evropu i želim da joj bude dobro, ali ne ide u tom pravcu", rekao je Tramp, navodeći da su evropske zemlje "žrtve" nekontrolisane imigracije i ogromnog uvoza.
Evropskim liderima je poručio da "vi&scaron;e ne prepoznaje brojne gradove", ocjenjujući da Starom kontinentu prijeti "nestanak civilizacije", ali da će im Amerika "pomoći da koriguju postojeći pravac".

Tramp u Davosu: Tražim hitne pregovore o kupovini Grenlanda, neću upotrebiti silu

PORUČIO I DA VOLI EVROPU, TE DA ŽELI DA JOJ BUDE DOBRO, ALI SMATRA DA NE IDE U TOM PRAVCU

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne smije dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna &scaron;teta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
"Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije rije&scaron;e je diplomatija", rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda rije&scaron;iti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadju energetsku infrastrukturu Ukrajine, kazao je Rute.
Rute je rekao i da je od 1949 NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je istakao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi "izja&scaron;njavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu &scaron;to je van Atlantika".
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvjereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
"Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO", rekao je Rute.

Rute: Donald Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

"TRENUTNO U ALIJANSI POSTOJE TENZIJE, ALI TOGA JE BILO I RANIJE"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostaviv&scaron;i veliki dio domaćinstava bez struje. Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava nuklearnu bezbjednost. Ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov tvrdi da su izgledi za dogovor sa sada&scaron;njim evropskim liderima oko mirovnog sporazuma minimalni.&nbsp;
Ukrajina: U ruskom napadu na Krivi Rog dvoje poginulo, jedan ranjen, izbili požari
Ruske trupe su tokom noći izvele napad dronovima i raketama na grad Krivi Rog u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, pri čemu su dvije osobe poginule, a jedna je povrijeđena u udaru bespilotnih letelica, saop&scaron;tio je načelnik Dnjepropetrovske vojne administracije Aleksandar Ganža.
"Sinić je agresor izvr&scaron;io raketni napad na Krivi Rog. O&scaron;tećeno je devet privatnih i pet stambenih zgrada, jedna upravna zgrada i automobili", saop&scaron;tio je Ganža na Fejsbuku.
Mediji: Odgođeno objavljivanje plana za obnovu Ukrajine u Davosu
Potpisivanje plana za oporavak Ukrajine, koje je planirano na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, odgođeno&nbsp;je, saznaje Financial Times.
Planirano objavljivanje &ldquo;plana prosperiteta&rdquo; vrijednog 800 milijardi dolara, koji bi trebalo da bude dogovoren i potpisan između Ukrajine, Evrope i SAD na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ove nedjelje, odloženo je, prema riječima &scaron;est zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, navodi britanski list.
Razlog odgađanja, prema ovim zvaničnicima, jeste duboko neslaganje između evropskih država i Va&scaron;ingtona oko Grenlanda i predloženog Odbora za mir kojim bi predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp, a koji bi se bavio nadzorom Gaze i drugim globalnim sukobima.
&ldquo;Za sada nema potpisivanja&rdquo;, rekao je jedan od zvaničnika.
Drugi je rekao da evropske prijestonice ne mogu jednostavno da ignori&scaron;u akcije američkog predsjednika po pitanju Grenlanda dok poku&scaron;avaju da postignu napredak po drugim pitanjima vezanim za predloge Trampa, poput Ukrajine.
&ldquo;Niko nije raspoložen da organizuje veliki spektakl oko sporazuma sa Trampom u ovom trenutku&rdquo;, rekao je treći zvaničnik, dodajući da su kontroverze oko Grenlanda i Odbora za mir &ldquo;pomračile&rdquo; ranije planirani fokus na Ukrajinu na sastanku Davosu.
&ldquo;Plan prosperiteta&ldquo; za Ukrajinu nije odložen na neodređeno vrijeme, reklo je &scaron;est zvaničnika, i mogao bi biti potpisan kasnije.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela masovan napad na Ukrajinu, koristeći vi&scaron;e od 300 dronova i veliki broj balističkih i krstarećih raketa, zbog čega je veliki broj domaćinstava ostao bez struje.
Takođe, poručuje da eventualni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući i mogući sastanak sa Donaldom Trampom, moraju da donesu konkretne rezultate za jačanje Ukrajine ili približavanje kraju rata.
Kijev optužuje Moskvu da namjernim napadima na elektroenergetsku infrastrukturu ugrožava nuklearnu bezbjednost, uključujući i Černobilj. Hrane ima dovoljno, poručuju lokalne vlasti, dok se snabdijevanje električnom energijom stabilizuje.
&Scaron;ef diplomatije Rusije Sergej Lavrov tvrdi da je Kremlj otvoren za dijalog sa Evropom, ali da su &scaron;anse za dogovor sa sada&scaron;njim liderima minimalne, uz ocjenu da evropske elite odbacuju ideje Trampove ideje o miru.
Uz to, govoreći o Grenlandu, Lavrov je citirao predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i poručio da, ako se u njegovoj izjavi o pravu Grenlanđana na odlučivanje umjesto tog ostrva stavi Krim, postaje jasna ruska pozicija.

