Petina Ukrajine za mir u Istočnoj Evropi, stoji u ponudi ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon vi&scaron;e od dvije godine rata.
Iznenadni mig iz Moskve da je vrijeme za povratak za pregovarački sto iznenadio je i otvorio nekoliko pitanja. Za&scaron;to Putin predlaže pregovore u periodu vojnog uspjeha i koja je njegova računica?
U petak je iznenadila vijest da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman da prekine rat u Ukrajini i započne mirovne pregovore. Izjave su za agenciju Rojters najprije potvrdila četiri ruska izvora, a dan kasnije, Putin je svoj stav javno iznio i za vrijeme posjete Bjelorusiji. Pritom je istakao kako ne namjerava da pregovara o povratku ukrajinskih teritorija koje su sada pod ruskom okupacijom i čine otprilike jednu petinu cijele Ukrajine.
Predstavljena ideja o prekidu vatre u istočnoj Evropi značila bi da Rusija ne bi postigla svoj cilj okupacije cijelog regiona Donjeck, a ujedno bi potisnula izjave državnog vrha Ukrajine da neće Rusiji prepustiti niti jedan pedalj teritorije.
Kako se ističe u analizi CNN-a, Putinovu ponudu treba posmatrati s dosta opreza, posebno imajući u vidu dosada&scaron;nja iskustva Ukrajine i Zapada s ruskom diplomatijom.
Treba obratiti pažnju i na kontekst Putinovih izjava o mogućnosti primirja. Učinio je to tokom posjeta bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Luka&scaron;enku, koji se dogodio tokom zajedničkih rusko-bjeloruskih vježbi s taktičkim nuklearnim oružjem. Putin je govorio o miru u Bjelorusiji, a okolnosti njegove izjave odavale su sve, samo ne miroljubiv utisak.
Najavljujući spremnost na mirovne pregovore, Putin je doveo u pitanje i legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Iz Kremlja su već stizale slične izjave nakon &scaron;to su predsjednički izbori u Kijevu odgođeni zbog rata.
Istovremeno su se pojavili nepotvrđeni izvje&scaron;taji da je privatni avion biv&scaron;eg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča sletio u Bjelorusiju. Janukovič, koji se smatra proruskim čovjekom, pobjegao je iz Ukrajine 2014. nakon nasilnih protesta i pucnjave na demonstrante.
Za&scaron;to Putin ba&scaron; sada govori o miru?
Sama mogućnost Janukovičeve prisutnosti na susretu Putina i Luka&scaron;enka podstakla je nagađanja da se Kremlj ponovo nada povratku svoje marionete u Ukrajinu. Manje brutalan cilj Rusije mogao bi da bude ustoličenje predsjednika lojalnog Rusiji u Kijevu, koji bi zaustavio put zemlje prema Evropskoj uniji i NATO-u. Takav bi potez, s obzirom na bijes ukrajinskog stanovni&scaron;tva, najvjerovatnije zahtijevao čvrstu ruku ruskih okupacionih snaga.
Za&scaron;to ruski predsjednik govori o miru u trenutku kada ruska vojska bilježi najveće uspjehe na frontu? Diplomatija je za Rusiju uvijek bila ratno oružje. Razgovarala je o miru u Siriji 2015. dok su ruski borbeni avioni bombardovali civile u područjima pod kontrolom pobunjenika.
Iste godine pregovarala je o miru s Ukrajinom, dok su plaćenici i separatisti koje podržava Kremlj bili u punoj ofanzivi na strate&scaron;ki grad Debaljcevo. Nepovjerenje u rusku iskrenost u pregovorima stoga nije cinično, već praktična nužnost. Iskustvo pokazuje da Moskva smatra da se isplati pregovarati ako neočekivano postigne povoljan ishod bez nasilja ili protivniku ponudi razlog da prestane s borbom.
Postoje jo&scaron; dva razloga za ovakav potez Rusije. Ukrajina i njeni saveznici planiraju mirovni sastanak u &Scaron;vajcarskoj u junu na kojem će raspravljati o mirovnom sporazumu bez Rusije, &scaron;to bi ukrajinsko vođstvo bilo spremno da prihvati.
Zelenski je izrazio nadu da će doći i Kina koja je inače ruski saveznik, ali ne podržava u potpunosti rat u Ukrajini. Putinove izjave o spremnosti za mir mogle bi da odvrate Peking od učestvovanja, a ukrajinski ministar spoljih poslovaDimitro Kulebaveć ga je u petak optužio za poku&scaron;aj sabotiranja sastanka.
Iluzorna pozadina da je mir iza ugla
Drugi razlog za&scaron;to je Putin upravo sada izrazio spremnost na mir je poruka koju želi da po&scaron;alje Zapadu. Poku&scaron;ava da sugeri&scaron;e evropskim populistima i Trampovim republikancima da postoji jednostavan dogovor koji bi zamrznuo borbe na frontovima na kojima Ukrajina ima značajne gubitke. Vojna podr&scaron;ka Kijevu je skupa i sve nepopularnija.
Putin sada vidi trenutak izborne slabosti u SAD-u i drugim evropskim zemljama, na &scaron;ta je odgovorio nejasnim nagovje&scaron;tajem da je možda vrijeme za diplomatiju. Vjerovatno će pronaći podr&scaron;ku među onima koji se nadaju da će rat u Ukrajini jednostavno nestati i onima koji su nesvjesni egzistencijalne prijetnje pobjedničke i hipermilitarizovane Rusije istočnim članicama NATO-a.
Putinov nagovje&scaron;taj treba gledati kroz prizmu dubokog cinizma dosada&scaron;njih diplomatskih akcija u Siriji i Ukrajini. Moskva ih je koristila za žestoko postizanje istih vojnih ciljeva, ali uz iluzornu pozadinu da bi mir mogao da bude iza ugla.

