Crnogorski slikar i vajar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini.
Stanić je rođen 1924. godine u Podgorici. Diplomirao je vajarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1951. godine.
Nekoliko godina kasnije odlazi u Herceg Novi i potpuno se posvećuje slikarstvu.
Bio je član Crnogorske akademije nauke i umjetnosti, a najvažniji njegov eksponat je bio na Venecijanskom Bijenalu 1997. godine.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj slikarski rad. Njegove slike su izložene u nizu galerija u Crnoj Gori, kao i u stalnoj postavci umjetničkog muzeja u Cetinju.
Stanić je odrastao u Nik&scaron;iću, gdje zavr&scaron;ava osnovnu i srednju &scaron;kolu. Daleke 1944. godine učestvuje u Narodnooslobodilačkom ratu kao dio &Scaron;este crnogorske udarne brigade. U početku je učestvovao u te&scaron;kim borbama, ali je onda premje&scaron;ten u &Scaron;tab brigade.
Crtao je portrete svojih saboraca, te počeo da radi kao ilustrator u novoosnovanom časopisu. Demobilisan je u februaru 1945. godine.
Po okončanju studija preselio se u Herceg Novi i zaposlio se kao profesor u &Scaron;koli za umjetničke zanate.
Slikarstvom je počeo da se bavi 1955. godine, a 1956. godine je izlagao prve portrete i pejzaže u Beogradu i Podgorici. Početkom &scaron;ezdesetih godina zavr&scaron;ava spomenik Jovanu Toma&scaron;eviću i tako zvanično prestaje da se bavi vajarstvom.
Godine 1958. je počeo da radi kao profesor Vi&scaron;e pedago&scaron;ke &scaron;kole na Odsjeku za likovno obrazovanje i ostao je na toj poziciji do zatvaranja &scaron;kole, 1965. godine. Time je Stanić postao slobodni umjetnik.
Boravci u Parizu 1958. i Rimu 1973. i 1974. godine uticali su na formiranje njegovog stila. Njegove slike su često smje&scaron;tene u Sredozemlje, a likovi na njima su su obični, mali ljudi. Neke slika na ulicama i u gužvi, a druge ostavlja usamljene u njihovim sobama. Kombinovao je realno i irealno, sa elementima fantastičnosti.
Bard crnogorskog slikarstva i svjetski priznat umjetnik proslavio je pro&scaron;le godine u Herceg Novom svoj 100. rođendan.
Njegove izložbe od Podgorice do Njujorka afirmisale su crnogorsku kulturu i državu. Kao slikar bio je genije, a kao čovjek - jednostavan, humanista, mudrac... Tako su o Staniću govorili njegovi prijatelji.&nbsp;
Njegove samostalne izložbe mogle su se vidjeti u Beogradu, Podgorici, Oslu, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu i Zagrebu.

Preminuo slikar Vojo Stanić

BARD CRNOGORSKOG SLIKARSTVA I SVJETSKI PRIZNAT UMJETNIK

Povodom objavljivanja spota pjevača Davida Dre&scaron;aja ispred Njego&scaron;evpg mauzoleja na Lovćena, oglasili su se iz Narodnog muzeja Crne Gore.
Narodnom muzeju se, kako obja&scaron;njavaju, svake godine obrati veliki broj produkcijskih kuća, medija i influensera zahtjevima za snimanje kadrova u cilju promocije kulturnog nasljeđa.
Navode i da se uglavnom radi o promotivnim i dokumentarnim filmovima ili video klipovima, koji se snimaju u cilju prezentacije kulture i umjetnosti, pa Narodni muzej daje saglasnosti za snimanje, uz prethodni zahtjev u kojem se precizno navodi &scaron;ta se želi snimiti.
"Narodnom muzeju Crne Gore nedavno se mejlom obratila produkcijska kuća &bdquo;Mars studio&ldquo; zahtjevom za dozvolu za snimanje &bdquo;video klipa umjetnika Davida Dre&scaron;aja na lokaciji Nacionalnog parka Lovćen&ldquo; i da će njihov stručni tim na profesionalan način &bdquo;dočarati ljepotu lovćenskog parka&ldquo;.
Kako nigdje u zahtjevu nije naznačeno da se traži snimanje komercijalnog video spota za pjesmu, kao ni da će se snimanje obaviti isklučivo ispred Mauzoleja na Lovćenu i da će u istom učestvovati plesačice, Narodni muzej je dao saglasnost za snimanje, smatrajući, kako je i navedeno u zahtjevu, da se radi o snimanju nekoliko kadrova, za potrebe nekomercijalnog video klipa kojim se žele predstaviti prirodne ljepote planine Lovćen", tvrde iz Narodnog muzeja.
Dalje obja&scaron;njavaju da budući da objekti Narodnog muzeja imaju status kulturnih dobara, za sva moguća komercijalna snimanja, shodno zakonskoj regulativi, neophodno je tražiti dozvolu od Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara.
"Kako u zahtjevu, a ni u kasnijoj telefonskoj komunikaciji predstavnika Narodnog muzeja i produkcijske kuće nijesu saop&scaron;tene ključne činjenice za snimanje spota, smatramo da je ovim na&scaron;a ustanova dovedena u zabludu.
Smatramo da je na krajnje neprimjeren način predstavljen Njego&scaron;ev mauzolej na Lovćenu, a Narodni muzej Crne Gore će razmotriti dalje korake u vezi sa poo&scaron;travanjem procedura i drugih postupanja po ovom pitanju. Preuzimajući odgovornost, ovim putem se izvinjavamo javnosti zbog moguće uznemirenosti", uzaključuju u saop&scaron;tenju.

