Brisel jo&scaron; ne planira izuzetke od primjene sistema Entry/Exit (EES) za vozače kamiona sa Zapadnog Balkana, već insistira na sprovođenju postojećih &scaron;engenskih pravila uz tehnička poja&scaron;njenja i eventualno kori&scaron;tenje postojećih pravnih mehanizama, pokazuje posljednja reakcija Evropske komisije.
U Evropskoj komisiji navode da su svjesni zabrinutosti prevoznika i podsjećaju da je jo&scaron; 3. februara održan inicijalni sastanak sa nadležnim ministrima iz balkanskih zemalja, nakon čega je formirana tehnička radna grupa, koja je odmah počela sa radom, pi&scaron;e N1.
Portparol EU komisije rekao je novinarima da su na posljednjem sastanku radne grupe dodatno razja&scaron;njena postojeća &scaron;engenska pravila i razmotrene opcije za njihovu punu primjenu u kontekstu uvođenja EES sistema.
&bdquo;Ohrabrujemo partnere sa Zapadnog Balkana da koriste mogućnosti za dugoročne vize i boravi&scaron;ne dozvole, kao i fleksibilnosti predviđene &scaron;engenskim pravilima, naročito u vezi sa pravilima za prekogranične radnike. Sve to podrazumijeva i saradnju sa susjednim državama članicama &Scaron;engena&ldquo;, rekao je Gijom Mersije i dodao da je naredni sastanak radne grupe planiran za sljedeću sedmicu.
Udruženja prevoznika iz regiona prethodno su navela da su njihovi predlozi za poseban status profesionalnih vozača ili izuzeće iz pravila 90/180 dana odbijeni, najavljujući istovremeno mogućnost ponovnih blokada granica EU.
Oni traže da budu tretirani kao profesionalni vozači, a ne turisti, i da im Evropska unija odobri izuzeće od &scaron;engenskih pravila, po kojima na teritoriji država članica mogu ostati najvi&scaron;e 90 dana u okviru 180 dana. To pravilo važi za građane država koje imaju potpisan sporazum o bezviznom režimu sa EU.

Portparol EK o zahtjevima vozača Zapadnog Balkana: Brisel ostaje pri Šengen pravilima, bez izuzetaka za EES

„OHRABRUJEMO PARTNERE SA ZAPADNOG BALKANA DA KORISTE MOGUĆNOSTI ZA DUGOROČNE VIZE I BORAVIŠNE DOZVOLE"

Kremlj je &bdquo;o&scaron;tro odbacio&rdquo; optužbe pet evropskih zemalja da je Rusija prije dvije godine ubila opozicionog lidera Alekseja Navaljnog koristeći toksin otrovne južnoameričke žabe.
Navaljni, najistaknutiji kritičar predsjednika Vladimir Putin unutar Rusije, umro je 16. februara 2024. u kaznenoj koloniji u ruskom Arktiku. Danas se u Rusiji, ali i &scaron;irom svijeta, obilježava druga godi&scaron;njica njegove smrti.
Ruski disident preminuo je u 47. godini, mjesec prije nego &scaron;to je Putin ponovo izabran ubjedljivom većinom glasova na izborima koje su zapadne zemlje ocijenile kao neregularne.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nemačka, &Scaron;vedska i Holandija u zajedničkom saop&scaron;tenju objavljenom u subotu navele su da su analize uzoraka sa Navaljnijevog tijela &bdquo;uvjerljivo&rdquo; potvrdile prisustvo epibatidina. Reč je o toksinu koji se nalazi kod južnoameričkih otrovnih žaba, a koji se prirodno ne pojavljuje na teritoriji Rusije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da Moskva krajnje negativno tumači evropske optužbe za koje tvrdi da su lažne.
&bdquo;Naravno, ne prihvatamo takve optužbe. Ne slažemo se s njima. Smatramo ih pristrasnim i neosnovanim. Zapravo, o&scaron;tro ih odbacujemo&rdquo;, rekao je Peskov.
Ruske vlasti, koje su Navaljnijev pokret proglasile ekstremističkim i zabranile ga, ranije su odbacile optužbe njegove udovice Julija Navaljna da ga je država ubila, tvrdeći da je preminuo prirodnom smrću.
Navaljni je jo&scaron; 2020. jedva preživio poku&scaron;aj ubistva nakon &scaron;to je otrovan hemijskim agensom novičok.

