Kultura

Crna Gora danas i sjutra slavi Njego&scaron;ev dan, državni praznik kulture, koji se obilježava od 2023.&nbsp;
Na ovaj 13. novembar 1813. na Njegu&scaron;ima je rođen Petar II Petrović Njego&scaron;, crnogorski vladika, pjesnik, filozof i državnik.
Tim povodom, neradni dani u Crnoj Gori su 13. i 14. novembar.
Shodno zakonu, državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede kontinuitet poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti &scaron;tetne posljedice po građane ili državu.
<div id="essb_displayed_bottom_531161805" class="essb_links essb_counters essb_displayed_bottom essb_share essb_template_light-retina essb_531161805 essb_fullwidth_10_95_100 essb_button_animation_legacy2 print-no" data-essb-postid="1998007" data-essb-position="bottom" data-essb-button-style="icon_hover" data-essb-template="light-retina" data-essb-counter-pos="hidden" data-essb-url="https://www.cdm.me/kultura/drzavni-praznik-kulture-crna-gora-slavi-njegosev-dan/" data-essb-fullurl="https://www.cdm.me/kultura/drzavni-praznik-kulture-crna-gora-slavi-njegosev-dan/" data-essb-instance="531161805">
&nbsp;
</div>
&nbsp;

Crna Gora obilježava Njegošev dan

DRŽAVNI PRAZNIK KULTURE

Navodi biv&scaron;e poslove direktorice Javne ustanove Muzički centar Crne Gore&nbsp; Isidore Damjanović su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan poku&scaron;aj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema, poručeno je iz Ministarstva kulture.
Reagovanje Ministarstva prenosimo integralno:
"Povodom konferencije za medije koju je organizovala biv&scaron;a poslovna direktorica Javne ustanove Muzički centar Crne Gore, Isidora Damjanović, Ministarstvo kulture i medija sa indignacijom odbacuje sve navode koje je imenovana iznijela u javnost. Ti navodi su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan poku&scaron;aj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema.
Ministarstvo koristi ovu priliku da jasno i nedvosmisleno istakne da je gospođa Damjanović razrije&scaron;ena dužnosti isključivo zbog isteka četvorogodi&scaron;njeg mandata, u potpunosti u skladu sa zakonom. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju donijela je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 30. oktobra 2025. godine, na osnovu člana 47 stav 1 Zakona o kulturi (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12).
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, postupila je u skladu sa svojim zakonskim ovla&scaron;ćenjima i odgovornostima, predloživ&scaron;i Vladi da na mjesto poslovnog direktora Muzičkog centra imenuje Vučica Ćetkovića, čije iskustvo, stručnost i integritet mogu doprinijeti unapređenju rada ove važne institucije kulture i o tome obavijestila gospođu Damjanović.
Vlada je na sjednici održanoj 30. oktobra ove godine donijela Rje&scaron;enje o imenovanju poslovnog direktora Javne ustanove Muzički centar Crne Gore i imenovala Vučića Ćetkovića, diplomiranog ekonomistu, uz po&scaron;tovanje nadležnosti svih organa koji učestvuju u procesu imenovanja, onako kako zakonom i pripada i Ministarstvu i Vladi Crne Gore.
Podsjećamo javnost da je gospođa Damjanović, biv&scaron;a poslovna direktorica, započela svoj mandat 2022. godine u vrijeme madata 42. Vlade Crne Gore i da je nesmetano nastavila da obavlja dužnosti direktorice i u 44. Vladi, sve do isteka mandata, odnosno do isteka vremena na koji je imenovana za vr&scaron;enje dužnosti.
Svi pojedinačni navodi koje je gospođa Damjanović iznijela u javnost krajnje su neprimjereni, netačni i zlonamjerni, te ih Ministarstvo sa indignacijom odbacuje.
Ministarstvo kulture i medija izražava iznenađenje tonom i načinom javne komunikacije biv&scaron;e direktorice, ali podsjeća da svako bira svoj način obraćanja javnosti.
Ministarstvo će, kao i do sada, nastaviti da postupa isključivo u skladu sa zakonom, uz puno postovanje svih profesionalnih standarda i institucija sistema.
Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom i zaposlenima, stoji u potpunosti na raspolaganju svim nadležnim organima za eventualno preispitivanje zakonitosti svog rada. Podsjećamo javnost da o zakonitosti i transparentnosti poslovanja ovog Ministarstva najbolje svjedoči nedavno objavljeni izvje&scaron;taj Državne revizorske institucije o radu ovog organa."

