Lideri NATO trebalo bi da se sastanu sjutra, kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini u kontekstu sastanka koji je u ponedjeljak održan u Va&scaron;ingtonu uključujući sistem mogućih garancija, prenio je Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika.
"Očekuje se da će se vojni lideri NATO-a sastati u srijedu kako bi razgovarali o Ukrajini i putu naprijed...dok Va&scaron;ington i evropske prijestonice razrađuju detalje o tome kakve bi mogle biti bezbjednosne garancije za Kijev", naveo je izvor.
Napominje se da su Ukrajina i njeni evropski partneri dobili podr&scaron;ku od predsjednika SAD Donalda Trampa na sastanku u Va&scaron;ingtonu 18. avgusta da obezbijede bezbjednosne garancije, "ali se suočavaju sa mnogim neodgovorenim pitanjima".
Prema planu, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a general Aleksus Grinkevič&nbsp; obavestiće načelnike odbrambenih snaga o rezultatima sastanka između Trampa i Vladimira Putina na Aljasci pro&scaron;le sedmice.
Na onlajn sastanku trebalo bi da učestvuje i načelnik Združenog general&scaron;taba američke vojske, general Den Kejn.

Vojni lideri NATO-a najavili za sjutra sastanak o Ukrajini

DA LI ĆE ZELENSKI DOBITI SIGURNOSNE GARANCIJE

Samit NATO-a biće održan 7. i 8. jula naredne godine u Ankari, saop&scaron;tio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
U saop&scaron;tenju NATO-a navodi se da je Rute zahvalio Turskoj koja će biti domaćin samita, podsjećajući da je ta država već vi&scaron;e od 70 godina snažan saveznik Alijanse.
Kako je rekao Rute, na narednom samitu lideri će nastaviti da rade na tome da NATO bude snažniji, pravedniji i spremniji da odgovori na ključne sigurnosne izazove, prenosi Anadolija.
Ovogodi&scaron;nji Samit NATO-a održan je 24. i 25. juna u Hagu, gdje su se države članice obavezale da će do 2035. godi&scaron;nje izdvajati pet odsto BDP-a kako bi zadovoljile osnovne odbrambene potrebe i &scaron;ire sigurnosne zahtjeve.

Samit NATO-a naredne godine u Turskoj

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRATAR ALIJANSE

Policija je privela opozicionog poslanika Pokreta slobodnih građana (PSG) u Skup&scaron;tini Vojvodine Radivoja Jovovića, dok studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i građani drže u blokadi zgradu suda u tom gradu od ranih jutarnjih sati.
Jovović je priveden ispred jednog od bočnih ulaza, dok su policijske snage oko suda. Za sada nema novih informacija o njegovom privođenju.
Poslanik Jovović je prethodno sprečavao tužioca Slobodana Josimovića da uđe u zgradu suda. Riječ je o tužiocu koji angažovan u slučaju pada nadstre&scaron;nice Željezničke stanice koji vodi Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu.
Za taj slučaj vodi se nekoliko paralelnih postupaka u Beogradu i Novom Sadu, a zbog pada nadstre&scaron;nice i pogibije 16 ljudi u Srbiji i već duže od devet mjeseci traju antivladini protesti predvođeni studentima u blokadi.
&nbsp;

Blokada suda u Novom Sadu, priveden opozicioni poslanik

POSLANIK JE PRETHODNO SPREČAVAO TUŽIOCA  DA UĐE U ZGRADU SUDA

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbjednosnim garancijama.
"SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO", rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz, prenio je Rojters.
On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa "Član 5", koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.
"Član 5" osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.
Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, &scaron;to je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.
"Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strate&scaron;ki cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu", dodao je Rute.
Prethodnog dana, američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao "veoma dobre".
Tramp je, takođe, pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao pre trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali članstvo nije na stolu

GENERALNI SEKRETAR ALIJANSE

Palestinski pokret Hamas prihvatio je juče novi predlog posrednika za primirje sa Izraelom u Pojasu Gaze, uz oslobađanje talaca koji se nalaze na palestinskoj teritoriji, izjavio je neimenovani zvaničnik islamističkog pokreta, prenosi N1.
Napori posrednika - Egipta, Katara i SAD - poslJednjih mjeseci do sada nijesu uspjeli da se postigne trajno primirje u 22-mjesečnom ratu koji je opusto&scaron;io Pojas Gaze, gdje je, prema podacima Civilne odbrane, 19 Palestinaca ubijeno juče u izraelskim napadima.
Za sada nijedan izraelski zvaničnik jo&scaron; nije komentarisao predlog o primirju predstavljen Hamasu u Kairu.
"Hamas je podnio svoj odgovor posrednicima i potvrdio" da je prihvatio "novi predlog o prekidu vatre, bez zahtjeva za bilo kakve izmjene", rekao je za AFP neimenovani zvaničnik palestinskog pokreta.
To diplomatsko oživljavanje dolazi dok se izraelska vojska sprema da osvoji grad Gazu i susjedne izbjegličke kampove koji su ranije bili van njene kontrole, u okviru novog plana usvojenog sa ciljem eliminacije Hamasa i oslobađanja svih talaca.
Prijedlog koji je Hamas prihvatio u velikoj mjeri odražava prethodni američki plan, koji predviđa 60-dnevno primirje i oslobađanje izraelskih talaca u dva talasa.
&nbsp;