Kremlj „oštro odbacuje” optužbe da Rusija stoji iza trovanja Navaljnog

DANAS SE U RUSIJI, ALI I ŠIROM SVIJETA, OBILJEŽAVA DRUGA GODIŠNJICA  SMRTI RUSKOG OPOZICIONARA

Rakete za protivvazdu&scaron;nu odbranu za balističku za&scaron;titu su pitanje broj jedan tokom ove zime, ističe ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Ako zapadni lideri ne uspostave kontakt s Rusijom, neće moći da govore o svom interesu za okončanje sukoba u Ukrajini, upozorava slovački premijer Robert Fico.
AOAV: Civilne žrtve u Ukrajini porasle 26 odsto u 2025.&nbsp;
Civilne žrtve u Ukrajini izazvane bombardovanjem porasle su 26 odsto tokom pro&scaron;le godine, &scaron;to odražava povećano rusko ciljanje gradova i infrastrukture u zemlji, prema podacima globalne grupe za praćenje sukoba.
Organizacija za akciju protiv oružanog nasilja (AOAV) saop&scaron;tila je da je 2.248 civila poginulo, a 12.493 povrijeđeno u nasilju izazvanom ekspozijom u Ukrajini, pri čemu je broj žrtava u incidentima značajno porastao, prenosi Gardijan.
U prosjeku je u svakom napadu prijavljeno 4,8 civila koji su poginuli ili povrijeđeni, &scaron;to je 33 odsto vi&scaron;e nego 2024. godine, a najgori napad se dogodio u Dnjepru 24. juna.
Ruske rakete su pogodile putnički voz, stanove i &scaron;kole, ubiv&scaron;i 21 i raniv&scaron;i 314 osoba, uključujući 38 djece.
Uga&scaron;en požar nakon napada dronom u ruskoj luci Taman
Lokalne vlasti u ruskom Krasnodarskom kraju saop&scaron;tile su da je požar u crnomorskoj luci Taman, koja se bavi transportom naftnih proizvoda, žitarica, uglja i robe, uga&scaron;en.
Luka je o&scaron;tećena juče u napadu ukrajinskog drona, prenosi Rojters.
Odbrambene snage pogodile su terminal &ldquo;Tamanjeftegaza&rdquo; kod sela Volna u Krasnodarskoj Pokrajini Ruske Federacije i bateriju PVO sistema &ldquo;pancir-S1&rdquo; na Krimu, saop&scaron;tio je General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine.
Pod udarom ukrajinskih dronova bilo je vi&scaron;e ruskih regiona. Gubernator Brjanske oblasti potvrdio je da je zbog udara na energetsku infrastrukturu pet op&scaron;tina ostalo bez struje i grijanja, kao i dio samog Brjanska.
Bespilotne letjelice ruska protivvazdu&scaron;na odbrana obarala je i na prilazima prijestonici Moskvi.
Predsjednik Volodimir Zelenski najavio je poslije Minhenske bezbjednosne konferencije nove pakete podr&scaron;ke koje će Ukrajina dobiti od partnera.
&ldquo;Glavna stvar su rakete za protivvazdu&scaron;nu odbranu, za balističku za&scaron;titu. To je pitanje broj jedan tokom ove zime&rdquo;, ističe Zelenski i najavljuje za sljedeću sedmicu sastanke i rad na novim energetskim paketima.
Poručuje da Kijev neće ponoviti gre&scaron;ku iz 2014. godine i da neće jednostavno predati svoju teritoriju Rusima.
Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsjednika, ukazuje da Zelenskog u Minhenu nisu pitali o korupciji u Ukrajini. Prema njegovim riječima, korupcija se u Ukrajini tokom oružanog sukoba procjenjuje na 50 milijardi dolara.
Zapadne zemlje moraju da obnove dijalog sa Rusijom i njenim predsjednikom Vladimirom Putinom, izjavio je slovački premijer Robert Fico nakon sastanka s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom u Bratislavi. Upozorava da, ako lideri EU ne uspostave kontakt, neće moći da govore o svom interesu za okončanje sukoba u Ukrajini.
Rubio, koji je posjetio i Budimpe&scaron;tu, ističe da Sjedinjene Države ne žele da imaju Evropu kao vazala, već žele snažno partnerstvo.
Mađarska i Slovačka zatražile su od Hrvatske da dozvoli tranzit nafte iz Rusije kroz Jadranski cjevovod, potvrdio je &scaron;ef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

Zelenski: Biće novih paketa podrške

RAT U UKRAJINI

Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni ubijen je pomoću otrova razvijenog iz toksina otrovne žabe, saop&scaron;tilo je britansko ministarstvo spoljnih poslova.
Dvije godine nakon smrti Navaljnog u kaznenoj koloniji u Sibiru, Britanija i njeni saveznici pripisali su krivicu Kremlju nakon analize uzoraka materijala pronađenih na njegovom tIjelu.
Ne postoji nevino obja&scaron;njenje za to &scaron;to je toksin, nazvan epibatidin, pronađen u uzorcima uzetim sa tijela Navaljnog, saop&scaron;tilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Govoreći na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper izjavila je: &bdquo;Samo je ruska vlada imala sredstva, motiv i priliku da upotrebi ovaj smrtonosni toksin protiv Alekseja Navaljnog tokom njegovog zatočeni&scaron;tva u Rusiji.&rdquo;
Kuper se tokom vikenda na konferenciji sastala sa Navaljnijevom udovicom Julijom Navaljnom.
"Rusija je Navaljnog doživljavala kao prijetnju," rekla je Kuper na događaju.
"Upotrebom ovog oblika otrova ruska država je pokazala odvratna sredstva koja ima na raspolaganju i ogroman strah koji ima od političke opozicije," dodala je.
U optužbama da je Rusija odgovorna za trovanje, Velikoj Britaniji pridružile su se &Scaron;vedska, Francuska, Holandija i Nemačka.
Ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da je Velika Britanija obavijestila Organizaciju za zabranu hemijskog oružja o navodnom kr&scaron;enju Konvencije o hemijskom oružju&nbsp; koja je počiniia Rusija.
Navaljni najglasniji ruski opozicioni lider, iznenada je preminuo u zatvoru 16. februara 2024. godine u 47. godini života.