Ministarstvo: Damjanović razrješena u skladu sa zakonom, njeni navodi su neprimjereni, netačni i zlonamjerni

REAGOVANJE

Damjanović: Vlada ćuti pred nezakonitim radnjama u resoru kulture, morala sam da odolijevam ucjenjivačkim sklonostima ministarke Vujović

"MOJI REZULTATI OSTVARENI NE ZNAČE NIŠTA"

Nik&scaron;ić je Evropska prijestonica kulture za 2030, odlučeno je danas u Briselu.
Odluku je saop&scaron;tio žiri Evropske komisije na svečanosti u Kući evropske istorije u Briselu, nakon finalne prezentacije u kojoj su se takmičili Nik&scaron;ić i ukrajinski Lavov.
Ministarka kulture Tamara Vujović kazala je da je to izuzetno priznanje za crnogorsku kulturu, stvarala&scaron;tvo i evropske vrijednosti koje ba&scaron;tini, ali i za loklanu snagu.
Vujović je čestitala građanima Nik&scaron;ića i cijele Crne Gore na, kako je navela, istorijskom uspjehu.
&bdquo;Nik&scaron;ić je danas postao simbol uspjeha, zajedni&scaron;tva i kulturne zrelosti Crne Gore. Titula Evropske prijestonice kulture potvrđuje da na&scaron; kulturni potencijal, identitet i kreativnost mogu stajati rame uz rame sa najboljima u Evropi", rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, to je priznanje radu i viziji svih koji su vjerovali da kultura može biti temelj razvoja, dijaloga i dru&scaron;tvene kohezije.
Vujović je istakla da će Ministarstvo kulture i medija, zajedno sa lokalnom samoupravom i partnerima iz zemlje i inostranstva, posvećeno raditi na realizaciji programa koji će Nik&scaron;ić pozicionirati kao evropski centar savremenog stvarala&scaron;tva, kulturne saradnje i inovacija.
&bdquo;Ova titula donosi novu energiju i obavezu da pokažemo da Crna Gora ima snagu da kroz kulturu povezuje ljude, podstiče razvoj i gradi mostove prema budućnosti. Nik&scaron;ić će 2030. godine biti grad umjetnosti, ideja i susreta&ldquo;, rekla je Vujović, prenosi agencija Mina.
Iz Ministarstva kulture i medija zahvalili su svima koji su doprinijeli tom uspjehu, timu koji je kreirao aplikaciju, umjetnicima, kulturnim institucijama, civilnom sektoru i međunarodnim partnerima.
"Ovaj istorijski rezultat predstavlja potvrdu da je Crna Gora spremna da kulturu postavi u sredi&scaron;te svog evropskog puta i razvoja zajednice zasnovane na stvarala&scaron;tvu i otvorenosti", kaže se u saop&scaron;tenju.

Nikšić izabran za Evropsku prijestonicu kulture 2030.