Šta se krije iza Putinove spremnosti na primirje u Ukrajini?

ANALIZA CNN-A

Jedan od najsmrtonosnijih napada na Belgorod od početka rata odnio je 15 života. Jo&scaron; 20 osoba je povrijeđeno kada se dio ruskog stambenog bloka sru&scaron;io nakon &scaron;to su ga udarili fragmenti oborenog projektila iz sovjetskog doba, kojeg su lansirale ukrajinske snage, saop&scaron;tili su ruski zvaničnici.
Ukrajina je pokrenula, kako su ruski zvaničnici rekli, masivan raketni napad sa balističkim projektilima &ldquo;točka&rdquo; i vi&scaron;estrukim raketnim sistemima &ldquo;adler&rdquo; i RM-70 vampir (MLRS). Najmanje deset spratova zgrade se uru&scaron;ilo.
Ofanziva Rusije na oblast Harkova se ubrzano odvija, u Volčansku su počele ulične borbe.
Prema riječima komandanta jedne od jedinica Oružanih snaga Ukrajine Denisa Jaroslavskog, situacija u Volčansku je te&scaron;ka, grad je na ivici da bude opkoljen.
Jaroslavski je dodao da ukrajinske oružane snage gube ljude i teritorije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se vode borbe u nizu sela Harkovske oblasti.
Zelenski je, govoreći u svom večernjem video-obraćanju, spomenuo žestoke borbe u raznim djelovima Donjecke oblasti na jugoistoku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je Andreja Belousova za novog ministra odbrane. Belousov je biv&scaron;i potpredsjednik vlade specijalizovan za ekonomiju, saop&scaron;teno je iz Kremlja. Sergej &Scaron;ojgu postaje sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije.

Ruski zvaničnici: Belgorod pretrpio jedan od najtežih udara od početka rata

NASTAVLJENE ŽESTOKE BORBE U HARKOVU I DONJECKU

Sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane Ukrajine uni&scaron;tili su 17 od 20 dronova koje je Rusija lansirala ka teritoriji Ukrajine, saop&scaron;tile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Bespilotne letjelice su uni&scaron;tene iznad Odeske oblasti na jugu Ukrajine, saop&scaron;tile su vazduhoplovne snage na Telegramu.
Ukrajina je napala ruski Krasnodarsk. Ukrajinski napad dronom izazvao je požar i o&scaron;tetio nekoliko rezervoara za skladi&scaron;tenje goriva, saop&scaron;tila je krizna uprava tog regiona.
Oko &scaron;est dronova je uni&scaron;teno, a ostaci su pali na rafineriju u blizini sela Jurovka.
"O&scaron;tećeno je nekoliko rezervoara", saop&scaron;tila je administracija, dodajući da u napadu niko nije povrijeđen.

Ukrajinska vojska: Oboreno 17 ruskih dronova iznad Odese

KA TERITORIJI UKRAJINE LANSIRANO JE 20 DRONOVA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o smjeni Ilje Vitjuka sa mjesta &scaron;efa Odjeljenja za kontraobavje&scaron;tajnu za&scaron;titu državnih interesa u oblasti informacione bezbjednosti Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU).
Dekret o tome objavljen je na sajtu ukrajinskog predsjednika, prenosi Interfaks Ukrajina.
U odluci nijesu navedeni razlozi za smjenu Vitjuka, ali Ukrajinska pravda navodi da su početkom aprila novinari istraživači portala Slidstvo.info otkrili da je Vitjukova supruga u decembru 2023. kupila luksuzni stan od skoro 200 kvadratnih metara.
Nakon toga je SBU saop&scaron;tila da je Vitjuk suspendovan dok se provjeravaju okolnosti slučaja i poslat na prvu liniju fronta.
Nacionalna agencija za sprečavanje korupcije počela je potom provjere "kako bi utvrdila korespondenciju životnog standarda Vitjuka I.A. sa imovinom koju on i članovi njegove porodice imaju i prihodima koje su ostvarili", navodi Ukrajinska pravda.

