Nakon ukrajinskog napada u Hersonskoj oblasti, Moskva prijeti odmazdom, ističući da je u pitanju teroristički akt. Rusija predala američkoj strani dokaze o namjeri da se napadne Putinova rezidencija. Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da se Kijev priprema za ključne međunarodne sastanke u vezi sa mirovnim procesom za okončanje rata i bezbjednosnim garancijama.&nbsp;
Ukrajina neutralisala vi&scaron;e od 80 ruskih dronova
Protivvazdu&scaron;na odbrana Ukrajine neutralisala je tokom noći 86 od 116 ruskih dronova, izvjestilo je Ratno vazduhoplovstvo.
Dip stejt objavio koliko je Rusija zauzela ukrajinskih teritorija
Prema analitičkom projektu Dip stejta, Rusija je 2025. godine okupirala 4.336 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.
&ldquo;Ovo je približno 0,72 odsto cjelokupne teritorije Ukrajine. Ukupno, od 1. januara 2023. do 1. januara 2026. godine, povećanje okupirane teritorije iznosilo je 7.463 kvadratnih kilometara ili 1,28 odsto cjelokupne teritorije. U poređenju sa prethodnim godinama, 2025. je bila zaista te&scaron;ka za Odbrambene snage Ukrajine&rdquo;, navodi se u projektu.
Dip stejt izvje&scaron;tava da je ukupno 116.165 kvadratnih kilometara ukrajinske zemlje okupirano.
To je 19,25 odsto cjelokupne teritorije, ili svaki peti kvadratni kilometar.
Krim je i dalje 100 odsto okupiran, a procenat okupirane teritorije na Kinburnskoj kosi u Nikolajevskoj oblasti ne igra ulogu u brojkama.
Iznad ruskih regiona uni&scaron;teno vi&scaron;e od 60 bespilotnih letjelica
Sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli su i uni&scaron;tili 64 ukrajinska drona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Prema podacima odjeljenja, 20 bespilotnih letjelica je uni&scaron;teno iznad Samarske oblasti, po osam iznad Voronje&scaron;ke i Saratovske, sedam iznad Moskovske oblasti, uključujući pet koje su letjele ka Moskvi, po &scaron;est iznad Rjazanske i Rostovske, tri iznad Tulske oblasti, dva iznad Belgorodske i po jedna iznad Kurske, Kalu&scaron;ke, Penzenske i Tambovske oblasti.
Ruska ambasada: Holandija pomaže Zelenskom u terorizmu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koristi holandsku vojnu podr&scaron;ku za ubijanje ruskih civila, saop&scaron;tila je ruska ambasada u Hagu, komentari&scaron;ući napad ukrajinskih oružanih snaga na selo Horli u Hersonskoj oblasti.
&ldquo;Ovako Zelenski koristi vojnu pomoć i sponzorstvo iz Holandije &ndash; da ubija civile&rdquo;, istakla je diplomatska misija na Telegram kanalu.
Navodi se da je napad ukrajinskih oružanih snaga na Hersonsku oblast bio unaprijed planiran, jer su dronovi bili usmjereni direktno na mjesto gdje su civili slavili Novu godinu.
Ruska ambasada je izrazila nadu da će holandska vlada &ldquo;pronaći hrabrosti da osudi teroristički čin koji je počinio kijevski režim&rdquo;.
Broj žrtava napada u Hersonskoj oblasti porastao na 27
Broj poginulih u napadu bespilotnim letjelicama na Hersonsku oblast porastao je na 27, uključujući dvoje maloljetnika, saop&scaron;tio je Istražni komitet Rusije.
Prema navodima ruskih zvaničnika, u noći između 31. decembra i 1. januara bespilotnim letjelicama napadnuti su kafić i hotel u Hersonskoj oblasti na obali Crnog mora, pri čemu je ranjeno 29 osoba.
Požar je zahvatio povr&scaron;inu od oko 500 kvadratnih metara.
Guverner Hersonske oblasti Vladimir Saldo saop&scaron;tio je da su 2. i 3. januar progla&scaron;eni za dane žalosti u toj oblasti.
Rusija je predala predstavniku kancelarije vojnog ata&scaron;ea ambasade SAD u Moskvi de&scaron;ifrovane podatke o ruti, kao i kontroler ukrajinskog drona, kori&scaron;ćenog u poku&scaron;aju navodnog napada na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Prema riječima načelnika Glavne obavje&scaron;tajne uprave General&scaron;taba Rusije Igora Kostjukova, dekodiranje navigacionih sistema koje su sprovele ruske obavje&scaron;tajne agencije &ldquo;nedvosmisleno je potvrdilo&rdquo; da je meta napada bio kompleks zgrada u kojima se nalazi rezidencija ruskog predsjednika.
Sa druge strane, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je da će 5. i 6. januara biti održani ključni sastanci u vezi sa mirovnim procesom za okončanje rusko-ukrajinskog rata i bezbjednosnim garancijama.
Evropske zemlje su u pro&scaron;loj godini izdvojile 21,5 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini, &scaron;to je za 1,5 milijardi vi&scaron;e nego 2024, izjavio je zamjenik &scaron;efa kabineta ukrajinskog predsjednika Igor Žovkva.
Dan žalosti je u Hersonskoj oblasti nakon ukrajinskog napada na kafić i hotel u kojem su poginule 24 osobe, a ranjeno vi&scaron;e od 50.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova o&scaron;tro je osudila napad i poručila da Moskva optužuje sve koji sponzori&scaron;u Ukrajinu za ovakav terorizam.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je da će uslijediti nemilosrdna odmazda zbog napada na civile.

