Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se "veoma iznervirao" i da je "bijesan" na svog ruskog kolegu Vladimira Putina, zbog pitanja oko Ukrajine, a zaprijetio mu je da će uvesti nove carine na rusku naftu.
&bdquo;Ako Rusija i ja ne budemo u mogućnosti da postignemo dogovor o okončanju krvoprolića u Ukrajini, a vjerujem da je to ruska gre&scaron;ka, uve&scaron;ću sekundarne carine na svu naftu koja izlazi iz Rusije&ldquo;, rekao je Tramp u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC.
Tramp je dodao da narednih dana planira razgovor sa Putinom.

Tramp bijesan na Putina: Prijeti novim carinama za rusku naftu

AMERIČKI PREDSJEDNIK NAREDNIH DANA PLANIRA RAZGOVOR SA RUSKIM KOLEGOM

Ukrajinske trupe su povećale broj napada na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane. Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se Rusija &ldquo;ruga&rdquo; svjetskim mirovnim naporima jer jo&scaron; uvijek, kako kaže, &ldquo;ne osjeća pravi pritisak&rdquo;.&nbsp;
Ruski PVO sistemi oborili &scaron;est ukrajinskih dronova
Ruski PVO sistemi tokom noći oborili su &scaron;est ukrajinskih bespilotnih letjelica nad tri ruska regiona.
Tri drona oborena su iznad teritorije Belgorodske oblasti, dva iznad Brjanskog i jedan iznad teritorije Saratovskog regiona&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju ruskog Ministarstva odbrane, prenosi list Izvestija.
Zelenski: Tokom noći lansirano vi&scaron;e od 170 ruskih dronova
Rusija je samo noćas lansirala 172 drona &mdash; preko 100 od njih su bili &ldquo;&scaron;ahedi&rdquo;.
&ldquo;Ovi masovni napadi dronovima sada su postali skoro svakodnevna stvarnost. Povrh toga, postoje kontinuirane prijetnje raketama, uključujući balističke&rdquo;, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kako kaže ti udari nisu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore &mdash; na samu diplomatiju kojom se poku&scaron;ava okončanje rata.
&ldquo;Rusija udara po pozicijama svih koji žele da prekinu ovaj rat. Nemoguće je ignorisati stotine &lsquo;&scaron;aheda&rsquo; svake noći. Očekujemo odgovor. Radimo na odgovoru. Potreban je snažan odgovor &mdash; od SAD, iz Evrope, od svih u svijetu koji su se kladili na diplomatiju. Rusija mora biti prisiljena na mir&rdquo;, rekao je Zelenski.
Predugo je američki predlog o bezuslovnom prekidu vatre bio na stolu &mdash; bez odgovarajućeg odgovora Rusije. To govori mnogo. Prekid vatre je već mogao da dođe &mdash; da je bilo stvarnog pritiska na Rusiju.
Nastavljeni napadi dronovima
Nastavio se rat bespilotnim letjelicama između Ukrajine i Rusije. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je odbila veliku rusku ofanzivu, oboriv&scaron;i 94 drona, a ruska da je oborila tri ukrajinske letjelice iznad Belgoroda.
Ministarstvo odbrane Rusije, u međuvremenu, saop&scaron;tilo je da njihova vojska preuzela kontrolu nad naseljem Veselovka u Sumskoj oblasti. Rusko ministarstvo je, međutim, napomenulo da su ukrajinske trupe povećale broj napada na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti.
Napomenulo je, takođe, da je usljed napada u Belgorodu o&scaron;tećen objekat kompanije &ldquo;Belgorodenergo&rdquo;, zbog čega su hiljade civila ostale bez električne energije.
Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da se Rusija &ldquo;ruga svjetskim mirovnim naporima&rdquo; jer jo&scaron; uvijek, kako je ocijenio, &ldquo;ne osjeća pravi pritisak&rdquo;.
Briselski Politiko je u međuvremenu objavio da Zelenski neće prihvatiti sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o rijetkim mineralima.
Za to vrijeme, finski predsjednik Aleksander Stub izjavio je da bi Evropa trebalo da stvori pregovarački tim kao dio mirnog rje&scaron;avanja ukrajinskog sukoba, kao i da imenuje specijalnog izaslanika za Ukrajinu.

Zelenski: Tokom noći Rusija lansirala više od 170 dronova; Pojačani međusobni udari na energetske objekte

RAT U UKRAJINI

Obimne količine ki&scaron;e donijele su velike probleme u vi&scaron;e mjesta &scaron;irom Bosne i Hercegovine, a upravo takav snimak dolazi iz Novog Sela koje se nalazi na području op&scaron;tine Odžak.
Može se vidjeti kako rijeka Bosna &ldquo;nosi&rdquo; jednu od lokalnih vikendica.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbhmeteo.ba%2Fvideos%2F1724770551410758%2F&amp;show_text=false&amp;width=339&amp;t=0" width="339" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Načelnik ove op&scaron;tine Anes Osmanović se oglasio danas te rekao kako, u ovom trenutku, podzemne vode prave problem na terenu.
Međutim, prema njegovim riječima, ekipe civilne za&scaron;tite i vatrogasaca poku&scaron;avaju ispumpavanjem zadržati nivo vode na nivou koja ne ugrožava domaćinstva.
Osmanović je obi&scaron;ao i terene Svilaja i Pruda te je poručio kako je stanje stabilno i da je klizi&scaron;te na nasipu u Svilaju pod kontrolom nadležne službe.
Lo&scaron;a situacija je i na području Prijedora gdje je poplavljeno vi&scaron;e od 600 objekata, te je do&scaron;lo i do evakuacija porodica.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor je izjavio da je pro&scaron;la noć bila jako te&scaron;ka te da najveće probleme pravi rijeka Gomjenica čiji nivo iznosi 6,20 metara.