Ukrajina: U ruskom napadu na Krivi Rog dvoje poginulo, izbili požari; Rusija: Evropske elite nijesu spremne za mir

FINANCIAL TIMES PRENOSI DA JE ODGOĐENO OBJAVLJIVANJE PLANA ZA OBNOVU UKRAJINE U DAVOSU

Na avionu predsjednika SAD Donalda Trampa do&scaron;lo je do manjeg kvara tokom puta za Davos u &Scaron;vajcarskoj, gdje treba da učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu, pi&scaron;u svjetski mediji.
&ldquo;Predsjednički avion na putu za Davos u &Scaron;vajcarskoj, u kome se nalazio američki predsjednik Donald Tramp, vratio se protekle noći u Merilend manje od sat vremena nakon polijetanja, zbog manjeg problema sa elektrikom&rdquo;, izjavila je portparol Bijele kuće Kerolajn Livit.
Tramp je drugim avionom za Davos poletio sat kasnije.
Livit je novinarima u predsjedničkom avionu rekla da je, nakon polijetanja iz zajedničke baze Endruz, posada identifikovala &ldquo;manji problem sa elektrikom&rdquo; i, iz predostrožnosti, odlučila da se okrene i vrati u bazu.
Avion se vratio u bazu u 23.07 sati po lokalnom vremenu, a Tramp se potom ukrcao u novi avion, koji je poletio za Davos oko ponoći.
Tramp će u Davosu učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu, na kome bi trebalo da se obrati danas, ubrzo nakon slijetanja.
U ovom trenutku nepoznanica je da li će Donald Tramp stići u Davijos na vreme za svoj govor, zakazan za 14.30.
Poslije toga u planu su bili susreti sa nekoliko državnika među kojima su i oni koji se otvoreno protive njegovoj spoljnoj politici, prije svega u pogledu preuzimanja Grenlanda od Danske.
Trenutno postoje dva modifikovana &ldquo;boinga 747&rdquo; koji služe kao predsjednički avioni, a oba su u upotrebi od 1990.&nbsp;
Trebalo je da budu zamijenjeni 2024. godine modifikovanim &ldquo;boingom 747&rdquo;, ali je zavr&scaron;etak prvog aviona za zamjenu odgođen do 2027. godine, a drugog do 2028. godine, prema podacima Američkog ratnog vazduhoplovstva.
Tramp se često žalio na kvalitet aviona, naručeni novi avioni od Boinga, neće biti izrađeni do kraja Trampovog drugog mandata.
U maju je Trampova administracija prihvatila novi putnički avion 747-8 od vlade Katara, koji će zahtijevati obimne radove prije nego &scaron;to se može smatrati dovoljno bezbjednim da bi se koristio kao predsjednički. Nije sasvim jasno koliko će vremena Ministarstvu odbrane biti potrebno da ugradi neophodne bezbjednosne sisteme u novi avion.

Trampov let prekinut: Predsjednički avion vratio se u bazu sat nakon polijetanja

DOŠLO DO KVARA

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen izjavio je da je vojna operacija protiv Grenlanda "malo vjerovatna", ali da se ta teritorija koju priželjkuje Donald Tramp na to mora pripremiti.
"Malo je vjerovatno da će se koristiti vojna sila, ali nije isključeno. Druga strana (Donald Tramp) to je jasno dala do znanja", rekao je Nilsen na konferenciji za novinare u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda.
"Zato moramo biti spremni na sve mogućnosti, ali naglasimo: Grenland je član NATO-a, i ako dođe do eskalacije, to bi imalo posljedice i za ostatak svijeta", dodao je premijer tog autonomnog danskog ostrva.
Planovi predsjednika SAD Donalda Trampa za aneksiju Grenlanda prete "međunarodnom poretku", rekao je u utorak za AFP biv&scaron;i &scaron;ef NATO-a Anders Fog Rasmusen.
Danac je pozvao Evropljane da "promijene svoju strategiju" i "osviijeste da je jedino &scaron;to Tramp po&scaron;tuje snaga, odlučnost i jedinstvo".

