Politika

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković saop&scaron;tio je da su, na principijelnoj ravni, uočili da se Tužila&scaron;tvo bavi samo prethodnim vremenom i prethodnim slučajevima, a od 30. avgusta 2020. se ne bavi nijednim slučajem, kao da se nijedno krivično djelo nije dogodilo nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, zbog čega, kako kaže, imaju pravo da &nbsp;posumnjaju u selektivnost u pristupu i načinu rada &nbsp;Tužila&scaron;tva.
Živković je gostujući na Prvoj televiziji naveo niz primjera u kojima Tužila&scaron;tvo nije preduzelo istražne radnje i kazao da su pogre&scaron;na tumačenja dijela javnosti da su se oni na&scaron;li u ulozi advokata nedavno uhap&scaron;enog biv&scaron;eg specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
"Nemamo mi potrebu nikoga da branimo. Tužilastvo je to koje kvalifikuje da li ima elemenata krivičnog djela, a sudovi su ti koji određuju da li je tačno to &scaron;to je tužila&scaron;tvo utvrdilo", &nbsp;rekao je Živković.
Osvrnuo se i na skora&scaron;nje izručenje odbjeglog biznismena Du&scaron;ka Kneževića, naglasiv&scaron;i da se niko iz DPS-a ne pla&scaron;i njegove "plave torbe".
Živković je kazao da su od tih "zemljotresa" koje je Knežević najavljivao ostali samo neki javni nastupi na dru&scaron;tvenim mrežama, kao i u medijima.&nbsp;
"Čini se da se Knežević uklopio u sistem senzacionalizma, kao i u sistem vlasti koji traje nakon 30. avgusta 2020. godine", &nbsp;rekao je Živković.
On je dodao da Knežević ima priliku da iznese sve &scaron;to želi pred nadležnim državnim organima.
Živković je ocijenio da je dobro &scaron;to su državni organi Velike Britanije u ovom trenutku donijeli odluku o ekstradiciji Kneževića.
"Ne bih mistifikovao ovaj politički ili dru&scaron;tveni momenat koji opterećuje Crnu Goru, ostavio bih nadležnim organima da rade svoj posao", istakao je lider DPS-a.&nbsp;

Živković: Imamo pravo da posumnjamo u selektivan pristup Tužilaštva

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DPS-A

Demokratska partija socijalista (DPS) pozvala je premijera Milojka Spajića da se odredi naspram izjave potpredsjednika Vlade Dragoslava &Scaron;ćekića da Crna Gora ne bi trebalo da u Ujedinjenim nacijama (UN) podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
&Scaron;ćekić je u izjavi za "Dan" kazao da će on glasati protiv ako platforma o glasanju u Ujedinjenim nacijama bude na dnevnom redu Vlade.
"Danas je javnost jo&scaron; jednom imala priliku da se uvjeri u kom pravcu ide zvanična državna politika Vlade Crne Gore i to kroz izjavu potpredsjednika &Scaron;ćekića koji je saop&scaron;tio da će glasati protiv toga da Crna Gora u UN podrži rezoluciju o Srebrenici", podsjetli su iz DPS-a.&nbsp;
U saop&scaron;tenju navode da budući da premijer Spajić jo&scaron; nije iznio precizan stav o ovom pitanju, jasno je da se ova izjava može tumačiti kao zvaničan stav aktuelne Vlade Crne Gore.
"Pozivamo premijera Spajića da se konačno odredi naspram skandalozne izjave potpredsjednika Vlade &Scaron;ćekića i da nam kaže da li i on smatra da ne treba &bdquo;otvarati teme koje su iza nas&ldquo; i da li i on smatra &bdquo;da Crna Gora treba da ima dobre odnose sa svima u regionu&ldquo;, te da li je i on, kao njegov potpredsjednik, ,,iznenađen da se u Ujednjenim nacijama ili bilo gdje otvara tema Srebrenice&ldquo;?", navodi DPS u saop&scaron;tenju.
Ističu da je krajnje je vrijeme da Vlada i premijer kažu da li je ćutanje o Srebrenici nedostatak političke hrabrosti da saop&scaron;tite svoj stav ili iza toga stoji strah da se to ne protumači kao otkazivanje poslu&scaron;nosti va&scaron;im finansijerima i političkim starje&scaron;inama.
"Predsjedniče Vlade Spajiću, potpredsjedniče &Scaron;ćekiću, pomoći ćemo vam: u Srebrenici se jeste dogodio genocid. To je rekao sud u Hagu i Međunarodni suda pravde koji je presudio da su vojska i policija RS izvr&scaron;ioci genocida. No, uprkos svim činjenicama i dokazima svakodnevno u javnom prostoru, godinama unazad, slu&scaron;amo skandalozne izjave. One su do nedavno dolazile od zvaničnika drugih država, danas one dolaze od zvaničnika na&scaron;e države", saop&scaron;tili su iz DPS-a.
Kako su naveli iz te partije, podaci ha&scaron;kog Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove navode da je u Srebrenici bilo oko osam hiljada žrtava, dok je 30 hiljada žena i djece prisilno premje&scaron;teno.
Iz DPS-a su podsjetili da je u sudskim procesima za Srebrenicu utvrđeno da su žrtve bili civili ili ratni zarobljenici.
&ldquo;Dokazni materijal pokazuje da većina žrtava nije ubijena u borbi već tokom masovnih pogubljenja, te da su u masovnim grobnicama pronađeni povezi za oči, te materijal za vezanje ruku&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DPS-a su istakli da su presude Ha&scaron;kog i domaćih sudova za genocid progla&scaron;avale krivim pojedince, a ne kolektive, države ili entitete.