BiH: Dramatično u Odžaku, rijeka “nosi” jednu od vikendica

OBIMNE PADAVINE DONIJELE SU VELIKE PROBLEME U VIŠE MJESTA ŠIROM BOSNE I HERCEGOVINE

Broj poginulih u razornom zemljotresu koji je u petak pogodio Mjanmar porastao je na 1.644, prenosi agencija France Presse, pozivajući se na podatke vojne hunte na vlasti u toj zemlji. Prema prvim procjenama mjanmarske opozicione Vlade nacionalnog jedinstva (NUG), u zemljotresu magnitude 7,7 stepeni po Rihteru o&scaron;tećeno je najmanje 2,9 hiljada zgrada, 30 saobraćajnica i sedam mostova, prenosi Hina. &ldquo;Zbog značajne &scaron;tete privremeno su zatvoreni aerodromi u Nejpjidou i Mandaleju&rdquo;, saop&scaron;tila je NUG, grupacija sastavljena od članova demokratski izabrane vlade koju je 2021. zbacila vojska i time započela građanski rat.
Američki geolo&scaron;ki institut predviđa da bi broj žrtava u Mjanmaru mogao da pređe 10.000, dok bi ekonomska &scaron;teta mogla da prema&scaron;i godi&scaron;nji BDP zemlje.
Zemljotres je o&scaron;tetio puteve, mostove i zgrade u Mjanmaru, saop&scaron;tila je vojna hunta, čiji je najvi&scaron;i general u petak pozvao na međunarodnu pomoć.
&bdquo;Operacije potrage i spasavanja su trenutno u toku u pogođenim oblastima&ldquo;, navela je hunta u saop&scaron;tenju za državne medije u subotu.
Кineski spasilački tim stigao je u Jangon, ekonomsko sredi&scaron;te Mjanmara, stotinama kilometara od te&scaron;ko pogođenih gradova Mandalaja i Najpijoa, namjenski izgrađene prijestonice u kojoj su o&scaron;tećeni delovi bolnice sa 1.000 kreveta.
Rusija, Indija, Malezija i Singapur &scaron;alju avione koji prevoze humanitarnu pomoć i spasilačke timove u Mjanmar, zemlju razorenu građanskim ratom nakon vojnog udara 2021. koji je sru&scaron;io izabranu civilnu vladu.
&bdquo;Pratićemo situaciju i uskoro će uslijediti nova pomoć&ldquo;, rekao je indijski ministar spoljnih poslova Subramanjam Džai&scaron;ankar.
Južna Кoreja je najavila da će preko međunarodnih organizacija Mjanmaru pružiti početnu humanitarnu pomoć od dva miliona dolara.

Broj poginulih u zemljotresu u Mjanmaru porastao na 1.644

RASTE BROJ ŽRTAVA

U ukrajinskim napadima na Brjansku oblast uni&scaron;tena je vojna baza, poginulo je 40 ruskih vojnika. Predsjednik Volodimir Zelenski ističe da Ukrajina, u okviru sporazuma o mineralima sa Sjedinjenim Državama, neće prihvatiti dugove za američku pomoć prethodnih godina. Sveruski centar za istraživanje javnog mnjenja saop&scaron;tio je da skoro 81 odsto Rusa veruje predsedniku Vladimiru Putinu.
Ukrajinske snage izvele su vazdu&scaron;ni udar na granični punkt Pogar u ruskoj Brjanskoj oblasti, odakle je ruska vojska lansirala svoje bespilotne letjelice kamikaze, saop&scaron;tio je General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine, navodeći da je u toj akciji eliminisano između 15 i 40 ruskih vojnika.
"Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine je 27. marta uspje&scaron;no izvr&scaron;ilo udar na granični punkt Pogar u blizini Slučovska u ruskoj Brjanskoj oblasti", saop&scaron;tio je General&scaron;tab.
Kao rezultat ukrajinskog napada, uni&scaron;tena je vojna infrastruktura kontrolnog punkta, uključujući opremu za komunikaciju i elektronsko ratovanje, sistem nadžora i druga tehnička sredstva, navodi se u saop&scaron;tenju.
Prema preliminarnim informacijama, eliminisano je između 15 i 40 ruskih vojnika, navodi ukrajinski General&scaron;tab. Vojna komanda je istakla da je udar bio odgovor na akcije Rusije, koja "nastavlja da terori&scaron;e ukrajinsko civilno stanovni&scaron;tvo i infrastrukturu svojim udarnim dronovima".
"U vi&scaron;e navrata su zabilježena lansiranja ruskih bespilotnih letjelica sa lokacije Pogar. Uni&scaron;tenje ovog kontrolnog punkta smanjuje sposobnost neprijatelja da vodi borbena dejstva protiv Odbrambenih snaga Ukrajine u Sumskoj oblasti i na pravcu Kursk", dodao je General&scaron;tab.
Američki predsjednik Donald Tramp kaže da postoji napredak u mirovnim pregovorima u Ukrajini, ali i lo&scaron;a volja "između stranaka".
Poslije raketnog napada HIMARS-om, koji je Ukrajina izvela na gasnomjernu stanicu Sudža u Kurskoj oblasti, do&scaron;lo je do snažnog požara, energetski objekat je praktično uni&scaron;ten, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova kaže da postoji osnovana sumnja da su gađanja na stanicu "Sudža" izvođena uz pomoć francuskih satelita, a da su koordinate zadavali britanski stručnjaci. Komanda je, kaže, stigla iz Londona.
Kremlj poručuje da bi mogli da udare na ukrajinske energetske objekte, jer Kijev ne po&scaron;tuje sporazume.
Optužbe na račun Moskve stižu i s ukrajinske snage da su napadnuti objekti najveće državne naftne i gasne kompanije "Naftogasa".
Predsjednik Volodimir Zelenski potvrđuje da je Kijev od SAD dobio verziju novog sporazuma o mineralima.
Kaže da ukrajinska strana mora da provjeri poslati dokument i da advokati treba da uporede sve sporazume koji su ponuđeni tokom pregovora.
Zelenski ističe i da za Ukrajinu postoje "crvene linije" u sporazumu o mineralima, odnosno da neće prihvatiti dugove za američku pomoć.
"Nećemo prihvatiti dugove, kao &scaron;to sam rekao. To su za mene apsolutno jasne stvari. Bar govorimo o pro&scaron;losti", izričit je &scaron;ef države.
Skoro 81 odsto Rusa vjeruje predsjedniku Vladimiru Putinu, saop&scaron;tio je Sveruski centar za istraživanje javnog mnjenja.
Istraživanje je sprovedeno od 17. do 23. marta i obuhvatilo je 1.600 ispitanika.