Hamas prihvatio novi prijedlog o primirju u Pojasu Gaze

UZ OSLOBAĐANJE TALACA NA PALESTINSKOJ TERITORIJI

Američki predsjednik Donald Tramp je u Bijeloj kući saop&scaron;tio da je započeo pripreme za direktan susret Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, predsjednika Ukrajine i Rusije, kao i trilateralni razgovor u kojem bi i sam učestvovao. Usred sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima, pozvao je Putina i sa njim razgovarao 40 minuta o daljim koracima.
Prema riječima učesnika, i Putin i Zelenski spremni su da prihvate predlog, dok evropski lideri istovremeno traže prekid vatre i bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Zelenski je, uz podr&scaron;ku saveznika &ndash; i uz ne&scaron;to bolji izbor odjevne kombinacije &ndash; uspio da popravi atmosferu u odnosima sa Trampom.
S druge strane, ako sastanak Putina i Zelenskog zaista bude održan, mogao bi predstavljati najveći diplomatski potez Trampa, računajući i njegov prvi mandat.
Tramp&nbsp; je razgovarao juče u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, grupom evropskih lidera i generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom o mogućnostima za okončanje rata u Ukrajini i &bdquo;bezbjednosnoj arhitekturi&ldquo; za tu zemlju i Evropu.
Tramp je poslije sastanka na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social napisao da je u toku priprema za susret između ukrajinskog i ruskog predsjednika, Zelenskog i Vladimira Putina, a kasnije i trilateralnog sastanka u kojem bi učestvovao i lider Sjedinjenih Država. Čitavim procesom trebalo bi da koordiniraju američki izaslanici Stiv Vitkof, državni sekretar Marko Rubio i potpredsjednik Džejms Dejvid Vens.
&bdquo;Svi su veoma zadovoljni mogućno&scaron;ću mira za Rusiju i Ukrajinu. Po zavr&scaron;etku sastanaka, pozvao sam Putina i započeo pripreme za susret, na jo&scaron; neopredijeljenoj lokaciji, između njega i Zelenskog. Nakon toga, imaćemo trilateralni razgovor, u kojem će učestvovati dvojica predsjednika i ja&ldquo;, istakao je Tramp, koji je u jednom trenutku prekinuo sastanak sa Zelenskim i drugim evropskim liderima kako bi pozvao Putina i predočio mu zaključke susreta.
Prema izvorima iz Bijele kuće, dvojica predsjednika pričala su 40 minuta, dok su ga Zelenski i drugi čekali. Njemački kancelar Fridrih Merc naveo je da je Putin rekao Trampu kako je već spreman za sastanak, a AFP isto tvrdi i o Zelenskom.
Tramp je prethodno poručio i da je Putin, takođe, već prihvatio bezbjednosne garancije za Ukrajinu, napomenuo da je ostvaren značajan napredak oko rje&scaron;avanja rusko-ukrajinskog sukoba i istakao da je na pomolu dogovor o gotovo svim bezbjednosnim pitanjima.
Zelenski je naveo da Kijev podržava ideju o diplomatskom rje&scaron;enju konflikta, kao i plan o trilateralnom sastanku sa Va&scaron;ingtonom i Moskvom, ali i da je spreman da razgovara o osjetljivim pitanjima, uključujući i ona teritorijalna, nazivajući jučera&scaron;nji sastanak &bdquo;najboljim do sada&ldquo;.
Ukrajinskom predsjedniku posebno su važne bezbjednosne garancije, a Financial Times pi&scaron;e da bi za takvu uslugu vlasti u Kijevu bile spremne da plate 100 milijardi dolara u američkom naoružanju. Tramp je naglasio da bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu &bdquo;obezbijedile&ldquo; evropske zemlje uz &bdquo;koordinaciju&ldquo; SAD. Tramp, dodu&scaron;e, vi&scaron;e pau&scaron;alno nego ozbiljno, nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron traži evropsko mjesto za pregovaračkim stolom sa Va&scaron;ingtonom, Kijevom i Moskvom, ali i prekid vatre koji bi omogućio &bdquo;prestanak ubijanja Ukrajinaca&ldquo; dok se ne dođe do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. Sa njim je, u tom pogledu, saglasan i njemački kancelar Fridrih Merc.
Međutim, Tramp je izjavio da, iako mu se dopada &bdquo;koncept prekida vatre&ldquo; &ndash; prije svega zato &scaron;to bi odmah zaustavio ubijanje ljudi &ndash; radije je spreman da radi na &scaron;irem mirovnom sporazumu, uvažavajući, kako kaže, strategije obje strane.
Kao dio strategije, Makron, Merc, Rute i drugi redom su se zahvaljivali Trampu, a američki predsjednik je nekoliko puta izjavio da je okončanje rata &bdquo;na Zelenskom i Putinu&ldquo;, nagla&scaron;avajući polemiku o mogućim teritorijalnim razmjenama.
Za razliku od čuvene žestoke razmjene tokom februarske posjete Zelenskog Bijeloj kući i Trampu, kada je američki predsjednik bio vidno ljut na ukrajinskog kolegu, do te mjere da mu je smetao i stil oblačenja, ovoga puta je ukrajinska &bdquo;ofanziva &scaron;arma&ldquo; djelovala.
Zelenski je nosio crni sako i ko&scaron;ulju bez kravate, a Melaniji Tramp je predao pismo njegove supruge Olene, kao odgovor na njeno obraćanje Putinu. Zelenski je uspio da izbjegne direktne posljedice posjete Bijeloj kući, ali ishod rata u Ukrajini jo&scaron; uvijek je neizvjestan.