DPS: Spajić da kaže da li je izjava Šćekića zvanični stav Vlade

POTPREDSJEDNIK VLADE SAOPŠTIO DA CG NE BI TREBALO DA PODRŽI REZOLUCIJU O SREBRENICI

U posljednjih nekoliko godina u Evropskoj uniji smo vidjeli da je sve moguće, a rekla bih da je EU nedavno prekr&scaron;ila sve tabue i mislim da će naredni tabu koji će biti razbijen biti 28. država članica. To je u intervjuu za Mediabiro poručila nekada&scaron;nja &scaron;efica evropske diplomatije, danas rektorka College of Europe Federika Mogerini, nakon njenog uče&scaron;ća na EGS Adria Samitu u Tivtu.
Mogerini je optimistična kada je u pitanju pristupanje Crne Gore u EU do 2028, &scaron;to često potenciraju crnogorski zvaničnici.
"Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi", poručuje Mogerini.
Crna Gora, kao i u vrijeme Va&scaron;eg mandata u EU, koji je počeo prije deceniju i dalje pregovara sa EU o punopravnom članstvu. Nama, koji od tada pratimo taj proces, čini se kao da stvari stoje u mjestu. Kako Vama izgleda?
Mogerini: Danas nemam institucionalne dužnosti, danas sam posmatrač, &scaron;to znači da vi&scaron;e ne predstavljam Evropsku uniju, ali ono &scaron;to vidim jeste očigledan napredak u odnosu na pro&scaron;lost.
Rekla bih da danas, zaista vjerujem da će Crna Gora biti dio EU, vidim taj napredak i vidim da se ide ka tome. Znam da je pro&scaron;lo dosta vremena, znam da nekada izgubite malo vjere u finalni cilj, jer jo&scaron; niste tamo, ali lično mislim da će se to desiti.
Znamo &scaron;ta je neophodno da bi se ovaj cilj ostvario, ali &scaron;ta biste Vi poručili crnogorskim vlastima, na putu ka tom cilju?
Mogerini: Treba da zadržite motivaciju i vjeru u proces i vrijedno radite na postizanju cilja. Kao &scaron;to je Va&scaron; predsjednik rekao, to zahtijeva snažnu političku volju, jer su nekada potrebne neke političke odluke koje nije lako donijeti, potreban je kapacitet za uspostavljanje kompromisa i guranje svih drugih država naprijed, ali za to su potrebni znanje i vje&scaron;tine.
Za relativno malu državu može biti težak izazov da stekne znanje i vje&scaron;tine koji su potrebni da bi duboko transformisali institucije, ekonomiju i sudstvo. Potrebno je zadržati vjeru, motivaciju i vrijedno raditi, zato &scaron;to je ovo dug i kompleksan proces, ali je izvodljivo i isplati se.
Crnogorski zvaničnici, sa nikad većim entuzijazmom govore o mogućnosti da Crna Gora bude 28. članica EU u 2028. Je li to samo dobar slogan, ili mislite da je realno da se to ostvari?
Mogerini: Mislim da smo posljednjih nekoliko godina u Evropskoj uniji vidjeli da je sve moguće. Stvari koje se nisu smjele dogoditi u posljednje tri godine su se desile. Sjetite se reakcije na kovid, ideja da će EU pozajmljivati novac na trži&scaron;tu koristeći budžet EU kao garanciju bila je nezamisliva nekoliko sedmica prije nego &scaron;to se desila. Ali desila se. Ideja da će EU dostavljati vojnu pomoć Ukrajini, takođe je bila nezamisliva, ali se desila.
Rekla bih da je EU nedavno prekr&scaron;ila sve tabue i mislim da će naredni tabu koji će biti razbijen, biti 28. država članica.
&nbsp;Je li Crna Gora ta 28. članica?
Mogerini: Ne mogu reći i obavezati se, ali ne vidim razlog da ne bude, pogotovo ako se ispune sva mjerila, kriterijumi, ne vidim razlog za&scaron;to da ne. Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi.
Rat u Ukrajini, probudio je EU iz dubokog sna u koji je zapala nakon poslednjeg pro&scaron;irenja sa Hrvatskom. Da li EU danas, ima jasniju sliku o tome, koliko je opasno Balkan ispustiti iz vida i prepustiti ga onima koji bi ga radije vidjeli u nekom drugom geopolitičkom kontekstu?
Mogerini: Mislim da cijela EU sada razumije da na Zapadnom Balkanu postoji prostor za druge igrače iz svijeta, treće strane, jedino ako EU nije konzistentna i nije kredibilna.
A to ne možemo dozvoliti.
Ne možemo dozvoliti da imamo ruske, kineske uticaje ili druga prisustva u regionu sa jakim političkim uticajem u trenutnom geopolitičkom kontekstu usred Evrope. Uvijek mislimo o Belgiji kao srcu Evrope, ali uzmete li malo drugačiji geografski pristup, Balkan je srce Evrope. Mislim da po prvi put postoji geo-strate&scaron;ko razumijevanje činjenice, da je na nama, na EU, da budemo &scaron;to prisutniji kako bismo se &scaron;to manje bojali geopolitičke orijentacije regiona.
Uvijek sam bila uvjerena u to, ali ja kao Italijanka i jesam po malo dio regiona, pa je meni lako. EU nema konkurenciju na Zapadnom Balkanu, ako je konzistentna, prisutna i kredibilna.
&nbsp;A ako nije?
Mogerini: Ako ne bude, suočiće se sa problemima sa strane Evropske unije i takođe će biti teže zemljama regiona, jer znamo da je agenda EU, prema mom mi&scaron;ljenju, jedina agenda koja ujedinjuje zemlje i dru&scaron;tva u regionu, ne samo unutar zemalja, veći i između njih na regionalnom nivou. Ne treba da zaboravimo da je pro&scaron;irenje na Zapadnom Balkanu jedino koje ima komponente pomirenja uključeno u njega, kao &scaron;to je upravo bio slučaj sa samim početkom procesa EU integracija. Evropska unija je osnovana sa &scaron;est zemalja-osnivača kako bi se zaliječile rane Drugog svjetskog rata.
Ovdje, rat u Ukrajini uvijek navodimo kao prvi rat na evropskom kontinentu, ali zaboravljamo na Balkanske ratove. Mislim da ovdje imamo zajednički interes da uvedemo cijeli region u EU jer to je takođe način na koji bi region mogao da sarađuje pod istim institucionalnim krovom, kada bi svi bili članice EU.
Mislim da, ako EU nije kredibilna i konzistentna kada je u pitanju članstvo regiona u EU, region i individualne zemlje dosta toga mogu izgubiti ne samo u smislu ekonomije, demokratije i vladavine prava već kada je u pitanju i sigurnost.
Da li Vas nekada pla&scaron;i retorika, ali i akcije pojedinih autoritarnih lidera na Balkanu?