Zelenski o "crvenim linijama" u sporazumu sa SAD; Koliko Rusa vjeruje Vladimiru Putinu

Obilne padavine uzrokovale su povećanje vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini. Na sjeveru zemlje rijeke su se izlile iz korita, pa je progla&scaron;eno vanredno stanje u vi&scaron;e op&scaron;tina. U Tuzli se traga za dvije nestale osobe. Obustavljen je saobraćaj, pored ostalog na dijelu autoputa Gradi&scaron;ka-Banja Luka.
U svim &scaron;kolama na području Čelinca kod Banje Luke obustavljena je nastava zbog povećanog vodostaja rijeke Vrbanje, saopćeno je iz Općinske uprave.
Stanje u općini Doboj Jug u Federaciji BiH je alarmantno, pi&scaron;e Radio slobodna Evropa (RSE).
U selu Makljenovac voda je odnijela dio regionalnig puta. Vodostaj Usore je porastao i ona se izlila iz korita na u&scaron;ću rijeku u Bosnu.
U banjalučkim naseljima Priječani i Dervi&scaron;i je najteža situacija, kazali su za RSE iz Civilne za&scaron;tite Grada Banja Luka.
Tu je rijeka Bukovica jutros oko četiri sata probila kanal i poplavila naselje.
Progla&scaron;eno je vanredno stanje a dio stanovni&scaron;tva je evakuisan a komunalna preduzeća dopremaju kamione sa pijeskom i vrećama.
"Izlile su se i rijeke Turjanica, Mahovljanska, Slatinka i Vuke&scaron;nica. Policija je zatvorila vi&scaron;e od deset lokalnih puteva", rekao je Bojić.

Poplave u BiH: Vanredno stranje u više opština, traga se za dvije osobe

OBILNE PADAINE

U centru Splita danas se oko podne dogodio poku&scaron;aj razbojni&scaron;tva u Erste banci u kome je ubijen razbojnik, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.
Od očevidaca se saznaje da je razbojnik navodno uzeo za&scaron;titara za taoca te je poku&scaron;ao pobjeći, ali je vrlo brzo na mjesto događaja stigla policija, te je do&scaron;lo do pucnjave.
Prve informacije govore da je pljačka&scaron; ubijen, ali zvanične potvrde te informacije iz splitske policije jo&scaron; uvijek nema.
Na mjesto događaja prve su stigle dvije policajke na koje je pljačka&scaron; počeo pucati.
Poku&scaron;ale su da ga upozore pucanjem u vazduhiz službenih pi&scaron;tolja, ali se on se nije na to obazirao te su zapucale prema njemu i pogodile ga.

Pucnjava u centru Splita: Pljačkaša banke ubila policajka

RAZBOJNIK NAVODNO UZEO ZAŠTITARA ZA TAOCA

Najmanje 144 osobe poginule su u Mjanmaru u snažnom zemljotresu magnitude 7,7 koji je danas pogodio tu zemlju i Tajland.
Stravični snimci stižu sa Tajlanda nakon &scaron;to su dva razorna zemljotresa pogodila jutros Mjanmar. Prvi zemljotres, jačine 7,3 stepena po Rihteru, registrovan 33 kilometara jugozapando od Mandaleja, na dubini od 10 kilometara. Poslije12 minuta registrovan je drugi potres, jačine 7,1 stepen po Rihteru. On je bio na dubini od 35 kilometara, na 45 kilometara južno od Mandaleja.&nbsp;
Geolo&scaron;ki institut Sjedinjenih Država izdao je crveno upozorenje za moguće žrtve i &scaron;tetu nakon zemljotresa. Na svojoj internetskoj stranici navode da su "velik broj žrtava i opsežna &scaron;teta vjerojatno te da je katastrofa vjerojatno ra&scaron;irena".&nbsp;
&nbsp;
<blockquote class="twitter-tweet">
Myanmar'da meydana gelen 7.7 b&uuml;y&uuml;kl&uuml;ğ&uuml;ndeki deprem sonrası arama kurtarma &ccedil;alışmaları başladı. <a href="https://t.co/JffTJ1ChRI">pic.twitter.com/JffTJ1ChRI</a>
&mdash; Boşuna Tıklama (@bosunatiklama) <a href="https://twitter.com/bosunatiklama/status/1905519482178539755?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2025</a></blockquote>
Građani na sajtu EMSC-a ostavljaju brojne komentare, javljaju da se potres veoma jako osjetio u susjednoj Indiji, ali i na Tajlandu.
Kažu da je zemljotres tragao veoma dugo, a na mreži X su već postavljeni prvi snimci na kojima se vidi kako se potres osetio snažno u Bangkoku, koji je skoro 1000 kilometara udaljen od epicentra.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/CR9q1PIOCj8" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
"Ovo je najduži zemljotres godinama, nekako je vi&scaron;e ljuljao nego inače ovde na Tajlandu", navode u komentarima.
Prvi snimci stižu iz Mjanmara, iz grada Mandaleja u čijoj blizini je bio epicentar razornih zemljotresa. Kako se navodi, brojne zgrade su pale, rascijepljeni su putevi...
<blockquote class="twitter-tweet">
Most of the buildings in epicenter Mandalay have collapsed after the massive earthquake that hit Myanmar and Thailand. <a href="https://twitter.com/hashtag/Bangkok?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bangkok</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Myanmar?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Myanmar</a> <a href="https://t.co/gTVHRjNF0i">pic.twitter.com/gTVHRjNF0i</a>
&mdash; J Gautam ♑️ (@JagrutBharatiya) <a href="https://twitter.com/JagrutBharatiya/status/1905520414777917798?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2025</a></blockquote>
Pao soliter u Bangkoku
Dru&scaron;tvenim mrežama kruži snimak na kojem se navodno vidi trenutak kada je do&scaron;lo do pada solitera u izgradnji u Bangkoku.
<blockquote class="twitter-tweet">
แผ่นดินไหวน่ากลัวมากอะ ไม่มีแจ้งเตือนใดๆ ทั้งสิ้น ประเทศไทยควรมี sms emergency alert ได้แล้ว ถ้าไม่เข้าทวิตก็ไม่รู้เรื่องเลย 🥲<a href="https://twitter.com/hashtag/%E0%B9%81%E0%B8%9C%E0%B9%88%E0%B8%99%E0%B8%94%E0%B8%B4%E0%B8%99%E0%B9%84%E0%B8%AB%E0%B8%A7?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#แผ่นดินไหว</a><a href="https://t.co/H6wjgQEuih">pic.twitter.com/H6wjgQEuih</a>
&mdash; บ๊อกแบ๊ก ⁺ ✿, 𝘁𝗵𝗲 𝗳𝗶𝗿𝘀𝘁𝗳𝗿𝘂𝗶𝘁🍏 (@bambiibright) <a href="https://twitter.com/bambiibright/status/1905515496767901732?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2025</a></blockquote>
&nbsp;
&nbsp;