Velika Britanija tvrdi: Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni ubijen toksinom otrovne žabe

NAKON ANALIZE UZORAKA MATERIJALA PRONAĐENIH NA NJEGOVOM TIJELU

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga govorio je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji o napretku u pregovorima sa Rusijom za okončanje rata i naglasio da tri od 20 tačaka mirovnog plana ostaju predmet neslaganja.&nbsp;
Sibiga nije otkrio vi&scaron;e detalja o spornim djelovima mirovnog plana, ali je rekao da Kijev ima predloge za koje smatra da bi mogli biti prihvaćeni.
"Imamo izvodljive predloge, pa se nadamo da u sjledećoj rundi nećemo slu&scaron;ati dodatna istorijska predavanja. Vrijeme je za akciju, djela i konkretne, odlučne korake", naglasio je ukrajinski ministar.
Potvrdio je da će, nakon prethodne dvije runde razgovora koje su održane u Abu Dabiju, naredna sljedeće nedjelje biti održana u Ženevi.
Sibiga je ocijenio da pregovori "napreduju" i pohvalo liderstvo američkog predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Prema njegovim riječima, bez Trampa je nerealno okončati ovaj rat ali, sa druge strane, &nbsp;Rusija ne pokazuje "nikakve znake spremnosti za ozbiljne pregovore".

Sibiga: Tri od 20 tačaka mirovnog plana ostaju predmet neslaganja

SAOPŠTIO UKRAJINSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA

Nekada&scaron;nja srpska teniserka Tatjana Ječmenica i selektorka Fed kup reprezentacije Srbije i SCG poginula je u te&scaron;koj saobraćajnoj nesreći u okolini Beograda, saop&scaron;tio je ministar unutra&scaron;njih poslova Ivica Dačić.
Saobraćajna nesreća se dogodila sinoć u 20.54, na obilaznici kod petlje "Orlovača", kada su se sudarili putničko i teretno vozilo. Jedan putnik izvučen iz automobila u svjesnom stanju, dok je druga osoba preminula tokom akcije izvlačenja, prenosi Radio-televizija Srbije.
Ječmenica je rođena 4. jula 1978. godine u Novom Sadu i tokom karijere bila je profesionalna teniserka i selektorka Fed kup reprezentacije Srbije, kao i Zajednice Srbije i Crne Gore.
Najbolji plasman na VTA listi bio joj je 72. mjesto, a tokom karijere osvojila je &scaron;est ITF turnira.

Poginula Tatjana Ječmenica, bivša teniserka i selektorka SCG

U SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI U BLIZINI BEOGRADA

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi pro&scaron;irenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekav&scaron;i da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao &scaron;ta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je pro&scaron;irenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo,&nbsp;Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i defini&scaron;u pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc: Ne želimo da izgubimo Zapadni Balkan, ali je u sobi "slon"

PORUKA NJEMAČKOG KANCELARA

Norve&scaron;ka vlada je danas saop&scaron;tila da će Ukrajini pružiti vojnu podr&scaron;ku vrijednu vi&scaron;e od 440 miliona dolara, dok Francuska istovremeno garantuje zajam od oko 320 miliona dolara.
Sporazum između Pariza i Osla uključuje nabavku velike količine protivvazdu&scaron;nih oružja i francuske opreme za osmatranje, navela je norve&scaron;ka vlada javlja Rojters.
"Ovaj projekat ispunjava najvažnije ukrajinske prioritete, na osnovu bliskog dijaloga sa Ministarstvom odbrane u Kijevu", poručio je norve&scaron;ki ministar odbrane Tore Sandvik.

Norveška će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara

FRANCUSKA ISTOVREMENO GARANTUJE ZAJAM OD OKO 320 MILIONA DOLARA.

Kako je saop&scaron;teno iz MUP-a Kantona Sarajevo jedna osoba je poginula prilikom izlijetanja tramvaja sa &scaron;ina kod Zemaljskog muzeja u centru Sarajeva.
"Dvije osobe su povrijeđene, prema trenutnim podacima. Obavije&scaron;ten je tužilac. Policijski službenici su na terenu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju MUP-a Kantona Sarajevo.
Tramvajski saobraćaj radi na relaciji Ilidža-Čengić Vila.