Mogerini: Mislim da dovoljno poznajem region da bih shvatila, da je retorika nekada dio igre.
Prema mom mi&scaron;ljenju, to je ono &scaron;to je najbitnije na Balkanu i Italiji, nekada na&scaron;e riječi prelaze namjere i akcije.
Mislim da je prvenstveno važno da su aktivnosti predane ciljevima priključenja u EU. Sva vođstva, sve države i sva dru&scaron;tva tvrde da su zainteresovani za ulazak u EU, ali moraju da se pona&scaron;aju odgovorno i da zapamte da retorika mora da bude kori&scaron;tena u te svrhe.
Sa strane Evropske unije treba da postoji razumijevanje da postoje političke dinamike i posljedice, izbori, kampanje za koje se određeni državnici i određena retorika koristi u domaćim komunikacionim svrhama. Ono &scaron;to mislim da je najbitnije je uklanjati konflikte koliko god možemo, da se pona&scaron;amo sa po&scaron;tovanjem i da uvijek razmislimo da su ova ograničenja potrebna kako bi se izgradilo povjerenje i saradnja u regionu. Zapaljivi diskursi su uvijek kontraproduktivni.
&Scaron;ta danas na Balkanu, vidite kao najveću prijetnju sigurnosti?
Mogerini: Kao najveće prijetnje za Zapadni Balkan vidim prijetnje sa kojima se i mi u EU susrećemo. Prva prijetnja za sigurnost je, upravo kako smo na ESG samitu rekli, povezana sa klimatskim promjenama, pla&scaron;im se za sve nas.
U srednjem ili dugom periodu, ako se ne pona&scaron;amo ozbiljno kada su u pitanju klimatski problemi, mislim da nije pitanje toga &scaron;ta ćemo raditi za sto godina, jer svijet kakvog danas poznajemo neće postojati za sto godina, ako nismo ozbiljni po pitanju klimatskih promjena.
Mislim da je prva sigurnosna prijetnja za sve nas u Evropi, ali i svijetu povezana sa klimom.
Onda kada su u pitanju geopolitičke prijetnje za Zapadni Balkan, one su iste kao one sa kojima se suočavamo u Evropi, potpuno iste &ndash; Rusija, prijetnje od radikalizacije, ali i prijetnje polarizacije koje dolaze iz na&scaron;ih dru&scaron;tava, kao i rastući trend negiranja prava i sloboda &scaron;irom na&scaron;ih dru&scaron;tava, diskriminacija, govor mržnje koji raste. Mislim da je to ozbiljan problem i bezbjednosna prijetnja za na&scaron;e ljude &scaron;irom Evrope, unutar ili van EU. Zabrinuta sam zbog nekih anti-liberalnih trendova, ne samo na institucionalnom nivou, već i u dru&scaron;tvu, zato &scaron;to mislim da to može o&scaron;tetiti povezanost na&scaron;eg zajedničkog života. Pla&scaron;im se da je to i vi&scaron;e nego dovoljno prijetnji.
Ovdje ste u svojstvu rektorke College of Europe, koji je otvorio kampus u Tirani, prvi na Balkanu. Za&scaron;to Balkan? I postoji li mogućnost da se u jo&scaron; nekoj od zemalja regiona otvori sličan kampus?
Mogerini: Ideja o otvaranju kampus Koledža Evrope u regionu je investicija za pripremu pristupanja regiona EU i to je regionalna investicija.
Biće stacioniran u Albaniji, ali je namijenjen cijelom Zapadnom Balkanu i regionu Jugoistočne Evrope i ideja je dovesti EU studente u regionu, ali i profesore koji predaju na najprestižnijim univerzitetima ili koji su učesnici u institucijama u regionu, ali i studente &scaron;irom &scaron;estorke Zapadnog Balkana, ali i &scaron;ire, u kampus u Tirani i stvoriti ovu mrežu ljudi koji će studirati zajedno, živjeti zajedno i kreirati mrežu alumnista u budućnosti koji će se poznavati.
Trenutno smo izabrali oko 30 studenata, pokrivajući region i &scaron;ire, ali i članice EU, a onda je plan povećati broj na 50 ili 100 za nekoliko godina. Ideja je povećati uključenost studenata Zapadnog Balkana i EU, ali veoma značajno za potencijalne studente je da znaju da će većina studenata, ako ne i svi studenti, imati pokrivene &scaron;kolarine.
Postoji li ograničenje u godinama?
Mogerini: Nema ograničenja u godinama, riječ je o postdiplomskom masteru u trajanju od jedne godine o evropskoj transformaciji i integraciji sa posebnim fokusom na region, ali ne samo na tome. Imaćemo profesore i praktičare koji će se baviti EU studijama, riječ je o interdisciplinarnom kursu, tako da nema ograničenja u godinama, ograničenja u porijeklu. Najvi&scaron;e je usmjeren na naučnike iz oblasti političkih nauka, studente prava, ekonomije, međunarodnih prava, ali i na koledžu imamo arhitekte, inženjere, imali smo i pilote, doktore medicine... Tako da je poenta da jačamo znanje i razumijevanje o tome kako EU funkcioni&scaron;e u odnosu na region i kako će se proces pristupanja zaista odigrati.
Cilj je povezati ljude i kreirati veze. Činjenica je da imamo &scaron;kolarine je zaista važna jer ne postoje ograničenja po pitanju porijekla, jedino ograničenje je motivacija, snažna evropska shvatanja i namjera da se vrijedno uči.
Prijave su otvorene od oktobra do januara, ponoviću da je riječ o postdiplomskom masteru, tako da je potrebno da zavr&scaron;ite svoje studije, da imate dobre ocjene sa univerziteta, dobre akademske uspjehe, ali i aktivno uče&scaron;će u civilnom dru&scaron;tvu, organizacijama, aktivno građanstvo i interesovanje za javni život su plus.
Koji su kriterijumi za dobijanje &scaron;kolarine, vjerujem da to zanima na&scaron;e studente?
Mogerini: Pažljivo biramo kandidate, radimo intervjue, kako bismo vidjeli i lični stav, spremnost da žive u multikulturalnom okruženju, da dijele i doprinose oblikovanja zajedničkog okruženja. Imamo stipendije koje pokrivaju skoro sve nacionalnosti, tu nema ograničenja. Poku&scaron;ajte. Imamo i stipendije za crnogorske studente, imamo dvije stipendije koje se dobijaju od Vlade Crne Gore, imamo dodatne stipendije od Evropske komisije i dodatne stipendije od privatnih sponzora i od nekih zemalja članica EU koje sponzori&scaron;u studente sa Zapadnog Balkana. Imamo dovoljno stipendija da pokrijemo tro&scaron;kove dobrih studenata, posebno motivisanih i EU entuzijasta.