Raste broj stradalih u snažnom zemljotresu u Mjanmaru i Tajlandu, velika materijalna šteta

SRUŠENE ZGRADE, RASCIJEPLJENI PUTEVI, UNIŠTENI MOSTOVI

Britanski premijer Kir Starmer rekao je poslije sastanka &ldquo;Koalicije voljnih&rdquo; u Parizu da sada nije vrijeme za ukidanje sankcija Rusiji. Kremlj je saop&scaron;tio da jo&scaron; nema tačnog datuma nove runde pregovora Rusije i Sjedinjenih Država, ali da će se dijalog nastaviti.&nbsp;
Rusija: Oboreno skoro 80 dronova iznad sedam regiona
Iznad sedam regiona Rusije tokom noći uni&scaron;teno je 78 ukrajinskih dronova, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Precizira se da su 32 bespilotne letjelice oborene iznad Voronje&scaron;ke oblasti, 19 nad teritorijom Saratovske, 17 iznad Kurske, &scaron;est nad teritorijom Belgorodske, dva drona nad teritorijom Lipecke, a po jedna bespilotna letjelica nad teritorijom Rostovske i Tambovske oblasti.
Održan sastanak &ldquo;Koalicije voljnih&rdquo;
Francuski predsjednik Emanuel Makron je, nakon sastanka &ldquo;Koalicije voljnih&rdquo; u Parizu, izrazio nadu da će Sjedinjene Države u budućnosti podržati inicijativu za raspoređivanje međunarodnih snaga za odvraćanje u Ukrajini, ali da Evropa mora biti spremna da djeluje samostalno.
Makron je istakao da se &ldquo;moramo nadati najboljem, ali se pripremiti za najgore&rdquo;, nadajući se da će se SAD pridružiti evropskim silama odvraćanja, ali istovremeno znajući &scaron;ta da se radi ako se to ne dogodi.
Britanski premijer Kir Starmer rekao je poslije sastanka s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i drugim liderima da sada nije vrijeme za ukidanje sankcija Rusiji.
&ldquo;Apsolutno je jasno da Rusija poku&scaron;ava da odlaže, da se igra i moramo da budemo potpuno jasni u vezi sa tim&rdquo;, istakao je Starmer.
Zelenski je u Parizu rekao da vjeruje da bi stav SAD prema Rusiji trebalo da bude tvrđi.
Jo&scaron; nema tačnog datuma za novu rundu pregovora ruske i američke delegacije, ali će se dijalog u svakom slučaju nastaviti, poručuje Kremlj.

Koalicija voljnih: Nije vrijeme za ukidanje sankcija Rusiji; Kremlj: Dijalog sa SAD će se nastaviti

JOŠ NEMA TAČNOG DATUMA ZA NOVU RUNDU PREGOVORA RUSKE I AMERIČKE DELEGACIJE

Prava drama se danas odvijala u centru Tuzle, kada je tokom policijske potjere za kriminalcem, jedan od službenika Ministarstva unutra&scaron;njih poslova &nbsp;Tuzlanskog Kantona (TK) M. A. pao u korito rijeke Jale. On je hitno prevezen u Univerzitetski klinički centar u Tuzli, potvrđeno je za portal Klix.ba.
Na &scaron;irem području tog grada i dalje traje potraga za dvije osobe koje su se takođe na&scaron;le u koritu rijeke Jale. Kako je nezvanično potvrđeno za portal Klix.ba iz vi&scaron;e izvora, riječ je o jednom civilu, osobi za kojom je tragala policija i jo&scaron; jednim policajcem koji je u toj potjeri učestvovao.
Vatrogasci, službenici hitne pomoći i policajci u koordiniranoj akciji su iz korita rijeke Jale u Tuzli su uspjeli izvući jednog policajca, dok nadležne službe i dalje tragaju za njegovim kolegom i jo&scaron; jednom osobom.