Zelenski smijenio načelnika odjeljenja za sajber bezbjednost

U ODLUCI NIJESU NAVEDENI RAZLOZI ZA SMJENU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da vjeruje da će ta država ući u NATO tek nakon &scaron;to pobijedi u ratu protiv Rusije. Zelenski je, tokom posjete Univerzitetu nacionalne odbrane u Kijevu, sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kazao da ne vjeruje da će Ukrajina biti primljena u Alijansu tokom rata. "Prema mom mi&scaron;ljenju, bićemo u NATO-u tek kada pobijedimo. Ne vjerujem da ćemo biti primljeni u NATO tokom rata. Za neke je to rizik, za neke jednostavno skepticizam&ldquo;, rekao je Zelenski, prenosi Anadolija. Ukazujući na to da je ulazak Ukrajine u NATO političko pitanje, a ne odluka zasnovana na "kompatibilnosti" Kijeva sa standardima Alijanse, Zelenski je rekao da je potrebna pobjeda da bi Kijev bio politički uključen. "Vjerujem da je jedan od razloga za&scaron;to je sada rat taj &scaron;to nijesmo bili u Alijansi", kazao je Zelenski. Stoltenberg je rekao da je neophodno da sve 32 članice NATO-a pristanu da pozovu novu zemlju da postane članica Alijanse, ali da trenutno nemaju takav konsenzus. Stoltenberg je u ponedjeljak doputovao u nenajavljenu posjetu Kijevu, tokom koje je razgovarao sa Zelenskim i obratio se ukrajinskom parlamentu.

Zelenski: Ukrajina će ući u NATO tek nakon što pobijedi u ratu protiv Rusije

PORUČIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Predstavnički dom Američkog kongresa izglasao je 61 milijardu dolara vrijednu pomoć predviđenu za Ukrajinu u trenutku kada se ta država suočava sa lo&scaron;im izgledima na frontu prema Rusiji.
Oko 23 milijarde dolara bi se koristilo za popunu američkog oružja, zaliha i objekata, 11 milijardi dolara bi finansiralo tekuće američke vojne operacije u regionu. Skoro 14 milijardi dolara pomoglo bi Ukrajini da kupi napredne sisteme naoružanja i drugu odbrambenu opremu.
Za usvajanje je glasalo 311 članova Kongresa, a protiv je bilo 112.
Senat je izglasao i vi&scaron;e od osam milijardi dolara za indo-pacifičku sigurnost: 3,3 milijarde dolara za razvoj podmorske infrastrukture, dvije milijarde dolara stranog vojnog finansiranja za Tajvan i druge ključne saveznike, 1,9 milijardi dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga koje se pružaju Tajvanu i regionalnim partnerima.
Potrebno je da pomoć izglasa i Senat, a zatim da je potpi&scaron;e predsjednik Džo Bajden, &scaron;to bi trebalo da se desi narednih dana.
Izglasan je i novi paket sankcija Iranu, te zakon koji omogućava zabranu Tik Toka u SAD-u.
Osim toga, izglasan je zakon koji omogućava da se zamrznuta ruska sredstva koriste za pomoć Ukrajini.
Očekuje se da će izglasati i vi&scaron;e od 26 milijardi dolara za Izrael, četiri milijarde dolara za raketne odbrambene sisteme Iron Dome i David's Sling, 1,2 milijarde dolara za odbrambeni sistem Iron Beam, koji se suprotstavlja raketama kratkog dometa i prijetnjama od minobacača, 4,4 milijarde dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga pruženih Izraelu, 3,5 milijardi dolara za nabavku naprednih sistema naoružanja i drugih artikala kroz Program stranog vojnog finansiranja, 9,2 milijarde dolara humanitarne pomoći.

Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao ključnu pomoć Ukrajini vrijednu 61 milijardu dolara

POTREBA JE PODRŠKA I SENATA

Ukrajina će izgubiti rat ako američki Kongres ne odobri vojnu pomoć za borbu protiv ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Republikanci u Kongresu mjesecima blokiraju desetine milijardi dolara vojne pomoći Kijevu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Ako Kongres ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat", rekao je Zelenski tokom video sastanka platforme za prikupljanje sredstava koju je organizovao Kijev United24.
Zelenski je rekao i da će, ako Ukrajina izgubi rat, &ldquo;druge države biti napadnute".
Nacrt zakona o dodatnoj potro&scaron;nji od oko 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini zaustavljen je u predstavničkom domu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD), gdje republikanci imaju tanku većinu, uključujući neke članove koji žele da Kongres da prednost bezbjednosti granica nad međunarodnom vojnom pomoći.
Zelenski je prethodno rekao da će Ukrajina pristati na paket pomoći SAD-a u obliku zajma.
"Pristaćemo na sve opcije", rekao je Zelenski, dodajući da je ključno da pomoć stigne &scaron;to prije, to bolje.