Premijer Grenlanda: Vojna operacija malo vjerovatna, ali moramo biti spremni

"GRENLAND JE ČLAN NATO-A, I AKO DOĐE DO ESKALACIJE, TO BI IMALO POSLJEDICE I ZA OSTATAK SVIJETA"

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je Va&scaron;ington, u sobraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, da se "drži podalje od Grenlanda&ldquo; i poručila da će odgovor Evrope na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa biti "nepokolebljiv&ldquo;, prenosi Politiko.
"Guranje u opasnu spiralu eskalacije i&scaron;lo bi na ruku upravo onim protivnicima koje smo oboje odlučni da držimo van na&scaron;eg strate&scaron;kog okruženja&ldquo;, rekla je Ursula Fon der Lajen u specijalnom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu.
"Zato će na&scaron; odgovor biti čvrst, jedinstven i srazmeran,&ldquo; dodala je ona.
Fon der Lajen je istakla da je suverenitet Grenlanda je "nepregovarački."
"Na suverenim narodima je da odlučuju o sopstvenoj budućnosti,&ldquo; rekla je ona.

Fon der Lajen poručila Trampu: "Ruke dalje od Grenlanda“

"NAŠ ODGOVOR ĆE BITI ČVRST"

Spasilačke službe prona&scaron;le su jo&scaron; jedno tijelo u jednom od vagona voza koji se sudario u nedjelju u blizini Adamuza, kod Kordobe, čime je broj žrtava porastao na 41, prenosi El Pais.
Spasilačke službe bile su na terenu tokom čitave noći i dalje se pretražuju olupine vagona, a nastavlja se i identifikacija poginulih.
Prema navodima &scaron;panskih medija, postoje 43 prijave o nestalima, mada se neke mogu odnositi na iste osobe.
U sudaru vozova je povrijeđeno vi&scaron;e od 150 osoba, a 39 ljudi je hospitalizovano, od čega je 13 na intenzivnoj njezi.
U međuvremenu, pruga se pažljivo ispituje kako bi se utvrdio uzrok tragedije.&nbsp;
Mediji su ranije prenijeli da su stručnjaci na mjestu nesreće otkrili polomljenu i istro&scaron;enu spojnicu na &scaron;inama, poznatu kao spojna ploča, koja je već neko vrijeme bila o&scaron;tećena.&nbsp;
Kako je naveo Rojters, o&scaron;tećena spojnica je stvorila razmak između djelova &scaron;ine koji se vremenom &scaron;irio prolaskom vozova, a tehničari vjeruju da je upravo taj kvar ključan za utvrđivanje tačnog uzroka nesreće.
Pruga na kojoj je do&scaron;lo do udesa bila je renovirana u maju pro&scaron;le godine, iako je sindikat ma&scaron;inovođa ranije upozoravao željezničkog operatera ADIF na probleme sa habanjem brzih pruga, uključujući i ovu dionicu.
Premijer &Scaron;panije Pedro Sančez, koji je u ponedjeljak posjetio mjesto nesreće, poručio je da će vlasti "doći do pune istine" o uzrocima tragedije, uz potpunu transparentnost prema javnosti.
&Scaron;panski ministar saobraćaja Oskar Puente izjavio je da će se brzi željeznički saobraćaj do Andaluzije vjerovatno ponovo početi da se saobraća 2. februara.
Sada je na snazi alternativni operativni transportni plan koji će omogućiti saobraćaj brzih pruga između Madrida i Andaluzije, iako će dionica između Viljanueva de Kordobe i Kordobe biti obavljena autobusom, čime će se izbjeći prolazak kroz mjesto nesreće.
&nbsp;
&nbsp;