Narodni muzej: Na krajnje neprimjeren način predstavljen Njegošev mauzolej, izvinjavamo se javnosti

OGLASILI SE O SNIMANJU SPOTA DAVIDA  DREŠAJA

Inostrani producent koji je snimio spot pod nazivom &ldquo;Je t&rsquo; aime&rdquo; albanskog pjevača Davida Dre&scaron;aja na Lovćenu kod Mauzoleja Petra II Petrovića Njego&scaron;a nije imao zakonom propisana odobrenja, u prvom redu odobrenje Ministarstva kulture i medija, čime je prekr&scaron;io odredbe Zakona o kinematografiji, navela je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Sporni spot:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/xc9SkphwH3g" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
"Shodno članu 21 i 22 Zakona o kinematografiji inostrani producent je bio u obavezi da podnese zahtjev za snimanje kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, kojim je propisano da inostrani producent može da snima kinematografsko djelo samostalno ili u saradnji sa domaćim ili inostranim koproducentom uz prethodno pribavljeno odobrenje koje izdaje Ministarstvo kulture i medija", objasnila je Vujović&nbsp;
Kako dalje navodi, zahtjev bi prema citiranom zakonu trebao da sadrzi: predmet, naziv inostranog producenta, naziv kinematografskog djela, podatke o autorskoj ekipi, lokacije i vrijeme snimanja,kao i podatake o angažovanju domaćeg ili stručnog kadra i opreme.
"Prilikom dono&scaron;enja odluke MInistarstvo kulture i medija uzima u obzir scenario ili označene djelove teksta prema kojima bi se snimalo u Crnoj Gori, koje je producent uz zahtjev dužan da dostavi", ističe Vujović.&nbsp;
Navodi i da su nosioci ovih aktivnosti&nbsp; prema članu 58 Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara bili u obavezi i da se obrate Upravi za za&scaron;titu kulturnih dobara ukoliko se kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio koristi za reklamu, kao element firme za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe na način koji ne ugrozava njegov integriret. Napominjemo da takođe nismo u saznanju da je producent po ovom osnovu kontaktirao Upravu i dobio pozitivno mi&scaron;ljenje.
"Pozivamo sve držaoce kulturnih dobara da sa posebnom pažnjom, analizirajući kvalitet i kontekst, donose odluke o ustupanju i korisćenju na&scaron;ih kulturnih dobara. Dakle, ponavljamo jedina institucija koja može izdati prethodno navedenu dozvolu je Ministarsttvo kulture i medija, a ne bilo koja druga institucija. Ukoliko je bilo koja ustanova kulture ili bilo koja druga institucija preuzela zakonom propisane nadležnosti ministarstva, za tako ne&scaron;to će snositi odgovornost", zaključila je Vujović.&nbsp;

Vujović: Inostrani producent za snimanje na Lovćenu nije imao odobrenje Ministarstva kulture i medija

ALBANSKI PJEVAČ SNIMIO SPOT KOD NJEGOŠEVOG MAUZOLEJA

Nobelova nagrada za književnost 2024. oti&scaron;la je u ruke južnokorejske autorke Han Kang, saop&scaron;tila je &Scaron;vedska kraljevska akademija na pres konferenciji.
Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je Han Kang zbog njene &bdquo;intenzivne poetske proze koja se suočava sa istorijskim traumama i prikazuje krhkost ljudskog života&ldquo;.
Ona je tako postala prva žena iz Azije kojoj je dodijeljena ova nagrada za književnost i tek druga osoba uop&scaron;te iz Južne Koreje koja je dobila bilo koju od Nobelovih nagrada.
Do sada je već osvojila Međunarodnu nagradu Buker 2016. godine za svoj roman &bdquo;Vegetarijanka&ldquo;.
Pro&scaron;le godine Nobelovu nagradu za književnost dobio je norve&scaron;ki pisac Jun Fose.
Nagrada sa sobom donosi novčani iznos od 11 miliona &scaron;vedskih kruna, &scaron;to je milion dolara, a dodeljuje se 10. decembra, na godi&scaron;njicu smrti Alfreda Nobela.

Nobelova nagrada za književnost 2024. pripala je Han Kang

SAOPŠTILA ŠVEDSKA KRALJEVSKA AKADEMIJA

Dugometražni igrani film &ldquo;Supermarket&rdquo; crnogorski je kandidat za nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke - Oskar, u kategoriji najbolji međunarodni film, saop&scaron;tilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM).
Iz Ministarstva su kazali da je odluku donijela Selekciona komisija tog resora većinom glasova, a na osnovu Specijalnih pravila Američke akademije i Ministarstva.
Predsjednica komisije je rediteljka Marija Perović, a članovi producenti Edin Ja&scaron;arović i Ivan Đurović, glumica Žana Garda&scaron;ević Bulatović i reditelji Radoslav T. Stani&scaron;ić, Aleksandar Vujović, Gabriel Camaj.
Scenarista i režiser filma &ldquo;Supermarket&rdquo; je Nemanja Bečanović, a producent kuća &bdquo;VHS&ldquo; iz Bara.
Na ovogodi&scaron;nji javni poziv Ministarstva, koji je bio otvoren od 2. avgusta do 2. septembra, bio je prijavljen i film &bdquo;Živi i zdravi&ldquo;.