Drama u Tuzli: Nabujala rijeka odnijela policajce i osumnjičenog

U TOKU POTRAGA

Samit u Parizu na kom su glavna tema bile bezbjednosne granacije u slučaju prekida vatre između Kijeva i Moskve je zavr&scaron;en.
Samitu tzv. koalicije voljnih su prisustvovali visoki predstavnici 31 zemlje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, takođe, su bili dio samita.
Zelenski je zahvalio Starmeru i Francuskoj na podr&scaron;ci, ponavljajući da nikakve sankcije ne treba ukidati dok Rusija ne zaustavi rat.
On takođe kaže da su na stolu novi paketi za podr&scaron;ku Ukrajini i da je postojao &bdquo;zajednički glas&ldquo; o tome kako da potisne Rusiju.
Ukrajinski lider je naglasio da su "svi razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir".
Starmer&nbsp;poručuje da "toliko zemalja stoji uz Ukrajinu u ovom ključnom trenutku, kao &scaron;to su to činile vi&scaron;e od tri godine&ldquo;.
On dodaje da će oni nastaviti da stoje uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
Cilj sastanka bio je da se finalizuje vi&scaron;eslojni okvir vojnih garancija i pomoći Ukrajini, razvijen pod vođstvom Francuske i Britanije.
&nbsp;

Završen sastanak tzv. koalicije voljnih u Parizu; Zelenski: Svi su razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir

GLAVNA TEMA BILE SU BEZBJEDNOSNE GRANACIJE U SLUČAJU PREKIDA VATRE IZMEĐU KIJEVA I MOSKVE

Lideri vi&scaron;e od 30 zemalja sastali su se danas u Parizu na ključnim razgovorima o odbrani u okviru koalicije voljnih, koja bi trebalo da ojača podr&scaron;ku Ukrajini u slučaju dogovora o prekidu vatre ili postizanja mirovnog sporazuma o okončanju trogodi&scaron;njeg rata.
Samit je organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron, a lideri iz Evrope, kao i predstavnici Kanade i Turske, diskutuju i o formatu buduće bezbjednosne garancije koju bi mogli ponuditi Kijevu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, predstavnici država će razgovarati i o aktuelnim pitanjima koja se razmatraju u pregovorima koje vode Sjedinjene Američke Države, uključujući sporni zahtjev Rusije za ublažavanje sankcija.
Očekuje se da će lideri razgovarati o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i nadzoru bilo kakvih sporazuma o primirju, uključujući nedavno dogovoreni za Crno more, kao i o tome kako dugoročno finansirati i opremiti ukrajinsku vojsku.
Na samitu će biti riječi i o raspoređivanju evropskih snaga za pružanje bezbjednosti na terenu u Ukrajini, kao dijelu &scaron;ireg mirovnog sporazuma.
Makron je ranije rekao da će formiranje evropskih snaga za osiguranje biti tema dana&scaron;njih razgovora, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za praćenje ili sprovođenje prekida vatre.
On je sugerisao da je to posao koji bi mogao pasti na mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je prethodno partnere Ukrajine da budu "barem jednako otporni kao mi" suočeni s uslovima koje je Rusija postavila za sprovođenje nedavnog sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.

Počeo samit tzv. " Koalicije voljnih" o ratu u Ukrajini

U PARIZU

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je danas da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini, na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle da "odgovore na napad Rusije" ukoliko bi ga Moskva pokrenula.
Makron je to izjavio poslije razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, uoči samita u Parizu na kojem će predstavnici tridesetak nacija sjutra razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene &bdquo;po važnim gradovima&ldquo; i drugim mjestima.
&bdquo;Ako opet bude op&scaron;te agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi, zapravo, bile napadnute i onda bi uslijedio na&scaron; uobičajeni okvir angažovanja&ldquo;, rekao je Makron i dodao: &bdquo;Na&scaron;i vojnici, kad su umije&scaron;ani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfiliktnoj situaciji, da na nju odgovore&ldquo;.
Makron u tandemu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom insistira na tome da se stvori koalicija zemalja voljnih da, na ovaj ili na onaj način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini, sa ciljem da se obezbijedi trajan mir time &scaron;to bi se Rusija odvratila od ideje da ponovo napadne tu zemlju.
Makron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.
Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini &bdquo;niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama&ldquo;, već bi to &bdquo;bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada&ldquo;.
&bdquo;Time &scaron;to bi držale strate&scaron;ke gradove, strate&scaron;ke baze, to bi označilo jasnu podr&scaron;ku nekoliko evropskih zemalja i saveznika&ldquo;, dodao je.
Prema tome, kako je kazao, &bdquo;mi nismo na linijama fronta, ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir&ldquo;.
&bdquo;To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi &ndash; ako bi se ponovo odlučili da krenu u agresiju&ldquo;, rekao je predsjednik Francuske.
Makron očekuje 31 državnu delegaciju sjutra ujutru u Jelisejskoj palati, &scaron;to je vi&scaron;e no &scaron;to ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mesec. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini &ndash; uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju &ndash; dobija zamajac.
SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.
Specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Stiven Vitkof odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako ne&scaron;to uop&scaron;te radi.
&bdquo;To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je upro&scaron;ćena&ldquo;, rekao je Vitkof u intervjuu sa nekada&scaron;njim novinarem Foks njuza Takerom Karlsonom.
Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Makron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega &scaron;to je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini jo&scaron; od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima), njemu ne može vjerovati, i da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.

Makron: Predložene evropske vojne snage u Ukrajini mogle bi da dejstvuju, ako ih Rusija napadne

SAOPŠTIO FRANCUSKI PREDSJEDNIK

Sud Bosne i Hercegovine je zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skup&scaron;tine RS-a Nenadom Stevandićem, nakon &scaron;to su pre&scaron;li državnu granicu, a za njima postoji raspisana unutra&scaron;nja potjernica.
Sud BiH je zahtjev za međunarodnom potjernicom dostavio kabinetu Interpola u Sarajevu, a da bi međunarodna potjernica bila na snazi mora je odobriti centrala u Lionu, potvrđeno je za Klix.ba.
Dodik je u ponedjeljak pre&scaron;ao državnu granicu prvi put otkako je izdat nalog za njegovo privođenje, čime se otvorila mogućnost za raspisivanjem međunarodne potjernice.
Nakon kratkog boravka u Srbiji odmah je oti&scaron;ao za Izrael, gdje jo&scaron; boravi.
Granična policija BiH sprovodi istragu o tome kako je Dodik pre&scaron;ao granicu s obzirom na to da postoje izvje&scaron;taji da je delegacija pod rotacijama pre&scaron;la granični prijelaz Rača, bez obaveznog zaustavljanja.
Ranije je državnu granicu prelazio i Nenad Stevandić, odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta.
U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.
Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Vi&scaron;kovićem, osumnjičeni u predmetu Tužila&scaron;tva BiH, koji se odnosi na krivično djelo napad na ustavni poredak.
Nedavno je izdat nalog za njihovo hap&scaron;enje, ali je ocijenjeno da je preveliki sigurnosni rizik za uobičajeni postupak realizacije privođenja.