Broj žrtava željezničke nesreće u Španiji porastao na 41

ISTRAŽITELJI PRONAŠLI OŠTEĆEN SPOJ NA PRUZI

U prijestonici Ukrajine, najteže pogođenoj nestancima struje, građani mogu dobiti toplu i besplatnu hranu u mobilnim kuhinjama.&nbsp; Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusija planira nove masovne napade. Moskva optužuje Kijev da već četiri mjeseca odgađa razmenu zarobljenika.
Rusija je tokom noći napala Kijev i druge ukrajinske gradove balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama, u vrijeme dok se zemlja suočava s temperaturama ispod nule i sve dubljom energetskom krizom, pi&scaron;e The Kyiv Independent.
Za Kijev je ovo najteža zima od početka rata, uzrokovana ruskim napadima na gradska energetska postrojenja.
Predsjednik Volodimir Zelenski proglasio je 14. janaura vanredno stanje u energetskom sektoru zbog pojačanih napada. Situaciju pogor&scaron;avaju dugogodi&scaron;nji problemi s infrastrukturom, &scaron;to je dovelo do humanitarne krize u kojoj stanovnici ostaju bez grijanja, tople vode i struje.
Fedorov: Ukrajina bi trebalo da napravi sopstvenu kupolu protiv dronova
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov najavio je stvaranje ukrajinske kupole za borbu protiv dronova.
&ldquo;Na&scaron; zadatak je da izgradimo kupolu protiv dronova iznad Ukrajine. Sistem koji ne reaguje naknadno, već uni&scaron;tava prijetnju kako se ona približava&ldquo;, napisao je Fedorov na Telegramu.
Napomenuo je da nijedna zemlja na svijetu nema toliko iskustva u suzbijanju vazdu&scaron;nih napada kao Ukrajina i dodao da svakog dana i svake noći Ukrajinu napadaju stotine ruskih dronova.
Zbog velikih o&scaron;tećenja energetske mreže u ruskim napadima, u Kijevu je i dalje veoma otežano snabdijevanje električnom energijom. Prijestonica jo&scaron; ne može da se vrati na redovna isključenja, saop&scaron;tavaju nadležni.
Državna služba za vanredne situacije raspoređuje mobilne kuhinje kako bi Ukrajinci mogli da dobiju besplatnu i toplu hranu. U Kijevu već radi 41 mobilna kuhinja, a jo&scaron; 40 je u rezervi i mogu se koristiti po potrebi.
Zelenski upozorava da moraju da budu veoma oprezni, jer se &ldquo;Rusija pripremila za udar, masovan udar, i čeka trenutak da zada taj udarac&rdquo;.
Moskva optužuje Kijev da već četiri mjeseca odgađa razmjenu zarobljenika. Predlaže razmjenu od najmanje 1.200 zarobljenika sa svake strane i spremna je da Ukrajini preda tijela 3.000 vojnika.
Evropa bi trebalo da se fokusira na ruski rat protiv Ukrajine, a ne na Grenland, poručuje američki predsjednik Donald Tramp.
Kremlj saop&scaron;tava da će Tramp nesumnjivo ući u svjetsku istoriju ako se Grenland pridruži Sjedinjenim Državama.
Mediji su prenijeli da lider Rusije Vladimir Putin &scaron;alje specijalnog izaslanika Kirila Dmitrijeva u Davos, gdje bi trebalo da se sastane s Trampovim predstavnicima.

Masovni udar na Kijev, dio grada bez struje i vode; Moskva: Ukrajina odgađa razmjenu zarobljenika

RAT U UKRAJINI

Broj žrtava u požaru u tržnom centru u Karačiju porastao je na 23, a desetine se i dalje vode kao nestale, saop&scaron;tila je policija Pakistana. Vatrogasci su ugasili požar kasno u nedjelju, skoro 24 sata nakon &scaron;to je izbio.
Požar je izbio u subotu u vi&scaron;espratnom tržnom centru sa 1.200 prodavnica, koji zauzima povr&scaron;inu veću od fudbalskog terena.
Plamen je buktio vi&scaron;e od 24 sata prije nego &scaron;to je uglavnom stavljen pod kontrolu, iako su zvaničnici naveli da i dalje ima malih vatrenih žari&scaron;ta među ru&scaron;evinama.
Stotine ljudi okupilo se oko zgrade dok su spasilačke ekipe tražile preživjele.
"Ostavljeni smo na cjedilu, svedeni na nulu, 20 godina napornog rada, sve je nestalo", rekla je vlasnica jedne prodavnice Jasmin Bano.
Vlasti se pla&scaron;e da će broj žrtava porasti, a trenutno se traga za jo&scaron; 46 ljudi, saop&scaron;tila je policija.
U saop&scaron;tenju se dodaje da je do sada identifikovano samo &scaron;est tijela, a za ostala će biti potrebno DNK testiranje jer su "tijela bila neprepoznatljiva".
Ljudi su izražavali bes i nezadovoljstvo kada je gradonačelnik Karačija Murtaza Vahab posjetio mjesto nesreće sinoć, nakon 23 sata od izbijanja požara, a okupljeni su skandirali protiv vlade i protestovali zbog spore reakcije vatrogasne službe, izvje&scaron;tavali su lokalni mediji.