Zelenski: Izgubićemo rat ako američki Kongres uskrati pomoć

PORUČIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski razrije&scaron;io je danas dužnosti nekoliko bliskih saradnika, među kojima i svog prvog pomoćnika Serhija &Scaron;efira.
&Scaron;efir je za prvog pomoćnika Zelenskog naimenovan 2019. godine. Zelenski je smijenio i trojicu svojih slobodnih savjetnika &ndash; Oleha Ustenka, Serhija Trofimova i Mihaila Raduckog, prenosi Unian, prenosi Nova.rs.
Iz kabineta Zelenskog za sada nije dato obja&scaron;njenje za najnovije promjene u &scaron;irokom kadrovskom pregrupisanju administracije predsjednika Ukrajine tokom posljednjih mjeseci.
U utorak je smijenjen Oleksij Danilov, koji je bio sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, a Valerij Zalužnji, koji je 8. februara smijenjen sa dužnosti načelnika ukrajinskih oružanih snaga, a početkom marta je naimenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.

Zelenski razriješio dužnosti nekoliko bliskih saradnika

MEĐU NJIMA JE I PRVI POMOĆNIK

Rusija je izvela najveći napad projektilima i bespilotnim letjelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu do sada, pogodiv&scaron;i najveću branu u zemlji i uzrokujući nestanak struje u nekoliko regiona, objavile su vlasti u Kijevu.
Rusija je ispalila 88 projektila i 63 bespilotne letjelice &bdquo;&Scaron;ahed&ldquo;, od kojih je samo 37, odnosno 55 oboreno, objavilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
Ukrajinska državna hidroenergetska kompanija saop&scaron;tila je da je u ruskom udaru pogođena najveća brana u Ukrajini, DniproHES u Zaporožji, ali da nije bilo opasnosti od pucanja, a pogođena je i elektroenergetska infrastruktura u drugim regionima.
Ukrajinski ministar energetike Herman Halu&scaron;čenko rekao je da je to najveći napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u nedavnoj pro&scaron;losti.
&ldquo;Cilj nije samo o&scaron;tetiti, nego ponovno poku&scaron;ati, kao i pro&scaron;le godine, uzrokovati raspad energetskog sistema zemlje velikih razmjera&rdquo;, napisao je Halu&scaron;čenko na Fejsbuku.
U zapadnom regionu Hmelnicki jedna je osoba ubijena, a vi&scaron;e ih je povrijeđeno u ruskom napadu koji je o&scaron;tetio ključnu infrastrukturu, rekao je lokalni zvaničnik, a prenijela ukrajinska javna televizija Suspilne.
Gradonačelnik Harkova na istoku zemlje Ihor Terehov rekao je da semafori u drugom najvećem ukrajinskom gradu ne rade zbog udara na elektroenergetska postrojenja.
U međuvremenu, televizija Suspilne citirala je najveću privatnu energetsku kompaniju u zemlji DTEK koja je rekla da je Rusija pokrenula masovni napad na energetske objekte i pogodila neke od termoelektrana te kompanije.
Kompanija je upozorila na nestanak struje u jugoistočnoj Dnjepetrovskoj oblasti.