Sarajevo: Poginula jedna osoba prilikom iskakanja tramvaja iz šina

DVIJE OSOBE SU POVRIJEĐENE

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži da mirovni sporazum sadrži konkretan datum ulaska Ukrajine u Evropsku uniju, upozoravajući da bi Rusija, preko svojih predstavnika, u suprotnom poku&scaron;ala da uspori proces. Mađarski premijer Viktor Orban poručuje da bi ubrzani prijem Ukrajine predstavljao otvorenu objavu rata Budimpe&scaron;ti.&nbsp;
Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede
Dmitrij Peskov izjavio je da ne isključuje mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na događaje povodom 81. godi&scaron;njice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu.
Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje, saop&scaron;tio je portparol ruskog predsednika u intervjuu za Tas.
&ldquo;Vidjećemo &scaron;ta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može&rdquo;, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.
Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.
Dvije osobe povrijeđene u napadu raketa i dronova na Kijev
Dvije osobe povrijeđene su u ruskom napadu raketa i dronova na Kijev, prenio je jutros Ukrinform, pozivajući se na Telegram kanale gradonačelnika Vitalija Klička i zvaničnika Timura Tkačenka.
Prema navodima Tkačenka, dvije osobe su povrijeđene, dok su krhotine oborenih ciljeva pale na vi&scaron;e lokacija u Dnjeparskom okrugu, uključujući područje u blizini stambene zgrade. Preliminarno, ni na jednoj od lokacija nije bilo požara niti žrtava. Kličko je naveo da je u Darnickom okrugu pogođena privatna kuća, dok su u Golosejevskom i Desnjanskom okrugu o&scaron;tećene nestambene zgrade.
Ekipe hitne pomoći upućene su u Desnjanski i Darnicki okrug. Vojna uprava Kijeva saop&scaron;tila je u 5.19 da je vazdu&scaron;na prijetnja ukinuta, nakon &scaron;to je trajala tri sata i četiri minuta.
U Kijevu i vi&scaron;e regiona prethodno je bila progla&scaron;ena vazdu&scaron;na uzbuna zbog prijetnje upotrebe balističkog naoružanja.
Ruska vojska nastavlja intenzivne napade &scaron;irom Ukrajine. U Harkovskoj oblasti poginule su četiri osobe, dok je u Dnjepropetrovskoj oblasti o&scaron;tećena željeznička stanica.
Zbog udara, djelovi Zaporožja, Dnjepropetrovska i Harkova ostali su bez električne energije.
Istovremeno, ukrajinske snage uzvraćaju udare na rusku teritoriju. Ruske vlasti saop&scaron;tile su da je odbijen napad ukrajinskih dronova na energetsku infrastrukturu i druge objekte u gradu Volžski u Volgogradskoj oblasti, na jugu Rusije.
Tema predsjedničkih izbora u Ukrajini ponovo je u fokusu javnosti. Volodimir Zelenski demantovao je navode da bi izbori mogli biti održani 24. februara, ističući da njihovo raspisivanje i održavanje zavisi isključivo od bezbjednosne situacije u zemlji. Istovremeno, on traži da mirovni sporazum sadrži konkretan datum ulaska Ukrajine u Evropsku uniju, upozoravajući da bi Rusija u suprotnom mogla da uspori proces.
Kako je prenio Ukrinform, pozivajući se na Blumberg, EU razmatra različite opcije kako da članstvo Ukrajine bude uključeno u budući mirovni sporazum. Jedna od mogućnosti je punopravno članstvo, dok druga predviđa da Ukrajina odmah dobije neka prava članice EU.
Mađarski premijer Viktor Orban o&scaron;tro je reagovao na izvje&scaron;taje o novom planu EU za Ukrajinu.
Plan Evropske unije od pet tačaka za ubrzani prijem Ukrajine je otvorena objava rata Mađarskoj, poručio je Orban.
Na diplomatskom planu, Moskva opisuje odnose između predsjednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa kao &ldquo;odlične&rdquo; i usmjerene na konkretne dogovore.
&Scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov ocijenio je da su njihovi kontakti rezultirali konkretnim dogovorima, koje, prema njegovim riječima, poku&scaron;avaju da naru&scaron;e pojedini evropski lideri i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Dvije osobe povrijeđene u napadu raketa i dronova na Kijev

Odbrana biv&scaron;eg vođe OVK Ha&scaron;ima Tačija zatražila je danas od specijalnog suda u Hagu da Tačija oslobodi optužbi za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998. i 1999, tvrdeći da tužioci nijesu dokazali njegovu krivicu.
"Ha&scaron;im Tači je nevin. Obavezni ste da donesete oslobađajuću presudu zato &scaron;to tužila&scaron;tvo nije dokazalo optužbe", rekao je njegov branilac Luka Mi&scaron;etić, obraćajući se sudijama na početku zavr&scaron;ne riječi odbrane.
Mi&scaron;etić je tvrdio da tužioci tokom suđenja nijesu izveli nijedan "direktan dokaz" da je Tači počinio ili naredio nijedan zločin.
"Na postoji nijedno Tačijevo naređenje da se čine zločini, niti izvje&scaron;taj upućen njemu od počinilaca...Nema dokaza da je Tači lično počinio bilo koji zločin", rekao je branilac.
Tači je, zajedno sa Kadrijem Veseljijem, Redžepom Seljimijem i Jakupom Krasnićijem, optužen za zločine nad Srbima, Romima i Albancima, progla&scaron;enim za "kolaboracioniste", u oko 40 pritvora OVK na Kosovu, kao i u Kuke&scaron;u i Cahanu na sjeveru Albaniji, od marta 1998. do septembra 1999.
Po optužnici, pripadnici OVK koje su kontrolisali optuženi, kao vodeći članovi Glavnog &scaron;taba OVK, počinili su te zločine u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svim koje je OVK vidjela kao protivnike.
Tužioci su u ponedjeljak zatražili da sud sve optužene proglasi krivim i izrekne im kaznu od po 45 godina zatvora.
&nbsp;