Veliki požar u tržnom centru u Karačiju: Poginule 23 osobe, desetine se vode kao nestale

VATROGASCI SU UGASILI POŽAR SKORO 24 SATA NAKON ŠTO JE IZBIO

Sjedinjene Američke Države pozvale su ruskog predsjednika Vladimira Putina da se pridruži "Odboru za mir" za Gazu, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
-Velika mi je čast da objavim da je osnovan "Odbor za mir". Njegovi članovi uskoro će biti objavljeni, ali sa sigurno&scaron;ću mogu reći da je reč o najboljem i najprestižnijem odboru koji je ikada formiran- napisao je Tramp na&nbsp; svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Bloomberg pi&scaron;e da je Odbor u povelji opisan kao "međunarodna organizacija kojoj je cilj promovisanje stabilnosti, obnova pouzdanog i zakonitog upravljanja i osiguranje trajnog mira na područjima pogođenim ili ugroženim sukobom".
Američki predsjednik je najavio da će se Odbor sastojati od "najvažnijih čelnika najvažnijih nacija".
Bloomberg navodi da bi Tramp bio njegov inauguracijski predsednik i odlučivao o tome ko je član, a svaka država bi učestvovala u radu odbora najvi&scaron;e tri godine od stupanja povelje na snagu, osim ako uplati milijardu dolara.
Odluke bi se donosile glasom većine država, uz potvrdu predsednika tela, prenosi američki medij.
Međutim, Bela kuća je saop&scaron;tila da je Bloombergovo izve&scaron;tavanje netačno i naglasila da ne postoji cena za pridruživanje odboru, prenosi Reuters.
"To jednostavno pruža stalno članstvo partnerskim državama koje pokažu duboku predanost miru, bezbednosti i blagostanju", napisala je Bela kuća na platformi X.

Tramp pozvao Putinа da se pridruži „Odboru za mir“

POTVRDIO PORTPAROL KREMLJA

Ruske snage nastavljaju intenzivne napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da oko 58.000 ljudi radi non-stop u ekipama za popravke na elektroenergetskim mrežama i proizvodnim postrojenjima.
Poljska planira da nabavi 100 generatora kako bi pomogla Kijevu. Za tri dana u humanitarnoj akciji "Toplota Poljske za Kijev" prikupljeno je vi&scaron;e od milion zlota.
S druge strane, zbog ukrajinskih napada dronovima, bez struje je ostalo vi&scaron;e od 200.000 potro&scaron;ača u regionu Zaporožja.&nbsp;
Glavnokomandujući ukrajinskom vojskom Oleksandr Sirski kaže da ne vidi znake da se Rusija sprema za mirovne pregovore. Dodaje da Moskva intenzivira napade i planira povećanje proizvodnje dronova "&scaron;ahed", kako bi Ukrajinu gađala s 1.000 dnevno.
Sirski najavljuje kontraofanzivne napade, jer se, kako kaže "pobjeda ne može postići samo odbranom."
<h4 class="short-story-title">Ruska vojska je tokom noći uni&scaron;tila 92 ukrajinska drona</h4>
Rusko ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su tokom protekle noći uni&scaron;tena ukupno 92 ukrajinska drona iznad &scaron;est regiona.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, iznad Belgorodske oblasti uni&scaron;ten je 31 dron, iznad Saratovske oblasti 29, iznad Voronje&scaron;ke oblasti 25 bespilotnih letjelica, po tri iznad Brjanske i Tambovske oblasti i jedna iznad Kurske oblasti.
Da bi se osigurala bezbjednost letova Rosavijacija je sinoć uvela ograničenja na aerodromima u Saratovu i Penzi, ali ona su jutros ukinuta.
&nbsp;

Ruska vojska tokom noći uništila 92 ukrajinska drona; Sirski: Spremamo kontraofanzivu