Ishod razgovora u Bijeloj kući – Tramp najavio direktan sastanak Putina i Zelenskog

AMERIČKI PREDSJEDNIK ZVAO RUSKOG KOLEGU

Američki predsjednik Donald Tramp&nbsp; obratio se pred novinarima evropskim liderima na početku multilateralnog sastanka u Bijeloj kući.
Rekao je da je postignut "veoma značajan korak" u kontekstu postizanja mira i da se ruski predsjednik Vladimir Putin saglasio sa time da će Rusija prihvatiti bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
"Mislim da će evropske nacije preuzeti veliki dio tereta. Mi ćemo im pomoći i učinićemo to veoma bezbjednim. Hvala vam na svim divnim stvarima koje su se danas dogodile. Do sada smo imali veoma uspje&scaron;an dan i važne rasprave dok radimo na okončanju ubijanja i zaustavljanju rata u Ukrajini", naglasio je Tramp.
Zelenski rekao je da je Ukrajina spremna da pronađe "diplomatski način da okonča rusku agresiju", ponovo nagla&scaron;avajući da Kijev želi trilateralni sastanak sa Moskvom i Va&scaron;ingtonom.
Na pitanje da li je Ukrajina spremna da "precrta mape" u mirovnom sporazumu ili da "nastavi da &scaron;alje ukrajinske trupe u smrt jo&scaron; nekoliko godina", Zelenski nije direktno odgovorio, ali je pohvalio napore Trampove administracije da zaustavi rat.
Zelenski je rekao da Ukrajina mora da živi sa svakodnevnim ruskim napadima, ukazujući na sinoćni napad ruskih dronova u kojem je poginulo najmanje 14 osoba.&nbsp;
"Moramo da zaustavimo ovaj rat i Rusiju. I potrebna nam je podr&scaron;ka (od na&scaron;ih) američkih i evropskih partnera", rekao je Zelenski.
"Podržali smo ideju Sjedinjenih Država &ndash; lično predsjednika Trampa &ndash; da zaustave ovaj rat, da pronađu diplomatski način da se ovaj rat zavr&scaron;i", naveo je Zelenski.
Tramp prekinuo sastanak da bi se čuo sa Putinom
Američki predsjednik prekinuo je razgovore u Va&scaron;ingtonu sa evropskim liderima kako bi pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi njemački list Bild.
U tekstu se navodi da će se sastanci nastaviti nakon razgovora. Tramp je prvobitno najavio da će razgovor sa ruskim liderom obaviti tek po zavr&scaron;etku sastanka sa evropskim predstavnicima.&nbsp;
Sastanku prisustvuju predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, kancelar Nemačke Fridrih Merc, premijerka Italije Đorđa Meloni, predsednik Finske Aleksandar Stub, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.&nbsp;

Tramp: Putin se saglasio sa time da će Rusija prihvatiti bezbjednosne garancije za Ukrajinu; Zelenski: Želimo diplomatsko rješenje i trilateralni sastanak

MULTILATERALNI SASTANAK U BIJELOJ KUĆI

Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu Milorada Dodika na odluku CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, potvrđeno je portalu Klix.ba.
Ovom odlukom Dodik zvanično prestaje biti predsjednik Republike Srpske.
CIK je ranije donio odluku o prestanku njegovog mandata, ali ona je mogla da stupi na snagu tek nakon pravosnažnosti, odnosno potvrde Apelacionog odeljenja Suda BiH.
Dana&scaron;njom odlukom pravosnažno je utvrđeno da Dodik vi&scaron;e ne obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, pi&scaron;e Klix.ba.
Iako su Dodikovi advokati tvrdili da postoje pravni razlozi za poni&scaron;tenje odluke, sud je odbacio njihovu žalbu. Time je otklonjena i posljednja prepreka da se raspi&scaron;u prijevremeni izbori u entitetu Republika Srpska.
Dodik je, međutim, ranije danas iz Banje Luke najavio održavanje referenduma krajem septembra, na kojem bi građani RS-a trebalo da odgovore da li prihvataju da visoki predstavnik u BiH donosi odluke, te da li priznaju presudu kojom je on smenjen.
U istom obraćanju Dodik je poručio da u RS-u neće biti prijevremenih izbora, iako je sada jasno da će CIK biti obavezan da ih raspi&scaron;e.
Osim toga, najavio je i drugi referendum u roku od 90 dana od prvog, ovoga puta o secesiji entiteta, &scaron;to Dodik ponavlja godinama, ali do sada nikada nije realizovao, pi&scaron;e Klix.ba.
&nbsp;

Odbijena žalba Milorada Dodika, više nije predsjednik RS

TIME JE OTKLONJENA I POSLJEDNJA PREPREKA DA SE RASPIŠU PRIJEVREMENI IZBORI

Nakon sastanka na kojem je odlučeno da Vlada Republike Srpske ide u rekonstrukciju i da Radovan Vi&scaron;ković zvanično podnosi ostavku na mjesto premijera tog entiteta, obratio se i predsjednik Milorad Dodik.
"Kao vladajuća koalicija i partija, mi uporno analiziramo situaciju. Zapad vodi hibridni rat protiv Republike Srpske već 30 godina. Mi smo smatrali da to treba prevazići jednim &scaron;irim konsenzusom. Svako ko je racionalan kao politički analitičar, treba znati da se razmi&scaron;ljalo i o ovom trenutku", kazao je Dodik prilikom obraćanja, a prenosi N1 Sarajevo.
Predsjednik BiH entiteta Republika Srpska zahvalio je Vi&scaron;koviću na dosada&scaron;njem angažmanu.
"Zahvaljujem Radovanu Vi&scaron;koviću koji je bio dio razgovora o svemu ovome. Mi smo jedinstveni i nastavljamo dalje. Ovo je jedan od ključnih trenutaka za nas. Vi&scaron;ković će nastaviti na funkciji direktora Autoputeva RS. Ovo je samo fluktuacija kadra koje ima SNSD".
Kaže da će Vi&scaron;ković biti kandidat na narednim izborima i važna kadrovska ponuda.
"Radovan Vi&scaron;ković je nesumnjivo obilježio ovaj period i ne želim da dajem nikakve ocjene. Mi nemamo nikakvu aferu, nego je ovo ljudski i politički dogovor. Na narednim izborima on će biti jedna od važnih kadrovskih ponuda. Želimo da Vlada RS dobije novi legitimitet. Ova vlada je učinila sve da ekonomski život u RS skoro u nemogućim okolnostima funkcioni&scaron;e".
"Na&scaron; narod je žrtva i svjedok stradanja. Mi smo potpisnici Dejtonskog sporazuma, to je bila gre&scaron;ka. RS nije trebalo da potpisuje taj sporazum", kazao je Dodik.