Film Supermarket crnogorski kandidat za nagradu Oskar

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, potvrđeno je za Nova.rs iz Narodnog pozori&scaron;ta.
Živković je bila filmska, pozori&scaron;na i televizijska glumica.
Karijeru je počela krajem &scaron;ezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.
Najpoznatiji među njima su "Naivko", "Sabirni centar" i "Mrtav &rsquo;ladan".
Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji "Srećni ljudi", Jovanke Ljutić u "Stižu dolari", ali i po "Ulici lipa", gde je igrala glavnu ulogu.
Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu "Zona Zamfirova".

Preminula glumica Radmila Živković

U 72. GODINI

Čuveni francuski glumac Alen Delon preminuo je danas u 88. godini, javljaju francuski mediji.
On je 2019. doživio moždani udar i posljednjih godina se borio sa rakom.
Informaciju je objavilo njegovo troje djece u nedjelju ujutro u zajedničkoj izjavi za AFP.
Porodica je saop&scaron;tila da je Alen Delon preminuo u svom domu.
"Molimo vas da po&scaron;tujete njegovu privatnost, u ovom izuzetno bolnom trenutku žalosti", navodi se u saop&scaron;tenju.
Alen Delon rođen je 8. novembra 1935.&nbsp;

Preminuo Alen Delon

U 88.GODINI

Trodnevni festival &bdquo;Filmovi uz Moraču&ldquo;, u sklopu kojeg će na Skalinama biti prikazani studentski filmovi, biće realizovan od 19. do 21. avgusta, saop&scaron;tili su organizatori.
Festival su, kako je navedeno osmislili i realizovaće reditelj David Todorović i producent Pavle Korać - a u saradnji sa Klubom Kulture iz Podgorice.
"Tokom festivala, svakog dana biće prikazano po pet studentskih filmova, nakon čega će uslijediti nastupi didžejeva. Prvi i treći dan festivala biće posvećeni studentskim filmovima iz Crne Gore, dok će drugi dan biti rezervisan za internacionalne studentske kratkometražne filmove. Filmske projekcije trajaće od 21 do 22.30 sati, a posjetioci će potom moći da uživaju u muzičkom programu", saop&scaron;tili su organizatori.
Među filmovima koji će biti prikazani su: Stefan Radović: F63.1; Matija Jovanović: El Dorado; Anja Kecalović: Sve ono između nas; Aleksa Bujisić: Provizorijum; Kaća Žarić: Sunce majkino; David Todorović: Nikad ne pričamo; Ilija Zeković: Pas koji se upi&scaron;kio od sreće; Milorad Milatović: Stranac; Itana Vukosavljević: Žuti; Jak&scaron;a Minić: Skloni&scaron;te.
Jedan od organizatora Pavle Korać kazao je da je Festival uz Moraču osmi&scaron;ljen kao revijalni događaj koji promovi&scaron;e studentske filmske stvaraoce i pruža im platformu za predstavljanje svojih radova &scaron;iroj publici.
"Na&scaron; cilj je da spojimo ljubitelje filma i muzike u jedinstvenom ambijentu skalina uz Moraču, te da pružimo priliku mladim talentima da prikažu svoje radove", dodao je Korać.
Festival je otvoren za sve posjetioce, a ulaz je slobodan.

"Filmovi uz Moraču" od 19. do 21. avgusta

ULAZ SLOBODAN

Komemoracija povodom smrti Stevana Radusinovića, jednog od najistaknutijih crnogorskih glumaca, biće održana u ponedjeljak, 12. avgusta u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu s početkom u 12 sati.
Stevan Radusinović, dugogodi&scaron;nji član glumačkog ansambla Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, preminuo je u nedjelju u Podgorici u 47. godini.

CNP: Komemoracija povodom smrti Stevana Radusinovića u ponedjeljak

PREMINUO JE U NEDJELJU U 47.GODINI

Preminuo je crnogorski glumac Stevan Radusinović u 47. godini.
Radusinović je zavr&scaron;io Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Bora Stjepanovića.
Od otvaranja nove zgrade CNP, 1997., igrao je u brojnim predstavama: &bdquo;Lažni car &Scaron;ćepan Mali&ldquo;, &bdquo;Smrt&ldquo;, &bdquo;Poludjela lokomotiva&ldquo;, &bdquo;Nova zemlja&ldquo;, &bdquo;Smrtni grijesi&ldquo;, &bdquo;Don Žuan&ldquo;, &bdquo;Ribarske svađe&ldquo;, &bdquo;&Scaron;ćeri moja&ldquo;, &bdquo;Zločin i kazna&ldquo;, &bdquo;Art Export&ldquo;, &bdquo;San ljetnje noći&ldquo;, &bdquo;Prosidba i medvjed u jednom činu&ldquo;, &bdquo;Rasprava&ldquo;, &bdquo;Očevi su grad(ili)&ldquo;, &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;...
Glumio je u filmovima, uglavnom strane produkcije (francuske, američke, ruske), i nekoliko domaćih.