Mogerini: EU je prekršila sve tabue, sljedeći je 28. članica saveza, zašto da ne Crna Gora

PORUKA NEKADAŠNJE ŠEFICE EVROPSKE DIPLOMATIJE

Izbor predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata nijesu uslov za dobijanje pozitivnog Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), ali bi rje&scaron;avanje tih pitanja pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora.
To je u intervjuu agenciji MINA ocijenila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Evropska komisija (EK) nedavno je poručila da bi Crna Gora, nakon najnovijeg oglasa, trebalo da izabere predsjednika Vrhovnog suda, ali i ukazala na neophodnost brzog napretka u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija.
Gorčević je rekla da poruku EK smatraju ohrabrenjem da Vrhovni sud i skup&scaron;tinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u &scaron;to skorijem roku adresiraju ta pitanja.
Ona je kazala da su u komunikaciji s EK ustanovili da će pojedini elementi iz poglavlja 23 iz objektivnih razloga djelimično ostati neispunjeni i pretočeni u zavr&scaron;na mjerila, uz opredijeljenost crnogorskih institucija da sačine mape puta i konkretne korake da se ova mjerila u najkraćem roku ispune.
Među njima su, kako je navela Gorčević, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, kao i izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
&bdquo;Imajući u vidu ostvarene rezultate u svim privremenim mjerilima, uključujući i mjerila čiji su elementi ova pitanja, vjerujemo da ona sama po sebi nijesu uslov za dobijanje IBAR-a, ali da bi njihovo rje&scaron;avanje pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora&ldquo;, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da Ministarstvo evropskih poslova redovno razmjenjuje informacije sa nadležnim državnim organima, ima intenzivan dijalog i ukazuje na prioritete, pogotovo u odnosu na pitanja koja su ključna u trenutnoj fazi pregovora.
Prema riječima Gorčevič, održavaju konstruktivnu saradnju sa Vrhovnim sudom, ali i Sudskim savjetom.
Govoreći o razlozima za neuspjele oglase za izbor čelnika Vrhovnog suda, Gorčević je rekla da je očigledno da nije postojala dovoljna saglasnost povodom izbora nekog od dosada&scaron;njih kandidata na Op&scaron;toj sjednici tog suda.
Kako je navela, izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama adresiraće taj problem i olak&scaron;ati proceduru predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, tako &scaron;to će se umjesto jednog kandidata na osnovu dvotrećinske podr&scaron;ke, sada moći predlagati do tri kandidata, na predlog polovine glasova na Op&scaron;toj sjednici.
&bdquo;&Scaron;to se tiče ovog oglasa, ne bih prejudicirala sa komentarima, već ostavimo relevantnim sudskim instancama da sprovedu oglas do kraja, vjerujući da će ovog puta ishod biti uspje&scaron;an&ldquo;, kazala je Gorčević.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Gorčević je istakla da je za izmjene izbornog zakonodavstva potrebna kvalifikovana većina, &scaron;to znači &scaron;irok konsenzus između političkih partija po tom pitanju.
&bdquo;Dosada&scaron;nji uspjesi, ubrzana dinamika pregovaranja i isporučenost gotovo svih zahtjeva EK, daju razloge za optimizam&ldquo;, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da se u Odboru nalazi nova konstelacija političkih partija, pred kojim je veliki izazov, ali da vjeruje da on ima snage da svoj posao odradi kvalitetno.
Gorčević smatra da pitanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne treba rje&scaron;avati van Odbora.
&bdquo;Mislim da je potrebno da za sada naprave mapu puta, nakon čega će stvari biti jasnije. Pred njima je jedan od ključnih izazova u daljem toku pregovaračkog procesa, ovo je novi Odbor i treba im dati &scaron;ansu da izvr&scaron;e reforme u domenu izbornog zakonodavstva&ldquo;, poručila je Gorčević.
Ona je kazala da jo&scaron; čekaju mi&scaron;ljenje EK na zakone iz oblasti pravosuđa i set medijskih zakona.
&bdquo;Očekujemo povratne informacije ubrzo utoliko &scaron;to nam je evropska strana svoje kapacitete stavila na raspolaganje i &scaron;to je primjetan njen optimizam&ldquo;, rekla je Gorčević.
Kako je navela, Vlada će postupiti shodno komentarima koje dobije od EK, a onda sve zavisi od Skup&scaron;tine prilikom rasprave o predmetnim zakonima.
&bdquo;Evropska integracija je zajednički proces sve tri grane vlasti pa duboko vjerujem da je Skup&scaron;tina uvidjela važnost ovog pitanja i da i sama osjeća odgovornost da se ono rije&scaron;i&ldquo;, dodala je Gorčević.