Dodik nakon ostavke Viškovića: Biće kandidat na narednim izborima

"OVO JE LJUDSKI I POLITIČKI DOGOVOR"

Premijer BiH entiteta Republika Srpska Radovan Vi&scaron;ković podnio je ostavku na svoju funkciju.
"Nikada se nisam bolje osjećao i ovo je dan koji sam očekivao od trenutka kada sam postao premijer", rekao je Vi&scaron;ković.
Ostavku je kaže podnio u konsultaciji sa Miloradom Dodikom, predsjednikom BIH entiteta Republika Srpska&nbsp; i liderom SNSD-a.
"Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno &scaron;est godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan", naveo je on.
Vi&scaron;ković je jutros rekao za "Nezavisne novine" da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Sada već biv&scaron;i premijer rekao je da je pod njegovim vodstvom Srpska nije bila u krizi, da je prebrodila one najveće i da od nove izvr&scaron;ne vlasti očekuje isto.
"Ponosan sam na Republiku Srpsku, njene građane i rukovodstvo Srpske. Kakve su nam samo prognoze davali, da ćemo propasti, a mi smo sve jači i stabilniji. Svom nasljedniku ostavljam stabilnu Srpsku a novoj Vladi Srpske želim uspjeh. Nijesam sebičan, nisam do&scaron;ao ovdje da kukumačem", istakao je Vi&scaron;ković.
Dodao je da nijesu tačni napisi da se posvađao sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Srpske.
"Pa su rekli da sam bio u bolnici, a ja bio sa 500 penzionera u Milićima. Zato, ostajem ovdje dok Srpska ne bude država", naveo je Vi&scaron;ković.

Radovan Višković podnio ostavku na mjesto premijera entiteta Republika Srpska

U KONSULTACIJI SA MILORADOM DODIKOM

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas se u Bijeloj kući sastaje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima, predvođenim predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Glavna tema razgovora je aktuelna situacija u Ukrajini, mogućnosti za okončanje rata i pregovori o budućnosti ukrajinskih teritorija.
Zelenski stigao u Va&scaron;ington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je stigao u Va&scaron;ington, gdje se danas sastaje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i evropskim liderima.
&ldquo;Svi dijelimo snažnu želju da se ovaj rat okonča na brz i pouzdan način. A mir mora biti trajan. Ne kao &scaron;to je bilo prije mnogo godina, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela na&scaron;eg istoka &ndash; dijela Donbasa &ndash; a Putin ga je iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane &lsquo;bezbjednosne garancije&rsquo;, ali one nisu funkcionisale&rdquo;, napisao je Zelenski u objavi na platformi Iks.
Istakao je i da Krim &ldquo;nije trebalo da bude predat tada, ba&scaron; kao &scaron;to Ukrajinci nisu predali Kijev, Odesu ili Harkov posljije 2022. godine&rdquo;, kao i da se &ldquo;Ukrajinci bore za svoju zemlju, za svoju nezavisnost&rdquo; i da vojnici te zemlje &ldquo;imaju uspjehe u Donjeckoj i Sumskoj oblasti&rdquo;.
&ldquo;Uvjeren sam da ćemo braniti Ukrajinu, efikasno garantovati bezbjednost i da će na&scaron; narod uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podr&scaron;ci i neprocjenjivoj pomoći. Rusija mora da okonča ovaj rat koji je sama započela. I nadam se da će na&scaron;a zajednička snaga sa Amerikom i na&scaron;im evropskim prijateljima primorati Rusiju na pravi mir&rdquo;, rekao je Zelenski.
Tramp: Zelenski može odmah da okonča rat
Američki predsjednik Donald Tramp je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pristane na sporazum o okončanju rata sa Rusijom, koji traje tri i po godine.
&ldquo;Zelenski može da okonča rat sa Rusijom skoro pa odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori&rdquo;, rekao je Tramp, dodav&scaron;i kao uslov da se Ukrajina odrekne Krima i ulaska u NATO.
Rusija: Uni&scaron;tena 23 drona tokom noći
Ruske jedinice protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tile su 23 ukrajinska drona tokom noći, objavila je ruska državna novinska agencija RIA, pozivajući se na informacije ruskog Ministarstva odbrane.