U sudaru dva voza na jugu &Scaron;panije poginulo je 39 osoba, najnoviji je bilans nastradalih.
Brzi voz, koji je sa oko 300 putnika saobraćao na relaciji Malaga-Madrid, u Adamuzu, u pokrajini Kordoba iskočio je iz &scaron;ina i sudario se sa drugim koji je dolazio iz suprotnog pravca i prevozio 184 putnika.
Najmanje 73 osoba je povrijeđeno, od kojih 24 te&scaron;ko, prenosi El Pais.
Nekoliko vagona tog drugog voza potom je palo niz nasip visok oko četiri metra, &scaron;to otežava pristup mestu njesreće, saop&scaron;tio je andaluzijski ministar.
Ministar saobraćaja Oskar Puente opisao je nesreću kao "izuzetno čudnu", ističući da se dogodila na pravom dijelu pruge, da je pruga obnovljena u maju i izrazio je uvjerenje da će istraga razjasniti uzroke.
&nbsp;

U sudaru vozova u Španiji poginulo 39 osoba

ISKOČIO IZ ŠINA I SUDARIO SE SA DRUGIM

<p class="mb-4
 lg:mb-5
 text-textPrimary
 font-exo2
 text-xl
 leading-8
 font-semibold" data-testid="article-lead-text">Iranski zvaničnik u regionu Bliskog istoka izjavio je da su vlasti te zemlje potvrdile da je najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima, među kojima je oko 500 pripadnika bezbjednosnih snaga.
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words">
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Rojters da su se neki od najtežih sukoba i najveći broj smrtnih slučajeva dogodili u područjima u kojima žive Kurdi na sjeverozapadu Irana, gdje su sukobi tokom protesta bili među najnasilnijim.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words">
"Ne očekuje se da će konačan broj žrtava naglo porasti", rekao je iranski zvaničnik, koji je dodao da su "Izrael i naoružane grupe u inostranstvu" podržavali i opremali one koji izlaze na ulice.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-2">
<div class="rich-text-block break-words">
Američka grupa za ljudska prava HRANA saop&scaron;tila je u subotu da je broj žrtava na protestima, koji su počeli 28. decembra pro&scaron;le godine zbog te&scaron;kog ekonomskog stanja u zemlji, i trajali vi&scaron;e od dvije sedmice, dostigao 3.308, a da je jo&scaron; 4.382 slučaja u fazi preispitivanja.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-3">
<div class="rich-text-block break-words">
Grupa je saop&scaron;tila i da je potvrdila vi&scaron;e od 24.000 hap&scaron;enja.
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-4">
<div class="rich-text-block break-words">
Iranska kurdska grupa za ljudska prava Hengav, sa sjedi&scaron;tem u Norve&scaron;koj, saop&scaron;tila je da su se neki od najtežih sukoba tokom protesta koji su izbili krajem decembra dogodili u kurdskim oblastima na sjeverozapadu Irana.
</div>
</div>

Iranski zvaničnik: Najmanje 5.000 ljudi ubijeno u protestima u Iranu

MEĐU KOJIMA JE OKO 500 PRIPADNIKA BEZBJEDNOSNIH SNAGA

U Francuskoj je prvi put podnet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skup&scaron;tine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtjeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi "Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući "nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma - pokazuje da SAD "efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strate&scaron;kom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nijesu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promovi&scaron;e mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: levičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skup&scaron;tini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron vi&scaron;e puta je izražavao sumnju u pravac Alijanse, upozoravajući na pretnje iz Va&scaron;ingtona, posebno u vezi sa Grenlandom. Makron je 2019. čak NATO opisao kao "moždano mrtav".