Broj žrtava napada u Hersonskoj oblasti porastao na 27;  Zelenski: Petog i šestog januara biće održani ključni sastanci

RAT U UKRAJINI

Kipar je danas preuzeo &scaron;estomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom (EU).
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svjetu, autonomna unija vrednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne Unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja &bdquo;Autonomna unija. Otvorena prema svjetu&ldquo; odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja EU, vizionarski pristup koji kombinuje unutra&scaron;nju snagu i nezavisnost sa otvoreno&scaron;ću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta &ndash; Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je pro&scaron;irenje EU u centru tog poduhvata.
&bdquo;Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, pro&scaron;irenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U su&scaron;tini se radi o pro&scaron;irenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti&ldquo;, navodi se na sajtu kiparskog predsjedavanja EU.

Kipar preuzeo predsjedavanje EU: Prioritet autonomija i otvorenost Unije

"PROŠIRENJE JE NAJMOĆNIJE GEOPOLITIČKO ORUĐE EU"

<div class="entry-meta mb-2">
U poznatom &scaron;vajcarskom skijali&scaron;tu Kran-Montana izbio je požar u popularnom baru u kada su poginule desetine osoba, a vi&scaron;e od 100 je povrijeđeno, saop&scaron;tila je policija. Do požara je do&scaron;lo tokom novogodi&scaron;njeg koncerta poslije eksplozije koju su najverovatnije izazavala pirotehnička sredstva.
</div>
Gatian Lation, portparol policije u kantonu Vale, rekao je da je &bdquo;požar izbio oko 1.30 poslije ponoći u lounge baru Le Konstelasion u Kran-Montani, navodi CNN.
Naveo je da se u objektu u tom trenutku nalazilo oko 100 ljudi.
&bdquo;Ima vi&scaron;e povrijeđenih i vi&scaron;e smrtnih slučajeva", rekao je.
Policija je potvrdila da je požar izbio unutar laundž bara, ali je navela da uzrok za sada nije poznat.
Nijesu dali tačan broj poginulih i povređenih u požaru, koji je izbio u oblasti poznatoj po luksuznim turističkim odmarali&scaron;tima.
Jedna od najekskluzivnijih lokacija u &Scaron;vajcarskoj, Kran-Montana je poznata po suncu tokom cijele godine, zahvaljujući položaju na visoravni okrenutoj ka jugu u dolini rijeke Rone.

Desetine mrtvih, 100 povrijeđenih u požaru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana

JEDNO OD NAJEKSKLUZIVNIJIH ODMARALIŠTA U ŠVAJCARSKOJ

Najmanje četiri osobe, od kojih je troje djece, povrijeđene su u ruskom napadu dronovima na Odesu, saop&scaron;tile su regionalne vlasti, navodeći da su o&scaron;tećene stambene zgrade i infrastrukturni objekti.
"Napad dronovima usmjeren je bio na stambene objekte, logističku i energetsku infrastrukturu", naveo je načelnik regiona Odesa Oleg Kiper u poruci na Telegramu.
Vojne vlasti tog regiona saop&scaron;tile su da je među povrijeđenima sedmomjesečna beba i jo&scaron; dvoje djece, kao i 42-godi&scaron;nji mu&scaron;karac.&nbsp;
Velika crnomorska luka Odesa na meti je ponovljenih ruskih napada dronovima i raketama, koji uni&scaron;tavaju energetsku, saobraćajnu i lučku infrastrukturu, kao i stambene djelove tog grada.
&nbsp;