Zelenski stigao u Vašington: Svi dijelimo snažnu želju da se rat brzo okonča

UKRAJINSKI PREDSJEDNIK I EVROPSKI LIDERI U BIJELOJ KUĆI

Predsjednik Rusije Vladimir Putin saop&scaron;tio je nakon samita na Aljasci da je razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom bio &bdquo;iskren i sadržajan&ldquo;, te da su približeni stavovi o okončanju rata. Tramp je poručio da će o novom susretu sa Putinom odlučiti nakon sastanka sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim. Naglasio je da je trajni mirovni sporazum, a ne prekid vatre, najbolji put ka miru. Zelenski je potvrdio da će se u ponedjeljak sastati sa Trampom u Va&scaron;ingtonu.&nbsp;
Kijev: Obreno 40 od 60 ruskih dronova
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo saop&scaron;tilo je da su ruske snage napale sa balističkom raketom &ldquo;iskander-M&rdquo; i 60 bespilotnih letjelica, od kojih je 40 dronova oboreno.
Vojska navodi da je zabilježen pogodak rakete i 20 pogodaka bespilotnih letjelica na 12 lokacija u područjima Harkovske, Donjecke i Dnjepropetrovske oblasti.
Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka
Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt (&bdquo;U žiži&ldquo;) &ndash; kako je reagovao &bdquo;na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata&ldquo;, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio &bdquo;rasko&scaron;an protokol. &Scaron;tampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno&ldquo;.
Moskva: PVO oborila 46 dronova, povrijeđen željezničar u Voronježkoj oblasti
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da je tokom noći oboreno 46 ukrajinskih dronova iznad vi&scaron;e oblasti.
Najvi&scaron;e ih je sru&scaron;eno iznad Belgoroda &ndash; 16, u Nižegorodskoj oblasti 14, Voronježkoj devet, Brjanskoj tri, a po jedan u Kurskoj, Orlovskoj, Kalu&scaron;koj i Smolenskoj oblasti.
U Voronježu je povrijeđen radnik željeznice, dok je napadom drona o&scaron;tećen i dalekovod. Vijest je potvrdio i guverner Aleksandar Gusev.
Kijev tvrdi da Rusija nastavlja intenzivne vazdu&scaron;ne napade na vi&scaron;e regiona &ndash; od Sumske i Donjecke, do Černigovske i Dnjepropetrovske oblasti.
Moskva odgovara da je tokom noći oborila 29 ukrajinskih dronova, uključujući i one u blizini Azovskog mora.
Politički vrh najavljuje nove poteze. Putin i Tramp približili su stavove, dok Zelenski u ponedjeljak stiže u Va&scaron;ington na sastanak sa američkim predsjednikom.

Putin i Tramp približili stavove o Ukrajini, Zelenski u ponedjeljak u Bijeloj kući

RAT U UKRAJINI

Peto veče zaredom u vi&scaron;e gradova Srbije su antivladini protesti, pod sloganom "Srbija se umiriti ne može". Okupljanja su u Beogradu, Novom Sadu, Valjevu, Čačku i drugim gradovima.
Policija je bacila suzavac i &scaron;ok bombe, pa potom juri&scaron;om potjerala građane koji su se u večera&scaron;njem protestu skupili na Novom Beogradu, dok su se kretali ka Zemunu, prenosi Danas.rs.
Kako prenosi tamo&scaron;nji mediji, na raskrsnici Bulevara Mihaila Pupina i Ulice Džona Kenedija prvo su se čuli topovski udari, nakon čega je policija reagovala. Nakon &scaron;to su se građani rasturili (&scaron;to je inače bio prethodni dogovor u slučaju napada MUP-ovaca), policija se povukla ka kružnom toku ispred zgrade Op&scaron;tine Novi Beograd. Kolona građana prethodno je od Starog Merkatora krenula ka Zemunu.
Kako javlja reporter N1, razbijeno je i staklo na ulazu u gradsku upravu u Valjevu. Na ulici je i Žandarmerija, koja rasteruje građane.
Vatrogasno vozilo stiglo je ispred prostorija Srpske napredne stranke u Valjevu koji je jedna grupa maskiranih demonstranata zasula pirotehnikom i izazvala požar na prvom spratu lokalnog sjedi&scaron;ta SNS u prizemnlju stambene zgdrade.
Prije bacanja pirotehničkih sredstava razbijeni su izlozi prostorija SNS, a kroz razbijene prozore vidjela se vatra i dim.
&nbsp;Nekoliko stotina građana Gornjeg Milanovca gađalo je večeras toalet papirom prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u tom gradu. Tokom te akcije u prostorijama SNS bilo je uga&scaron;eno svjetlo, a ispred prostorija stajao je samo kordon policije, koji nije reagovao na gest demonstranata.&nbsp;
Protest građana u Gornjem Milanovcu počeo je večeras u 19 sati na Trgu kneza Mihaia u centru grada, zbog &bdquo;brutalnosti policije i prekomjerne upotrebe sile nad građanima i maloletnicima u Valjevu i &scaron;irom Srbije&ldquo;.
Protest je pro&scaron;ao bez incidenata.
Građani Novog Sada koji učestvuju u protestu &bdquo;Večeras čistimo Grad &ndash; sloboda ostaje&ldquo; polomili su izloge na gradskim sjedi&scaron;tima Pokreta socijalista (Aleksandra Vulina) i Srpske radikalne stranke (Vojislava &Scaron;e&scaron;elja) koja se nalaze u blizini Varadinskog mosta.
Okupljeni su zatim poku&scaron;ali da uni&scaron;te i veliki plakat-bilbord lidera SRS &Scaron;e&scaron;elja, ali nijesu uspjeli jer se nalazi na vi&scaron;em spratu iste zgrade, u kojoj je sjedi&scaron;te ove partije, nakon čega su skinuli zastavu radikala i zapalili je.
Na Novom Beogradu je kolona demonstranata poku&scaron;ala da dođe do prostorija SNS-a u Ulici Džona Kenedija, gdje je do&scaron;lo do sukoba sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija, a prisutna su i oklopna vozila.