Gorčević: Izbor predsjednika Vrhovnog suda nije uslov za dobijanje IBAR-a

PORUČILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Biv&scaron;i ministar odbrane Slovenije i nekada&scaron;nji poslanik u Evropskom parlamentu Roman Jakič očekuje da će IBAR (Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji Crna Gora treba da dobije u junu biti pozitivan.
"Ali, treba biti tu potpuno jasan da je IBAR podsticaj i motivacija za naprijed, a ne nagrada za nazad", poručio je&nbsp; Jakič za Gradski portal.
Ističe da je pozitivan izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 od presudnog značaja, jer će pokazati da Crna Gora ozbiljno shvata reforme u oblasti vladavine prava, &scaron;to je, kako kaže, ključni element za napredak u pregovorima o pristupanju EU.
&ldquo;To bi, takođe, moglo doprinijeti jačanju povjerenja između Crne Gore i EU, kojeg u ovom trenutku i nema puno i koji je važan za dalji napredak u procesu pristupanja. Nijesam ba&scaron; siguran da Crna Gora od 2020. pa dalje ulaže značajne napore kako bi ispunila zahtjeve EU, posebno u oblastima vladavine prava koje su ključne za proces pristupanja. Do sada sam bio svjedok samo verbalne podr&scaron;ke evropskom putu Crne Gore, naročito od onih koji su imali sve konce u rukama da bi ne&scaron;to su&scaron;tinski i konkretno napravili, ali nisu. Za&scaron;to? Trebate pitati njih ili njihove mentore odnosno njihove &scaron;aptače&rdquo;, nagla&scaron;ava Jakič.
Podsjeća da se od avgusta 2020., u vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića ni&scaron;ta nije pomaklo u EU pregovorima.
&ldquo;Iako nijedna njihova izjava nije pro&scaron;la bez zaklinjanja u evropski put Crne Gore, pomaka nije bilo. Valjda su to radili jer ih je bilo sramota od skoro 80% građanki i građana Crne Gore koji stvarno i bez fige u džepu žele da budu dio evropskih liberalno-demokratskih vrijednosti. Kao vječiti optimista, ponovo se nadam da će premijer Spajić biti drugačiji od svoja dva prethodnika na položaju predsjednika Vlade. Svijetli primjer je gospođa Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova Crne Gore, za koju imam osjećaj da zna o čemu se radi i maksimalno se trudi, u datim uslovima cjelokupne crnogorske vladajuće koalicije&rdquo;, navodi Jakič.
Dodaje da se rad 44. Vlade Crne Gore ne ocjenjuje samo na osnovu konkretnih koraka koje su preduzeli u cilju ispunjenja zahtjeva EU, nego, kako nagla&scaron;ava, i u ostalim odlukama koje tangiraju vanjsku politiku države i njenu homogenost i sinhronizovanost sa politikama EU.
&ldquo;Svakako, glasanja u Parlamentarnoj skup&scaron;tini Savjeta Evrope oko članstva Kosova, nejasan stav oko Rezolucije Generalne skup&scaron;tine UN-a o genocidu u Srebrenici &ndash; o prijedlogu rezolucije koja govori o progla&scaron;enju 11.jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici i osudi negiranja genocida i po&scaron;tovanja osuđenika za ratne zločine &ndash; nijesu dobar signal međunarodnoj zajednici&rdquo;, smatra Jakič.
Vjeruje da, nakon rata u Ukrajini, unutar institucija EU postoji snažna podr&scaron;ka kada je u pitanju integracija zemalja Zapadnog Balkana.
&ldquo;Poslje agresorskog rata Rusije nad Ukrajinom do&scaron;lo je do vrlo jake podr&scaron;ke integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU. Preko noći se shvatilo da pro&scaron;irenje EU sa zemljama Zapadnog Balkana nije samo pitanje birokratskog ispunjavanja bitnih pravno-formalnih uslova, nego je to i pitanje geopolitičke strategije EU u novoj evropskoj realnosti.
Unutar institucija i država EU jo&scaron; uvijek postoje različiti stavovi i prioriteti. Neke članice su skeptične ili oprezne zbog mnogih razloga, kao &scaron;to su unutra&scaron;nje političke dinamike ili briga o mogućim posljedicama pro&scaron;irenja na postojeće članice. Velika većina, međutim, prepoznaje geostrate&scaron;ki značaj integracije Zapadnog Balkana u EU i podržava taj proces. Stoga je važno da zemlje Zapadnog Balkana iskoriste trenutak i intenzivno nastave sa reformama kako bi ispunile uslove za članstvo, ali i da EU jasno komunicira svoje smjernice i pruži adekvatnu podr&scaron;ku kako bi olak&scaron;ala njihov put ka članstvu&rdquo;, kategoričan je Jakič.
Prije 2020, Crna Gora je bila percipirana kao zemlja koja je aktivno radila na reformama i pristupanju EU, smatra Jakič.
&ldquo;Crna Gora je bila &scaron;ampion sa otvorenih pregovaračkih 33 poglavja i zatvorenih tri. Svi smo je vidjeli kao prvu novu članicu EU. Nakon avgusta 2020. godine, kada nije bilo značajnog napretka u pregovorima o pristupanju, percepcija Crne Gore u očima evropske javnosti je obavijena određenom dozom sumnje ili razočaranja&rdquo;, napominje Jakič.
Razočaranje, kako kaže, i zbog toga kako se unutra&scaron;nje promijenila Crna Gora.
&ldquo;Prije smo svi vidjeli Crnu Goru kao svijetli primjer mirnog suživota svih građanki i građana različitih vjera i nacionalne pripadnosti, sekularne države, utemeljene na antifa&scaron;izmu i po&scaron;tovanju ljudskih prava i sloboda. Danas, na žalost, takva država Crna Gora vi&scaron;e ne postoji&rdquo;, ističe Jakič.&nbsp;
Ipak, najavljene reforme i vraćanje u stare kolosijeke građanske Crne Gore, kako navodi, mogle bi polako mijenjati percepciju dana&scaron;njeg pogleda EU na Crnu Goru.
&ldquo;Takva bi Crna Gora možda mogla biti shvaćena &nbsp;kao zemlja koja ponovno pokazuje ozbiljnost u svom pristupu evropskim integracijama, smanjuje unutra&scaron;nje nacionalističke tenzije, zavisnosti od neliberalnog političkog uticaja drugih država i koja radi na vraćanju povjerenja svojih evropskih partnera, posebno ako se ostvare značajni pomaci u oblasti vladavine prava i drugim ključnim oblastima koje su važne za integraciju u EU&rdquo;, zaključuje Jakič.