Preminuo glumac Stevan Radusinović

U 47. GODINI

Četrnaesti Međunarodni festival folklora CIOFF &bdquo;Cetinje 2024&ldquo; biće otvoren danas i trajaće do četvrtog avgusta na Ljetnjoj pozornici na Cetinju.
"Tokom četiri dana trajanja, ljubitelji folklora imaće priliku da uživaju u nastupima folklornih ansambala iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bugarske, koji će predstaviti svoje autentične narodne no&scaron;nje, igre i muziku.
Festival otvaramo 1. avgusta u 19:30h defileom svih učesnika Njego&scaron;evom ulicom, nakon čega slijedi koncert na Ljetnoj pozornici od 20:30h. Nastupiće vi&scaron;e od 250 učesnika iz 11 ansambala i &scaron;est država", saop&scaron;teno je iz Prijestonice.&nbsp;
Osim nastupa folklornih ansambala, drugog dana festivala, biće održan sajam suvenira i prezentacija različitih kultura na Dvorskom trgu.&nbsp;
"Međunarodni festival folklora se održava na Cetinju od 2000. godine. Za to vrijeme Cetinje i KUD Njego&scaron; ugostili su na hiljade učesnika i gostiju koji su imali priliku da uživaju u plesovima i upoznaju se sa tradicijom, kulturom i stvarala&scaron;tvom naroda iz okruženja i svijeta.
Cilj festivala je, prije svega, očuvanje tradicije, kulturnog nasljeđa i bogatih tradicionalnih folklornih igara, a time i promovisanje kulturne razmjene između zemalja učesnica", navedeno je u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Festival organizuje Kulturno umjetničko dru&scaron;tvo Njego&scaron;, a poktovitelj je Prijestonica Cetinje.

Na Cetinju danas počinje Međunarodni festival folklora

ORGANIZATOR KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO NJEGOŠ

Albanski pisac Ismail Kadare preminuo je danas, u 88. godini.
Njegov izdavač Bujar Hudri, potvrdio je ovu vijest za Radio Slobodna Evropa.
Izvori u Univerzitetskom bolničkom centru "Majka Tereza" u Tirani. takođe. su objavili da je Kadare "doživio kardio-respiratorni zastoj".
Kadare je rođen 1936. godine u Đirokastru, malom gradu u planinama na jugu Albanije.
Njegov grad, o kome je napisao roman "Hronika u kamenu", dio je svjetske ba&scaron;tine pod za&scaron;titom UNESKA.
Kadare je trideset godina svoje karijere pisca živio u komunističkoj Albaniji, gdje je napisao i svoja remek-djela: "General mrtve vojske", "Prekinuti april", "Velika zima" i "Most na tri luka".
"General mrtve vojske", američki list Boston gloub (The Boston Globe), opisao ga je kao "moćan i dirljiv roman".
Takođe je uključena u 100 knjiga vijeka francuskog lista Mond (Le Monde).

Preminuo Ismail Kadare

ČUVENI ALBANSKI PISAC

Crnogorski naučnik i ovogodi&scaron;nji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku i članovima žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade 2024, u kojem traži da ga informi&scaron;u&nbsp;koliko su radnih sati posvetili čitanju 56 kandidatura za najprestižnije državno priznanje.
Smatra da je žiri diskriminisao, odbacio neke kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti.
"Gospodo, da se odmah razumijemo. Niko nema pravo da na stub srama stavlja žiri samo zato &scaron;to je donio pogre&scaron;nu odluku; svako od nas može da pogrije&scaron;i u odlučivanju. Dakle, ne osuđujem Vas zbog pogre&scaron;ne odluke, nego zbog neosporne činjenice da uop&scaron;te nijeste radili svoj posao", naveo je Hajduković u pismu Žiriju..
Lako je, tvrdi, dokazati da je Žiri odbacio kandidate bez prethodnog čitanja datih obrazloženja i priloženih dokaza. Ističe i da je Žiri odluku o dodjeli trinaestojulskih nagrada donio u dva dana.
"Po&scaron;to je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su dva sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita Obrazloženje napisano na tri strane i prelista (dakle bar povr&scaron;no pregleda) brojne priložene dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima. Dakle, za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, vas žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli ste je 27. juna",&nbsp; ističe Hajduković.
Kako kaže, nevjerovatna brzina kojom je Žiri donio odluku je neoboriv dokaz njegovog zaključka da niko od članova nije izvr&scaron;io elementarnu dužnost i obavezu da pažljivo pročita obrazloženje za svaku od ukupno 56 nominacija i da bar prelista obimne priložene dokaze koji su bili obavezni za kandidaturu.
"Molim Vas da svako od Vas pojedinačno, odgovori na pitanje koliko je radnih sati posvetio čitanju 56 kandidatura koje je dobio. Taj odgovor je Va&scaron;a obaveza prema crnogorskoj javnosti i svim diskriminisanim kandidatima", napominje Hajduković.
Po&scaron;to je, kako nagla&scaron;ava, bilo nemoguće da se za manje od dva dana žiri upozna sa svim kandidaturama i obrazloženjima, postavlja se pitanje- po kom kriterijumu je odabrana grupica privilegovanih kandidata, a odbačeni ostali.
"Najvjerovatniji odgovor je da ste diskriminisali i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti. Ako vam se nije radilo, mnogo po&scaron;tenije je bilo da organizujete lutriju i izvučete pobjednike iz &bdquo;&scaron;e&scaron;ira&ldquo;", zaključio je Hajduković.
Hajduković je ranije uputio pismo i predsjedniku Crne Gore, premijeru i predsjedniku Skup&scaron;tine Crne Gore.&nbsp;
"Po&scaron;teno rečeno, ne vjerujem da će oni reagovati i da će vas stići zaslužena kazna za kriminalni rad va&scaron;eg Žirija. U stvari, znam da će sve ovo samo meni nanijeti &scaron;tetu; vi ste bar zasad za&scaron;tićena vrsta. Zavr&scaron;iću mojim davnim studentskim stihovima: "Kad mi kosti polomite, za&scaron;iljiću ih i napraviti koplja. Kad me u prah pretvorite letjeću sa vjetrom i zasipati va&scaron;e tragove". Srećan sam &scaron;to spadam u one Crnogorce u kojima je jo&scaron; živ ovakav nesalomivi duh, naizgled surovih, ali duboko ljudskih i humanih, stariocrnogorskih ratnika i ratnica. Pre&scaron;li ste svaku mjeru. Ne daj se, Crna Goro", poručio je Hajduković.