Protesti u Srbiji: Razbijene prostorije naprednjaka u Valjevu, i u Beogradu incidenti

ANTIVLADINI PROTESTI PETU NOĆ ZAREDOM

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da Ukrajina treba da postigne sporazum o okončanju rata sa Rusijom jer je "Rusija veoma velika sila, a oni nisu", nakon samita na kojem je, kako se navodi, Vladimir Putin zahtjevao vi&scaron;e ukrajinske teritorije.
U naknadnom brifingu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, izvor upoznat sa diskusijom citirao je Trampa koji je rekao da je ruski lider ponudio da zamrzne većinu linija fronta ako kijevske snage predaju cio Donjeck, industrijski region koji je jedna od glavnih meta Moskve.
Zelenski je odbio zahtjev, rekao je izvor. Rusija već kontroli&scaron;e petinu Ukrajine, uključujući oko tri četvrtine Donjecke oblasti, u koju je prvi put u&scaron;la 2014. godine.
Ukrajinski predsjednik, kako je zvanično saop&scaron;tio, imao je danas "dug i sadržajan" telefonski razgovor sa Donaldom Trampom koji je uslijedio nakon sastanka američkog predsjednika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci.
Zelenski je, takođe, rekao da će se sastati sa Trampom u Va&scaron;ingtonu u ponedjeljak da razgovara o rje&scaron;enju sukoba u Ukrajini.
Na sastanku Tramp-Putin nije postignut nikakav dogovor o oknačanju rata u Ukrajini.
Zelenski je rekao da ga je Tramp obavijestio o "glavnim tačkama" njegovog razgovora sa ruskim predsjednikom u Aljasci.
Ukrajinski predsednik se zahvalio Trampu na pozivu da se lično s njim susretne u Va&scaron;ingtonu u ponedjeljak i rekao da će "razgovarati o svim detaljima oko okončanja ubijana i rata".
"Važno je da su Evropljani ; uključeni u svakoj fazi da se osiguraju pouzdane bezbjednosne garancije zajedno sa Amerikom.Takođe smo razgovarali o pozitivnim signalima sa američke strane oko uče&scaron;ća u garantovanju ukrajinske bezbjednosti", rekao je Zelenski.
&nbsp;

Zelenski odbio Putinov i Trumpov plan; Ruski predsjednik želi cijeli Donbas u zamjenu za mir

AMERIČKI I UKRAJINSKI PREDSJEDNIK SASTAĆE SE U PONEDJELJAK U VAŠINGTONU

Sinoć su treću noć zaredom održani antirežimski protesti u vi&scaron;e gradova Srbije. Vi&scaron;e osoba je povrijeđeno, javili su reporteri sa terena.
Protesti su reakcija na sukobe između pristalica vladajuće Srpske napredne stranke i protivnika režima u dva grada u Vojvodini, Vrbasu i Bačkoj Palanci, 12. avgusta.
Sukobi policije i dijela demonstranata zabilježeni su sinoć u Beogradu na nekoliko lokacija.
Nekoliko hiljada građana okupilo se kod Vlade Srbije, na nekoliko stotina metara od Op&scaron;tinskog odbora SNS-a. Ispred prostorija naprednjaka okupilo se nekoliko desetina pristalica, a kordoni Žandarmerije razdvajali su dvije grupe.
U jednom trenutku ispaljeni su vatrometi i Žandarmerija je zajedno sa Policijskom brigadom počela da rastjeruje demonstrante. Bačen je suzavac, a Žandarmerija je oklopnim vozilima potiskivala demonstrante.
Oni su odgovorili bacanjem kamenica i paljenjem kontejnera. Tokom noći je zabilježeno jo&scaron; nekoliko sukoba policije i demonstranata u glavnom gradu, a situacija se smirila oko ponoći.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Ivica Dačić saop&scaron;tio je da je tokom uličnih nereda u Beogradu povređeno &scaron;est policajaca, a da je uhap&scaron;eno 38 osoba. Dačić je u obraćanju javnosti rekao da su demonstranti do&scaron;li na skup sa namjerom da povrede pripadnike policije.
"Do&scaron;li su maskirani, noseći &scaron;tangle, motke, kamenje, &scaron;titove. Praćkama su klikerima i kamenjem gađali policijske službenike. Imali su pripremljene fla&scaron;e sa zaleđenom vodom ili zapaljivom tečno&scaron;ću- Stotinak kontejnera je zapaljeno", rekao je Dačić.
Prema njegovim riječima, u Novom Sadu je napadnuta ekipa prorežimske televizije Informer, a dvije osobe uhap&scaron;ene.
U Novom Sadu, gdje su dan ranije demonstranti demolirali op&scaron;tinske prostorije Srpske napredne stranke, je u petak skup protekao mirno. Građani su se okupili ispred Policijske stanice, a potom su održali protestnu &scaron;etnju po centru grada.
Tokom zvaničnog dijela protesta incidenata nije bilo. Nakon &scaron;to je protest zavr&scaron;en, grupa demonstranata napala je ekipu televizije Informer, bliske vlasti.
Protesti su održani u jo&scaron; nekoliko gradova &scaron;irom zemlje.
U gradovima Srbije se od utorka organizuju antivladini protesti tokom kojih su se paralelno okupljale i pristalice vladajuće Srpske napredne stranke.
Vi&scaron;e incidenata izbilo je tokom tih okupljanja na koje su pozvali studenti i građani koji ih podržavaju.
Tada su okupljeni antivladini demonstranti prijavili da su gađani pirotehničkim sredstvima iz pravca prostorija SNS-a. Policija je u Vrbasu interevenisala kako bi razdvojila jedne od drugih demonstranata.
U Srbiji vi&scaron;e od devet meseci traju antivladini protesti, predvođeni studentima. Traži se odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstre&scaron;nice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
Vlast odbacuje odgovornost za nesreću i odbija da raspi&scaron;e vanredne izbore, jedan od posljednjih zahteva organizatora masovnih protesta.