ODLUČENO U BRISELU

Reditelj i scenarista Zdravko &Scaron;otra, koji je potpisao vi&scaron;e od 120 televizijskih i filmskih ostvarenja preminuo je sinoć u 93. godini, javlja RTS.
Zdravko &Scaron;otra rođen je 14. februara 1933. u Stolcu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozori&scaron;te, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001.
&Scaron;otra je reditelj nekih od najgledanijih domaćih filmova, televizijskih serija i emisija poput "Zone Zamfirove", "Vi&scaron;e od igre", "Priče iz majstorske radionice", "Ranjeni orao" i "Obraz uz obraz".
Gledane su bile i njegove serije "Vi&scaron;e od igre" (1977), "Priče iz majstorske radionice" (1982), "Ranjeni orao" (2008), "Greh njene majke" (2009) i druge.
Snimio je žanrovski raznolike igrane filmove kao &scaron;to su ratni "Igmanski mar&scaron;" (1983), politička drama "Braća po materi" (1988), istoriojski "Boj na Kosovu" (1989), tinejdžerska komedija "Lajanje na zvijezde" (1998) i krimi komedija "Pljačka trećeg rajha" (2004).
Njegova književna adaptacija djela Stevana Sremca "Zona Zamfirova" (2002) bio je najgledaniji domaći film svih vremena sa 1.200.000 gledalaca u bioskopima.
&Scaron;otra je objavio autobiografiju "Držeći se za vazduh" 2013. kao i knjigu "Mojih 500 glumaca" 2024.&nbsp;

Preminuo Zdravko Šotra

U 93.GODINI

Rediteljka i univerzitetska profesorica, Radmila Vojvodić, podnijela je zahtjev za razrje&scaron;enje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, prenosi Antena M.
Zahtjev je uputila ministarki kuture i medija Tamari Vujović. Vojvodić je izrazila neslaganje sa saop&scaron;tenjem Ministarstva.
"Izražavam neslaganje sa navodima u javnom saop&scaron;tenju Ministarstva kulture i medija (objava na dan 28. septembra 2025.) povodom okončanja rada i tumačenja primjene procedura rada Komisije u čijem sam sastavu kao imenovana učestvovala. Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument", navodi Vojvodić.&nbsp;
U tom smislu, skrenula je pažnju na Poslovik o radu Komisijeza utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturnistvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog poslovnika.
"Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove poslovnika, odnosno načinjena kr&scaron;enja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je pau&scaron;alna ocjena o zavr&scaron;etku rada Komisije iz aktuenog saop&scaron;tenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kaoglasačke ma&scaron;ine", navodi Vojvodić.&nbsp;
Istiće i da je kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturnistvaralac.
"Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saop&scaron;tenja Ministarstva kulture i medija, smatram da je do&scaron;lo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije. Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razrije&scaron;ite od daljeg uče&scaron;ća, odnosno članstva u Komisiji", poručila je Vojvodić.&nbsp;

Vojvodić traži od Vujović da je razriješi iz Komisije: Kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac

PODNIJELA ZAHTJEV

Vr&scaron;iteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo Jelena Jovanović Nikolić podnijela je ostavku na funkciju, jer, kako je poručila, ne želi da bude dio procesa rada, koje doživljava i kao određene političke pritiske koji se (in)direktno reflektuju na cijelu kulturnu zajednicu.
"Skandal koji je pratio Trinaestojulsku nagradu, odluka da se dodjeli status festivala od posebnog značaja Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja - u trenutku kada se sprovodi procedura nove uredbe, povlačenje imenovanja direktorice Aleksandre Božović i proces dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac bez zaokružene procedure, tumačim kao svojevrsne političke pritiske koji su se nadvili nad Ministarstvom kulture i medija i koji, nažalost, kulturu i umjetnost stavljaju po strani i naru&scaron;avaju ugled ovog resora", napisala je Jovanović Nikolić u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Ona je kazala da je od stupanja na dužnost, u aprilu pro&scaron;le godine, budžet Direktorata za kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo je povećan za 35 odsto, Konkurs za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva za ovu &nbsp;godinu je raspisan i zavr&scaron;en u roku sa najvećim iznosom do sada od 1,5 miliona eura.
Jovanović Nikolić je navela i da je od stupanja na dužnost, Javni konkurs za djecu i mlade uvećan&nbsp; 100 hiljada eura, da su manifestacije i festivali prepoznati kao značajni nosioci kulturnog života u Crnoj Gori pa su shodno tome i strategije razvijane u pravcu osnaživanja festivalske kulture.
Prema njenim riječima, saradnja sa kulturnim sektorom značajno unaprijeđena, otkočene su brojne blokade koje su kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo pratile od mandata Vesne Bratić.
"Donesena je Uredba o Istaknutim kulturnim stvaraocima, zavr&scaron;ena je Uredba o manifestacijama i festivalima koja je kvalitetno rađena sa radnom grupom i koja treba da ide u dalju proceduru. Zavr&scaron;ene su tri analitičke faze Zakona o kulturi, dok su Zakon o kinematografiji i pozori&scaron;noj djelatnosti pokrenuti i u procedurama izrade", istakla je Jovanović Nikolić.
Ona je rekla da kao doktor nauka, istaknuti stručnjak iz prakse koji predaje na Muzičkoj akademiji na Cetinju i kulturni djelatnik sa 17 godina iskustva i rada u državnom sektoru, nije saglasna i ne želim biti dio takvih procesa rada, koje doživljava i kao određene političke pritiske koji se (in)direktno reflektuju na cijelu kulturnu zajednicu.
"Uprkos korektnoj saradnji, posvećenosti i naporima koje minsitarka Vujović ulaže, izražavam duboku zabrinutost kao kulturni djelatnik i građanin, koji nikada nije bio dio nikakvih političkih podjela i partija, te podnosim neopozivu ostavku na funkciju koju sam od prvog dana obavljala savjesno, časno i po&scaron;teno", poručila je Jovanović Nikolić.