Tačijeva odbrana: On je nevin, obavezni ste da donesete oslobađajuću presudu, jer tužilaštvo nije dokazalo optužbe

ZATRAŽILI  DANAS OD SPECIJALNOG SUDA U HAGU

Devet osoba je ubijeno u masovnoj pucnjavi u ruralnoj oblasti Britanske Kolumbije u srednjoj &scaron;koli i jednoj kući u Kanadi. Napadač poslije pucnjave oduzeo sebi život, potvrđeno u tamo&scaron;njoj policiji.
Kako javlja CBC, &scaron;est osoba je pronađeno mrtvo u srednjoj &scaron;koli Tambler ridž, jedna osoba je preminula na putu ka bolnici, a dvoje je pronađeno mrtvo u jednoj kući.
Kako javlja AP, napadač je bila ženska osoba.
Kanadska kraljevska konjička policija saop&scaron;tila je da je vi&scaron;e od 25 osoba povrijeđeno, među kojima i dvije osobe koje su prebačene helikopterima do bolnice sa povredama opasnim po život poslije pucnjave u srednjoj &scaron;koli u mjestu Tambler Ridž.
Tambler Ridž, gradić od oko 2.400 stanovnika, udaljen je vi&scaron;e od 1.000 kilometara sjeverno od Vankuvera, blizu granice sa provincijom Albertom. Prema portalu vlade, srednja &scaron;kola Tambler Ridž ima 175 đaka, od sedmog do 12 razreda.
Učenik 12 razreda rekao je da su on i njegovi drugovi bili zaključani vi&scaron;e od dva sata u &scaron;koli, iza vrata koja su bila zabarakadirana.
Policija je navela da je i osumnjičena pronađena mrtva u &scaron;koli i da je izvr&scaron;ila samoubistvo.
Zvaničnici vjeruju da su identifikovali napadača, ali će nastaviti poku&scaron;aje da utvrde motiv ove pucnjave, koja je najgora koja se desila u nekoj &scaron;koli u kanadskoj istoriji, navodi CBC.
Načelnik policije Ken Flojd rekao je da policija jo&scaron; istražuje kako su žrtve povezane sa napadačom.
Premijer kanadske provincije Britanske Kolumbije Dejvid Ebi rekao je novinarima da je policija stigla do &scaron;kole u roku od dva minuta.
Kanadska vlada je reagovala na prethodne masovne pucnjave mjerama kontrole naoružanja, uključujući i nedavno pro&scaron;irene zabrane na sve pu&scaron;ke koje se smatraju juri&scaron;nim oružjem.

Pucnjava u školi u Kanadi, 10 mrtvih i 25 povrijeđenih

OSUMNJIČENA ZA NAPAD IZVRŠILA SAMOUBISTVO

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odgađanje ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije.
U intervjuima objavljenim u vi&scaron;e evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zati&scaron;je u odnosima sa Va&scaron;ingtonom pogre&scaron;no protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije, prenosi N1.
"Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili poku&scaron;avamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo poku&scaron;avali mjesecima. Ne funkcioni&scaron;e", rekao je Makron.
Podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, &scaron;to bi finansiralo strate&scaron;ke investicije i omogućilo Evropskoj uniji da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Ocijenio je administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" Evropske unije.
"SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative", dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnolo&scaron;ke kompanije.
 Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