Napad dronovima na Odesu, najmanje četiri osobe povrijeđene

VELIKA CRNOMORSKA LUKA NA METI PONOVLJENIH RUSKIH NAPADA

Kremlj je upozorio da je ukrajinski napad na Putinovu rezidenciju teroristički akt uperen protiv Putina i Trampovih napora da doprinese rje&scaron;enju sukoba. Zahvalni su stranim partnerima koji su osudili napad. Kijev negira sve ruske optužbe i tvrdi da je riječ o jo&scaron; jednoj izmi&scaron;ljotini kako bi se rat nastavio.&nbsp;
Moskva: Uni&scaron;teno 86 dronova iznad Crnog mora i četiri ruska regiona
Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da je protivvazdu&scaron;na odbrana (PVO) uni&scaron;tila je 86 ukrajinskih dronova tokom noći iznad ruskih regiona.
U saop&scaron;tenju se navodi da je 56 ukrajinskih dronova oboreno iznad Crnog mora, devet iznad Brjanske oblasti.
Ističe se i da je po osam ukrajinskih bespilotnih letjelica oboreno iznad Lipecke oblasti i Krima, a pet iznad Krasnodarskog kraja, prenijele su RIA Novosti.
Gerasimov: Putin naložio &scaron;irenje tampon zone radi za&scaron;tite civila
Načelnik General&scaron;taba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin postavio cilj da se 2026. godine nastavi sa pro&scaron;irenjem tampon zone kako bi se osigurao miran život stanovnika Belgorodske i Kurske oblasti.
Agencija RIA Novosti navodi da je Gerasimov provjerio i napredak borbenih zadataka koje su izvr&scaron;avale jedinice i vojne jedinice grupe &ldquo;Sjever&rdquo;.
&ldquo;Ruska trupe su ove godine oslobodile vi&scaron;e od 700 kvadratnih kilometara teritorije&rdquo;, rekao je Gerasimov.
Ocijenio je i da je ruska vojska u decembru postigla najveću stopu napredovanja.
&ldquo;Grupa &lsquo;Sjever&rsquo; preuzela je kontrolu nad približno 950 kvadratnih kilometara u Sumskoj i Harkovskoj oblasti, oslobodiv&scaron;i 32 naselja&rdquo;, istakao je Gerasimov.
Dodao je da se 14 oslobođenih naselja nalazi u Harkovskoj oblasti, a 18 u Sumskoj oblasti.
Ukrajinske vojne vlasti: Dvije osobe povrijeđene u ruskim udarima na Dnjepropetrovsku oblast
Najmanje dvije osobe povrijeđene su u ruskim napadima tokom noći na ukrajinsku Dnjepropetrovsku oblast, naveo je vr&scaron;ilac dužnosti načelnika te oblasti Vladislav Hajvanenko.
U objavi na Fejsbuku napisao je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane, prenio je Ukrinform.
Istakao je da su kao posljedica napada izbili požari koji su ubrzo uga&scaron;eni, kao i da su dvije kuće potpuno uni&scaron;tene, dok je &scaron;est o&scaron;tećeno.
&ldquo;O&scaron;tećena je i prodavnica i nekoliko automobila. Pogođeni su i gasovod i dalekovod&rdquo;, dodao je Hajvanenko.
Nakon ruske objave da je Ukrajina sa 91 dronom dugog dometa napala rezidenciju ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti, sukobljene strane govore različito o tom događaju.
Moskva je već odredila mete za uzvratni udar, zvaničnici najavljuju da će biti o&scaron;triji u pregovorima. Uvjereni su da taj teroristički akt ne može da uzdrma dijalog Putina i Trampa, zasnovan na povjerenju.
&ldquo;Vidimo da Zelenski poku&scaron;ava da negira napad. To je apsolutno besmislena tvrdnja. Ta teroristička akcija ima za cilj uru&scaron;avanje pregovaračkog procesa&rdquo;, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruski predsjednik je nakon napada naredio da rezervisti &scaron;tite kritične objekte, dok Kijev poziva svijet da zanemari lažne ruske izvje&scaron;taje, jer nema dokaza o napadu.
&ldquo;Američko povlačenje dovelo bi u opasnost previ&scaron;e vojnika i civila. Američki projektili kao dio protivvazdu&scaron;ne odbrane su prava i veoma snažna podr&scaron;ka Ukrajini&rdquo;, istakao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Zelenski je potvrdio da vodi razgovore sa Trampom o mogućem raspoređivanju američkih trupa u Ukrajini, ali je naglasio da će konačna odluka zavisiti isključivo od Va&scaron;ingtona.
Održan je i novi krug razgovora evropskih lidera, Kanade i NATO-a o Ukrajini nakon poruke Moskve da će preispitati svoju pregovaračku poziciju.
&ldquo;Mir je na pomolu. Govorim o nedjeljama, a ne mjesecima i godinama. Američke bezbjednosne garancije Kijevu razlog su za nadu da će se rat uskoro zavr&scaron;iti, ali će Kijev morati da pristane na kompromis&rdquo;, naveo je premijer Poljske Donald Tusk.
&ldquo;Pomjeramo mirovni proces napred. Transparentnost i iskrenost se sada zahtijevaju od svih &ndash; uključujući i Rusiju&rdquo;, naglasio je njemački kancelar Fridrih Merc.

Zelenski: Raspoređivanje američkih trupa zavisiće od Vašingtona;  Gerasimov: Putin naložio širenje tampon zone radi zaštite civila

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ga je predsjednik Rusije Vladimir Putin u telefonskom razgovoru obavijestio o navodnom napadu ukrajinskih dronova na jednu od njegovih rezidencija, ocjenjujući da taj potez &ldquo;ne bi bio dobar&rdquo;. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga istakao je da su &ldquo;provokativne izjave Rusije&rdquo; u vezi sa &ldquo;navodnim poku&scaron;ajem napada na Putinovu rezidenciju&rdquo; poku&scaron;aj stvaranja izgovora za dalje ruske napade na Ukrajinu i potkopavanja mirovnog procesa.
Grosi: Strujni vodovi u blizini nuklearke Zaporožje popravljeni
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi saop&scaron;tio je da su strujni vodovi u blizini nuklearke Zaporožje u Ukrajini uspje&scaron;no popravljeni.
Tim IAEA je nadgledao popravke u blizini nuklearke nakon &scaron;to je na snagu stupilo lokalno primirje koje je postignuto uz posredovanje agencije za atomsku energiju, prenio je Rojters.
Dalekovod je o&scaron;tećen 16. decembra u napadu ukrajinske vojske, nakon čega je do&scaron;lo do prekida u snabdijevanju nuklearne elektrane strujom, javila je ranije agencija Interfaks.
Medvedev: Zelenski će da se krije do kraja života nakon napada na Putinovu rezidenciju
Nakon napada dronom na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će morati da se krije do kraja života, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
On je u objavi na dru&scaron;tvenim mrežama naveo da Zelenski ovim napadom, &ldquo;poku&scaron;ava da sabotira rje&scaron;avanje sukoba&rdquo;, prenosi Tas.
&ldquo;Želi rat. Pa, sada će morati da se krije do kraja svog bezvrijednog života&ldquo;, napisao je Medvedev.
Ranije sinoć portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, izjavila je, komentari&scaron;ući navodni napad ukrajinskih Oružanih snaga na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina, da odgovor na napade Kijeva neće biti diplomatski, i da &ldquo;ne treba da se nadaju tome&rdquo;.
&Scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da je u noći između nedjelje i ponedjeljka &ldquo;Kijev izveo teroristički napad na rezidenciju predsednika Rusije u Novgorodskoj oblasti, koristeći 91 dron&rdquo;.
On je poručio da je &bdquo;Rusija odredila ciljeve za uzvratne udare, kao i vrijeme njihovog izvođenja&ldquo;.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je tvrdnje Lavrova o napadu ukrajinskih dronova na rezidenciju Putina.
Zelenski je rekao da je riječ o &ldquo;novoj rundi laži&rdquo;, ocjenjujući da Rusija poku&scaron;ava da potkopa napredak u pregovorima Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o okončanju rata u Ukrajini. Zelenski je dodao da Moskva planira kopnene napade na zgrade ukrajinske vlade u Kijevu i zatražio od američkog predsjednika Donalda Trampa da &ldquo;reaguje na ruske prijetnje&rdquo;.
Tramp je izjavio je da ga je Putin u telefonskom razgovoru jutros obavijestio o navodnom napadu ukrajinskog drona na jednu od njegovih rezidencija, ocjenjujući da taj potez &ldquo;nije dobar&rdquo;.
Tramp je priznao da je &ldquo;moguće&rdquo; da je tvrdnja netačna i da takav napad nije ni izveden, ali je dodao da mu je Putin jutros rekao da jeste, prenio je CNN.
&nbsp;

Tramp: Putin me je obavijestio o napadu na rezidenciju; Sibiga: Rusija traži lažno opravdanje za dalje napade

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi Kijev želio da dobije bezbjednosne garancije Sjedinjenih Amerićkih Država za narednih "30, 40 ili 50" godina, objavila je Ukrajinska pravda.
Zelenski je tokom onlajn brifinga po povratku iz SAD i razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, rekao da će Ukrajina imati snažne garancije Amerike.
"Zaista, to sada nije zauvijek. Dokument predviđa garancije za 15 godina, sa mogućno&scaron;ću produženja. Otvorio sam to pitanje sa predsjednikom i rekao sam mu da smo mi jo&scaron; u ratu i da on traje skoro 15 godina", rekao je Zelenski.
Zato sam objasnio za&scaron;to bismo željeli da bezbjednosne garancije budu na duži period, rekao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je pomenuo rokove od 30,40 ili 50 godina, navodeći da je Tramp rekao da će razmisliti o tome, dodaje Ukrajinska pravda.
U nedjelju uveče na Floridi održan je sastanak Zelenskog i Trampa, poslije kojeg je američki predsjednik izjavio da je "postignut veliki napredak i usklađeno oko 95 odsto mirovnog plana za okončanje rata".
Poslije sastanka sa Zelenskim, Tramp je najavio telefonski razgovor i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Zelenski: Kijev bi želio da dobije bezbjednosne garancije SAD za narednih 30, 40 ili 50 godina

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

Porodice žrtava masovne pucnjave na plaži Bondaj u Sidneju objavile su danas otvoreno pismo u kom pozivaju na veće akcije istraživanja porasta antisemitizma &scaron;irom Australije.
Na toj plaži su 14. decembra dvojica naoružanih napadača ubili 15 i ranili 40 ljudi tokom proslave jevrejskog festivala Hanuka.
Porodice žrtava su pismo uputile premijeru Australije Entoniju Albanezu, a u njemu se poziva na saveznu istragu porasta antisemitizma od početka rata u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, kao i propusta bezbjednosnih agencija uoči masovne pucnjave.
"Moramo da znamo za&scaron;to su jasni znaci upozorenja ignorisani, kako je dozvoljeno da antisemitska mržnja i islamski ekstremizam opasno rastu nekontrolisano i koje promjene moraju biti napravljene da bi se za&scaron;titili svi Australijanci u budućnosti", navodi se u pismu.
Albanez nije odgovarao na pozive porodica da se za istragu osnuje kraljevska komisija, a umjesto toga je objavio uslove istrage, koja bi ispitala potencijalne propuste u procedurama i zakonima koji su doveli do pucnjave, koju je navodno inspirisala Islamska država (ISIS).
"Srce mi se slama zbog porodica žrtava terorističkog zločina u Bondaju i saosjećam sa njima u ovom nevjerovatno traumatičnom trenutku. Moj posao, kao australijskog premijera, jeste da djelujem u nacionalnom interesu. U nacionalnom je interesu da uradimo pregled nacionalne bezbjednosti", izjavio je premijer.
On je dodao da porast antisemitizma u Australiji "daleko prevazilazi jurisdikciju jedne (savezne) države", dok su porodice žrtava navele da je to "nacionalna kriza koja zahtjeva snažan odgovor".
Uobičajene proslave Nove godine na plaži Bondaj su zbog masovnog ubistva otkazane, a bezbjednost će se pojačati na glavnoj proslavi u Sidneju.
Albanez je najavio uvođenje nacionalne nagrade za hrabrost kako bi država odala priznanje civilima koji su se suočili sa napadačima i spasili potencijalne žrtve.

Porodice žrtava ubistava na plaži Bondaj pozvale premijera da otvori istragu o antisemitizmu

DVOJICA NAORUŽANIH NAPADAČA UBILI 15 OSOBA TOKOM PROSLAVE JEVREJSKOG PRAZNIKA

Tužila&scaron;tvo BiH podiglo je optužnicu protiv Zorana Simanića, zvanog "Zajdo" (1972, Loznica), i Dragana Jovića, zvanog "Mujo" (1959, Zvornik), zbog svjesnog pomaganja u počinjenju krivičnog djela genocid nad žrtvama bo&scaron;njačke nacionalnosti nakon pada za&scaron;tićene zone UN-a Srebrenica u julu 1995.
Prema optužnici, optuženi su u julu 1995. godine, kao pripadnici Zvorničke brigade VRS-a, učestvovali u zarobljavanju i zatvaranju vi&scaron;e od 829 bo&scaron;njačkih mu&scaron;karaca i dječaka u fiskulturnoj sali &scaron;kole u naselju Roćević u op&scaron;tini Zvornik, njihovom transportu na mjesto egzekucije, te strijeljanju na lokalitetu &scaron;ljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, nakon čega su njihovi posmrtni ostaci premje&scaron;teni u vi&scaron;e sekundarnih masovnih grobnica.
Optužene terete da su počinili krivično djelo genocid iz člana 171. KZ-a BiH, u vezi s članom 180. stav 1. i članom 31. istog zakona.
Kako je navelo Tužila&scaron;tvo Bosne i Hercegovine, Simanić i Jović posjeduju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Srbije.
Jedinice Vojske RS su u napadu na Srebrenicu, koja je bila za&scaron;tićena zona Ujedinjenih nacija, u julu 1995. godine počinile genocid ubiv&scaron;i vi&scaron;e od 8.000 Bo&scaron;njaka, prenosi Slobodna Evropa.&nbsp;
Ha&scaron;ki tribunal osudio je za zločine u za&scaron;tićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.
Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su proteklih godina u vi&scaron;e od 80 masovnih grobnica na području op&scaron;tina Srebrenica, Bratunac i Zvornik.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno vi&scaron;e od 50 osoba, na vi&scaron;e od 700 godina zatvora.
Među njima su i biv&scaron;i predsjednik RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.