Jovanović-Nikolić podnijela ostavku na funkciju v.d generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo

"POLITIČKI PRITISCI KULTURU I UMJETNOST STAVLJAJU PO STRANI"

Vlada Crne Gore prije nekoliko dana objavila je spisak sa imenima 15 dobitnika statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, među kojima je i kontroverzni književnik Milutin Mićović, u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji, negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Iako je odluka Vlade objavljena, član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić za Antenu M ističe da čitav proces zapravo nije ni zavr&scaron;en.
&ldquo;Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga &scaron;to se desilo&rdquo;, kaže Baletić.
Kako poja&scaron;njava, desilo se ne&scaron;to nevjerovatno.
&ldquo;Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspje&scaron;nije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje&rdquo;, otkriva sagovornik Antene M.
Podsjetimo, Baletić je ranije kazao da zapisnik sa sjednice, osim njega, nijesu potpisali ni Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić.
Istaknuti reditelj za Antenu M nagla&scaron;ava da im se dva mjeseca nakon zavr&scaron;etka sastanaka niko nije obraćao, da bi, kako navodi, dobili zapisnike o kojima treba da se izjasne u roku od dva dana.
&ldquo;I to smo ispo&scaron;tovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mi&scaron;ljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost&rdquo;, podvlači Baletić i dodaje:
&ldquo;Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, za&scaron;to je Vlada to tako objavila, a da uop&scaron;te ne postoji finalno rje&scaron;enje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena&rdquo;, obja&scaron;njava sagovornik Antene M.
Baletić ukazuje da je najvažniji povod cijele ove priče to &scaron;to je predsjednica komisije, Isidora Damjanović, drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića.
&ldquo;U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim &scaron;to vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ&rdquo;, poja&scaron;njava Baletić.
Problem je, dodaje Baletić, nastao zbog njihove tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom.
&ldquo;Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrijednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana&rdquo;, napominje Baletić.
Jasno je, kaže, da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
&ldquo;Tu postoji jedno pravilo. Da mi nismo prihvatili nagrade koje on ima i koje je prezentovao, ne bismo ni glasali. Po&scaron;to smo prihvatili te nagrade kao relevantne, mi smo glasali, ali on nije dobio dovoljan broj glasova. Dakle, postoji i taj sud, nije automatski ako vi imate priznanja, jer za&scaron;to onda postoji komisija&rdquo;, obja&scaron;njava reditelj.
Komisija, kako dodaje, utvrđuje relevantnost nagrada, ali i djela.
&ldquo;Ja sam naročito insistirao na članu 10, odnosno u uredbi je to član 3, a u Pravilniku o radu komisije pi&scaron;e da to priznanje ne može dobiti onaj koji negira postojanje države Crne Gore, njeno ime i njen identitet. Da se tu razvila diskusija, ja bih to poku&scaron;ao i da dokažem&rdquo;, nagla&scaron;ava Baletić.
Zatim im je, kako ističe, komisija poslala dopis za koji je kasnije rečeno da je sastavni dio treće sjednice.
&ldquo;Ja sam inače to shvatio kao uputstvo o pona&scaron;anju &ndash; jedan besmislen tekst, u kojem ona, dodu&scaron;e, priznaje da se dva puta glasalo, a održala je mali govor o tome da njoj ne pada na pamet da izigrava policiju, da ona nije nikakva vje&scaron;tica, pa ako je neko sudski gonjen zbog &scaron;irenja mržnje, ona bi to usvojila, &scaron;to je nonsens, jer je to predmet sudskog spora. A ovdje nije riječ o sudskom sporu, nego o tumačenju tekstova koje je objavio gospodin Mićović&rdquo;, obja&scaron;njava dalje sagovornik Antene M.
Baletić ukazuje da svaka analiza tih tekstova odi&scaron;e nerazumijevanjem prema svim narodima koji žive u Crnoj Gori, sem onog kojem Mićović pripada. Uz nacionalizam, međutim, problem je i mizoginija!