Jakič: Očekujem pozitivan IBAR za Crnu Goru

"TO BI MOGLO DOPRINIJETI JAČANJU POVJERENJA IZMEĐU CG I EU, KOJEG U OVOM TRENUTKU I NEMA MNOGO"

Crna Gora neće odustati od strate&scaron;kih ciljeva, evropskog puta, članstva u NATO i priznanja Kosova, poručio je premijer Milojko Spajić.
Odgovarajući na pitanje da li bi Srbija mogla da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU), Spajić je u intervjuu za njemački Berliner Morgenpost, kazao da je Srbija susjedna država i važan trgovinski partner.
&ldquo;Veoma nam je važno da održavamo dobre odnose sa Srbijom. Ipak, nećemo odustati od na&scaron;ih strate&scaron;kih ciljeva, na&scaron;eg evropskog puta, članstva u NATO i priznanja Kosova. Pomoći ćemo da se Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana približe Evropi&rdquo;, rekao je Spajić.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora ući u EU, Spajić je rekao da se &ldquo;nadamo da ćemo biti potpuno spremni 2026. godine&rdquo;.
On je naveo da je, uz birokratske zahtjeve na nivou EU, 2028. realna za učlanjenje Crne Gore.
Spajić je, na pitanje da li je Crna Gora napravila napredak u borbi protiv korupcije, odgovorio potvrdno.
&ldquo;Naimenovali smo Sudski savjet koji je bio upražnjen devet godina. Zbog toga skoro deceniju nije imao ko da gura pravosuđe u zemlji da radi svoj posao kako treba&rdquo;, kazao je Spajić.
On je dodao i da je imenovan vrhovni državni tužilac.
&ldquo;Dva biv&scaron;a direktora policije već su uhap&scaron;ena, nekoliko zamjenika direktora policije i biv&scaron;i specijalni tužilac. U decembru smo donijeli strog zakon o suzbijanju pranja novca&rdquo;, rekao je Spajić.
On je potvrdno odgovorio na konstataciju da &ldquo;duhovi pro&scaron;losti&rdquo; i dalje proganjaju Crnu Goru.
&ldquo;To je tačno &ndash; imamo dramatičnu polarizaciju dru&scaron;tva već 25 godina. U Crnoj Gori ima Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka i Albanaca. Rusija je često intervenisala i poku&scaron;avala da se mije&scaron;a u na&scaron;e etničke grupe. Da bi se onda pričalo o &bdquo;ugroženim etničkim grupama&ldquo; &ndash; ko god one bile. Obrazac je kristalno jasan: Rusija je zainteresovana samo za izazivanje haosa&rdquo;, smatra Spajić.
Spajić je potvrdno odgovorio na pitanje da li je neaktivnost EU posljednjih godina omogućila da se uticaj Rusije i Kine u velikoj mjeri pro&scaron;iri na Balkanu.
&ldquo;Nažalost da.I u Briselu se, međutim, mnogo toga promijenilo. Evropska banka za obnovu i razvoj sada djelimično finansira drugi dio velikog autoputa, dok je prvi omogućila Kina prije deceniju&rdquo;, rekao je Spajić.
On je rekao da EU ima veoma dobar imidž u Crnoj Gori i da preko 80 odsto građana podržava članstvo.
&ldquo;Ljudi su spremni za nekoliko te&scaron;kih reformi. Posljednjih &scaron;est meseci to dokazuju &ndash; napravili smo ogroman korak napred. A iz EU čujemo: za ovo kratko vrijeme postigli ste vi&scaron;e nego drugi za &scaron;est godina&rdquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da Njemačka može pomoći Crnoj Gori da jasno stavi do znanja ostalim članicama EU da je dobar kandidat za članstvo.
On je, komentari&scaron;ući napredak Ukrajine, Moldavije i Gruzije na putu ka EU, kazao da je njihov uspjeh je i uspjeh svih liberalnih dru&scaron;tava u Evropi.
&ldquo;Svaka zemlja koja sprovodi neophodne reforme trebalo bi da bude konsekventno u mogućnosti da se pridruži EU&rdquo;, rekao je Spajić.
Na pitanje da li Ukrajina, Moldavija, Gruzija blokiraju Crnu Goru na putu ka EU, Spajić je odgovorio odrično.
&ldquo;Ne, one napreduju veoma brzo i postale su zemlje-kandidati za kratko vrijeme. Ali to je dobro. To daje potpuno novu energiju procesu pro&scaron;irenja EU &ndash; samo se sjetite svih onih skeptika koji su mislili da EU treba da prestane da se &scaron;iri&rdquo;, naveo je Spajić.
On je dodao da skeptici u tim državama sada misle drugačije.