Hajduković pisao i Žiriju: Diskriminisali ste i odbacivali kandidate po nacionalnosti, vjerskom ubjeđenju i političkoj pripadnosti

JOŠ JEDNO OTVORENO PISMO OVOGODIŠNJEG KANDIDATA ZA TRINAESTOJULSKU NAGRADU

Rezultat glasanja za ovogodi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu nije uspio da uzdigne crnogorsko dru&scaron;tvo iznad rovovskih podjela, kazao je predsjednik Žirija za dodjelu najvećeg državnog priznanja Nikola Vukčević, navodeći da i dalje vjeruje da svako nastojanje u tom pravcu nije uzaludno.
Književnik Andrija Radulović, akademski slikar Branislav Sekulić i doktor bogoslovskih nauka Nikola Marojević dobitnici su ovogodi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade, a Trinaestojulsku nagradu za životno djelo dobio je redovni profesor u penziji Dragan Koprivica.
Vukčević je rekao da je svjestan da postoje različita mi&scaron;ljenja o ovogodi&scaron;njoj odluci žirija povodom Trinaestojulske nagrade, kao i da razumije interes javnosti.
"Pozicija predsjednika žirija je da obezbijedi da svaki pojedinačni glas, od sedam ravnopravnih, dobije svoju artikulaciju u diskusiji i glasanju, u korektnoj komunikaciji", kazao je Vukčević u intervjuu agenciji Mina.
On je podsjetio da je na konkurs za dodjelu Trinaestojulske nagrade pristiglo 56 predloga u dvije kategorije, koji su, u smislu Zakona o državnoj nagradi i Poslovnika o radu žirija, ispunjavali formalno-pravne uslove.
Sedmočlani žiri je, kako je naveo Vukčević, kreirao rezultat većinom glasova, defini&scaron;ući time dobitnike.
On je pojasnio da je uvodni krug glasanja javan među članovima žirija i da svaki član kandiduje svoje kandidate iz spiska prijavljenih, sa obrazloženjem.
Vukčević je kazao da nakon toga ide svođenje liste među tim kandidatima, koje je tajno.
On je kazao da je za godi&scaron;nju nagradu predložio pet ravnopravnih kandidata.
Vukčević je rekao da je predložio Branislava Sekulića, umjetnika i pedagoga prepoznatog najvi&scaron;im ocjenama od uže stručne likovne javnosti, reditelja dokumentarnih filmova Vladimira Perovića, zbog izuzetnog djela, predanog rada u polju dokumentarnog filma, koji je autentičnim rediteljskim rukopisom internacionalnog uspjeha ispisao najljep&scaron;e strane strane posvećene čovjeku Crne Gore.
Za godi&scaron;nju nagradu, kako je naveo, predložio je Oliveru Lakić, za hrabar pristup istraživačkom novinarstvu u javnom interesu, Andriju Radulovića, pjesnika internacionalnog uspjeha, prevođenosti i nagrađenosti, za knjigu Otkup.
Vukčević je kazao da je za godi&scaron;nju nagradu predložio i Nikolu Markovića, slikara i multimedijalnog umjetnika, koji od svojih početaka do danas pomjera granice, za uspje&scaron;nu izložbu u Berlinu.
"U mom &scaron;irem izboru, koji sam naveo ostalim članovima žirija, zbog mogućnosti preglasavanja u drugom krugu (u slučaju da ne prođu kandidati koje sam predložio), bili su i karikaturista Darko Drljević, za međunarodni uspjeh njegovih karikatura, Bal&scaron;a Brković za roman Aurora i Slobodan Marunović za istrajan rad u oblasti dramskih umjetnosti", naveo je Vukčević.
On je kazao da je za nagradu za životno djelo takođe predložio pet ravnopravnih kandidata.
Vukčević je rekao da je za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo predložio primarijus doktora Milenka Lainovića, za istrajan i posvećen doprinos djelatnosti i bogat i fascinantan profesionalni opus kojim je unaprijedio struku.
Za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo, kako je naveo, predložio je reditelja dokumentarnih filmova Vladimira Perovića, pojedinca koji je unaprijedio struku dokumentarnog filma Crne Gore kao autor 41 dokumentarnog filma i koji je nagrađen sa 113 nagrada reginalnog i međunarodnog karaktera.
Vukčević je kazao da je za tu nagradu nominovao i Varju Đukić, glumicu i Prvakinju Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, za vi&scaron;edecenijski doprionos umjetnosti glume, pisca Zuvdiju Hodžića, koji je već potvrđen nizom domaćih i regionalnih nagrada, kao i dramaturga Boža Koprivicu za &scaron;iri opus njegovih djela.
Upitan koja je bila njegova motivacija da učestvuje u izboru za dodjelu Trinaestojuske nagrade, on je rekao da je u pitanju afirmacija trajnih vrijednosti, koju je izložio kroz kandidate koje je nominovao.
Na pitanje kako doživljava situaciju proisteklu nakon odluke žirija o dodjeli nagrade, Vukčević je odgovorio da smo svjedoci da je Crna Gora i dalje zemlja nacionalne isključivosti, ne samo institucionalno, već i među porodicom.
"Mi smo dru&scaron;tvo dubokih, tužnih podjela koje zaboravlja da su sa &bdquo;druge strane&ldquo; na&scaron;a braća i porodica. Nema kuće u kojoj neko nije Srbin, a brat mu Crnogorac, da neko nije Bo&scaron;njak, a brat mu Musliman, a i dalje smo isključivi kao da nam ne treba onaj drugi", naveo je Vukčević.
On je kazao da je devedesetih godina to bila isključivost u pravcu Crnogoraca, i dodao da je tu isključivost dobro zapamtio.
Vukčević je rekao da je nakon toga to bila isključivost ka Srbima, &scaron;to je, kako je dodao, vi&scaron;e puta javno osudio kao Crnogorac, smatrajući da jedni bez drugih ne možemo ići naprijed.
Prema njegovim riječima, danas je, ipak, primjetna svojevrsna doza isključivosti ponovo iz pravca srpkog korpusa u Crnoj Gori, kao da se želi nadoknaditi sve ono &scaron;to je bilo uskraćeno dvadesetak godina.
"Duboko vjerujem, svima nama u Crnoj Gori danas su neophodno potrebni oni ljudi čiji kvalitet ličnosti i stvarala&scaron;tvo će nadići nacionalno, vjersko i konfesionalno", naveo je Vukčević.
To ga je, kako je kazao, i motivisalo da učestvuje u radu žirija.
"Sve smo naučili, ali ne i da prihvatimo jedni druge", rekao je Vukčević.
On je naveo da su među njegovim kandidatima bili i Andrija Radulović i Zuvdija Hodžić, ne zbog balansa, već zbog njihovog stvarala&scaron;tva u kojima postoje trajne vrijednosti koje nadilazi ovu podjelu.
"Težak zadatak ostavljamo na&scaron;oj djeci, koja uveliko odlaze odavde i ta statistika govori mnogo", kazao je Vukčević.
Ovo je, kako je istakao, zemlja svih nas.
"Bilo bi dobro da Crnogorci ne isključuju svoju braću Srbe iz inkluzije, i bilo bi dobro da se na&scaron;a braća Srbi iz Crne Gore dobronamjerno obračunaju sa jednom primjetnom dozom negacije zemlje svog rođenja", rekao je Vukčević.
On je poručio da njegovo nastojanje ide isključivo u pravcu potrebe međusobne saradnje.
"Iako rezultat nagrade ove godine nije uspio da nas uzdigne iznad na&scaron;ih rovovskih podjela, i dalje duboko vjerujem da svako nastojanje u tom pravcu nije uzaludno i da nijesam usamljen u toj želji i namjeri", kazao je Vukčević.

Vukčević: Rezultat glasanja za Trinaestojulsku nagradu nije uspio da društvo uzdigne iznad rovovskih podjela

PREDSJEDNIK ŽIRIJA ZA DODJELU NAJVEĆEG DRŽAVNOG PRIZNANJA

Glasanje i odlučivanje o ovogodi&scaron;njim dobitnicima zaTrinaestojulsku nagradu ostaće zapamćeno u istoriji te nagrade kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja, poručila je interpretatorka crnogorske tradicionalne narodne pjesme Branka &Scaron;ćepanović.&nbsp;
"Po&scaron;tovani građani Crne Gore, nije sporno to &scaron;to ja nijesam dobitnica nagrade, sporno je to &scaron;to su se dobitnici znali i prije nego su njihove kandidature predate. Ovim oglažavanjem sam željela da apelujem na donosioce odluka da se stane na kraj praksi i kontraverzama koje su pratile ovogodi&scaron;nju dodjelu Trinaestojulske nagrade", istakla je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Kaže i da je, nakon saznanja o dobitnicima Trinaestojulske nagrade osjećala dužnost da se obrati crnogorskoj javnosti.
"Ne isključivo zbog sebe, jer ste moja najveća nagrada upravo vi - moja brojna publika &scaron;irom Crne Gore i dijaspore, već i zbog nepravde koja je učinjena prema svim ovogodi&scaron;njim kandidatima za ovu najprestižniju državnu nagradu", poručila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Uputila je apel donosiocima odluka.&nbsp;
"Svojim profesionalnim ugledom želim da apelujem na donosioce odluka da prekinu praksu otvorenih političkih manipulacija koje su evidentno prisutne kada je u pitanju dodjela ove državne nagrade. Ovo tvrdim. jer sam čim je objavljen konkurs za Trinaestojkusku nagradu dobila informaciju ko će biti dobitnici za životno djelo", poručila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Do toga trenutka, kao neko, kako je istakla, ko voli svoju zemlju, po&scaron;tovala je, poručuje, crnogorske institucije i smatrala ih ozbiljnim i profesionalnim.
"Smatrala sam da se žiri sastavlja od kompetentnih ljudi koji nijesu spremni da rade mimo zakona i po političkim naređenjima. Sada je svima jasno da sam bila u velikoj zabludi. Iz pristojnosti neću komenatrisati personalno nijednog dobitnika, već im uputiti najiskrenije čestitke, a građanima i crnogorskoj javnosti ostavljam da sude da li sam za 55 godina svoga rada i posvećenosti crnogorskoj pjesmi zaslužila da se moje ime nađe među dobitnicima Trinaestojulske nagrade", poručuje &Scaron;ćepanović.&nbsp;
Njene, kako kaže, najveće nagrade su pjesme.&nbsp;
"Koje ostaju iza mene generacijama koje dolaze, one će živjeti duže od bilo koje nagrade koju sam dobila tokom svoje 55 godina duge muzičke karijere.
Svoj muzički pravac, patriotski odnos prema Crnoj Gori koji su mi usadili moji roditelji neću mijenjati zbog bilo koje nagrade i priznjanja. Da sam htjela davno sam mogla promijeniti muzički pravac, za &scaron;ta sam dobijala respektabilne ponude, ali je moja ljubav prema Crnoj Gori jača od bilo koje materijalne stvari", zaključila je &Scaron;ćepanović.&nbsp;

Šćepanović: Ovogodišnja odluka Žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade ostaće zapamćena kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja

"DOBITNICI SU SE ZNALI I PRIJE OBJAVLJIVANJA KONKURSA"

Crnogorski naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću povodom, kako je naveo,&nbsp; povr&scaron;nog i neprofesionalog rada i diskriminatornog odnosa žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
&ldquo;Želim da Vam skrenem pažnju da je ovogodi&scaron;nji žiri za dodjelu trinaestojulskih nagrada, odluku o nagradama donio 27 juna 2024. godine, poslije samo dva dana rada. Po&scaron;to je ove godine bilo ukupno 56 nominacija za Trinaestojulske nagrade, takva brzina rada je potpuno nemoguća. Na primjer, potrebna su 2 sata da laik koji ne poznaje moja životna ostvarenja pažljivo pročita tri strane obrazloženja i pregleda brojne priložene (uslovima konkursa tražene) dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima", ističe Hajduković.
Smatra da je za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati.
"Uz ozbiljni danonoćni rad, žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli su je 27. juna&rdquo;, naveo je Hajduković u pismu.

Hajduković  pisao državnom vrhu: Poništite odluke žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade

UPUTIO OTVORENO PISMO MANDIĆU, MILATOVIĆU I SPAJIĆU

Donald Saterlend, čuveni glumac i junak brojnih filmskih klasika preminuo je u 89. godini, objavio je njegov sin&nbsp;Kifer.
&bdquo;Te&scaron;ka srca saop&scaron;tavam da je moj otac Donald Saterlend preminuo. Verujem da je jedan od najvažnijih glumaca u istoriji filma. Volio je ono &scaron;to je radio i radio ono &scaron;to je volio, a vi&scaron;e od toga se ne može tražiti. Imao je sjajan život&ldquo;, napisao je Kifer Saterlend, takođe glumac.
Proslavio se tumačenjem uloga atipičnih vojnika u filmovima kao &scaron;to su &bdquo;Dvanaest žigosanih&ldquo;, &bdquo;MASH&ldquo;, &bdquo;Kelijevi heroji&ldquo;.
Nakon zavr&scaron;ene akademije u Londonu počeo je da glumi u britanskim hororima. Poslije pojavljivanja u seriji &bdquo;Put za bjekstvo&ldquo;, producenti kojima se svidio njegov nastup u seriji, ponudili su mu ulogu u filmu koji će ga proslaviti, &bdquo;Dvanaest žigosanih&ldquo;, nakon čega se preselio u Holivud.

Preminuo čuveni glumac Donald Saterlend

U 89. GODINI

Film "Čovjek koji nije mogao &scaron;utjeti", redatelja i scenarista Neboj&scaron;e Slijepčevića, osvojio je Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u&nbsp;Kanu.
Scenario za film, zasnovan na istinitom događaju, napisao je redatelj Neboj&scaron;a Slijepčević. Uloge u filmu tumače: Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumela&scaron;, Lara Nekić, Priska Ugrina, Du&scaron;an Gojić, Neboj&scaron;a Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.
Zanimljivo je&nbsp;da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podr&scaron;ku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija, ali su tada odbijeni.
Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje za Bar. Voz zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u &Scaron;trpcima u Bosni i Hercegovini. Dobiv&scaron;i dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, prona&scaron;li su njih 19 i pogubili ubrzo nakon &scaron;to je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, ali niko im se nije usudio suprotstaviti, osim jednog čovjeka: penzionisanog&nbsp;oficira Toma Buzova koji je putovao u posjetu sinu.
U kategoriji za najbolji kratki film za Zlatnu palmu takmičilo se s jo&scaron; 10 naslova iz cijelog svijeta, a u užu selekciju odabran je među njih vi&scaron;e od 4200.

Film o otmici u Štrpcima osvojio Zlatnu palmu u Kanu

FILMSKI CENTAR CRNE GORE ODBIO DA GA SUFINANSIRA

NVU Bunt Scena <a href="https://www.peticije.online/peticija_za_smjenu_umjetnikog_direktora_ju_nikiko_pozorite?utm_source=twitter">pokrenula je peticiju za smjenu </a>umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janka Jelića koji je prije dva dana zabranio izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo;.
"Nakon skandaloznog mejla kojim se zabranjuje izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo;, a kojim se unižava značaj borbe za rodnu ravnopravnost i borbe protiv nasilja nad ženama, građani Crne Gore pokreću peticiju za smjenu umjetničkog direktora JU Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te", saop&scaron;tili su iz NVU Bunt Scena.
Podsjećaju na sadržaj maila umjetničkog direktora JU Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te Janka Jelića, koji prenosimo u cjelosti:
Uvažene koleginice,
uz svo po&scaron;tovanje prema va&scaron;em umjetničkom pregnuću ne nalazim nijedan opravdani razlog da do beskonačnosti razvlačimo izlizanu temu o ženskoj obespravljenosti i o tome kako žene neko diskrimini&scaron;e, iskori&scaron;ćava i ponižava.
Igrom slučaja, oženjen sam, imam živu majku, u kom&scaron;iluku mi živi udata sestra i oženjen brat, a usput sam zapamtio i babu, poznajem kom&scaron;ije, družim se sa kumovima i poznanicima&hellip; Ni u jednom od pomenutih primjera nijesam primijetio diskriminaciju žena, čak naprotiv, mislim da žene diskrimini&scaron;u.
Postalo je dosadno od terora priče o diskriminaciji nad ženama! Svakako da sam svjestan da postoje ljudi koji maltretiraju žene, ali sam isto tako svjestan da postoje i drugi vidovi diskriminacije koji nijesu ni&scaron;ta manje prisutni, ali su u javnom životu potpuno zapostavljeni. Zbog toga moja malenkost ne daje pristanak na igranje va&scaron;e predstave zato &scaron;to mislim da je to vid angažovane propagande, a ne nikakva umjetnost.
Znajući da vam neće biti pravo dajem vam za pravo da ovu moju poruku javno obznanite i da me zbog toga pozovete na odgovornost lično, jer je ovo isključivo moj lični stav i odluka mimo bilo kog drugog organa Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.
S po&scaron;tovanjem i nadom da ćete razumjeti, Janko Jelić

Pokrenuta peticiju za smjenu Jelića

NAKON ŠTO JE ZABRANJENO IZVOĐENJE PREDSTAVE "IZLOŽENE"

Nakon &scaron;to je umjetnički direktor Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janko Jelić prije dva dana zabranio izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo; u produkciji Bunt scene, oglasili su se i iz te tetarske kuće. Smatraju da je postupak Jelića dobio tendenciozna i selektivna tumačenja u kojima, kako kažu, provijavaju problematični tonovi i sudovi.
&ldquo;Odluka umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janka Jelića da ne prihvati postavljanje pomenute predstave na repertoar na&scaron;e kuće nije nikakva zabrana niti relativizacija problema diskriminacije i nasilja, već stav utemeljen na estetskim principima&rdquo;, smatraju u Nik&scaron;ičkom pozori&scaron;tu.
Da ovim temama prilaze najozbiljnije, kako ističu, govori i njihova produkcija u kojoj se na&scaron;la predstava &ldquo;Pluća&rdquo; po tekstu Dankana Mekmilana i u režiji Andreja Nosova.&nbsp;
&ldquo;Ta predstava se, upravo, bavi aktuelnim pitanjima iz ove oblasti. Ba&scaron; ova predstava koja je gostovala u crnogorskim teatrima (i dobila poziv da igra na 32. Beogradskom letnjem festivalu BELEF) skinuta je sa repertora Kraljevskog pozori&scaron;ta Zetski dom.
I promocija knjige Pozori&scaron;te u Crnoj Gori u izdanju Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta otkazana je od iste institucije. Dalja saradnja između na&scaron;e dvije teatarske kuće ultimativno je uslovljena smjenom umjetničkog direktora Janka Jelića. Takav narativ Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te ne koristi, niti će ga koristiti&rdquo;, poručuju u reagovanju.
Nagla&scaron;avaju da lične stavove svih ljudi, pa i Jelića, uvažavaju i razumiju kao nesumnjivo ljudsko pravo.
&ldquo;Lične stavove ne komentari&scaron;emo niti se njima bavimo. Umjetnički direktor je u skladu sa svojim obavezama i nadležnostima upoznao članove uprave pozori&scaron;ta o svom estetskom sudu pomenute predstave i na osnovu toga odlučio da se istu ne stavi na repertoar. Ne bavimo se ni stvarima koje nijesu u na&scaron;oj nadležnosti kao &scaron;to je kadriranje ili traženje smjene kolega iz pozori&scaron;nog esnafa&rdquo;, nagla&scaron;avaju.
Po&scaron;tuju, kako dodaju, neprikosnoveno pravo Op&scaron;tine Nik&scaron;ić da salu Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta otvori za igranje predstave&rdquo; Izložene&rdquo; u narednim slobodnim terminima, i podržavaju organizaciju okruglih stolova sa temama dru&scaron;tvene ravnopravnosti i za&scaron;tite svih ljudskih prava i sloboda.
&ldquo;U želji da stvorene tenzije na nivou ličnih neslaganja i nepoklapanja vrednosnih stavova izmjestimo iz institucije pozori&scaron;ta nećemo da &scaron;irimo novonastalu javnu polemiku niti da kao pozori&scaron;te uzimamo dalje uče&scaron;će u njoj, uz posebnu sugestiju da smo uvijek na strani za&scaron;tite ličnosti i dostojanstva svakoga čovjeka. Ovim saop&scaron;tenjem zavr&scaron;avamo svaku dalju javnu raspravu i obraćanje prema sredstvima javnog informisanja&rdquo;, zaključili su uiz Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.