Podnijet parlamentarni predlog za izlazak Francuske iz NATO

INICIJATIVA POTPREDSJEDNICE NARODNE SKUPŠTINE I ČLANICE LJEVIČARSKE STRANKE

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je na jednom skupu u Bijeloj kući da bi "mogao" da uvede vi&scaron;e carine na uvoznu robu onih zemalja koje se protive njegovoj ambiciji da Grenland, arktička teritorija koja pripada Danskoj, bude pripojen Americi, prenosi CNN.
"Mogao bih ja da uvodim carine (stranim) zemljama, ako se one ne slažu (sa SAD) oko Grenlanda, jer nama je potreban Grenland, potreban nam je Grenland zbog nacionalne bezbjednosti. Dakle, mogao bih to da uradim", rekao je Tramp na skupu u vezi sa zdravstvenom za&scaron;titom koji se održava u Bijeloj kući.
Predsjednik je ovakav komentar dao dok se prisjećao kako je uvodio carine drugim zemljama ne bi li ih natjerao da sarađuju sa njegovim planom da cene lekova u SAD budu smanjene.
Trampov pritisak oko američke kontrole Grenlanda razbijesnio je evropske zemlje, koje strahuju da bi taj potez mogao rasturiti transatlanske odnose. Neke su već počele da &scaron;alju trupe na ovo ogromno arktičko ostrvo koje pripada Danskoj, članici Evropske unije ali i članici NATO saveza, u kojem su i SAD.
Predstavnici Danske i Grenlanda su ove sedmice bili u Bijeloj kući, i razgovori su zavr&scaron;eni bez rezultata.
Premijer Danske je rekao da poslije tog sastanka i dalje postoje "fundamentalna razmimoilaženja" sa Va&scaron;ingtonom, ali da je dogovoreno da se razgovara i dalje.
 U međuvremenu, vi&scaron;e evropskih zemalja pridružilo se Danskoj u pripremi vojnih manevara na Grenlandu i severnom Atlantiku pod imenom "Arktička izdržljivost".
Grenland se nalazi istočno od Kanade, a sa američke strane Atlantskog okeana. Radi se o najvećem ostrvu na svijetu. Na njemu SAD imaju vojne baze, po ugovoru iz 1951. godine sa Danskom i Grenlandom.
Danska je najstarija evropska saveznica SAD.
Američko javno mnjenje u ogromnoj većini ne podržava Trampovu ideju o aneksiji Grenlanda.

Tramp: Mogao bih da uvedem veće carine zemljama koje ne podržavaju SAD u vezi sa Grenlandom

PORUČIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Jedna osoba podlegla je povredama, a tri su povrijeđene u lančanom sudaru koji se jutros dogodio na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki", ispred tunela "Munjino Brdo" u mjestu Krstac, prenosi RTS.
Iz Op&scaron;te bolnice u Čačku kažu da su dvije ženske i jedna mu&scaron;ka osoba stabilnih parametara i kod njih je u toku dijagnostika.
U lančanom sudaru na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki" učestvovalo je deset vozila.

Sudar deset vozila u Srbiji na auto-putu, jedna osoba podlegla povredama

TROJE POVRIJEĐENIH

Emanuel Makron se na svom godi&scaron;njem obraćanju francuskim vojnicima pojavio s crvenim okom. Tom prilikom se na&scaron;alio, iskoristiv&scaron;i priliku da pozove na jačanje vojne moći Francuske.
Francuski predsjednik je problem s okom uporedio s pjesmom &bdquo;Aj of d Tajger", poručiv&scaron;i da je to znak odlučnosti, te upozorio da Francuska može ostati slobodna u &bdquo;brutalnom svijetu" samo ako je se drugi pla&scaron;e i ako je snažna, prenosi Index.
Referenca na naslovnu pjesmu iz filma &bdquo;Roki III" rok grupe Sarvajvor iz osamdesetih godina pro&scaron;log vijeka do&scaron;la je u trenutku kada je Makron francusku vojsku proglasio &bdquo;najefikasnijom" u Evropi, dodav&scaron;i da mora postati jača i brža. Prije samog govora, koji je započeo obja&scaron;njenjem svog izgleda, Makron je tokom inspekcije postrojbi nosio sunčane naočare.
 - Molim vas, oprostite na neuglednom izgledu mog oka. To je, naravno, ne&scaron;to potpuno bezazleno - rekao je Makron. &bdquo;Jednostavno to shvatite kao nenamjernu referencu na Aj of d Tajger&hellip; za one koji razumiju referencu, to je znak odlučnosti."
Veći vojni budžet i misija na Grenlandu
Svoje novogodi&scaron;nje obraćanje vojnicima u vojnoj bazi u Istru, na jugu Francuske, iskoristio je da najavi veća izdvajanja za odbranu. Naveo je da želi da pomjeri planove za odbrambeni budžet od 64 milijarde eura sa 2030. na 2027. godinu, pri čemu bi 3,5 milijardi eura za ubrzanje francuskog naoružavanja bilo dostupno već ove godine.
U kontekstu rata u Ukrajini i tenzija oko arktičkog regiona, upozorio je da &bdquo;među nekima u svijetu djeluje novi kolonijalizam".
&bdquo;Istorija ne pra&scaron;ta ni lo&scaron;u pripremu ni slabost", rekao je francuski predsjednik u četvrtak, nakon objave da će francuski vojnici biti poslati na Grenland kako bi ojačali bezbjednost na Arktiku u zajedničkoj misiji s evropskim snagama.
- Evropljani imaju posebnu odgovornost, jer ova teritorija pripada Evropskoj uniji - rekao je Makron. &bdquo;Početni tim vojnog osoblja već je na terenu i biće pojačan u narednim danima kopnenim, vazdu&scaron;nim i pomorskim sredstvima."
&nbsp;

Makron se pred vojnicima pojavio s krvavim okom

NA GODIŠNJEM OBRAĆANJU

Vlada u Kijevu donijela je važne odluke, kako bi spasila energetski sektor nakon intenzivnih ruskih udara i najhladnije zime u posljednjih 20 godina. &Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin poručuje da rje&scaron;enje za Ukrajinu mora biti postignuto &scaron;to je prije moguće i da se Moskva se zalaže za dugoročni mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.
Zelenski je u svom sinoćnjem video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom.
Tramp je u srijedu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum. Na pitanje za&scaron;to pregovori koje predvode SAD jo&scaron; nijesu rije&scaron;ili skoro četvorogodi&scaron;nji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to. Tramp je, takođe, izjavio da vjeruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin &ldquo;spreman da postigne dogovor&rdquo;.
Zelenski je ukazao da kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir.
&ldquo;Upravo su ruske rakete, ruski dronovi &lsquo;&scaron;ahed&rsquo; i poku&scaron;aj Rusije da uni&scaron;ti Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uop&scaron;te nije zainteresovana za sporazume&rdquo;, rekao je Zelenski.
Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.
Ruski napad na Harkov
U najovijem ruskom napadu o&scaron;tećen je veliki energetski objekat, ostavio je stotine ljudi bez struje i grijanja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Te&scaron;ka energetska stituacija je &scaron;irom Ukrajine, a posebno u Kijevu koji je van doma&scaron;aja kopnenih trupa, ali u dometu eksplozivnih dronova i raketa.
Snabdijevanje energijom i odgovor na posljedice ruskih napada na energetski sektor, od sada će biti pod ličnom kontrolom predsjednika. Zelenski je naložio Vladi da donese odluku o povećanju uvoza električne energije i ublažavanju policijskog časa na teritorijama gdje je uvedeno vanredno stanje u elektroenergetskom sektoru.
Američki lider Donald Tramp kaže da je Zelenski glavna prepreka postizanju mirovnog sporazuma, a ne Vladimir Putin. To je, poručuje Kremlj, &ldquo;zaista tačno&rdquo;.
Putin ističe da mir ne dolazi sam, već da se gradi, da se Moskva zalaže za mir i da rje&scaron;enje za Ukrajinu mora biti postignuto &scaron;to je prije moguće.
Kremlj je potvrdio i da će Moskvu posjetiti specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, kao i Džared Ku&scaron;ner, a da će datum biti naknadno određen.
Ukrajinu potresa i najnoviji korupcijski skandal o &ldquo;podmićivanju poslanika&rdquo;. Osumnjičena je &scaron;efica parlamentarne frakcije Batkiv&scaron;čina, Julija Timo&scaron;enko.
Specijalizovano tužila&scaron;tvo za borbu protiv korupcije zatražiće danas od suda da joj izrekne kauciju od 50 miliona grivni. Timo&scaron;enkova je objavila da su joj blokirani računi.

Zelenski odbacio Trampovu tvrdnju da je Ukrajina prepreka miru; Rusi uništili veliki energetski objekat u Harkovu

RAT U UKRJAINI

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, &scaron;to je u o&scaron;troj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodi&scaron;nju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
&bdquo;Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor&ldquo;, kazao je Tramp.
Upitan za&scaron;to pregovori uz posredovanje SAD jo&scaron; nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: &bdquo;Zelenski&ldquo;.
Trampovi komentari sugeri&scaron;u da je ponovo nezadovoljan pona&scaron;anjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije pobolj&scaron;ane tokom 2025. godine.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

SMATRA AMERIČKI PREDSJEDNIK

Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovla&scaron;ćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon &scaron;to je Bijela kuća izvr&scaron;ila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džo&scaron; Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon &scaron;to su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveni&scaron;e kako bi prelomio nerije&scaron;eni rezultat 50-50.
Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona vi&scaron;e ne bi trebalo da ima status "prioritetne", &scaron;to joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nijesu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
"Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nijesu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo".
Senatori su pro&scaron;le sedmice usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon &scaron;to su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontroli&scaron;u zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podr&scaron;ci rezoluciji, čime je ona pro&scaron;la nakon dvije prethodne neuspe&scaron;ne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Pro&scaron;le sedmice, Tramp je kritikovao republikance, rekav&scaron;i da "nikada vi&scaron;e ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su prije jučera&scaron;njeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.