Više osoba povrijeđeno u sukobi policije i demonstranata na protestu u Beogradu

TOKOM NOĆI ZABILJEŽENO JE VIŠE INCIDENTA

Ruski i američki predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin poslije tri sata razgovora u Enkoridžu navodno bliže dogovoru o miru u Ukrajini. &rdquo;Zacrtan put ka miru&rdquo;, tvrdi Putin, podsjećajući na uzroke zbog kojih je ovaj rat i izbio. Tramp istakao da je razgovor bio "izuzetno produktivan, ali da "jo&scaron; nisu do&scaron;li do primirja". Slijede razgovori Trampa sa Zelenskim i liderima članica NATO. Vjerovatan novi susret dvojice predsjednika, moguće u Moskvi.
Bez dogovora o primirju, sljedeća stanica Moskva
Trosatni sastanak predsjednika SAD i Rusija, Donalda Trampa i Vladimira Putina okončan je najavama budućeg sporazuma, ali bez naznaka oko čega su se lideri dvije države dogovorili.
Ostaje nejasno i &scaron;ta će američki predsjednik reći Ukrajincima i liderima članica NATO u najavljenom brifingu o rezultatima razgovora u Enkoridžu.
Iz prilično neodređenih izjava dvojice predsjednika može se, međutim, protumačiti da je Rusija i dalje zabrinuta jer nijesu uklonjeni ključni razlozi ruske zabrinutosti u vezi Ukrajine.
I Tramp je potvrdio da posao ni izbliza nije okončan, rekav&scaron;i &rdquo;da dogovor nije postignut dok se dvije strane ne dogovore&rdquo;.
Suret dvojice predsjednika u Enkoridžu održan je poslije serije telefonskih razgovora Trampa i Putina, tokom kojih su postavljene osnove nekog budućeg sporazuma.
Ipak, diplomatija na Aljasci nije dovela do najave primirja u 1.200 dana dugom ratu u Ukrajini, &scaron;to su najveći optimisti među posmatračima očekivali.
I Tramp se, najavljujući ovaj susret, nadao privremenom prekidu vatre, koji bi otvorio mogućnost da se Moskva i Kijev dogovore o razgraničenju i bezbjednosnim garancijama.
Vlasti u Kijevu, čiji su najvi&scaron;i zvaničnici pomno pratili tok razgovora u Enkoridžu, nijesu odmah komentarisali izjave Putina i Trampa, očekujući, najvjerovatnije, da ih sa detaljima upozna američki predsjednik.
Ipak, i Ukrajinci ali i mediji &scaron;irom svijeta saglasni su da je sastanak sa Trampom okončao period zapadne izolacije ruskog predsednika, koja traje jo&scaron; od ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine.
Putin je, istovremeno, pozvao Trampa da poseti Moskvu.
Neubedljiva prva runda pregovora Putina i Trampa &ndash; ostvaren napredak, mir jo&scaron; uvek daleko
Lideri Amerike i Rusije Donald Tramp i Vladimir Putin govorili su rame uz rame na bini oko deset minuta. Oba lidera su istakla da je tokom privatnih razgovora postignut izvjesni napredak, ali su oni okončani bez konkretnog i čvrstog sporazuma.&nbsp;
Putin je rekao da je "iskreno zainteresovan" da se okonča sukob, koji je opisao kao "tragediju".
Naveo je da je potrebno otkloniti "primarne uzroke" sukoba i upozorio je da Ukrajina i Evropa ne smiju da "sabotiraju" pregovore.
Sastanak je opisao kao "početnu tačku ka rje&scaron;enju" konflikta.
Saglasan je sa tvrdnjom američkog predsjednika da ssukob &nbsp;ne bi ni počeo da je Tramp ostao na vlasti poslije američkih predsjedničkih izbora 2020.&nbsp;
Tramp je istakao da i dalje postoje tačke neslaganja i da "nema dogovora dok se on zaista ne postigne", nagla&scaron;avajući da "jo&scaron; nisu do&scaron;li do cilja", uprkos ostvarenom "velikom napretku".
Naglasio je da je "postignuto mnogo dogovora", ali da je "nekoliko" pitanja ostalo otvoreno, pri čemu je "jedno najznačajnije", ali bez konkretnih informacija i detalja o kom pitanju je riječ.
Istakao je da će pozvati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, NATO i evropske lidere, nagla&scaron;avajući da "na kraju sve zavisi od njih".
Zavr&scaron;io je sa porukom da će "vjerovatno" uskoro ponovo vidjeti ruskog lidera, na &scaron;ta je Putin odgovorio: "Sljedeći put u Moskvi".
Tramp: Ostvaren napredak, ali tek treba da donesmo neke odluke
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je da je ostvaren "određeni napredak", kao i da će pozvati saveznike u NATO-u, kao i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, jer, kako navodi, dogovor "na kraju" zavisi od njih i da oni moraju da se saglase.
"Nema dogovora dok se on zaista ne postigne, ali je ostvaren veliki napredak. Oduvek sam imao fantastičan odnos sa predsjednikom Vladimirom Putinom", kaže Tramp, prelazeći na predsjednikovo ime.
Podvukao je da o pojedinim pitanjima tek treba da se donesu odluke.&nbsp;
"Postoji veoma dobra &scaron;ansa za dalji napredak", zaključio je Tramp.
Putin: Zacrtan put ka miru u Ukrajini
<div class="titleShare">
<div id="sharer" class="shortStory">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="service-icons">Putin je rekao da je, okom razgovora sa Trampov, &rdquo;zacrtan put ka miru u Ukrajini&rdquo;, ali da se prije postizanja tog mira moraju ukloniti ključni elementi ruskih zamerki.</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="short-story-body-thumb">
<div class="short-story-body">
Putin nije dodatno zalazio u detalje &rdquo;puta ka miru&rdquo;, &scaron;to odmah nakon njegovog obraćanja nije učinio ni američki predsjednik.
Ruski predsednik je, takođe, rekao da Rusija ne bi napala Ukrajinu da je predsjednik Amerike 2022. bio Donald Tramp.
</div>
</div>