PORUKA PREDSJEDNIKA FRANCUSKE

Najmanje 12 ljudi je povrijeđeno u ruskim napadima na Harkovsku i Zaporo&scaron;ku oblast, kao i region Odese, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaninici. Sa druge strane, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da su pregovori o okončanju rata u toku, kao i da je jo&scaron; dug put pred njima.
Napadi na Harkov, Zaporožje i Odesu, ima povrijeđenih
Ruske snage su u posljednja 24 sata napale Harkovsku i Zaporo&scaron;ku, kao i region Odese, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.&nbsp;
Najmanje osam ljudi povrijeđeno je u napadima na ukrajinsku Hersonsku oblast, saop&scaron;tio je lokalni vojni načelnik Oleksandar Prokudin, dok su četiri osobe ranjenu u napadu na region Zaporožja, rekao je načelnik Ivan Fedorov.
Energetska infrastruktura pogođena je u regionu Odese, gdje su tri naselja djelimično bez struje, izjavio je oblasni načelnik Oleg Kiper.
Lavrov: Pregovori o okončanju rata u toku, jo&scaron; je dug put pred nama
Pregovori o okončanju rata u Ukrajini su u toku i jo&scaron; je dug put pred nama, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
"Vi&scaron;e puta smo rekli da ne možemo da se prepustimo entuzijastičnom sagledavanju onoga &scaron;to se de&scaron;ava, da je američki predsjednik Donald Tramp stavio Evropljane i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na njihovo mjesto, kao i da zahtjeva da se povinuju. Sve je u redu ako želimo da postignemo mir, ali jo&scaron; nijesmo tamo", rekao je Lavrov.
Prema njegovim riječima, vodeća pozicija Rusije na globalnom trži&scaron;tu nuklearne energije predstavlja izazov za Sjedinjene Američke Države, koje žele da to promijene.
"U zemljama gdje već imamo projekte i iskustvo, uključujući na&scaron;e susjede i niz evropskih zemalja, Amerikanci rade na prekvalifikovanju svojih energetskih sistema prema njihovim standardima, &scaron;to ne kriju. Sankcije i tarife vrtoglavo rastu za zemlje koje ne slu&scaron;aju Amerikance u vezi sa tim kako da rade sa Ruskom Federacijom", rekao je Lavrov.
Dodao je da je ruski pristup definisao predsjednik te zemlje Vladimir Putin i to, rekao je, na osnovu ruskih državnih interesa.
"Ne prihvatamo metode trgovinskih, ekonomskih ili valutnih ratova, jer se zloupotreba dolara nastavlja u neviđenim razmerama", rekao je Lavrov.
&nbsp;

Napadi na Harkov, Zaporožje i Odesu, ima povrijeđenih; Lavrov: Dug put u mirovnim pregovorima

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saop&scaron;tile su danas njene pristalice i advokat.
Oni su dodali i da je Mohamadi u &scaron;trajku glađu od 2. februara. To je potvrdio i njen advokat Mostafa Nili u objavi na Iksu.
"Osuđena je na &scaron;est godina zatvora zbog "udruživanja i zavjere", godinu i po zbog propagande, kao i na dvogodi&scaron;nju zabranu putovanja", napisao je on, prenosi N1. &nbsp; Iran se nije oglasio povodom ove presude.
Mohamadi je uhap&scaron;ena početkom decembra pro&scaron;le godine na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nađen mrtav. &nbsp;Pu&scaron;tena je iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga. &nbsp; &nbsp;Iako je na slobodi trebalo da bude samo tri sedmice, ostala je duže vjerovatno zato &scaron;to su aktivisti i države Zapada vr&scaron;ili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gde je bila držana.
Aktivistkinja (52) je vi&scaron;e puta osuđivana i zatvarana u poslednjih 25 godina zbog svog angažovanja protiv obaveznog no&scaron;enja vela za žene u Iranu i protiv smrtne kazne. Provela je najveći dio poslednje decenije u zatvoru.
&nbsp;

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora

POTVRDIO NJEN ADVOKAT

Rusija nastavlja sa granatiranjem Kijeva, dok Ukrajina rusku energetsku infrastrukturu smatra legitimnom vojnom metom. Moskva takve poteze ocjenjuje terorističkim činom hibridnog rata, a Zelenski najavljuje nabavku najmanje 250 novih borbenih aviona.&nbsp;
Načelnik Odeske oblasti Oleg Kiper saop&scaron;tio je da je u &ldquo;velikom&rdquo; napadu na Odesu poginula jedna, a da su povrijeđene dvije osobe, prenio je Rojters.
Kiper je na Telegramu objavio da su u napadu o&scaron;tećeni stambeni objekti i gasovod.
Vi&scaron;e od 10 osoba je povrijeđeno u ruskim napadima na Hersonsku i Kijevsku oblast, uključujući i ukrajinsku prijestonicu, u posljednjih 48 sati.
S druge strane, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da je ruska energetska infrastruktura legitimna vojna meta jer &ldquo;predstavlja izvor finansiranja ratne industrije&rdquo;.
Takođe, najavljuje izvoz odbrambenih tehnologija u Evropu, kao i nabavku najmanje 250 borbenih aviona.
Moskva ocjenjuje da Kijev neuspjeh na frontu nadoknađuje terorizmom protiv civila, smatrajući to hibridnim ratom.
Ujedno, Kremlj poručuje da je u atentatu ranjeni general Vladimir Aleksejev u ozbiljnom, ali stabilnom stanju.

