Globus

Holandski kruzer na kojem je izbila epidemija hantavirusa biće premje&scaron;ten na Kanarska ostrva, saop&scaron;tilo je Ministarstvo zdravlja &Scaron;panije.
Tri putnika sa broda MV Hondius su umrla poslije njegovog isplovljavanja iz Argentine, na putovanje preko Atlantika.
Najavljena je i hitna evakuacija nekoliko zaraženih putnika sa broda, medicinski opremljenom letjelicom.
Na brodu se i dalje nalazi 149 ljudi iz 23 zemlje i podvrgnuti su "strogim mjerama predostrožnosti", saop&scaron;tio je operater broda Ou&scaron;envajd ekspedi&scaron;ons. Među njima je i crnogorski državljanin, saop&scaron;tilo je Institut zdravlja Crne Gore.&nbsp;
Putovanje do Kanarskih ostva će trajati tri do četiri dana, a odlučeno je da će brod potom biti upućen u &Scaron;paniju, po&scaron;to je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ocijenila da Zelenortska ostrva nemaju kapacitete za preuzimanje putnika iz broda na kojem je izbila zaraza.
&Scaron;pansko ministarstvo zdravlja je saop&scaron;tilo da jo&scaron; nije odlučeno u koju će luku brod tačno stići.
Kada stignu na Kanarska ostrva posada i putnici će biti ispitani i pregledani, biće im pružena potrebna njega i zatim će moći da počnu da se vraćaju svojim kućama, navelo je &scaron;pansko Ministarstvo zdravlja, prenosi britanski Gardijan na svom portalu.
Sve interakcije sa osobama koje su bile na brodu MV Hondius će se obavljati "na specijalnim mjestima i specijalnim prevozom posebno pripremljenom za ovu situaciju", navelo je Ministarstvo.
&Scaron;pansko ministarstvo je dodalo da se tako radi da bi se izbjegao svaki kontakt sa lokalnim stanovni&scaron;tvom i osigurala bezbjednost zdravstvenog osoblja.
Za dva člana posade, uključujući jednog britanskog ljekara, potrebna je hitna medicinska njega i oni je trebalo da juče budu evakuisani bolničkom letjelicom do Kanarskih ostrva, prenosi BBC.
Treća osoba, povezana sa njemačkim državjaninom koji je umro na brodu, takođe, je trebalo da bude evakuisana.
Zvaničnici utvrđuju kojim putnicima je potrebna hitna evakuacija iz Zelenortskih ostrva gdje je brod pristao, navelo je Ministarstvo zdravlja.

Putnici sa kruzera na kojem je izbila epidemija hantavirusa biće iskrcani u Španiji