&ldquo;&Scaron;to se tiče mizoginije, tu ima jedan tekst za koji je neshvatljivo da je promakao članovima komisije koji otprilike kaže 'ko bi silovao te dvije novinarke'. Ti tekstovi su objavljeni&rdquo;, nagla&scaron;ava Baletić.
Ponavlja raniji stav da je ponovno razmatranje Mićovićevog slučaja naređeno.
&ldquo;Imam utisak da je neko naredio da se Mićović po svaku cijenu priključi ovoj ekipi i da je zato izveden taj manevar. &Scaron;ta se poslije desilo da umjesto zakazane sjednice Vlada na svom sajtu objavi da je komisija donijela odluku I da su svi, uključujući i gospodina Mićovića dobili to priznanje, a mi nijesmo ni održali sjednicu. Treba potpisati zapisnike I obrazložiti sve to. I sad dobijamo informaciju da će sastanak ipak biti&rdquo;, navodi Baletić.
Ne zna, kaže, o čemu će na tom sastanku pričati, ali ističe da će zahtijevati odgovornost onih koji su vodili komisiju.
&ldquo;Sastanak je negdje prvog ili drugog oktobra. Da vidimo ko je to poslao Vladi. Znate, Vlada to ipak rje&scaron;ava, vjerovatno u nekom paketu. Koliko ja znam, ono o čemu se Vlada izja&scaron;njava stiže utorkom. Vlada četvrtkom rje&scaron;ava te probleme, a utorkom se formiraju predmeti&rdquo;, navodi sagovornik Antene M.
Nagla&scaron;ava da najveću odgovornost snosi predsjednica komisije Isidora Damjanović, jer, kako podvlači, nije smjela da vrati slučaj na ponovno glasanje.
&ldquo;Ona je rekla da je to vratila na prigovor jednog člana komisije, Novice Đurića, koji je uzgred i kandidat i član komisije i rekla je kako gospodin Đurić na to ima pravo. Prvo, dogovorena je tajnost rada. Ne znam kako se saznalo da mi nismo usvojili Mićovićeva priznanja. Da smo odbili I rekli da to nije dovoljno, ja bih čak shvatio. Međutim, mi smo to prihvatili, ali ocjenom kvaliteta dobio je samo dva glasa&rdquo;, napominje Baletić.
Komentari&scaron;ući dodjelu statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Draganu Koprivici, o čemu se polemisalo u javnosti, Baletić obja&scaron;njava da se o njegovom slučaju ne diskutuje.
&ldquo;On je dobio dvostruku Trinaestojulsku nagradu, dobio je nagradu za životno djelo i u tom slučaju nema rasprave oko tog kandidata. Automatski se podrazumijeva da dobija i ovo priznanje, tako da to nijesmo ni razmatrali, jer smo se strogo držali pravilnika o dodjeli priznanja, gdje stoji da oni koji su dobili navedene nagrade automatski stiču pravo i na ovu&rdquo;, podvlači Baletić.
Kad je riječ o Naodu Zoriću, sagovornik Antene M ističe da je Zorić dobio sedam glasova, dok je samo jedan član komisije bio uzdržan.
&ldquo;Dakle, većina je dobila jednoglasno, eto on je dobio sedam glasova. Gospodin Zorić je odličan slikar. Ja ga nikad nisam čuo da ne&scaron;to negativno govori u smislu člana 10 i 3 o zemlji u kojoj stvara&rdquo;, nagla&scaron;ava sagovornik Antene M.
Smatra da se o Zorićevom slučaju govori kako bi se prikrio slučaj Mićovića.
Baletić nagla&scaron;ava da je ovo veća afera od one kojoj smo nedavno svjedočili prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
&ldquo;Ja sam poslije afere oko dodjele Trinaestojulske nagrade mislio da su ljudi izvukli neke pouke &ndash; da se ne može na silu ne&scaron;to raditi. Tamo je, ipak, zavr&scaron;eno neko glasanje, kako god je ko glasao i naknadno je pitanje da li uop&scaron;te postoji knjiga postavljeno. Ovdje je zapravo do&scaron;lo do prisilnog ponovnog glasanja&rdquo;, poja&scaron;njava Baletić.
Neki ljudi su, kaže, promijenili mi&scaron;ljenje.
&ldquo;&Scaron;to ja ne sporim, jer svako ima pravo na to. Ja samo sporim za&scaron;to se drugi put glasalo, kada nema nikakvih promjena u priloženom materijalu, sem suludog obja&scaron;njenja da je dokumentacija koju smo već razmatrali bolje složena. Ovakve stvari se ne mogu nasilno raditi. Drugo, potpuni je diletantizam ljudi koji su ovo poku&scaron;ali na silu da rije&scaron;e. Na kraju, odgovornost snosi i Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija jer oni vode čitav proces&rdquo;, zaključuje Baletić.
&nbsp;