Masovni vazdušni napadi na Ukrajinu – oštećen energetski sistem zemlje

POGOĐENA NAJVEĆA BRANA U ZEMLJI

Ruske trupe su 19. marta granatirale pogranične teritorije i naselja u sjeveroistočnoj oblasti Sumi.
Najmanje jedna osoba je ubijena u naselju Velika Pisarivka, saop&scaron;tilo je regionalno vojno tužila&scaron;tvo. Vi&scaron;e od 250 ljudi evakuisano je pro&scaron;le sedmice iz Velike Pisarivke.
Druga zajednica je pogođena visokoeksplozivnom vazdu&scaron;nom bombom i granatiranjem iz minobacača.
Rusija je u granatiranju koristila MLRS (vi&scaron;estruke raketne sisteme), minobacače, artiljeriju i odbrambene sisteme. Dok njene trupe gotovo svaki dan granatiraju zajednice u regiji Sumi raznim vrstama oružja, napadi su nedavno intenzivirani.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom video obraćanju da je u regiji Sumi bilo "konstantnih terorističkih napada i udara".
"Od početka mjeseca, ruska avijacija je već bacila skoro 200 vođenih bombi na zajednice u regiji Sumi. Sela, gradove, civilnu infrastrukturu", rekao je on.
Zelenski je ranije na Telegramu rekao da su od početka marta ruske trupe ispalile 130 projektila različitih tipova iznad Ukrajine i pozvao međunarodne partnere da ojačaju protivvazdu&scaron;nu odbranu zemlje.
"Odbrambeni sistem Patriot i drugi sistemi treba da rade ono za &scaron;ta su stvoreni, odnosno da &scaron;tite život, a ne da skupljaju pra&scaron;inu u skladi&scaron;tima", istakao je Zelenski.
Moskva je u međuvremenu saop&scaron;tila da su protivvazdu&scaron;ne jedinice oborile projektile u dva granična područja.
Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je na Telegramu da je protivvazdu&scaron;na odbrana presrela 10 projektila koje su ispalili ukrajinski vi&scaron;ecjevni raketni bacači.
Ministarstvo je kasnije saop&scaron;tilo da je presrelo jo&scaron; dvije rakete, uključujući Patriot američke proizvodnje, iznad susjedne oblasti Kursk. Ni u jednom incidentu nije bilo žrtava.
Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da je te&scaron;ko granatiranje u pograničnoj zajednici Kozinka o&scaron;tetilo nekoliko stanova.
Ruski proratni Telegram kanali i Ruski dobrovoljački korpus, takođe, su objavili izvje&scaron;taje o borbama u Kozinki.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je pro&scaron;le sedmice da je ukrajinska vojska poku&scaron;ala da zauzme selo, ali je napad odbijen.
Gladkov je ranije rekao da je 16 osoba poginulo, a 98 je povrijeđeno u Belgorodu tokom pro&scaron;le sedmice. On je 19. marta najavio planove za evakuaciju oko 9.000 djece iz regiona zbog granatiranja.

Granatiranje se pojačava duž granice u Ukrajini i Rusiji

ZELENSKI SAOPŠTIO DA SU OD POČETKA MARTA RUSKE TRUPE ISPALILE 130 PROJEKTILA RAZLIČITIH TIPOVA IZNAD UKRAJINE

Evropski savjet je juče, u sklopu Evropskog mirovnog fonda, osnovao posebni Fond za pomoć Ukrajini i u sklopu njega izdvojio pet milijardi eura za odbranu te zemlje od invazije Rusije, saop&scaron;tila je Evropska unija.
"Evropska unija se drži svojih obećanja. Fond za pomoć Ukrajini pretvara na&scaron;e riječi u djela", napisao je u saop&scaron;tenju visoki zvaničnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj i dodao da će Brisel kroz novoosnovani fond "nastaviti da podržava Ukrajinu u njenoj odbrani od ruske ratne agresije sa čime god da je potrebno i doklegod je potrebno".
Posebni fond će omogućiti EU da nadalje podržava rastuće potrebe ukrajinskih oružanih snaga kroz obezbjeđivanje vojne opreme i tehnike &ndash; kako za borbene i za neborbene svrhe, navodi se u saop&scaron;tenju.
Pomoć iz fonda dopunjavaće bilateralne napore država članica EU da se asistira Ukrajini, i baziraće se na zajedničkim nabavkama od evropske i norve&scaron;ke odbrambene industrije.

Osnovan poseban Fond za pomoć Ukrajini, izdvojeno pet milijardi eura za odbranu

SAOPŠTENO IZ EVROPSKE UNIJE

Ruske snage koje su u petak napale lučki grad Odesu dobiće pravedan odgovor od kijevskih snaga, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve objavila je da je u vazdu&scaron;nom napadu na Odesu poginulo 20 osoba, a ranjeno je vi&scaron;e od 70. Guverner regije Oleh Kiper kazao je da su dvije ruske rakete Iskander-M ispaljene sa Krima, koji se nalazi pod ruskom okupacijom, pogodile stambenu oblast u Odesi, prenosi Radio Slobodna Evropa. On je naveo da su među poginulima i medicinari i spasioci koje je ubio drugi projektil nakon &scaron;to su do&scaron;li na mjesto nesreće kako bi pomogli ranjenim ljudima. Zelenski je rekao da je napad &ldquo;gnusan&rdquo;, a ruske snage koje su ga izvele "olo&scaron;i&rdquo;. Rusija je posljednjih sedmica pojačala napade na Odesu, sa gotovo svakodnevnim napadima dronovima i projektilima ovog mjeseca. Napad u petak jedan je od najsmrtonosnijih u posljednjih nekoliko sedmica. Pokrenuta je krivična istraga, a za danas je progla&scaron;en za dan žalosti.