Ukrajina kupuje 250 borbenih aviona; Rusija: Vodi se hibridni rat protiv civila

Ukupno 27 tona marihuane zaplijenjeno je u četvrtak uveče u Sjevernoj Makedoniji, a zapljena je povezana sa &scaron;vercom droge u Srbiju i pet tona marihune koja je pronađena u selu Konjuh kod Kru&scaron;evca. Policija Sjeverne Makedonije je u četvrtak uveče u Skoplju zaplijenila deset tona marihuane u prostoru biv&scaron;eg industrijskog kompleksa OHIS, gdje je registrovano sjedi&scaron;te &bdquo;Alfafarm DOO Skopje&ldquo;.
Druga zapljena bila je u regionu Strumice. Policijska akcija je trajala tokom cijelog dana 5. februara, objavili su makedonski mediji. Ukupno je zaplijenjeno blizu 27 tona marihuane, &scaron;to je najveća zapljena u istoriji Sjeverne Makedonije. Mediji su objavili da su u četvrtak kasno popodne desetak kombija, pet kamiona, policijska i carinska vozila u&scaron;la u prostorije biv&scaron;e fabrike OHIS, prenosi N1 Beograd.
Makedonske institucije nijesu objavile zvanične detalje, uz obja&scaron;njenje da je operacija jo&scaron; u toku. Istražitelji sumnjaju da su velike količine proizvodnje zavr&scaron;ile na crnom trži&scaron;tu, a sumnjive promjene u vlasničkoj strukturi kompanije primijećene su samo nekoliko dana prije zapljene droge u Srbiji. Rekordna zapljena u Sjevernoj Makedoniji povezana je sa događajem iz Srbije kada je 29. januara u selu Konjuh kod Kru&scaron;evca na imanju lokalnog privrednika i funkcionera SNS Radeta Spasojevića pronađeno pet tona iste droge.
U centru istrage u Sjevernoj Makedoniji je trgovinska kompanija &bdquo;Alfafarm DOO Skopje&ldquo;, registrovana 2023. godine sa djelatno&scaron;ću uzgoja i prerade bilja, aromatičnog i lekovitog bilja u farmaceutske svrhe. Prema podacima iz Centralnog registra, kompanija ima akcijski kapital od oko 529.000 eura i ima vi&scaron;e suvlasnika, koji su svi iz Kru&scaron;evca. Do promjene u vlasničkoj strukturi do&scaron;lo neposredno prije zapljene pet tona u Srbiji, kada je iz suvlasi&scaron;tva iza&scaron;ao D.S. sa adresom u Beču.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je u četvrtak uveče gostujući u vestima MRT-a najavio da će Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova izaći sa zaplijenjenim desetinama tona droge za koju je utvrđeno da je ilegalno pu&scaron;tena u promet ili ilegalno skladi&scaron;tena.
- Očekujem da će Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova izaći sa desetinama tona, ne nekoliko tona, već desetinama tona ove vrste ilegalnog novca, odnosno ilegalnih supstanci, droge, u ovom slučaju marihuane, koje se trenutno nalaze u skladi&scaron;tima u Makedoniji ili su, na neki način, postojale veze između određenih pravnih lica, ne samo u zemlji, već i van zemlje, za koje je utvrđeno da su ilegalno stavljene u promet, ali i ilegalno skladi&scaron;tene - naglasio je Mickoski gostujući u emisiji MRT vijesti. U Srbiji je zbog marihuane pronađene u Konjuhu osumnjičeno pet osoba, od kojih su dvije jo&scaron; uvijek nedostupne organima za sprovođenje zakona. Terete se za neovla&scaron;ćenu proizvodnju i distribuciju opojnih droga.