NAJAVLJENA JE I HITNA EVAKUACIJA NEKOLIKO ZARAŽENIH PUTNIKA SA BRODA

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio da bi rat mogao biti okončan ako Iran pristane na predlog i ispuni ono &scaron;to dogovoreno. Sa druge strane, Korpus iranske revolucionarne garde saop&scaron;tio je da će Ormuski moreuz ponovo biti otvoren, bezbjedan i stabilan čim prestanu "prijetnje agresora".
Tramp: Rat se zavr&scaron;ava ako Iran ispo&scaron;tuje dogovoreno
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da ako Iran ispo&scaron;tuje dogovoreno, rat na Bliskom istoku bi mogao da se okonča, a Ormuski moreuz ponovo otvori.
"Pod pretpostavkom da Iran pristane da d&acirc; ono &scaron;to je dogovoreno, &scaron;to je velika pretpostavka, operacija 'Epska bes' će biti zavr&scaron;ena, a Ormuski moreuz biće otvoren za sve, uključujući Iran", naveo je Tramp.
Prema njegovim rečima, ako dogovor ne bude sklopnjen. bombardovanje će biti na mnogo većem nivou i intenzitetu nego &scaron;to je bilo ranije.
IRGC: Otvaranje Ormuza nakon &scaron;to SAD prestanu da prete
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tio je da bi Ormuski moreuz mogao ponovo da bude otvoren, ako prestanu "prijetnje agresora", javlja Rojters, pozivajući se na državne medije.
Mornarica IRGC-a saop&scaron;tila je da bi bezbjedan i stabilan tranzit kroz ključni plovni put mogao biti mogućn, nakon &scaron;to predsjednik SAD Donald Tramp privremeno obustavio projekat "Sloboda".
Cijene benzina u SAD najvi&scaron;e u skoro četiri godine
Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je na 4,51 dolar po galonu, &scaron;to je najvi&scaron;i nivo od jula 2022. godine, pokazali su podaci kompanije &ldquo;GasBuddy&rdquo;.
Rast cijena povezuje se sa nastavkom sukoba u Iranu i poremećajima u Ormuskom moreuzu, ključnom pravcu za globalni transport nafte, gdje je saobraćaj ograničen, prenio je ABC.
Prema navodima &ldquo;GasBuddy&rdquo;, cijena benzina porasla je 21 cent po galonu u odnosu na pro&scaron;lu nedjelju, dok je od početka sukoba krajem februara skuplja za vi&scaron;e od 1,5 dolara po galonu.
Glavni analitičar kompanije Patrik Dehan upozorio je da bi cijene mogle da nastave da rastu zbog niskih zaliha i neizvjesnosti na trži&scaron;tu.
Tramp privremeno obustavio operaciju u Ormuskom moreuzu
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je privremeno obustavio američku operaciju pratnje komercijalnih brodova kroz Ormuski moreuz kako bi se ostavio prostor za moguće postizanje sporazuma sa Iranom.
Tramp je naveo da je operacija &ldquo;Projekat slobode&rdquo;, pokrenuta početkom sedmice radi obezbjeđivanja prolaza kroz jedan od najvažnijih svjetskih naftnih koridora, stavljena na kratku pauzu zbog, kako je rekao, &ldquo;značajnog napretka&rdquo; u pregovorima, prenio je CBS.
&ldquo;Na osnovu zahtjeva Pakistana i drugih zemalja, ogromnog vojnog uspjeha koji smo imali tokom kampanje protiv Irana i činjenice da je postignut veliki napredak ka potpunom i konačnom sporazumu sa predstavnicima Irana, obostrano smo se složili da, dok blokada ostane na snazi, &lsquo;Projekat slobode&rsquo; (kretanje brodova kroz Ormuski moreuz) bude pauziran na kratko vrijeme kako bi se vidjelo da li Sporazum može da se finalizuje i potpi&scaron;e&rdquo;, napisao je Tramp na mreži Truth Social.
Dodao je da je odluka donijeta i na zahtjev Pakistana, koji učestvuje u posredovanju između dvije strane, dok američka blokada iranskih luka ostaje na snazi.
Američka vojska je tokom operacije već pomogla pojedinim brodovima da prođu kroz moreuz i uklonila dio morskih mina, dok su desetine drugih brodova kontaktirane radi bezbjednog prolaska.
Takođe je do&scaron;lo i do vi&scaron;e incidenata na moru &ndash; američki razarači su bili izloženi napadima projektila, dronova i brzih čamaca, ali bez pogodaka, prema navodima zvaničnika.
Komandant Centralne komande SAD, admiral Bred Kuper, kazao je da su američke snage odgovorile uni&scaron;tavanjem vi&scaron;e iranskih plovila, &scaron;to je Teheran demantovao.
Prijavljeni su i napadi na komercijalne brodove drugih zemalja u regionu, uključujući incidente koje su prijavili Ujedinjeni Arapski Emirati. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da bi američka operacija mogla da ugrozi pregovore, ocjenjujući da &ldquo;ne postoji vojno rje&scaron;enje za političku krizu&rdquo;.
Stejt dipartment najavio rezoluciju u SB UN o odbrani slobode plovidbe u Ormuzu
Sjedinjene Američke Države predložiće rezoluciju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) o odbrani slobode plovidbe i obezbjeđivanju Ormuskog moreuza, saop&scaron;tio je Stejt department.
&ldquo;Islamska Republika Iran nastavlja da drži svjetsku ekonomiju kao taoca svojih napora da zatvori Ormuski moreuz, prijetnjama napadom na brodove u moreuzu, postavljanjem morskih mina koje predstavljaju opasnost za brodarstvo i poku&scaron;ajima naplate putarine za najvažniji plovni put na svijetu. Po nalogu predsjednika Trampa, SAD, zajedno sa Bahreinom i na&scaron;im partnerima iz Persijskog zaliva, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtom i Katarom, sastavile su rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN o odbrani slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Stejt dipartmenta objavljenom u utorak uveče.
U saop&scaron;tenju se kaže da nacrt rezolucije zahtjeva od Irana da prekine napade, miniranje i naplatu putarine, da otkrije broj i lokaciju postavljenih pomorskih mina i da sarađuje u naporima da se one uklone, a istovremeno podržava uspostavljanje humanitarnog koridora.
&ldquo;Sjedinjene Države se raduju glasanju o ovoj rezoluciji u narednim danima i dobijanju podr&scaron;ke od članica Savjeta bezbjednosti i &scaron;iroke baze kosponzora&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju američkog Stejt departmenta.
Tanker pod američkom zastavom pro&scaron;ao kroz Ormuski moreuz
Tanker sa tovarom hemikalija iza&scaron;ao je iz Ormuskog moreuza i tako postao drugi komercijalni brod za koji je poznato da mu je to po&scaron;lo za rukom od početka iranske blokade moreuza,
Kompanija Maersk, koja je i operater tog tankera, prenijela je da je brod, koji plovi pod američkom zastavom, pro&scaron;ao kroz moreuz u utorak.
Prethodno su dva razarača američke mornarice pro&scaron;la kroz Ormuski moreuz i u&scaron;la u Persijski zaliv nakon &scaron;to su bili izloženi koordinisanom iranskom napadu.
Tranzit je uslijedio nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će SAD pomoći u obezbjeđivanju prolaza komercijalnim brodovima kroz moreuz, ključnu tačku globalnog transporta nafte.
Zbog vi&scaron;emjesečnih tenzija, stotine tankera su ostale blokirane u regionu, &scaron;to je uticalo na rijast cena nafte. Centralna komanda američke vojske saop&scaron;tila je da je prolazak izveden u okviru inicijative &ldquo;Projekat Sloboda&rdquo;, bez preciziranja broja uključenih brodova.

Tramp: Rat se završava ako Iran ispuni dogovor; IRGC: Otvaranje Ormuza nakon što SAD prestane da prijeti

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Američki predsjednik Donald Tramp odbio je reći je li krhko primirje između SAD-a i Irana i dalje na snazi, nakon &scaron;to su obje strane razmijenile vatru u Hormu&scaron;kom moreuzu.
Na pitanje konzervativnog radijskog voditelja Hugha Hewitta je li primirje s Iranom "gotovo" i mogu li napadi biti nastavljeni iste večeri, Tramp je odgovorio: "Pa, to vam ne mogu reći.
Kad bih odgovorio na to pitanje, rekli biste da ovaj čovjek nije dovoljno pametan da bude predsjednik", dodao je Tramp.
Ranije je u intervjuu za Fox News upozorio iranske snage da će biti "zbrisane s lica Zemlje" ako poku&scaron;aju ciljati američke brodove u moreuzu ili Persijskom zalivu.
Kasnije u istom intervjuu ustvrdio je da je rat s Iranom, "vojno gledano... u su&scaron;tini zavr&scaron;en".

Tramp odbija da kaže je li primirje i dalje na snazi: Kad bih odgovorio rekli biste da nijesam dovoljno pametan da budem predsjednik

NASTAVLJA DA ŠOKIRA JAVNOST SVOJIM IZJAVA

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da će njegove snage biti &ldquo;zbrisane sa lica zemlje&rdquo; ako poku&scaron;aju da ciljaju američke brodove koji vode brodove kroz Ormuski moreuz u okviru projekta &ldquo;Sloboda&rdquo;. Njemačka mornarica preusmjerila je logistički brod &ldquo;Mozel&rdquo; iz Egejskog mora u Sredozemno, u okviru priprema za moguće raspoređivanje u Ormuzu.
Cijene nafte skočile nakon iranskog udara na energetsku infrastrukturu Emirata
Cijene nafte su porasle nakon iranskog raketnog udara na energetsku infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata u ponedjeljak i nastavka eskalacije u Ormuskom moreuzu.
Cijena nafte tipa &ldquo;brent&rdquo; porasla je za pet odsto i kretala se na nivou od 113 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI za tri odsto, na oko 105 dolara po barelu, prenose svjetski mediji.
Energetska infrastruktura i tankeri su ponovo pogođeni ovakvom situacijom, &scaron;to predstavlja produbljivanje krize zbog poremećenog globalnog snabdijevanja i potencijalnih ekonomskih posljedica.
UAE su saop&scaron;tile da su presreli nadolazeće rakete, kao i da je do&scaron;lo do požara u naftnom čvori&scaron;tu Fudžejra.
To je jedan od prvih velikih udara na infrastrukturu u posljednjih nekoliko nedjelja, dok je jedan tanker takođe pogođen dronovima u blizini moreuza.
Teheran je dodao da je ispalio upozoravajuće hice na brodove američke mornarice koji su se približavali tom području.
Događaji su uslijedili nakon plana američkog predsjednika Donalda Trampa da obnovi plovidbu kroz Orumski moreuz i pomogne nasukanim brodovima.
Centralna komanda SAD saop&scaron;tila je da su dva broda pod američkom zastavom pro&scaron;la dok se nastavljaju poku&scaron;aji za ponovno otvaranje saobraćaja u pomenutom prolazu.
Požar u glavnoj zoni naftne industrije UAE nakon napada dronom
U glavnoj zoni naftne industrije Ujedinjenih Arapskih Emirata u ponedjeljak uveče izbio je požar nakon iranskog napada dronom, dok je vojska odvojeno presrela tri iranske rakete iznad svojih voda, saop&scaron;tile su vlasti UAE.
Požar je izbio u zoni naftne industrije u emiratu Fudžejra, a hitne službe su odmah raspoređene da ugase požar.
Iz Kancelarija za medije Fudžejre je saop&scaron;teno da su tri indijska državljanina lak&scaron;e povrijeđena i prebačena u bolnicu.
Ministarstvo odbrane UAE je saop&scaron;tile da su snage presrele tri rakete, dok je četvrta pala u more. Vlasti UAE su danas izdale upozorenja putem mobilnih telefona u Dubaiju i Abu Dabiju o mogućnosti raketnih napada.
Napad nije prvi put da je energetska infrastruktura u Fudžajri bila meta, po&scaron;to je napad dronom 14. marta ranije pogodio luku, izazvao požare i doveo do privremene obustave dela operacija utovara nafte.
Fudžejra je bila ključna za izvoz nafte UAE tokom rata sa Iranom, jer se nalazi na kraju naftovoda Abu Dabi, koji prenosi sirovu naftu iz unutra&scaron;njih polja do Omanskog zaliva, zaobilazeći Ormuski moreuz.
Napadi na UAE su prekinuli period relativnog mira u regionu od 8. aprila kada je stupio na snagu prekid vatre između Va&scaron;ingtona i Teherana.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata izdalo je upozorenje o potencijalnoj raketnoj prijetnji i pozvale građane da potraže skloni&scaron;ta.
&ldquo;Zbog trenutne situacije, potencijalnih raketnih prijetnji, odmah potražite bezbjedno mjesto u najbližoj obezbjeđenoj zgradi, držite se podalje od prozora, vrata i otvorenih prostora. Sačekajte dalja uputstva&rdquo;, navodi se u obavje&scaron;tenju poslatom građanima Dubaija i &Scaron;ardže putem SMS poruke.
Danski brod pro&scaron;ao kroz Ormuski moreuz uz za&scaron;titu SAD
Danska brodarska i logistička kompanija &ldquo;Mersk&rdquo; potvrdila je da je jedan od njenih brodova pro&scaron;ao Ormuski moreuz uz američku vojnu za&scaron;titu i da su svi članovi posade &ldquo;bezbjedni i nepovrijeđeni&rdquo;.
Brod &ldquo;Alijansa Ferfaks&rdquo;, bio je u Persijskom zalivu kada je rat izbio u februaru i &ldquo;nije mogao da isplovi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju kompanije &ldquo;Mersk&rdquo;.
&ldquo;Mersk&rdquo; je saop&scaron;tio da ga je &ldquo;nedavno&rdquo; kontaktirala američka vojska, koja je &ldquo;ponudila brodu mogućnost da napusti Zaliv pod za&scaron;titom američke vojske&rdquo;, prenosi CNN.
&ldquo;Kompanija &lsquo;Mersk&rsquo; izražava zahvalnost američkoj vojsci na profesionalizmu i efikasnoj koordinaciji u omogućavanju ove operacije i raduje se povratku broda Alijanse Ferfaks u svoju normalnu komercijalnu službu&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.
&ldquo;Mersk&rdquo; je saop&scaron;tio da je tranzit zavr&scaron;en bez incidenata i da je cijela posada bezbjedna i nepovrijeđena.

Tramp: Iran će biti zbrisan ako pogodi američke brodove; Njemačka premješta "Mozel" u Sredozemno more

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge saop&scaron;tio je danas da je rizik od hantavirusa za &scaron;iru populaciju nizak i da nema potrebe za panikom i ograničavanje putovanja.
Troje ljudi preminulo je nakon &scaron;to je na kruzeru koji plovi Atlantskim okeanom potvrđeno &scaron;irenje hantavirusa.
U saop&scaron;tenju SZO navodi se da je hantavirus infekcija koja nije uobičajena i koja je povezana sa izlaganjem glodarima, može doći do ozbiljnih slučajeva, ali se ne prenosi lako među ljudima.

Kluge: Rizik od hantavirusa nizak za širu populaciju, nema potrebe za ograničavanje putovanja

SAOPŠTIO DIREKTOR SZO

Tri osobe su preminule, a vi&scaron;e njih je oboljelo nakon sumnje na izbijanje hantavirusa na kruzeru koji plovi Atlantskim okeanom, saop&scaron;tila je&nbsp; Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
SZO je, pi&scaron;e Gardijan, navela da je potvrđen jedan slučaj infekcije hantavirusom, dok se jo&scaron; pet slučajeva smatra sumnjivim, pri čemu su od ukupno &scaron;est obolelih tri osobe preminule, a jedna se nalazi na intenzivnoj njezi u Južnoj Africi.
Među preminulima su supružnici starosti 70 i 69 godina, dok je pacijent na intenzivnoj njezi 69-godi&scaron;nji državljanin Velike Britanije.
Zaraza je prijavljena na brodu "MV Hondijus", koji je plovio na relaciji između Argentine i Zelenortskih Ostrva, a njime upravlja holandska turistička kompanija.
Hantavirus se najče&scaron;će prenosi kontaktom sa urinom ili izmetom zaraženih glodara, ali se rijetkim slučajevima može da se prenose i među ljudima.

Tri osobe preminule na kruzeru: Sumnja na opasni hantavirus

ZARAZA JE PRIJAVLJENA NA BRODU KOJI JE PLOVIO NA RELACIJI IZMEĐU ARGENTINE I ZELENORTSKIH OSTRVA

Pre 46 godina preminuo je dugogodi&scaron;nji neprikosnoveni lider socijalističke Jugoslavije &ndash; Josip Broz Tito. Na čelu SFRJ nalazio se punih 35 godina.
Josip Broz Tito umro je u Ljubljani, uoči 88. rođendana, a već tada mnogi su njegovu smrt vidjeli kao početak kraja jugoslovenske države, pi&scaron;e RTS.
Tito je u januaru primljen u bolnicu zbog problema sa cirkulacijom, a prije smrti mu je amputirana noga, na &scaron;ta nije htio da pristane dok god je bio svjestan. Već od sredine februara, bio je u vje&scaron;tačkoj komi.
Vijest o Titovoj smrti Jugoslovenima je saop&scaron;tio spiker Televizije Beograd Miodrag Zdravković.
"Umro je drug Tito. To su večeras saop&scaron;tili Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i Predsjedni&scaron;tvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije", glasila je vijest koja je odjeknula u cijelom svijetu.
Danas, 46 godina kasnije, mnogi vrijeme njegove vladavine nerijetko pamte kao perioda mira, relativne stabilnosti i postepenog napretka za većinu.
Najveća sahrana 20. vijeka
Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sjutradan "Plavim vozom" iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.
Tri dana kasnije, na sahranu je do&scaron;lo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju po&scaron;tu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, &scaron;est prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.
Na sahrani su bili potpredsjednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Nikolaj Čau&scaron;esku, &scaron;vedski kralj Karl XVI Gustav.
Titu su se poklonili i Margaret Tačer i članovi kraljevske porodice, Leonid Brežnjev, Helmut &Scaron;mit, Jaser Arafat, Moamer el Gadafi, Robert Mugabe i mnogi drugi.
Koliko je skup bio važan, govori i podatak da je Džimi Karter, koji je izostao zbog bolesti, osim državne delegacije na Titovu sahranu poslao i svoju majku.
Tito je sahranjen u Kući cvijeća na Dedinju 8. maja 1980. godine, Jugoslavija je tog dana postala centar svijeta. Pored Broza od 2013. godine počiva i supruga Jovanka.
&nbsp;

Prije 46 godina preminuo Josip Broz Tito

NA ČELU SFRJ BIO 35 GODINA

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će SAD danas pokrenuti operaciju &ldquo;Sloboda&rdquo; &ndash; bezbjedno izvlačenje brodova iz Ormuskog moreuza. Iz Teherana upozoravaju da će se svako mije&scaron;anje Sjedinjenih Američkih Država u novi pomorski režim Ormuskog moreuza smatrati kr&scaron;enjem primirja. Za to vrijeme, Libanci &ndash; i pored progla&scaron;enog primirja &ndash; ginu u sukobima Izraela i Hezbolaha.&nbsp;
Centralna komanda: Projekat &ldquo;Sloboda&rdquo; uključuje razarače, 15.000 pripadnika vojske, letjelice
Snage američke Centralne komande saop&scaron;tile su da će danas započeti sprovođenje &ldquo;Projekta Sloboda&rdquo; s ciljem obnavljanja komercijalnih plovidbi kroz Ormuski moreuz, i to pod rukovodstvom američkog predsjednika Donalda Trampa.
U saop&scaron;tenju objavljenom na mreži X navodi se da &ldquo;Projekat Sloboda&rdquo; uključuje razarače sa navođenim raketama, vi&scaron;e od stotinu kopnenih i pomorskih letjelica, bespilotne platforme i oko 15.000 pripadnika vojnih snaga.
&ldquo;Na&scaron;a podr&scaron;ka ovoj odbrambenoj misiji je neophodna za regionalnu bezbjednost i globalnu ekonomiju, jer takođe održavamo pomorsku blokadu&rdquo;, poručio je komandant admiral Bred Kuper.
Cilj misije je pružanje podr&scaron;ke trgovačkim brodovima koji tranzitiraju Ormuskim moreuzom, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je američki Stejt department pro&scaron;le nedjelje najavio novu inicijativu za pobolj&scaron;anje koordinacije i razmjene informacija među međunarodnim partnerima u podr&scaron;ci pomorskoj bezbjednosti u moreuzu.
Pored toga, ističe se da će tokom izvođenja &ldquo;Projekta Sloboda&rdquo; pomorske vojne akcije biti kombinovane sa diplomatijom.
Azizi: Ormuskim moreuzom i Persijskim zalivom neće upravljati Trampove zablude
&Scaron;ef Komisije za nacionalnu bezbjednost parlamenta Irana Ebrahim Azizi objavio je upozorenje da će se svako mije&scaron;anje Sjedinjenih Američkih Država u novi pomorski režim Ormuskog moreuza smatrati kr&scaron;enjem primirja.
&ldquo;Ormuskim moreuzom i Persijskim zalivom neće upravljati Trampove zablude. Niko ne vjeruje u scenarije prebacivanja krivice&rdquo;, rekao je Azizi, prenosi Tasnim.
Iranska agencija navodi da je Azizijev komentar odgovor na sinoćnu najavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da će Va&scaron;ington pokrenuti operaciju za bezbjedno izvlačenje brodova iz Ormuskog moreuza koja će početi danas, u ponedjeljak ujutru po bliskoistočnom vremenu.
Tramp za danas najavio projekat &ldquo;Sloboda&rdquo;
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć da će SAD pokrenuti operaciju za bezbjedno izvlačenje brodova iz Ormuskog moreuza koja će početi danas, u ponedjeljak ujutro po bliskoistočnom vremenu.
Proces je nazvao projekat "Sloboda&rdquo;.
On je, u objavi na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social, naveo da je riječ o humanitarnoj inicijativi za zemlje koje nisu uključene u sukob na Bliskom istoku.
Tramp je dodao da su brojne države zatražile pomoć SAD kako bi se njihovi brodovi, koji su blokirani u moreuzu, bezbjedno izvukli, iako, kako je istakao, nemaju nikakve veze sa aktuelnim sukobom.
&ldquo;Obavijestili smo te zemlje da ćemo njihove brodove bezbjedno sprovesti kroz ograničene vode kako bi mogli da nastave poslovanje&rdquo;, naveo je Tramp.
On je dodao da je naložio svojim predstavnicima da učine &ldquo;sve &scaron;to je moguće&rdquo; kako bi brodovi i njihove posade bezbjedno napustili moreuz, uz napomenu da se oni neće vraćati dok oblast ne bude bezbjedna za plovidbu.
Istakao je da je cilj operacije da se pomogne &ldquo;ljudima, kompanijama i državama koje nisu učinile ni&scaron;ta pogre&scaron;no, već su žrtve okolnosti&rdquo;.
&ldquo;Ovo je humanitarni gest Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Bliskog istoka, a posebno Irana&rdquo;, rekao je Tramp.
On je upozorio da mnogi brodovi ostaju bez hrane i osnovnih potrep&scaron;tina za posade, dodajući da bi ova inicijativa mogla da doprinese izgradnji dobre volje među stranama u sukobu.
Tramp je, međutim, upozorio da će svaki poku&scaron;aj ometanja ove operacije biti &ldquo;odlučno spriječen&rdquo;.
Američki predsjednik je naveo i njegovi predstavnici vode &ldquo;veoma pozitivne razgovore&rdquo; sa Iranom, koji bi mogli da dovedu do &ldquo;pozitivnih rezultata za sve strane&rdquo;.
Iran razmatra odgovor Sjedinjenih Američkih Država na njihov predlog od 14 tačaka za okončanje rata u roku od 30 dana i rje&scaron;enje &ldquo;svih problema&rdquo;, poput blokada Ormuskog moreuza i Irana, obogaćivanja uranijuma i ukidanja sankcija.
Američki predsjednik Donald Tramp je najprije potvrdio da će razmisliti o planu Islamske Republike za zavr&scaron;etak konflikta, da bi naknadno poručio kako mu ponuda apsolutno nije prihvatljiva.
S druge strane, Va&scaron;ington je pojačao ekonomski pritisak na Iran kroz blokadu izvoza nafte i finansijske tokove, procjenjujući da vlast u Teheranu gubi stotine miliona dolara dnevno i ima pote&scaron;koća da finansira vojsku.
Dalje od Bliskog istoka, Njemačka zahtijeva od Islamske republike da &ndash; &scaron;to je prije moguće &ndash; otvori tjesnac i odustane od razvoja nuklearnog programa, napominjući da u svakom slučaju podržava pregovore o miru.
Za to vrijeme, Liban procjenjuje da je najmanje 350 ljudi poginulo u izraelskim napadima od 17. aprila, kada je postignuto primirje između Izraela i Hezbolaha. Vi&scaron;e od 2.650 osoba stradalo je od 2. marta i početka novih sukoba.

Tramp za danas najavio projekat “Sloboda”; Teheran: Ormuskim moreuzom neće upravljati Trampove zablude

Intenzivni toplotni talasi zahvatili su Evropu pro&scaron;le godine, i na kopnu i na moru, dok su zemlje bilježile rekordne &scaron;umske požare, značajno smanjenje glečera i rasprostranjene su&scaron;e, naveli su Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija (SMO) i naučnici EU u svojoj godi&scaron;njoj procjeni klime kontinenta, čije detalje prenosi Politiko.
Kontinent je zabilježio najtopliju godinu otkako postoje podaci, prema SMO-u, koji u Evropu ubraja i Grenland i Kavkaz. Program za posmatranje Zemlje EU Kopernikus, koji ne uključuje te teritorije, svrstao je 2025. kao drugu ili treću najtopliju godinu ikada.
U zavisnosti od kori&scaron;ćenog skupa podataka, čak 99 odsto Evrope imalo je temperature iznad normale pro&scaron;le godine, pokazuje izvje&scaron;taj. To je bio &bdquo;prvi put da je gotovo cio kontinent imao godi&scaron;nje temperature iznad prosjeka&ldquo;, rekla je Samanta Berdžes, zamjenica direktora službe Kopernikusa za klimatske promjene.
El Ninjo će podići temperature &scaron;irom svijeta do 2027. godine Ovi nalazi dolaze u trenutku kada SMO i druge organizacije očekuju razvoj El Ninja &mdash; prirodnog klimatskog fenomena koji pojačava efekte globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem &mdash; kasnije tokom godine, &scaron;to će vjerovatno podići temperature &scaron;irom svijeta sve do 2027.
&bdquo;Ako se sjećate, 2024. je bila najtoplija godina otkako se vodi evidencija, i to zbog El Ninja&ldquo;, rekla je novinarima u ponedjeljak generalna sekretarka SMO-a Seleste Saulo, uz napomenu da &bdquo;želimo da sačekamo do maja kako bismo vidjeli da li će se ovaj El Ninjo razviti u snažniji događaj&ldquo;.
I SMO i britanska meteorolo&scaron;ka služba Met Office naveli su da očekuju da će ovaj El Ninjo biti neuobičajeno snažan, ponekad nazivan i &bdquo;super&ldquo; El Ninjo.
&bdquo;Naučnici nam kažu da bi ovo mogao biti najjači El Ninjo u ovom vijeku&ldquo;, rekao je ranije ovog mjeseca Grejem Madž, portparol Met Office-a.
Svaka godina sa El Ninjom ima specifične efekte, pojačavajući padavine ili su&scaron;e u različitim djelovima svijeta. Ali generalno podižu globalne temperature, pri čemu se najveći uticaj obično osjeća naredne godine.
Očekuje se da ova godina bude druga najtoplija u istoriji mjerenja
Već sada, prema nekim analizama, 2026. se oblikuje kao druga najtoplija godina u istoriji mjerenja.
Za Evropu, protekla zima bila je jedna od hladnijih u posljednjih nekoliko godina, ali temperature ponovo rastu. Pretpro&scaron;li mjesec bio je drugi najtopliji mart ikada zabilježen na kontinentu.
Izvje&scaron;taj objavljen u srijedu potvrdio je da je 2025. bila najgora sezona &scaron;umskih požara u Evropi otkako postoje podaci, i po povr&scaron;ini koja je izgorjela i po emisijama gasova sa efektom staklene ba&scaron;te koje su požari izazvali.
Temperature mora oko Evrope bile su rekordno visoke četvrtu godinu zaredom. Pro&scaron;la godina bila je i jedna od tri najsu&scaron;nije od početka 1990-ih. Glečeri &scaron;irom kontinenta gubili su masu, pri čemu se ledeni pokrivač Grenlanda smanjio za 139 gigatona &mdash; &scaron;to je ekvivalentno &bdquo;gubitku 100 bazena olimpijskih dimenzija svakog sata&ldquo;, prema riječima Berdžes.
Evropa se zagrijeva dvostruko brže od ostalih kontinenata
Ukupno, Evropa se zagrijala za oko 2,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, pri čemu se kontinent zagrijava znatno brže od globalnog projseka od 1,4&deg;C, zbog faktora poput geografije i promjena vremenskih obrazaca, ali i čistijeg vazduha i smanjenog sniježnog pokrivača koji reflektuje manje sunčevog zračenja nazad u svemir.
Izvje&scaron;taj je, takođe, pokazao da se povr&scaron;ina u Evropi koja tokom zime ima dane sa temperaturama ispod nule smanjuje usljed klimatskih promjena.
&bdquo;Činjenica da se Evropa zagrijava dvostruko brže od drugih kontinenata zabrinjava i moramo reagovati. Moramo pokrenuti transformativne promjene kako bismo Evropu učinili znatno spremnijom i otpornijom na klimatske uticaje&ldquo;, rekao je u ponedeljak novinarima Du&scaron;an Hrenek, visoki zvaničnik u odjeljenju Evropske komisije za klimu.

Evropa će "gorjeti" ovog ljeta: Očekuje se neuobičajeno snažan "super" El Ninjo

OČEKUJE SE DA OVA GODINA BUDE DRUGA NAJTOPLIJA U ISTORIJI MJERENJA

Iran tvrdi da se prostor za odluku SAD sužava, uz poruku da američki predsjednik Donald Tramp mora da bira između vojne operacije i nepovoljnog dogovora. Al Džazira pi&scaron;e da Teheran u predlogu Va&scaron;ingtonu traži da se rat i "svi problemi" okončaju u roku od 30 dana.&nbsp;
Tramp: Iranski predlog neprihvatljiv
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je upoznat sa novim iranskim predlogom i da ga smatra neprihvatljivim, uz tvrdnju da Izrael ne bi postojao da nije njega i premijera te zemlje Benjamina Netanjahua.
U izjavi za izraelski javni servis Kan, Tramp je rekao da je "razmotrio novi iranski predlog i da on nije prihvatljiv za njega", ističući da se "operacija odvija odlično".
Tramp je ponovio i poziv izraelskom predsjedniku Isaku Hercogu da pomiluje Benjamina Netanjahua, ističući da je, kako je naveo, "riječ o premijeru ratnog vremena".
"Izrael ne bi postojao bez mene i Bibija (nadimak) Netanjahua. Potreban vam je premijer koji može da se fokusira na rat, a ne na gluposti", zaključio je Tramp.
Naglasio je da bi Netanjahu trebalo da bude oslobođen optužbe za korupciju, rekav&scaron;i da izraelski premijer ne bi trebalo da ima ni&scaron;ta na umu, osim rata sa Iranom.
Iran traži kraj rata sa Amerikom za 30 dana, plan ima 14 tačaka
Iran je iznio prijedlog za okončanje sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama u roku od 30 dana, sa ciljem prelaska s krhkog primirja na trajnije rje&scaron;enje.
Najnoviji plan Teherana, koji sadrži 14 tačaka, predviđa sveobuhvatno rje&scaron;avanje spornih pitanja s Va&scaron;ingtonom, umjesto produženja postojećeg prekida vatre.
O tome izvje&scaron;tava agencija Nour News, bliska iranskim bezbjednosnim strukturama, navodeći da je riječ o odgovoru na raniji američki prijedlog u devet tačaka.
Prema tim navodima, Iran traži ukidanje američkih sankcija, prekid pomorske blokade, te povlačenje američkih snaga iz regiona.
Izrael kupuje F-35 i F-15 od SAD
Izrael je dao konačno odobrenje za plan kupovine dvije nove borbene eskadrile aviona F-35 i F-15Ia od kompanija Lokid Martin LMT.N i Boing BA.N u poslu vrijednom desetine milijardi &scaron;ekela, saop&scaron;tilo je u nedjelju Ministarstvo odbrane.
Tramp: Razmotriću plan Irana, ali Teheran mora da plati &ldquo;dovoljno visoku&rdquo; cijenu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će uskoro razmotriti plan o okončanju rata koji je Iran upravo poslao Sjedinjenim Američkim Državama, ali da ne može da zamisli da bi taj plan bio prihvatljiv, a da Teheran jo&scaron; nije platio &ldquo;dovoljno visoku cijenu za sve &scaron;to je uradio čovječanstvu i svijetu u posljednjih 47 godina&rdquo;.
Stav je Tramp objavio na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social nakon &scaron;to su agencije Tasnim i Fars prenijele, pozivajući se na izvore, da je Iran preko Pakistana dostavio odgovor od 14 tačaka na američki predlog za rje&scaron;avanje sukoba, koji uključuje garancije nenapadanja, povlačenje američkih snaga, ukidanje sankcija i pomorske blokade, kao i rje&scaron;avanje ključnih pitanja u roku od 30 dana.
Tramp je prethodno rekao da bi Va&scaron;ington mogao ponovo da započne vazdu&scaron;ne napade ako se Teheran bude &ldquo;lo&scaron;e pona&scaron;ao&rdquo;.
Upozorenje Izraela stanovnicima južnog Libana
Izraelska vojska uputila je hitno upozorenje stanovnicima južnog Libana, pozivajući ih da napuste svoje domove i udalje se najmanje 1.000 metara ka otvorenim područjima.
Vojska je saop&scaron;tila da sprovodi operacije protiv Hezbolaha, navodeći da je ta grupa prekr&scaron;ila sporazum o primirju, uz upozorenje da bi svako ko se nalazi u blizini boraca ili objekata Hezbolaha mogao biti u opasnosti.
SAD povlači vi&scaron;e od 5.000 vojnika iz Njemačke
Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američe Države povuči i vi&scaron;e od 5.000 američkih vojnika iz Njemačke.
Pentagon je ranije objavio da će SAD povući 5.000 vojnika iz Njemačke.
Portparol Pentagona &Scaron;on Parnel izjavio je da se očekuje da će povlačenje biti zavr&scaron;eno u narednih &scaron;est do dvanaest mjeseci.
Odluka je donijeta u trenutku sve većeg razdora između američkog predsjednika Donalda Trampa i Evrope kada je u pitanju rat u Iranu, navodi Rojters.
Tramp je ranije zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj nakon sukoba sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju rata.
Predsjednik SAD je potom izjavio da Pentagon razmatra mogućnost povlačenja dijela američkih vojnika od ukupno 40.000, koliko ih je stacionirano u Njemačkoj.
Ubrzano odobravanje isporuka naoružanja Izraelu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa ubrzala je odobravanje isporuka naoružanja Izraelu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu, vrijednih vi&scaron;e milijardi dolara, saop&scaron;tio je Stejt department.
Iranski predlog koji je američki predsjednik Donald Tramp do sada odbacivao prvo bi otvorio Ormuski moreuz za brodove i okončao američku blokadu Irana, dok bi pregovore o iranskom nuklearnom programu ostavio za kasnije, izjavio je visoki iranski zvaničnik, prenosi Rojters.
Libansko ministarstvo zdravlja objavilo je da je od početka izraelskih napada na Liban poginulo najmanje 2.659 ljudi.

Iran predlaže kraj rata sa SAD u roku od 30 dana, Tramp: Potpuno neprihvatljivo

Četiri osobe su poginule, a dvije te&scaron;ko povrijeđene u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Novi Pazar&ndash;Ra&scaron;ka.
Policija je potvrdila da su tri osobe stradale na licu mesta, dok je jedna osoba preminula po prijemu u bolnicu. Jo&scaron; dvije osobe su u Op&scaron;tu bolnicu u Novom Pazaru primljene sa te&scaron;kim tjelesnim povredama, potvrđeno je RTS-u.
Policija je obavila uviđaj, a saobraćaj je na ovoj dionici puta je vi&scaron;e sati bio obustavljen.

Saobraćajna nesreća na putu Novi Pazar–Raška, četvoro stradalih