Zelenski: Ruske snage dobiće pravedan odgovor za napad na Odesu

NAPAD U PETAK JEDAN JE OD NAJSMRTONOSNIJIH U POSLJEDNJIH NEKOLIKO SEDMICA

Visoki komesar EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je nakon održanih sastanaka u Va&scaron;ingtonu da slanje nove pomoći Ukrajini ne može čekati, jer će ishod rata u Ukrajini biti odlučen na proljeće i ljeto
Usljed sumnji u nastavak američke vojne pomoći Kijevu, Borelj je rekao novinarima da je njegova poruka američkim zastupnicima bila: &bdquo;&Scaron;togod se mora učiniti, mora se učiniti brzo.&ldquo;
&bdquo;To je istina za nas. Moramo ubrzati. Moramo povećati na&scaron;u pomoć, moramo učiniti vi&scaron;e i brže. Iz toga razloga povećavamo na&scaron;e obrambene sposobnosti. A to je istina i za SAD&ldquo;, rekao je Borelj o evropskoj pomoći ukrajinskom ratu.
&bdquo;Sljedeći mjesec biće odlučan. Mnogi analitičari očekuju veliku rusku ofanzivu na ljeto, a Ukrajina ne može čekati rezultate sljedećih američkih izbora&ldquo;, dodao je Borelj.
Demokratski predsjednik Džo Bajden podržavao je slanje vojne pomoći Ukrajini od početka ruske invazije u 2022, dok njegov glavni oponent iz redova republikanaca, Donald Tramp, pribjegava politici izolacionizma.

Borelj: Ishod rata u Ukrajini biće odlučen na proljeće i ljeto

SAOPŠTIO VISOKI KOMESAR EU ZA SPOLJNU POLITIKU I BEZBJEDNOST

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je situacija na rati&scaron;tu bolja nego u posljednja tri mjeseca, te da ruske snage vi&scaron;e ne napreduju nakon &scaron;to su pro&scaron;log mjeseca zauzele istočni grad Avdijivku.
Zelenski je u intervjuu za francusku televiziju BFM rekao da je Ukrajina pobolj&scaron;ala strate&scaron;ku poziciju uprkos nedostatku oružja, ali je sugerisao da bi se situacija ponovno mogla promijeniti ako ne dobije nove po&scaron;iljke.
&ldquo;Situacija je mnogo bolja nego &scaron;to je bila u prethodna tri mjeseca&rdquo;, rekao je Zelenski, prenosi Hina.
&ldquo;Imali smo određenih pote&scaron;koća zbog nedostatka artiljerijskih granata, vazdu&scaron;ne blokade, ruskog dalekometnog oružja i velikog intenziteta napada ruskih bespilotnih letjelica. Radili smo na vrlo učinkovit način protiv ruskog vazduhoplovstva. Oporavili smo se na istoku. Napredovanje ruskih snaga je zaustavljeno&rdquo;, rekao je.
Rusko zauzimanje Avdijivke snagama Kremlja olak&scaron;alo je odbranu regionalnog centra Donjecka koji je udaljen 20 kilometara.
Ruske su snage nakon toga zauzele sela u blizini Avdijivke.
Međutim, pro&scaron;le sedmice portparoli ukrajinske vojske rekli su da ruske snage vi&scaron;e ne napreduju i da su ukrajinske snage pobolj&scaron;ale svoj položaj.
"Va&scaron;a djeca neće ginuti u Ukrajini"
Zelenski je u intervjuu francuskoj televiziji kazao i da Ukrajini nije potrebna francuska vojska.
"Sve dok Ukrajina izdržava, francuska vojska može ostati na francuskoj teritoriji. Va&scaron;a djeca neće ginuti u Ukrajini", poručio je Zelenski.
Nastavljene borbe
Na ukrajinskom frontu nastavljaju se borbe na Kupjanskom, Donjeckom, Avdejevskom i Zaporo&scaron;kom pravcu.&nbsp;
Ukrajinski mediji saop&scaron;tavaju da je vazduhoplovstvo uni&scaron;tilo komandni centar ruskih trupa, te da su najmanje tri civila poginula u ruskom napadu na Donjecku oblast.
Moskva je, sa druge strane, optužila Kijev za napad na Kurski region u kojem je, navode, poginuo najmanje jedan civil.
&nbsp;Američki ambasador u Var&scaron;avi Mark Bžežinski saop&scaron;tio je da su Sjedinjene Američke Države rasporedile vi&scaron;e od 10.000 svojih vojnika u Poljskoj.
U međuvremenu nižu se reakcije na poziv pape Franja da se podignu bijele zastave i počnu pregovori o okončanju rata. Apostolski nuncije u Ukrajini Visvaldas Kulbokas pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine zbog te izjave.
Kijev poručuje da se nikada neće predati, indirektno kritikujući stav poglavara Rimokatoličke crkve.
U isto vrijeme, Moskva pozdravlja svaku inicijativu koja bi vodila dijalogu o rje&scaron;enju ukrajinske krize.