Spajić: Rusija je zainteresovana samo za izazivanje haosa

"CRNA GORA NEĆE ODUSTATI OD STRATEŠKIH CILJEVA I EVROPSKOG PUTA"

Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, država mora osigurati pritvorenim osoba uslove koji su spojivi s po&scaron;tovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, a njihovo zdravlje mora biti primjereno osigurano, između ostalog, i obezbjeđivanjem potrebne medicinske pomoći- saop&scaron;teno iz Komisije za zdravstvo Demokratske partije socijalista (DPS).
Ističu da je pravo na zdravstvenu za&scaron;titu obavezno bez obzira na pravni status osobe. Država, podsjećaju, ima obavezu da je osigura pritvorenim osobama jednako kao i onim u zajednici u cjelini.
Ocjenjuju da je na djelu brutalno kr&scaron;enje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića kojem je potrebna kontinuirana medicinska pomoć.
"Kao ozbiljan kardiolo&scaron;ki bolesnik, sa nedavnom preležanom tromboembolijom pluća, vec četrnaest dana &scaron;trajkuje glađu. Njegov život je ugrožen i neophodno je angažovanje internističke i kardiolo&scaron;ke potpore u kontinuitetu", naveli su u saop&scaron;tenju.
Uskraćivanje ove medicinske pomoći biv&scaron;em glavnom specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću, kako su istakli, predstavlja kr&scaron;enje ljudskih prava najsurovije vrste, koje kao posljedicu nosi gubitak ljudskog života.
"Njegove neosporne profesionalne kvalitete ostavićemo da kometari&scaron;e stručna javnost a na&scaron;a je profesionalna obaveza da ukažemo na odgovornost onih koji odlučuju da on i dalje bude bez kontinuirane kardiolo&scaron;ke potpore. Pozivamo sve donesioce odluka da hitno reaguju da ne bi svjedočili okončanju ljudskog života zbog nepružanja neophodne medicinske pomoći", zaključuju iz DPS-a.

DPS: Katniću ugrožen život, neophodno angažovanje internističke i kardiološke potpore u kontinuitetu

PORUČUJU DA JE NA DJELU BRUTALNO KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA

Generalni sekretar Vlade Crne Gore Dragoljub Nikolić donio je<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/clanak/sa-letova-avionom-vlade-crne-gore-skinuta-oznaka-tajnosti"> Rje&scaron;enje o ukidanju stepena tajnosti &bdquo;Interno&ldquo;</a> podacima proisteklim primjenom Uputstva o uslovima i načinu kori&scaron;ćenja aviona kojim raspolaže Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, a koji se odnose na letove realizovane u periodu od 01. januara 2023. do 28. februara ove godine- saop&scaron;teno je iz Vlade.
&ldquo;U obrazloženju Rje&scaron;enja su taksativno navedeni letovi realizovani u pomenutom periodu, a koji su do dana dono&scaron;enja Rje&scaron;enja bili označeni pod oznakom stepena tajnosti &bdquo;Interno&ldquo;&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
U cilju unapređenja transparentnosti i uvida u rad Vlade, to će biti praksa i u narednom periodu, poručuju iz Vlade.

Sa letova avionom Vlade Crne Gore skinuta oznaka tajnosti

ZA PERIOD OD 01.01.2023 DO 28.02.2024.

Crna Gora će podržati Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, ali je neće sponzorisati. Njemački stručnjak za Zapadni Balkan i pro&scaron;irenje NATO Milan Nič napisao je na mreži X da je to rekao premijer Milojko Spajić.
Nič je naveo da je u u Berlinu razgovarao sa Spajićem, koji boravi u posjeti Njemačkoj.
Nič je naveo da je pitao crnogorskog premijera o potencijalnom crnogorskom sponzorisanju Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, a da je Spajić odgovorio da Crna Gore neće sponzorisati Rezoluciju, ali će je podržati.
Nič je istakao i da je imao priliku da pita Spajića o kretanju Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), da li je bolje da ide sama ili u manjoj grupi.
"Takođe, zanimalo me balansiranje između krhke parlamentarne većine naspram principa činilaca vlasti, kao i njegov stav i stav Vlade o predloženoj Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici", naveo je Nič.
Prema njegovim riječima, Spajić je kazao da je njemalki kancelar Olaf &Scaron;olc potvrdio da Crna Gora ide ka članstvu u EU, i da će nakon dobijanja IBAR-a pokazati da je spremna da bude prva naredne članica.
Nič je rekao da je, kada su u pitanju regionalne tenzije i mje&scaron;anje Beograda, Spajić naveo da je to stalno pitanje, ali da je medijska percepcija pretjerana.

Spajić odgovorio Niču: Crna Gora će podržati Rezoluciju o Srebrenici UN, ali je neće sponzorisati