Putin: Zacrtan put ka miru u Ukrajini; Tramp: Još nijesmo došli do primirja

BEZ KONRETNOG DOGOVORA O PRIMIRJU, SLJEDEĆA STANICA MOSKVA

Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se u 21 sat&nbsp; na Aljasci, objavila je Bijela kuća. Obojica lidera su sletjela na Aljasku, prenio je "Njujork tajms".
Putin i Tramp su gotovo istovremeno iza&scaron;li iz svojih aviona u Enkoridžu i krenuli jedan prema drugom. Tramp je pozdravio Putina aplauzom, a lideri su se potom rukovali na aerodromu.
Tramp i Putin su zatim u&scaron;li u vozilo američkog predsjednika poznato kao &bdquo;Zvjer&ldquo;.
Novinari su im prije toga postavljali pitanja, ali nije bilo odgovora.
Jedan od novinara doviknuo je Putinu kada će prestati da ubija civile. Putin se samo podrugljivo nasmije&scaron;io i pokazao kao svom uhu.
Preokret u formatu
U međuvremenu je do&scaron;lo i do preokreta u planu razgovora u odnosu na ranije najave. Naime, Trampova portparolka rekla je novinarima da Tramp i Putin neće razgovarati nasamo, prenosi &bdquo;Indeks&ldquo;.
&bdquo;Ranije planirani sastanak između Donalda Trampa i Vladimira Putina sada će uključivati i državnog sekretara Marka Rubija te posebnog izaslanika Stiva Vitkofa&ldquo;, objavila je Kerolajn Livit.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov i pomoćnik ruskog lidera Jurij U&scaron;akov učestvovaće na strani Rusije u pregovorima tri na tri sa Donaldom Trampom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, a prenio je Sputnjik.

Tramp aplaudirao Putinu, pa se rukovali na Aljasci; Ruski predsjednik uoči sastanka nije odgovorio na pitanje o primirju i ubijanju civila

DOŠLO DO PREOKRETA U PLANU RAZGOVORA

Glasni pucnji čuli su se u zapadnom Erebru u &Scaron;vedskoj danas rano popodne, a prema policiji, sumnja se da je u pitanju pucnjava u blizini džamije.
"Dobili smo prijave o pucnjevima, ali jo&scaron; ne znamo o čemu se radi", izjavio je Lars Hedelin iz policije Erbrua, objavio je SVT Njuz.
Prema izjavama svjedoka, neko je pucao u 13.45 po lokalnom vremenu na osobu koja je napustila džamiju u Boglundengenu sa molitve u petak.
Čulo se nekoliko hitaca i jedna osoba je navodno pogođena. Policija ne želi da potvrdi da je bilo pucnjave i da je neko povrijeđen.
"Možemo reći da je u pitanju uzbuna zbog nekog oblika ozbiljnog nasilnog zločina i da se vjeruje da se dogodio na otvorenom, ispred džamije", izjavio je Lars Hedelin.
Policija je apelovala na građane da izbjegavaju odlazak u taj dio grada.

Pucnjava kod džamije u Erebru

NAVODNO JEDNA OSOBA POVIJEĐENA

&Scaron;umski požari su ove godine zaključno sa 12. avgustom &scaron;irom EU uni&scaron;tili vi&scaron;e od 511.000 hektara, pokazuju podaci Evropskog sistema za informacije o &scaron;umskim požarima (EFFIS).
To je vi&scaron;e nego dvostruko veća povr&scaron;ina od prosječne između 2006. i 2024. za isti period godine.
Broj požara od početka godine prema&scaron;io je 1.600 u odnosu na prosječno 717 u istom periodu u posljednjih 20 godina, prenio je briselski Juronjuz.
Evropska komisija saop&scaron;tila je da je zbog toga broj zahtjeva za evropsku pomoć u borbi protiv &scaron;umskih požara do sada ove godine već isti kao za cijelu 2024.
"Mehanizam civilne za&scaron;tite EU je aktiviran 16 puta tokom tekuće sezone, a tek smo na sredini avgusta", rekla je portparola Komisije Eva Hrncirova.
&nbsp;

U EU izgorjelo pola miliona hektara: Duplo više nego prethodnih godina

PODACI EVROPSKOG SISTEMA ZA INFORMACIJE O ŠUMSKIM POŽARIMA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Ivica Dačić izjavio je da su naskupovima u Srbiji povrijeđena 42 policajca, od toga 26 u Beogradu, sedam u Valjevu i devet u Pančevu, dok je uhap&scaron;eno 37 osoba, prenosi N1.
Dodao je da je na protestu u Beogradu bilo oko tri hiljade ljudi i nekoliko hiljada ljudi u cijeloj zemlji.
&bdquo;Nije bilo riječi o brutalnosti policije niti da je policija izazvala bilo kakve incidente, policija je morala da primijeni sredstva prinude kako bi odbila napad na policiju&ldquo;, izjavio je Dačić na konferenciji za novinare.
&nbsp;Kazao je da će svi koji su pod formom blokada i protesta napadali polciju i druge ljude morati da snose odgovornost.