Zelenski: Stanje na ratištu bolje nego u prethodna tri mjeseca

"UPRKOS NEDOSTATKU ORUŽJA"

Rat u Ukrajini &ndash; 741. dan. Tokom noći ruski dronovi su dejstvovali nad Odesom. Istovremeno vi&scaron;e ekplozija se čulo i u Kerču na istoku Krima, dok je most koji povezuje poluostrvo sa Rusijom blokiran.
Ukrajinski vojnici su uni&scaron;tili su 18 "&scaron;aheda", javilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine, prenosi Unian.
Ukrajinske oružane snage su dodale da su neprijatelji lansirali bespilotne letjelice sa Krima (područje lansiranja - Balaklava) i eliminisali vazdu&scaron;ne ciljeve iznad Odeske oblasti.
Ruski dronovi u vi&scaron;e navrata napali su ukrajinski lučki grad Odesu. Ni na Krimu nije bilo mira tokom noći, vi&scaron;e eksplozija odjeknulo je u istočnom gradu Kerču, dok je Krimski most koji povezuje poluostrvo sa Rusijom bio je zatvoren za saobraćaj.
Sukobi su intenzivirani na nekoliko dionica fronta u Zaporo&scaron;koj oblasti. Pored Rabotina, borbe se vode od sela Verbovoje prema Maloj Tokmački. Front je oživio i u oblasti sela Žerebjanki i Pjatihatki, koja se nalaze sjeveroistočno od grada Vasiljevke.
Ukrajinske snage poku&scaron;avaju da zadrže svoje položaje pojačavajući granatiranje bespilotnim letjelicama i artiljerijom, uključujući i kasetne granate.
Oružane snage Ukrajine izgradile su odbranu duž linije Berdiči&ndash;Semjonovka&ndash;Orlovka&ndash;Tonenko. Prema podacima ukrajinskih snaga zaustavljen je prodor ruske strane na tom pravcu.

Ruski dronovi nad Odesom, Ukrajina tvrdi da je oborila 18

KRIMSKI MOST BLOKIRAN

Rat u Ukrajini &ndash; 738. dan. Volodimir Zelenski upozorio je da svijet mora da se brani, a da ruski predsjednik mora da izgubi. Vladimir Putin poručuje da Zapad poku&scaron;ava da uni&scaron;ti Rusiju iznutra i da postoji opasnost od nuklearnog konflikta. Poruka i od &scaron;efa Pentagona: ako Ukrajina izgubi, NATO boriti s Rusijom.
Ukrajinska vojska saop&scaron;tava da su se tokom prethodnog dana desila 83 borbena sukoba.
U redovnom izvje&scaron;taju koji ukrajinska vojska objavljuje, navodi se da su se dogodila tri ruska raketna napada, 91 vazdu&scaron;ni i 142 napada iz vi&scaron;ecijevnih lansera raketa.
Kijev tvrdi da nije tačno da su ruske snage u&scaron;le u selo Berdiči u Donjeckoj oblasti gdje se vode žestoke borbe.
Glavnokomandujući vojske Oleksandr Sirski kaže da su ukrajinske snage potisnule ruske iz sela Orlovke, zapadno od Avdejevke, ali da je situacija na istočnom frontu i dalje te&scaron;ka.
Moskva navodi da je ruska vojska u&scaron;la u selo Robotine u regionu Zaporožja.
&Scaron;efovi država u sukobu su iznijeli svoje stavove i upozorenja, a predstavnici Sjedinjenih Američkih Država svoje procjene.
Volodimir Zelenski kaže da svi u svijetu vide da Rusija neće stati, jer Moskva želi i trku u naoružanju i nove talase destabilizacije.
Upozorio je da svijet mora da se brani, a da ruski predsjednik mora da izgubi.
S druge strane, Vladimir Putin je tokom obraćanja u ruskom parlamentu ukazao da Zapad poku&scaron;ava iznutra da uni&scaron;ti Rusiju ističući da postoji opasnost od nuklearnog konflikta.
Poručio je da Rusija neće dozvoliti nikome da se mije&scaron;a u njene unutra&scaron;nje stvari.
Portparol Stejt departmenta Metju Miler, međutim, navodi da SAD nemaju nikakve naznake da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje, ali i da će nastaviti pažljivo da nadgledaju situaciju.
Upozorenje stiže i od &scaron;efa Pentagona Lojda Ostina, koji je &nbsp;u Kongresu rekao da bi poraz Ukrajine izazvao vojni sukob između Rusije i NATO-a.&nbsp;
"Iskreno, ako Ukrajina ne uspije, uvjeren sam da će NATO ući u rat sa Rusijom&ldquo;, kazao je Ostin na saslu&scaron;anju u Komitetu za oružane snage Predstavničkog doma.