Sud BiH zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem

DA BI MEĐUNARODNA POTJERNICA BILA NA SNAZI MORA JE ODOBRITI CENTRALA U LIONU

Neće biti normalizacije odnosa sa Rusijom ni nakon zavr&scaron;etka rata u Ukrajini, izjavio je danas generalni sekretar NATO Mark Rute.
"To se neće dogoditi. Ovo će trajati decenijama, jer postoji potpuni nedostatak povjerenja. Prijetnja je i dalje prisutna, čak i ako se rat zavr&scaron;i, ruska prijetnja je i dalje prisutna", rekao je Rute nakon govora u Var&scaron;avskoj &scaron;koli ekonomije.
On je istakao da Evropa i dalje može da vjeruje američkoj administraciji, uprkos objavljivanju razgovora američkih zvaničnika o napadima na jemenske Hute, nakon &scaron;to je novinar lista ''Atlantik'', Džef Goldberg, gre&scaron;kom bio uključen u grupni čet na mreži Signal, prenosi Rojters.
Podaci uključuju detalje američkog bombardovanja Jemena i lansiranja dronova, kao i informacije o ciljanju napada, uključujući opise vremenskih uslova.
On je potvrdio i da su četiri američka vojnika, koja su nestala tokom obuke u Litvaniji, nastradala, ali da jo&scaron; ne zna detalje.
"Pojavila se vijest o četvorici američkih vojnika koji su poginuli u incidentu u Litvaniji. Ovo je jo&scaron; rana vijest, tako da ne znamo detalje. Ovo je zaista stra&scaron;na vijest i na&scaron;e misli su sa porodicama i voljenima", kazao je Rute novinarima u Var&scaron;avi.

Rute: Nema normalizacije odnosa sa Rusijom ni nakon završetka rata u Ukrajini

"POSTOJI POTPUNI NEDOSTATAK POVJERENJA"

Godinu nakon nestanka dvogodi&scaron;nje Danke Ilić u Banjskom polju kod Bora, ključni dokazi i dalje nedostaju &ndash; tijelo nije pronađeno, na mjestu zločina nema njenih biolo&scaron;kih tragova, a optuženi radnici "Vodovoda" &nbsp;povukli su svoja priznanja.
U međuvremenu je, kako se sumnja, ubijen i Dalibor Dragijević, brat jednog od osumnjičenih, i to tokom policijskog ispitivanja. Njegov slučaj je prebačen u drugo tužila&scaron;tvo, ali ni poslije 11 mjeseci niko nije odgovarao za njegovu smrt, pi&scaron;e Nova.rs.
Pitanja se gomilaju, ali odgovora i dalje nema &ndash; hoće li pravda u slučaju nestanka Danke Ilić ikada biti zadovoljena?
Nestanak Danke Ilić 26. marta i dalje je misterija, a javnost se suočava s nizom neodgovorenih pitanja.
Za njeno ubistvo su optuženi radnici JKP &bdquo;Vodovod&ldquo;, koje terete da su kobnog dana djevojčicu udarili službenim vozilom, a potom njeno tijelo unijeli u automobil.
Prema navodima policije i tužila&scaron;tva, Danka se u jednom trenutku osvjestila, nakon čega ju je jedan od osumnjičenih navodno usmrtio.
Iako su osumnjičeni prvobitno u policiji priznali zločin, kasnije su u tužila&scaron;tvu povukli izjave, tvrdeći da su iznuđene batinama u policiji, pa je tužila&scaron;tvu ostalo da optužnicu protiv njih izgradi na dokazima. Činjenica da su optuženi tvrdili da su maltretirani tokom policijskog ispitivanja dovela je u pitanje i validnost dokaza koje je tužila&scaron;tvo do sada prikupilo, dok ključna pitanja i dalje ostaju bez odgovora &ndash; gdje se nalazi tijelo Danke Ilić i kako je moguće da ono nije pronađeno godinu dana nakon njenog nestanka.
Uprkos temeljnoj pretrazi Banjskoj polja i okolnih sela, policija nije uspijela da pronađe bilo kakav trag koji bi ukazao na lokaciju tijela. Stotine policajaca danima su pretraživali teren, ali bez rezultata.
Posebno su se fokusirali na deponiji na kojoj su osumnjičeni, prema sopstvenim ranijim tvrdnjama, prvobitno sakrili tijelo. Ona je pretraživana vi&scaron;e puta, ali bez ikakvih dokaza da se djevojčica tamo nalazila.
Drugo pitanje na koje nadležne institucije i dalje ne nude odgovore jeste kako je moguć izostanak biolo&scaron;kih tragova Danke Ilić na mjestu zločina.
Naime, do sada je analizirano vi&scaron;e od 500 uzoraka iz automobila koji su osumnjičeni koristili kobnog dana, ali ni na jednom nije pronađen njen DNK.
Smrt u policijskoj stanici bez odgovornih
Osim neodgovorenih pitanja u vezi sa nestankom i ubistvom Danke Ilić, sporno je i to &scaron;to do danas nisu procesuirani službenici odgovorni za smrt Dalibora Dragijevića u policijskoj stanici u Boru. Vi&scaron;e od 11 mjeseci pro&scaron;lo je od njegovog ubistva, a i dalje niko nije uhap&scaron;en, iako su obdukcioni nalazi pokazali da je smrt bila nasilna i da su na njegovom tijelu uočene stravične povrede.
Dalibor Dragijević je, podsjetimo, preminuo aprila pro&scaron;le godine tokom ispitivanja u policijskoj stanici u Boru, nakon čega je MUP zvanično saop&scaron;tio da mu je pozlilo tokom saslu&scaron;anja i da je preminuo prirodnom smrću.
Međutim, kako je otkrio Radar, Dragijević je bio pretučen, a obdukcija je pokazala da su mu nanijete te&scaron;ke tjelesne povrede.
Uprkos ovim saznanjima, do danas nije podignuta optužnica, niti je bilo ko odgovarao za njegovu smrt, pi&scaron;e Nova.rs.
Slučaj je najprije vodilo Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Zaječaru, ali je kasnije prebačen u Ni&scaron;.
Dragijević je, inače, brat osumnjičenog za ubistvo dvogodi&scaron;nje Danke Ilić, &scaron;to baca dodatnu sjenku na oba slučaja i otvara niz pitanja o radu nadležnih institucija.
&nbsp;

Godinu od nestanka Danke Ilić: Tijela i dalje nema, ključna pitanja čekaju odgovore

NADLEŽNE INSTITUCIJE I DALJE NE NUDE ODGOVORE KAKO JE MOGUĆ IZOSTANAK BIOLOŠKIH TRAGOVA DANKE NA MJESTU ZLOČINA

Poslije odvojenih sastanaka sa ruskom i ukrajinskom delegacijom, SAD su postigle dogovor o moratorijumu na napade na energetsku infrastrukturu i o bezbjednoj plovidbi Crnim morem. Volodimir Zelenski naveo je da se peta tačka dogovora u Rijadu razlikuje za Ruse i Ukrajinace.&nbsp;
Zelenski: 117 udara je 117 dokaza da Rusija produžava rat
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je 117 udarnih dronova koje je Rusija sinoć upotrebila protiv Ukrajine 117 dokaza o dugotrajnom ratu Rusije.
&ldquo;Sinoć je na na&scaron;em nebu Rusije bilo jo&scaron; 117 dokaza koji razvlače ovaj rat &ndash; 117 udarnih dronova, od kojih su većina bili `&scaron;ahedi`. Značajan dio su oborili na&scaron;i defanzivci. Pod ruskim napadom bili su Dnjepar, Sumi, Čerkasi i drugi regioni. Do&scaron;lo je do velikog udara dronom na Krivi Rog &ndash; na lokalno preduzeće, civilnu infrastrukturu. U Oktirki, u Sumskoj oblasti, o&scaron;tećene su kuće, prodavnice i osnovna infrastruktura. Zajednice u Donjeckoj oblasti, Harkovskoj i Zaporožskoj oblasti takođe su bile pod vatrom&ldquo;, rekao je Zelenski.
Napomenuo je da su potrebni snažni koraci iz svijeta i jasan pritisak na Rusiju &ndash; veći pritisak, vi&scaron;e sankcija od strane SAD &ndash; da bi se zaustavili ruski udari.
Kremlj: Crnomorska inicijativa može biti aktivirana ako se ispune uslovi
Tokom pregovora Rusije i Sjedinjenih Država u Rijadu, strane su do&scaron;le do zaključka da bi Crnomorska inicijativa mogla biti aktivirana, ali pod nizom uslova.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kaže da se Moskva nada da će ovoga puta biti pravedniji.
&ldquo;&Scaron;to se tiče crnomorske inicijative za žito, kako se navodi u dokumentu objavljenom na na&scaron;em sajtu, ona može biti aktivirana nakon &scaron;to se ispune niz uslova. U stvari, to su isti uslovi koji su bili uključeni u crnomorsku inicijativu pod garancijom generalnog sekretara UN Antonija] Gutere&scaron;&rdquo;, zaključio je na brifingu sekretar za &scaron;tampu &scaron;efa države.
Kako je naglasio predstavnik Kremlja, u prethodnoj verziji crnomorske inicijative, koja je djelovala određeno vrijeme, bili su ispunjeni svi uslovi, osim onih koji su se ticali Rusije.

Zelenski: 117 udara je 117 dokaza da Rusija produžava rat

Istraga požara u diskoteci u Kočanima, u gradu u Sjevernoj Makedoniji, gdje je poginulo 59, a povrijeđeno 197 osoba, nastavljena je novim pretragama radi osiguranja dokaza i ispitivanjem osoba, a akciju će preuzeti i Uprava finansijske policije.
Državno tužila&scaron;tvo saop&scaron;tilo je&nbsp; u utorak da su istražni timovi zaplijenili dodatne elektroničke uređaje i druge dokaze tokom pretraga na pet lokacija u Kočanima i Skoplju za koje su izdati nalozi za vje&scaron;tačenje.
Obavljeni su i razgovori s osobama koje bi mogle imati određene informacije, prenosi Makedonska informativna agencija (MIA).
Tužila&scaron;tvo je saop&scaron;tilo da će izdati i nalog Upravi finansijske policije za preduzimanje određenih radnji u vezi s materijalnim poslovanjem vi&scaron;e pravnih osoba, osumnjičenih i drugih osoba.
Aktivnosti kontrole rada ugostiteljskih i drugih objekata u Kočanima preduzimaju i op&scaron;tinske inspekcijske službe, uglavnom u Tržnom centru gdje se nalazi drugi ugostiteljski objekt vlasnika diskoteke "Puls".
Tim državnih advokata radi na aktivnostima koje uključuju ispitivanje vi&scaron;e od 300 svjedoka, te druge istražne radnje i odgovarajuća vje&scaron;tačenja iz vi&scaron;e oblasti.
Ukupan broj osumnjičenih za požar u Kočanima do sada je 34 osobe. Istragom je obuhvaćeno 27 fizičkih i tri pravne osobe, a istražne radnje provode se i protiv sedam policijskih službenika Policijske uprave &Scaron;tip i Policijske postaje Kočani.
U toku je i pritvor od 30 dana za osumnjičene, među kojima su trojica biv&scaron;ih gradonačelnika Kočana Nikolčo Iliev, Ratko Dimitrovski i Ljupčo Papazov, biv&scaron;i ministar ekonomije Kre&scaron;nik Bekte&scaron;i, biv&scaron;i direktor Državnog trži&scaron;nog inspektorata (DPI).
Direktor Javne zdravstvene ustanove Klinika za toksikologiju - Skoplje Andon Čibi&scaron;ev rekao je da se 115 pacijenata, od 197 povrijeđenih u požaru, koji su bili na liječenju u inostranstvu, u utorak vratilo u zemlju.
Od pacijenata koji se liječe izvan zemlje, kako je najavio ministar zdravstva Arben Taravari, četiri do pet pacijenata ostalo je u kritičnom stanju. Iz bolnica u Skoplju juče je otpu&scaron;teno jo&scaron; 12 pacijenata.
Podsjetimo, do požara u Kočanima je do&scaron;lo u nedjelju 16. marta zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na koncertu grupe DNK, a u diskoteku je te noći bilo vi&scaron;e od 650 posjetilaca.

Novi pretresi i istrage požara u Kočanima: Pet pacijenata u kritičnom stanju

UKUPAN BROJ OSUMNJIČENIH ZA POŽAR DO SADA JE 34 OSOBE

SAD su postigle odvojene sporazume sa Ukrajinom i Rusijom o bezbednoj plovidbi Crnim morem i zabrani napada na energetska postrojenja.&nbsp;
SAD, Rusija i Ukrajina dogovorile mir u Crnom moru
Iz Bijele kuće stigle su informacije o pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije održanim u Saudijskoj Arabiji. Sporazum je potvrdila i Ukrajina.
Va&scaron;ington je objavio da su SAD i Rusija postigli dogovor o osiguravanju sigurne plovidbe u Crnom moru, &scaron;to je bio jedan od ključnih ciljeva pregovora.
Dogovoreno je i da neće biti napada na energetsku infrastrukturu ni u Rusiji ni u Ukrajini.
Osim toga, Va&scaron;ington će pomoći Rusiji u ponovnom pristupu globalnom trži&scaron;tu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, uključujući smanjenje tro&scaron;kova osiguranja brodova te olak&scaron;avanje pristupa lukama i platnim sistemima za te transakcije.
Bijela kuća je, takođe, potvrdila da su SAD i Ukrajina dogovorili nastavak američke predanosti povratku prisilno odvedene ukrajinske djece.
U saop&scaron;tenju Bijele kuće o Rusiji pi&scaron;e da su SAD i Rusija dogovorile da se obezbjedi sigurna plovidbu, eliminir&scaron;e uportreba sile i spriječi kori&scaron;ćenje trgovačkih brodova u vojne svrhe u Crnom moru.
SAD i Rusija dogovorile su da će razviti mjere za sprovođenje dogovora Trampa i Putina o zabrani napada na energetska postrojenja u Rusiji i Ukrajini.
Zelenski: Ovo je korak u pravom smjeru, ako prekr&scaron;e dogovor tražićemo sankcije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će Ukrajina ispuniti svoje obaveze prema dogovoru o bezbjednosti u Crnom moru, ali je istakao da će tražiti dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
&ldquo;Ako Rusi prekr&scaron;e dogovor, imam direktno pitanje za predsjednika Trampa&rdquo;, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu. &ldquo;Ako prekr&scaron;e, evo dokaza &mdash; tražimo sankcije, tražimo oružje&rdquo;, dodao je.
Zelenski je dogovor o prekidu napada u Crnom moru nazvao korakom u pravom smjeru, ali je ostao oprezan. &ldquo;Preuranjeno je reći da će dogovor funkcionisati, ali ovo su bili ispravni sastanci, ispravne odluke i pravi koraci&rdquo;, rekao je novinarima.
&ldquo;Nakon ovoga, niko ne može optužiti Ukrajinu da ne ide prema održivom miru&rdquo;, dodao je.
S druge strane, aktuelni predsjednik SAD-a Donald Tramp ranije je optužio Zelenskog da koči mirovne pregovore. &ldquo;Ovaj tip ne želi mir sve dok ima podr&scaron;ku Amerike&rdquo;, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social, samo nekoliko dana nakon burnog susreta sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu.
Zelenski je danas takođe komentarisao dogovor prema kojem će SAD pomoći Rusiji u ponovnom pristupu svjetskom trži&scaron;tu za poljoprivredni izvoz, nazvav&scaron;i to slabljenjem sankcija.

SAD, Rusija i Ukrajina dogovorile mir u Crnom moru; Zelenski: Ovo je korak u pravom smjeru

“NAKON OVOGA, NIKO NE MOŽE OPTUŽITI UKRAJINU DA NE IDE PREMA ODRŽIVOM MIRU”

Sud Bosne i Hercegovine(BiH) je 24. marta otpremio prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, saop&scaron;teno je iz Suda BiH.
Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženi Milo&scaron; Lukić oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo neizvr&scaron;avanje odluka visokog predstavnika. U odnosu na optuženog Milorada Dodika, Sud je dobio osuđujuću presudu kojom se progla&scaron;ava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvr&scaron;avanje odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vr&scaron;enja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od &scaron;est godina, od dana pravosnažnosti presude.
Narodna skup&scaron;tina RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizira rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.
Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. On je progla&scaron;en krivim za nepo&scaron;tovanje odluka visokog predstavnika Kristijana &Scaron;mita i potpisivanje ukaza o progla&scaron;avanju zakona koje je &Scaron;mit ranije poni&scaron;tio.
Tim zakonima se poku&scaron;alo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poni&scaron;tavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skup&scaron;tine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Vi&scaron;ković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica.
Narodna skup&scaron;tina RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definisati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.