Baletić: Odluka o istaknutim kulturnim stvaraocima donijeta bez potvrde na finalnoj sjednici komisije, veća afera od dodjele Trinaestojulske nagrade

ISTAKNUTI REDITELJ ISTIČE DA ČITAV PROCES ZAPRAVO NIJE NI ZAVRŠEN

Čuveni američki glumac Robert Redford preminuo je u 89. godini života, prenose svjetski mediji. Nakon uspje&scaron;ne glumačke karijere, proslavljeni umjetnik oku&scaron;ao se i kao reditelj.
Robert Redford, legendarni glumac koji je osvojio publiku &scaron;armom i harizmom, a potom postao oskarovski reditelj i istaknuti zagovornik ekolo&scaron;kih pitanja, umro je danas u svom domu u saveznoj državi Utah. Njegovu smrt potvrdila je Cindi Berger, izvr&scaron;na direktorica PR agencije Rogers &amp; Cowan PMK. Navela je da je Redford preminuo u snu, ali nije saop&scaron;ila tačan uzrok smrti.
Redford je bio poznat po tome &scaron;to se protivio holivudskom &bdquo;pojednostavljivanju&ldquo; filmova, insistirajući da njegovi projekti imaju kulturnu i dru&scaron;tvenu težinu. Zahvaljujući svojoj harizmi i ozbiljnom pristupu, uspijevao je složene teme, poput tuge ili političke korupcije, približiti &scaron;irokoj publici.
&nbsp;