Zelenski: Svi u svijetu vide da Rusija neće stati; Šef Pentagona: Ako Ukrajina ne uspije, NATO će se boriti s Rusijom

"RUSKI PREDSJEDNIK MORA DA IZGUBI"

Ukrajinska vojska je saop&scaron;tila da su se njene snage povukle iz jo&scaron; dva sela u blizini grada Avdijivke na istoku Ukrajine, koje su ranije tokom februara zauzele ruske snage.
Ukrajina je pretrpila nove gubitke dok se njena vojska i dalje muči s nedostatkom opreme, posebno municije, navodi ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij kazao je u utorak da su se ukrajinske trupe povukle iz Stepove i Sjeverne, koji se nalaze zapadno od Avdijivke.
"Na&scaron;e snage su se povukle iz malih sela Sjeverne i Stepove. Te&scaron;ke borbe za Sjeverne vodile su se juče uveče i noću", rekao je Lihovij i dodao da je Rusija pretrpila značajne gubitke u borbi.
Lihovij je rekao da su ukrajinske snage konsolidovale nove odbrambene položaje zapadno od Avdijivke.
Rusko ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da je zauzelo Sjevernu i da su njegove trupe zauzele povoljnije linije i položaje i napale ukrajinske trupe i opremu u blizini Sjeverna i Stepove, kao i jo&scaron; jedno naselje, Lastočkine, za koje je Kijev objavio u ponedeljak da su se njegove trupe povukle i odatle.
Komandant jugoistočnog sektora Ukrajine Oleksandar Tarnavski rekao je na Telegramu da je u sektoru Avdijivke stabilizovana linija odbrane u oblastima Tonenke, Orlivka i Berdiči.
&ldquo;Ruske snage nijesu uspjele u poku&scaron;ajima da napreduju u dvije oblasti južnije, uključujući i selo Robotin pod kontrolom Ukrajine&rdquo;, dodao je Tarnavski.

Ukrajinske snage povukle se iz još dva sela na istoku

U BLIZINI GRADA AVDIJIVKE

Istražni komitet Rusije je identifikovao vi&scaron;e od 590 plaćenika iz 46 država koje se bore na strani Ukrajine, izjavio je predsjednik odeljenja Aleksandar Bastrakin, prenose agencije.
Prema njegovim riječima, među njima su državljani SAD, Gruzije i Britanci.
Istražni komitet istražuje krivične postupke protiv njih.
"Većina pojedinaca koje smo identifikovali i koji učestvuju u neprijateljstvima kao plaćenici su državljani Sjedinjenih Država, Gruzije, Velike Britanije, Kanade, Izraela, Njemačke, Litvanije i Letonije. Generalno, postupak se vodi protiv 593 stranca iz 46 zemalja&ldquo;, rekao je Bstrakin u intervjuu za TAS.

Ruski istražni komitet identifikovao 590 plaćenika koji se bore na strani Ukrajine

IZ 46 DRŽAVA

Njemački kancelar Olaf &Scaron;olc poručio je da evropske zemlje i članice NATO-a neće poslati trupe u Ukrajinu.
"Razgovaralo se o tome da ono &scaron;to je od početka dogovoreno među saveznicima, važi i za budućnost, a to je da neće biti vojnika evropskih zemalja ili članica NATO-a na tlu Ukrajine", rekao je &Scaron;olc nakon samita evropskih lidera koji je održan u Parizu.
Istakao je da su evropske države spremne da nabave oružje iz trećih zemalja, van Evrope, kako bi ubrzale isporuku vojne pomoći Ukrajini.
Slanje kopnenih trupa u Ukrajinu odbacio je i njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
"To nije opcija za Saveznu Republiku Nemačku", poručio je Pistorijus na konferenciji za medije.
Takođe, i portparol britanskog premijera Ri&scaron;ija Sunaka rekao je Velika Britanija nema planove za raspoređivanje borbenih trupa u Ukrajini.

Šolc: Evropske zemlje i članice NATO-a neće slati trupe u Ukrajinu

SAOPŠTIO NJEMAČKI KANCELAR

Ruska vojska je noću izvr&scaron;ila vazdu&scaron;ni napad na naselje Junakiv, u kojem su dvije osobe poginule, objavile su vojne vlasti, prenose agencije.
&ldquo;Danas, 26. februara u 2.15, izvr&scaron;en je vazdu&scaron;ni udar na Junakivsku hromadu. Neprijatelj je upotrijebio navođene avio-bombe. Zabilježene su četiri eksplozije. Ranije su dvije osobe poginule od posljedica vazdu&scaron;nog udara &ndash; par koji je bio kod kuće&ldquo;, navodi se u poruci.