Podignuta optužnicu protiv Zorana Simanića i Dragana Jovića za genocid u Srebrenici

TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Meksičke vlasti saop&scaron;tile su da je najmanje 13 ljudi poginulo u jučera&scaron;njoj željezničkoj nesreći u državi Oahaka.
Tamo&scaron;nja mornarica saop&scaron;tila je da je međuokeanski voz, u kojem je bilo 250 ljudi, iskočio iz &scaron;ina u blizini grada Nizande.
Gotovo sto ljudi je povrijeđeno.
Predsjednica Klaudija &Scaron;ejnbaum napisala je na mreži X da je petoro povrijeđenih u kritičnom stanju.
Otvorena je istraga o nesreći.
&nbsp;

Voz sa 250 putnika iskočio iz šina: Najmanje 13 mrtvih u željezničkoj nesreći u Meksiku

SKORO STOTINU POVRIJEĐENIH

Lider Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti (Albin) proglasio je pobjedu na vanrednim izborima koji su održani juče, navodeći da je to "najveća pobjeda u istoriji zemlje", po&scaron;to je Centralna izborna komisija (CIK) saop&scaron;tila da je ta stranka osvojila skoro 50 odsto glasova.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa 21,01 odsto, a slijede Demokratski savez Kosova (DSK) sa 13,59 odsto i Alijansa za budućnost Kosova sa 5,68 odsto.
Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podr&scaron;ku Beograda, osvojila je oko 4,7 odsto glasova.
Kurti je u obraćanju poslije izbora rekao da je na izborima 9. februara "Pokret Samoopredjeljenje pobijedio s partnerima, a 28. decembra pobijedio je narod Kosova i Republika".
Prema njegovim riječima, rezultat jučera&scaron;njih izbora zahtjeva da se krene naprijed bez odgađanja.
"&Scaron;to prije (rezultati) budu potvrđeni, prije ćemo morati da uspostavimo institucije i nastavimo sa dobrim radom", rekao je Kurti.
Kurti je rekao da novi saziv parlamenta čeka Plan rasta EU vrijedan 880 miliona eura i tri sporazuma sa Svjetskom bankom, koji ukupno, kako je rekao, iznose preko milijardu eura.
"Pozivam opozicione stranke da sarađuju u Skup&scaron;tini na međunarodnim sporazumima i drugim nacrtima zakona", rekao je on.
&nbsp;

Kurti proglasio pobjedu Samoopredjeljenja na izborima kao 'najveću u istoriji' Kosova

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA SAOPŠTILA DA JE TA STRANKA OSVOJILA SKORO 50 ODSTO GLASOVA

Postignut je veliki napredak i usklađeno je oko 95 odsto mirovnog plana za okončanje rata, poručio je američki predsjednik Donald Tramp nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Razgovorom na Floridi zadovoljan je i Zelenski koji je rekao da je mirovni plan od 20 tačaka dogovoren 90 odsto. &Scaron;ef Bijele kuće razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali i sa evropskim liderima.
Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je kao &ldquo;sjajan sastanak&rdquo; sa ukrajinskim predsjednikm Volodimirom Zelenskim i rekao da su &ldquo;mnogo bliži&rdquo; dogovoru o prekidu rata u Ukrajini.
&ldquo;Razgovarali smo o mnogo tačaka. Mislim da smo mnogo bliži, možda veoma blizu&ldquo;, rekao je Tramp na konferenciji za novinare poslije sastanka.
Tramp i Zelenski su razgovarali i sa evropskim liderima.
&ldquo;Svi su oni sjajni lideri i imali smo odličan razgovor sa njima&ldquo;, naveo je Tramp, dodajući da su postigli veliki napredak u okončanju rata u Ukrajini.
Na pitanje o bezbjednosnim garancijama, Tramp je rekao da postoje &ldquo;jedno ili dva trnovita pitanja&rdquo;, ali da proces ide &ldquo;veoma dobro&rdquo;.
Ukazao je i da bi rat mogao da se zavr&scaron;i za &ldquo;nekoliko sedmica&rdquo;, ali da je moguće da se to, ipak neće dogoditi.
&ldquo;Za nekoliko nedjelja znaćemo na ovaj ili onaj način&rdquo;, kazao je Tramp.
Zelenski je zahvalio Trampu na &ldquo;odličnom sastanku&rdquo;, ističući da su razgovarali o svim aspektima mirovnog okvira.
Ukrajinski predsjednik je rekao da je mirovni plan od 20 tačaka dogovoren 90 odsto, tvrdeći da su bezbjednosne garancije između SAD i Ukrajine dogovorene 100 odsto.
Bezbjednosne garancije su &ldquo;ključna prekretnica u postizanju trajnog mira&rdquo;, naglasio je Zelenski.
Zelenski je naveo da će evropski i ukrajinski timovi nastaviti da rade na mirovnom planu i da će se sastati &ldquo;u narednim nedjeljama&rdquo; kako bi &ldquo;finalizovali sva razmatrana pitanja&rdquo;.
Prije sastanka sa Zelenskim, &scaron;ef Bijele kuće telefonom je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a taj sastanak ocijenio je kao odličan.

Tramp: Rat u Ukrajini bi mogao da se završi za nekoliko sedmica; Zelenski: Mirovni plan dogovoren 90 odsto

DETALJI RAZGOVORA NA FLORIDI

Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski su razgovarali sat i 15 minuta, a poziv je inicirala američka strana. Informacije o razgovoru, koji je protekao u "prijateljskom tonu" uz razmjenu "božićnih čestitki", novinarima je prenio Jurij U&scaron;akov, savjetnik Kremlja za vanjsku politiku, pi&scaron;e Index.
Prema U&scaron;akovljevim riječima, Tramp je želio čuti rusko mi&scaron;ljenje o sukobu u Ukrajini prije svog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.
Istakao je kako je Tramp "pažljivo slu&scaron;ao" rusku procjenu izgleda za postizanje mirovnog sporazuma. Savjetnik Kremlja dodao je kako i Putin i Tramp dijele mi&scaron;ljenje da Kijev mora donijeti odluku o budućnosti regije Donbas "bez odgađanja".
U&scaron;akov je, takođe, najavio da će Tramp i Putin održati jo&scaron; jedan razgovor večeras, odmah nakon sastanka biv&scaron;eg američkog predsjednika sa Zelenskim.

Kremlj objavio detalje razgovora Trampa i Putina

RAZGOVARALI SAT I 15 MINUTA

Američki lider Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovaraće na Floridi o predlozima za mirovni sporazum. &Scaron;ef Kremlja poručuje da će, ako Kijev ne želi da rije&scaron;i situaciju mirnim sredstvima, Rusija će realizovati ciljeve specijalne vojne operacije oružanim putem. Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila tokom noći 25 ukrajinskih dronova iznad &scaron;est ruskih regiona, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.&nbsp;&nbsp;
Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim
Predsjednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi, saop&scaron;tila je Bijela kuća.
Bijela kuća nije izdala posebno saop&scaron;tenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedjelju u 15 sati, prenosi Njujork tajms. Vi&scaron;e detalja nije saop&scaron;teno.
Zelenski je ovaj sastanak najavio na dru&scaron;tvenim mrežama u petak.
On je rekao da će tom prilikom donijeti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje predlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Tramp je naglasio da bez njegove saglasnosti ne može da prođe nijedna inicijativa Zelenskog, dodajući da očekuje produktivan sastanak.
&ldquo;Mirovni sporazumi će sadržati elemente koji će izazvati javno nezadovoljstvo, pa su dijalog, a moguće i referendum i izbori, neophodni, rekao je novinarima Zelenski kada su ga pitali da li ima &ldquo;plan B&rdquo; u slučaju da dru&scaron;tvo odbaci rezultate njegovih sporazuma sa SAD.
S druge strane, ruski lider Vladimir Putin ističe da vođe kijevskog režima ne žure da rije&scaron;e sukob mirnim putem. Kaže da je Rusija pozvala Ukrajinu da stanovnicima Donbasa odobri njihovo legitimno pravo na samoopredjeljenje, ali da je Kijev izabrao rat.
&ldquo;Ako Kijev ne želi da rije&scaron;i situaciju mirnim sredstvima, Rusija će realizovati ciljeve SVO oružanim putem&rdquo;, poručio je Putin.
Fon der Lajen: EU pozdravlja napore koji vode rje&scaron;enju koje čuva suverenitet Ukrajine
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je, nakon razgovora evropskih lidera sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uoči njegovih rezgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, da EU pozdravlja sve napore koji vode ka zajedničkom cilju &ndash; pravednom i trajnom miru koji čuva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
&ldquo;A to jača bezbjednosne i odbrambene kapacitete zemlje, kao sastavnog dijela bezbjednosti na&scaron;eg kontinenta&rdquo;, napisala je Fon der Lajen na platformi X.
Ona je najavila da će EK u narednoj godini &ldquo;nastaviti da vr&scaron;i pritisak na Kremlj, održava podr&scaron;ku Ukrajini i intenzivno radi na praćenju Ukrajine na njenom putu ka članstvu u EU&rdquo;.
Zelenski je najavio da će ukrajinska delegacija održati jo&scaron; jedan razgovor sa evropskim liderima nakon dana&scaron;njeg sastanka sa Trampom na Floridi.
Lavrov: Evropski kontingent, ako bude u Ukrajini, postaće legitimna meta ruskih snaga
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će evropski kontingent, ukoliko bude raspoređen u Ukrajini, postati legitimna meta ruskih oružanih snaga.
&ldquo;Evropski političari ne žale ne samo Ukrajince, već ni sopstveno stanovni&scaron;tvo&rdquo;, rekao je Lavrov u intervjuu za Tas.
Lavrov je istakao da to dokazuju tekući razgovori u Evropi o slanju vojnih kontingenata u Ukrajinu.
&ldquo;Već smo sto puta rekli da bi u takvom slučaju oni postali legitimna meta na&scaron;ih oružanih snaga&rdquo;, podsetio je Lavrov.
Lideri vodećih evropskih zemalja saop&scaron;tili su sredinom decembra da bezbjednosne garancije za Kijev moraju da uključuju stvaranje &ldquo;multinacionalnih snaga za Ukrajinu&rdquo; predvođenih evropskim snagama. Britanski ministar odbrane Džon Hili je tada rekao da su zemlje koje učestvuju u &ldquo;koaliciji voljnih&rdquo; povećale borbenu gotovost svojih trupa u očekivanju mogućeg raspoređivanja u Ukrajini.
Ruski PVO oborio 25 ukrajinskih dronova tokom noći
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana (PVO) oborila je tokom noći 25 ukrajinskih dronova iznad &scaron;est ruskih regiona, saop&scaron;tilo je jutros Ministarstvo odbrane Rusije.
U saop&scaron;tenju se precizira da je 12 ukrajinskih bespilotnih letjelica oboreno iznad Samarske oblasti, a po tri iznad Belgorodske, Kurske i Saratovske oblasti.
Ističe se da su po dva drona oborena iznad Volgogradske i Rostovske oblasti, prenijele su RIA Novosti.
&nbsp;

Sastanak na Floridi – Tramp i Zelenski o mirovnom planu; Putin: Ako Kijev neće mirnim putem, riješićemo oružanim

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je broj žrtava u ruskom napadu na Kijev porastao na 11. Aerodromi u Že&scaron;ovu i Lublinu na jugoistoku Poljske privremeno su zatvoreni nakon &scaron;to su poljske oružane snage podigle borbene avione zbog ruskih udara na Ukrajinu.&nbsp;
Bijela kuća potvrdila: Danas sastanak Trampa i Zelenskog na Floridi
Predsjednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi, saop&scaron;tila je Bijela kuća.
Prema rasporedu američkog predsjednika, bilateralni razgovori će se održati u 15 sati po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.
Zelenski je ovaj sastanak najavio na dru&scaron;tvenim mrežama u petak.
Rekao je da će tom prilikom donijeti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje predlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Broj žrtava u ruskom napadu na Kijev porastao na 11, nema grijanja i struje
Broj žrtava u ruskom napadu na Kijev porastao je na 11, objavio je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
&ldquo;Jedanaest žrtava u Kijevu. Osmoro ljudi je hospitalizovano u medicinskim ustanovama prijestonice. Ostalima je pomoć pružena na licu mjesta ili ambulantno&rdquo;, saop&scaron;tio je Kličko, prenosi Ukrinform.
Ukrajinske vlasti su saop&scaron;tile da je među žrtvama i dvoje djece.
Skoro trećina ukrajinske prestonice je bez grijanja, a u nekim djelovima Kijeva nema struje.
Ranije je saop&scaron;teno da je najmanje pet osoba povrijeđeno u dana&scaron;njem ruskom napadu na Kijev. Kao posljedica napada, izbio je požar u Goloseivskom okrugu, prema preliminarnim podacima, na benzinskoj pumpi, a ostaci dronova pali su u vi&scaron;e područja, prenosi Ukrinform.
Ubijen Denis Kapustin, vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji borio se na strani Ukrajine
Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se borio na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporo&scaron;kom frontu, saop&scaron;tio je RBK na Telegramu.
&bdquo;Večeras, na zaporo&scaron;kom pravcu fronta, prilikom izvr&scaron;avanja borbenog zadatka, herojski je poginuo na&scaron; komandant, Denis Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron&ldquo;, navodi se sinoćnoj poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga.
Tokom 2022. godine organizovao je poku&scaron;aj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni poku&scaron;aj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija &ldquo;Cargrad&rdquo;, prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Prema njemačkoj obavje&scaron;tajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, &bdquo;jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista&ldquo; u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je &ldquo;iznad svega ruski nacionalista&rdquo; i zato se bori za Ukrajinu jer &ldquo;ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina&rdquo;.
Poljska zatvorila aerodrome i podigla avione zbog napada na Ukrajinu
Aerodromi u Že&scaron;ovu i Lublinu na jugoistoku Poljske privremeno su zatvoreni nakon &scaron;to su poljske oružane snage podigle borbene avione zbog ruskih udara na Ukrajinu.
&ldquo;Zbog potrebe da se obezbijedi sloboda djelovanja vojne avijacije, aerodromi u Že&scaron;ovu i Lublinu privremeno su obustavili vazdu&scaron;ne operacije&rdquo;, saop&scaron;tila je Poljska vazduhoplovna agencija PANSA na mreži X.
Masovan napad na Kijev
Kijev se tokom prethodne noći na&scaron;ao na udaru masovnog napada balističkim projektilima, u kojem je Rusija na glavni grad Ukrajine lansirala nekoliko hipersoničnih projektila Kinžal, balističke projektile Iskander te krstareće projektile Kalibr.
U napadu je povrijeđeno najmanje pet osoba, a događa se uoči ključnog sastanka predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa, pi&scaron;e The Kyiv Independent.
Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru
Evropski saveznici Ukrajine sastaće u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon zavr&scaron;etka rata, uključujući mogće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je sinoć zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao &ldquo;koalicija voljnih&rdquo;, finalizuje detalje podr&scaron;ke Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan.
&ldquo;Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor&rdquo;, istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti rije&scaron;eno sa operativnog stanovi&scaron;ta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podr&scaron;ka saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, jo&scaron; su u fazi rasprave.
&nbsp;

Raste broj žrtava u napadu na Kijev; Poljska zatvorila aerodrome i podigla avione

Sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom će se dogoditi "u skoroj budućnosti" izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ukazujući na napredak u razgovorima o okončanju gotovo četvorotodi&scaron;njeg rusko-ukrajinskog rata.
&bdquo;Ne gubimo ni jedan dan. Složili smo se za sastanak na najvi&scaron;em nivou sa predsjednikom Trampom u skoroj budućnosti&ldquo;, napisao je Zelenski na mreži Iks i dodao da &bdquo;mnogo toga može da se odluči prije Nove godine&ldquo;.
Objava Zelenskog uslijedila je poslije njegove jučera&scaron;nje izjave da je imao &bdquo;dobar razgovor&ldquo; sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom.

Zelenski najavio sastanak sa Trampom

"NE GUBIMO NI JEDAN DAN"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pokrenule "moćne i smrtonosne" napade protiv snaga terorističke organizacije Islamska država u Nigeriji, nakon &scaron;to je prethodno sedmicama optuživao vladu te zapadnoafričke zemlje da nije uspela da obuzda progon hri&scaron;ćana.
"Večeras, po mom naređenju kao vrhovnog komandanta, Sjedinjene Države su pokrenule snažan i smrtonosan udar protiv terorističkog olo&scaron;a Islamske države na sjeverozapadu Nigerije, koji progoni i svirepo ubija, prvenstveno, nevine hri&scaron;ćane, na nivoima kakvi nijesu viđeni godinama, pa čak i vjekovima", napisao je sinoć Tramp na platformi Truth Social.
Dodao je da je "ranije upozorio ove teroriste da ako ne zaustave klanje hri&scaron;ćana, nastaće pakao", navodeći da se to "večeras dogodilo".
Tramp je kazao i da su izvr&scaron;eni "brojni savr&scaron;eni udari".
Američka komanda za Afriku, koja nadgleda američke vojne operacije u Africi, saop&scaron;tila je da je njena "prva procjena da je vi&scaron;e terorista Islamske države ubijeno u svojim kampovima" u Nigeriji, prenosi CBS.

Tramp kaže da su SAD pokrenule "moćne i smrtonosne" napade na mete ISIS u Nigeriji

"IZVRŠENI BROJNI SAVRŠENI UDARI"

Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane odbile su napad ukrajinskog drona na Volgogradsku oblast, izvijestile su vlasti te oblasti. Ponovo je napadnuta Odesa.
Napadnuta Odesa, izbio požar
U ruskom udaru dronom na infrastrukturni objekat u Odesi, izbio je požar, izvijestio je načelnik Odeske gradske vojne uprave Sergej Lisak.
Prema dostupnim informacijama, nema poginulih niti povrijeđenih.
Mediji otkrivaju kada bi Zelenski mogao da posjeti Trampovu rezidenciju na Floridi
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mogao bi posjeti američkog predsjednika Donalda Trampa, u rezidenciji Mar-a-Lago, na Floridi možda već 28. decembra, saznaje Kijev post, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore.
&ldquo;Ako sve bude i&scaron;lo po planu, posjeta bi mogla da se održi već 28. decembra&rdquo;, prenosi list.
Ruska PVO odbila ukrajinski napad drona na Volgogradsku oblast
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane odbile su napad ukrajinskog drona na Volgogradsku oblast tokom večeri, izjavio je regionalni gubernator Andrej Bočarov.
&ldquo;Trenutno nema žrtava niti &scaron;tete na objektima&ldquo;, saop&scaron;tila je administracija Volgogradske oblasti na svom Telegram kanalu, prenosi RIA Novosti.
Da bi se osigurala bezbjednost letova, Rosavijacija je uvela privremena ograničenja na aerodromu u Volgogradu, navodi agencija.
Zelenski razgovarao sa američkim izaslanicima Vitkofom i Ku&scaron;nerom
Postoje dobre ideje koje mogu dovesti do mira, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon razgovora sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom.
Sa druge strane, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručuje da su lažni navodi Blumberga da Rusija poku&scaron;ava da izmijeni američki plan, kao i da Zelenski nema namjeru da vrati dug Evropskoj uniji.
&ldquo;Prema njegovim riječima, Ukrajina će otplatiti dug samo ako Rusija plati takozvane reparacije. Svako ko je normalan razumije da se bilo kakve reparacije u obliku o kome Zelenski govori, nazivajući ih reparacijama, nekom vrstom &lsquo;obaveze&rsquo; Rusije &ndash; neće dogoditi. Možda će Evropska unija konačno poslu&scaron;ati &scaron;ta je njihov &scaron;tićenik rekao Briselu. Možda će shvatiti da taj novac &ndash; 90 milijardi eura i sve ostale kredite nikada neće vidjeti&rdquo;, naglasila je Zaharova.
Ukrajinski predsjednik razgovarao je i sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom, kome je prenio da ruska vojska nije obustavila napade ni tokom Badnjeg dana i Božića.
Jedna osoba je poginula, a deset povrijeđeno u ruskom napadu dronom na zgradu u Černigovu, dok je jedna osoba stradala u napadu na pijacu u Hersonskoj oblasti.
Na drugoj strani, ukrajinske vazdu&scaron;ne snage pogodile su naftnu rafineriju Novo&scaron;ahtinski u ruskoj Rostovskoj oblasti, koristeći krstareće rakete &ldquo;storm &scaron;edou&rdquo;.

Rusi odbili udar dronova na Volgogradsku oblast; Napadnuta Odesa

Turska policija uhapsila je vi&scaron;e od sto ljudi koji su osumnjičeni da su povezani sa Islamskom državom i da su planirali napade tokom božićnih praznika.
Tužila&scaron;tvo u Istanbulu saop&scaron;tilo je da su turske vlasti dobile informacije da je Islamska država pozvala na napade protiv nemuslimana tokom božićnih i novogodi&scaron;njih praznika.
Tužila&scaron;tvo je izdalo 137 naloga za hap&scaron;enje, a trenutno je uhap&scaron;eno 115 ljudi.
Zaplijenjeno je oružje, municija i organizacioni dokumenti Islamske države.
Policija jo&scaron; traga za 22 osumnjičenih.

Turska policija uhapsila više od 100 ljudi povezanih sa Islamskom državom

ZBOG SUMNJE DA SU PLANIRALI NAPADE TOKOM PRAZNIKA

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav XIV danas je, u svojoj prvoj božićnoj poruci, pozvao Rusiju i Ukrajinu da pronađu hrabrost za direktne razgovore i ukazao na te&scaron;ku humanitarnu situaciju u Gazi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), papa Lav je, u obraćanju pred oko 26 hiljada ljudi okupljenih na Trgu Svetog Petra, pozvao na solidarnost sa onima kojima je pomoć potrebna i njihovo prihvatanje.
To je, kako navodi RSE, moguća aluzija na rastuće antimigrantsko raspoloženje na kontinentu.
"Pomolimo se na poseban način za napaćeni narod Ukrajine", rekao je papa Lav.
On je poručio da uključene strane, uz podr&scaron;ku i angažman međunarodne zajednice, treba da pronađu hrabrost da se upuste u iskren, direktan i uzajamno po&scaron;tovan dijalog.

Broj žrtava napada u Hersonskoj oblasti porastao na 27; Zelenski: Petog i šestog januara biće održani ključni sastanci