Preminula holivudska legenda Robert Redford

U 89.GODINI

Projekcija ostvarenja "Roda" na programu je bila u Ulici 27. marta na Zabjelu. Međutim, kako svjedoče oni koji su bili prisutni, u jednom momentu, do&scaron;lo je do prekida.
Pojedini posjetioci, koji su bili na projekciji, istakli su kako se prekid dogodio po&scaron;to je grupa mlađih ljudi negodovala jer je u pitanju film na albanskom jeziku.
Na Zabjelo je tim povodom dolazila i policija.
Reklo bi se, otud, da se tokom pomenutog programa de&scaron;avalo sve &scaron;to je, zapravo, u suprotnosti sa samom idejom - i podgoričkog festivala i umjetnosti.
Organizatori: Prekid iz predostrožnosti, dolazila policija, žalimo zbog neprijatnosti
Oganizatori Džada film festa istakli su za Portal Analitiku kako je grupa pojedinaca negodovala zbog projekcije, te da su je prekinuli iz predostrožnosti.
"Povodom neprijatne situacije koja se dogodila sinoć na Zabjelu, nakon &scaron;to je grupa pojedinaca negodovala zbog projekcije filma, dužni smo da se obratimo na&scaron;im dragim pratiocima i prije svega građanima Zabjela, jer je projekcija u revijalnoj selekciji nažalost prekinuta. Iako vjerujemo u slobodu umjetničkog izraza i dijalog koji film može da pokrene, odlučili smo da iz predostrožnosti prekinemo projekciju. Po službenoj dužnosti, policija je sinoć iza&scaron;la na lice mjesta", naglasili su oni.
Podsjećaju da je Džada priča o zajedni&scaron;tvu, o gledanju filmova pod vedrim nebom, o po&scaron;tovanju različitosti i povezivanju ljudi kroz film.
"Žao nam je &scaron;to je do&scaron;lo do neprijatnosti, ali nastavljamo dalje sa istim entuzijazmom i vjerom da je prostor za kulturu prostor za sve. U isto vrijeme zahvaljujemo publici na razumijevanju i podr&scaron;ci", dodali su oni.
Reditelj rođen u Crnoj Gori, film već prikazivan kod nas
Inače, sama radnja filma de&scaron;ava se u Crnoj Gori, u pograničnom mjestu nadomak Albanije. Kako je navedeno u sinopsisu, kroz tri paralelne priče ispreplijetani su motivi koji se tiču mentaliteta i običaja malog mjesta, film govori o ti&scaron;ini patrijarhata i sudbini njegovih zatočenika u zaboravljenim krajevima, o surovosti i duhovitosti života i oko&scaron;talih navika.
Ćosjino ostvarenje u vi&scaron;e je navrata prikazivano u na&scaron;oj državi.
Crnogorska premijera upriličena je krajem pro&scaron;le godine u Muzičkom centru u Podgorici, nakon toga je film vidjela i publika u Tuzima i u Baru, a nedavno je prikazan i tokom Filmskog festivala Herceg Novi.
Inače, među producentima filma "Roda" su i Ivan Đurović i Snežana Nikčević. Pritom, projekat je realizovan i uz podr&scaron;ku Filmskog centra Crne Gore.
Kako je već navedeno, Ćosja je rođen u Crnoj Gori, a preciznije u Vusanju. Autor je niza zapaženih filmova na albanskom jeziku, pri čemu su tokom niza decenija uloge u njegovim ostvarenjima tumačili i glumci poput Faruka Begolija i Abdurahmana &Scaron;alje.
Njegov film "Proka" iz 1988. godine, nagrađivan je i jednim od priznanja u Kanu.

Grupa mladića prekinula projekciju filma na albanskom jeziku; Organizatori Džada Film Festa: Žalimo zbog neprijatnosti

PROJEKCIJA FILMA "RODA"

Savjet Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" na dana&scaron;njoj sjednici za vr&scaron;ioca dužnosti direktora ustanove izabrao je Dragana Koprivicu, književnika i publicistu, prenosi RTCG.
Krajem pro&scaron;le sedmice sa mjesta direktorice KIC-a "Budo Tomović" smijenjana je Aida Batilović. Po koalicionom sporazumu partija na vlasti u Podgorici to rukovodeće mjesto pripada Demokratskoj narodnoj partiji. U prethodnoj raspodjeli mandata mjesto direktora, nakon izbora 2022. godine, mjesto direktora ove ustanove pripadalo je Građanskom pokretu URA.
Za vrijeme upravljanja Aide Batilović KIC-om "Budo Tomović" renovirana je velika sala, digitalizovana bioskopska sala...
Do nedavno Dragan Koprivica je, kada je u pitanju angažovanje u Podgorici, bio predsjednik Odbora direktora Parking servisa.

Dragan Koprivica izabran za v.d. direktora KIC-a "Budo Tomović"