U Sjevernoj Makedoniji zaplijenjeno 27 tona marihuane

REKORDNA ZAPLJENA

Ukrajina i Rusija zavr&scaron;ile su drugu rundu pregovora u Abu Dabiju uz posredovanje SAD, postigav&scaron;i dogovor o velikoj razmjeni zarobljenika, dok su Va&scaron;ington i Moskva dogovorili ponovno uspostavljanje vojnog dijaloga na visokom nivou, nakon vi&scaron;e godina prekida komunikacije.&nbsp;
Ministar spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, &scaron;eik Abdulah bin Zajed al Nahjan ocijenio je da održavanje druge runde trilateralnih razgovora delegacija Rusije, Ukrajine i SAD u Abu Dabiju &scaron;alje pozitivne signale koji odražavaju ozbiljnost strana uključenih u diplomatski proces i njihovu želju da okončaju humanitarnu patnju.
Al Nahjan je u saop&scaron;tenju naglasio da je druga runda razgovora, održana u srijedu i četvrtak, pokazala &ldquo;ozbiljnu posvećenost učesnika diplomatskom rje&scaron;enju ukrajinske krize&rdquo;.
Takođe je izrazio zahvalnost Rusiji i Ukrajini na njihovom konstruktivnom pristupu pregovorima za rje&scaron;avanje ukrajinske krize, prenosi Tas.
Napomenuo je da su prethodne dvije runde pregovora o ukrajinskom rje&scaron;enju postavile temelje za dalji napredak u mirovnom procesu.
&ldquo;Dvije runde razgovora održane u Abu Dabiju dovele su do plodnih i konstruktivnih diskusija koje su pokazale zajedničku osnovu za napredak&rdquo;, rekao je Al Nahjan, ponavljajući posvećenost UAE obezbjeđivanju povoljnog okruženja za postizanje poravnanja između strana.
U Abu Dabiju su 4. i 5. februara održani razgovori delegacija SAD, Ukrajine i Rusije u okviru drugog trilateralnog sastanka sa ciljem unapređenja napora za okončanje rata u Ukrajini.
Prva runda trilateralnog sastanka održana je 23. i 24. januara 2026. godine, takođe u Abu Dabiju.
Kako je izjavio specijalni predstavnik američkog predsjednika Stiven Vitkof, razgovori između delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju bili su konstruktivni i usmjereni ka postizanju mira.
Delegacije su razmatrale &scaron;irok spektar preostalih otvorenih pitanja, uključujući načine sprovođenja eventualnog prekida vatre i mehanizme nadzora nad obustavom vojnih aktivnosti.
U okviru dogovora, po 157 vojnika sa obje strane je oslobođeno i vraćeno, &scaron;to je prvi takav slučaj u posljednjih pet mjeseci.
Paralelno sa trilateralnim pregovorima, Va&scaron;ington i Moskva napravili su značajan korak u svom direktnom vojnom dijalogu. Kako je saop&scaron;tila Evropska komanda SAD, dvije zemlje dogovorile su se da ponovo uspostave vojni dijalog na visokom nivou nakon vi&scaron;e godina prekida.
Prvi trilateralni sastanak delegacija SAD, Ukrajine i Rusije održan je 23. i 24. januara 2026. godine, takođe u Abu Dabiju, &scaron;to pokazuje kontinuitet diplomatskih napora.
Tehnologija i komunikacija ostaju ključni za tok sukoba na frontu. Terminali Starlinka, satelitskog interneta koji omogućava brzu vezu za vojske i civile, a koje su koristile ruske trupe u Ukrajini su deaktivirani, saop&scaron;tio je Kijev.
Za to vrijeme, ukrajinski zvaničnici ponovo upozoravaju na ograničene resurse Rusije i mogućnost kontrolisanog razvoja sukoba. Prema riječima ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrija Sibige, predsjednik Rusije Vladimir Putin nema novca za novu strate&scaron;ku trku u naoružanju i Moskva može i mora da bude obuzdana.
Moskva odbacuje tvrdnje o prijetnji evropskim zemljama, ističući da se strahovi Zapada zasnivaju na pogre&scaron;nim pretpostavkama. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da je ideja da će Rusija napasti Evropu &ldquo;glupa&rdquo; i istakao da nepoznavanje istorije rađa takve pogre&scaron;ne strahove, kritikujući evropske političare &scaron;to stvaraju antirusku pomamu među svojim građanima.

Nahjan: Razgovori o Ukrajini pokazali ozbiljnost namjera učesnika; Moskva i Vašington obnavljaju vojni dijalog na visokom nivou

Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo (VJT) u Beogradu saop&scaron;tilo je da je predložilo sudu određivanje pritvora za državljanina Crne Gore Vuka&scaron;ina M. (20), zbog sumnje da je 30. januara u Ulici Ratka Mitrovića, preru&scaron;en u dostavljača hrane, poku&scaron;ao da ubije D.S.
Kako javlja beogradski N1, osumnjičeni je iskoristio svoje pravo da ne iznosi odbranu.
Sumnja se da je je Vuka&scaron;in M. 30. januara krenuo sa adrese na kojoj neprijavljeno boravi, ponijev&scaron;i sa sobom torbu jedne firme za dostavu u kojoj je nosio pi&scaron;tolj, jaknu druge firme za dostavu, crnu kapu, platnenu masku za usta i crne rukavice, čime je iskazao posebnu lukavost i prevarno postupanje, navod i VJT u Beogradu.
Naredbom o sprovođenju istrage osumnjičenom se na teret stavljaju krivična djela te&scaron;ko ubistvo u poku&scaron;aju i nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Kako VJT navodi, kada mu je o&scaron;tećeni otvorio vrata, Vuka&scaron;in M. je iz kese izvadio pi&scaron;tolj i ispalio jedan projektil u pravcu D.S, ali ga nije pogodio. Osoba koja se u tom trenutku nalazila u stanu sa o&scaron;tećenim uspjela je da zatvori i zaključa vrata stana, prije nego &scaron;to bi osumnjičeni ispalio jo&scaron; neki projektil u pravcu D.S.

Beograd: Saslušan crnogorski državljanin, osumnjičen da je prerušen u dostavljača pucao u muškarca na vratima stana

SAOPŠTENO IZ VIŠEG JAVNOG TUŽILAŠTVA

Policija je uhapsila jednu osobu za koju se sumnja da je bacila bombu na kuću pjevača Zdravka Čolića, dok se za jo&scaron; jednom osobom traga, saop&scaron;tio je MUP Srbije.
S. M. (1993) terete a krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje op&scaron;te opasnosti u saizvr&scaron;ila&scaron;tvu i prema nalogu Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva odbređeno mu je zadržavanje od 48 sati.
Bomba je bačena u dvori&scaron;te kuće pjevača Zdravka Čolića&nbsp; u utorak i tom prilikom niko nije povrijeđen, ali je pričinjena materijalna &scaron;teta.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;