OBJAVIO NJEMAČKI STRUČNJAK ZA ZAPADNI BALKAN

Predstavnici parlamentarnih partija na dana&scaron;njem sastanku iznijeli su nekoliko konkretnih predloga za rje&scaron;avanje političke krize u &Scaron;avniku, kazao je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu i poslanik Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić
"Jedan je prijedlog Centra za demokratsku tranziciju da se podnese prigovor, pa da Ustavni sud donese odluku o poni&scaron;tenju izbora. Drugi prijedlog je da Vlada povuče odluku o prinudnoj upravi", saop&scaron;tio je Ćarapić.
Istakao je da je sastanak bio produktivan.&nbsp;
"Ovo je dobar i neophodan korak. Vi&scaron;e subjekata je dalo sugestije i konsenzus je da je neohodno rije&scaron;iti ovaj problem i oključati Odbor za izbornu reformu", naveo je Čarapić.
Komuniciraće, kako je najavio, sa Vladom kako bi čuli njihov stav.
"Pričalo se o tome i da se nastave izbori na ova dva biračka mjesta uz neki politički dogovor. Spremamo se da nađemo modalitet za sprovođenje izbora na ova dva biračka mjesta", rekao je Čarapić.
Treba, prema njegovim riječima, poku&scaron;ati sve opcije.
"Ukoliko Ustavni sud bude proaktivan oni mogu da rije&scaron;e ovaj problem", ocijenio je Čarapić.
Poziv na dijalog uputio je Čarapić.
Sastanku, pored Čarapića, prisustvovali su i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, Nikola Rakočević ispred Demokratske partije socijalista (DPS), kao i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović. Među prisutnima su i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a, Maja Vučelić iz CIVISA, kao i poslanici Admir Adrović, Nikola Rovčanin, Adrijan Vuksanović i poslanica Simonida Kordić.
"Povući odluku o prinudnoj upravi"
Kopredsjedavajući Odbora i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević istakao je da je ponavljanje izbora na dva biračka mjesta jedino zakonito rje&scaron;enje za političku krizu u &Scaron;avniku.
Rakočević je rekao da je prvo prioritetno pitanje po pitanju situacije u &Scaron;avniku da se vrate radu Odbora za izbornu reformu.
&bdquo;Opozicja u Skup&scaron;tini mari za rezultate koje će Vlada napraviti na evropskom putu i zato molimo Vladu, a zamolili smo predstavnike većine na sastanku, da povuku odluku o prinudnoj upravi u &Scaron;avniku, koja je nezakonita, da bi se vratili radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva&ldquo;, naveo je Rakočević.
On je naglasio da neće napraviti nikakav dogovor koji nije u skladu sa zakonom i Ustavom.
&bdquo;Zato smo se dogovorili da po&scaron;tujemo odluke Državne izborne komisije (DIK), koje je formirala aktuelna većina&ldquo;, istakao je Rakočević.
On je podsjetio da je DIK donio zaključak da se ponove izbori na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, kao jedino zakonito rje&scaron;enje.
&bdquo;A nakon tih izbora, možemo da razgovaramo o političkom kompromisu, ali ne prije nego se zavr&scaron;e izborne radnje u &Scaron;avniku. Na&scaron;a molba jeste da se povuče odluka o prinudnoj upravi da bi se vratili radu Odbora i drugo da partije većine dopuste da se ponove izbori na dva biračka mjesta&ldquo;, naveo je Rakočević.
Kako je naglasio, to ne znači da treba da budu abolirani oni koji su &bdquo;lomili kutije i krali izborni materijal&ldquo;.
&bdquo;Pozivamo tužila&scaron;tvo da se pozabave aktivnostima pojedinaca i grupa koje su organizovale kr&scaron;enje izbornih pravila, krađu izbornih materijala i lomljenje kutija&ldquo;, rekao je Rakočević.
Upitan kako misle da će doći do ponavljanja izbora na dva biračka mjesta, ako to do sada nije bilo uspje&scaron;no, Rakočević je rekao da je jedino rje&scaron;enje da svi subjekti razgovaraju sa svojim predstavnicima u Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji &Scaron;avnik.
&bdquo;Na taj način ćemo doći do rje&scaron;enja, do rezultata izbora i formiranja lokalnog parlamenta&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je istakao da nijesu pravili kampanju od toga ko su nosioci liste ZB &Scaron;avnika i Demokrata.
&bdquo;Nedostatak legitimiteta postojao je u nizu drugih op&scaron;tina, ali samo tamo gdje je opozicija na centralnom nivou pobijedila tamo je problem&ldquo;, istakao je Rakočević.
On je dodao da neće osporavati da bilo ko od političkih subjekata inicira neki predlog prema Ustavnom sudu i DIK-u.
&bdquo;Ali predlažemo da ne čekamo, na&scaron; predlog je da &scaron;to prije rije&scaron;imo pitanje &Scaron;avnika, jer &scaron;aljemo lo&scaron;u sliku u Brisel &ndash; da institutcije nijesu u stanju da sprovedu izbore u &Scaron;avniku&ldquo;, rekao je Rakočević.
Pravni haos u &Scaron;avniku traje od oktobra 2022. godine, od kada je propalo devet poku&scaron;aja izlaska na biračka mjesta u zgradi Op&scaron;tine i selu Kru&scaron;evice jer članovi biračkih odbora iz koalicije &bdquo;Za budućnost &Scaron;avnika&ldquo; nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato &scaron;to, kako su tvrdili, ne žive u toj op&scaron;tini.
Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podr&scaron;kom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata &scaron;avničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika &bdquo;kako ne bi do&scaron;lo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje&ldquo;.
Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspi&scaron;e izbore, već zatraži da se okončaju započeti.
Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon &scaron;to je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u op&scaron;tini na sjeveru.
Milatović je ponovo konstatovao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo naru&scaron;avanje pravnog poretka.
U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skup&scaron;tine op&scaron;tine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspu&scaron;tanjem ili skraćenjem mandata.
S obzirom na to da je mandat SO &Scaron;avnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.
Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Op&scaron;tine &Scaron;avnik imaju 483 birača, a u selu Kru&scaron;evice 58 birača.

Čarapić: Više modaliteta za rješenje krize u Šavniku; Rakočević: Povući odluku o prinudnoj upravi

SASTANAK PARLAMENTARNIH PARTIJA O PRONALASKU RJEŠENJA ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Evropska komisija snažno ohrabruje Crnu Goru da, nakon najnovijeg oglasa, izabere predsjednika Vrhovnog suda,&nbsp; saop&scaron;teno je iz Delegacije Evropske unije na dru&scaron;zvenoj mreži X.
Osim toga, Evropska komisija poručuje da je potreban brz napredak u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija.
"To bi dalo važan zamah procesu pristupanja i omogućilo Evropskoj komisiji da u predstojećem periodu državama članicama predstavi ubljedljiv izvje&scaron;taj o ocjeni ispunjenosti privremenih mjerila za vladavinu prava (IBAR)", navodi se objavi Delegacije.

EK: Izabrati predsjednika Vrhovnog suda i ostvariti brz napredak u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija