Foto: Pixabay

Onkološka pacijentkinja, korisnica prava na tuđu njegu i pomoć od januara 2021. godine, kad joj je dva mjeseca nakon dijagnoze karcinoma dojke odobren mjesečni dodatak, koristila ga je do decembra 2025. Ove godine, nju je komisija odbila. Tog istog decembra Ministarstvo socijalnog staranja donijelo je novi pravilnik o medicinskim indikacijama, koji je pravo na dodatak za njegu i pomoć u oblasti malignih bolesti sveo na uži krug korisnika.

Pravo joj je ukinuto, iako se njeno zdravstveno stanje, kako kaže, nije popravilo, naprotiv, zbog prirode osnovne bolesti i posljedica ranijih hemoterapija i zračenja, pojavile su se brojne dodatne, dokumentovane zdravstvene komplikacije. Nakon osam mjeseci čekanja i razgovora pred komisijom koji je trajao najviše dva minuta, pravo joj je sada ukinuto.

Pacijentkinja, čije je ima poznato Pobjedi, kazala je:

– Tokom razgovora sa nadležnim licem iz komisije, na koji sam čekala osam mjeseci, a koji je trajao najviše dva minuta, dala sam na uvid najnoviju dokumentaciju i govorila o trenutnoj zdravstvenoj slici, uz napomenu da je neophodno pratiti stanje na svaka tri mjeseca uz mnoštvo pregleda. Poštujem odluku o ukidanju njege, ali mi nije jasno kako je moguće da se ista donese ukoliko tokom prethodnih godina nije bilo nikakvih promjena, a uredno je odobrena svakog puta.

Zdravstveno stanje, kaže, u ovakvim slučajevima i zbog starosne dobi može biti samo usložnjavajuće. Ističe da je poražavajuće to što nadležni organi imaju puna usta priče o pomoći onkološkim pacijentima i otvaranju poglavlja pred ulazak u Evropsku uniju, a nijesu u stanju da svim onkološkim pacijentima obezbijede makar ovu vrstu novčane pomoći.

Ističe da taj novac pacijenti ne troše za odmore već za troškove terapija i kontrolnih pregleda, od kojih je na neke, zbog višemjesečnih lista čekanja, prinuđena da ide privatno.

Ostavljena joj je mogućnost žalbe.

– Ne vidim koja je svrha iste, jer iz zdravstvenih razloga onkološki pacijenti nemaju ni snage ni vremena za tu vrstu bitke, pored one koju na svakodnevnom nivou vodimo za nastavak života. Pitam donosioce odluka kakvu poruku šalju onima koje je zadesila ovakva sudbina i zbog čega se uvijek lome koplja na najranjivijim kategorijama – poručila je pacijentkinja.

Sistem vidi samo terminalnu fazu

Maja Gardašević iz NVO „Diši“, koja je više puta upozoravala na položaj onkoloških pacijenata, navodi za Pobjedu da joj se obraćaju i drugi pacijenti sa sličnim iskustvom i da to nije ništa novo.

– Godinama ukazujem na problem ostvarivanja prava na tuđu njegu i pomoć za onkološke pacijente i upozoravam da oni novim pravilnikom više nijesu prepoznati na način koji odgovara stvarnim posljedicama njihove bolesti i liječenja. Ne želim da komentarišem konkretan slučaj jer nijesam upoznata sa kompletnom dokumentacijom pacijentkinje, ali me ovakve informacije, nažalost, ne iznenađuju – kazala je Gardašević.

Zabrinjava, dodaje, što se iza brojki, procedura i komisijskih odluka često ne vidi stvarni život pacijenata. Onkološka bolest, podsjeća ona, nije samo dijagnoza na papiru, to su teške terapije, iscrpljenost, posljedice liječenja, gubitak radne i funkcionalne sposobnosti i potrebe za pomoći u svakodnevnim aktivnostima.

Ona je od dana donošenja novog zakona upozoravala da će mnogi pacijenti ostati bez podrške koju su ranije ostvarivali.

– Stiče se utisak da se od pacijenata očekuje da budu potpuno nepokretni ili u terminalnoj fazi bolesti da bi dokazali da im je potrebna tuđa njega i pomoć, što je apsurdno i nehumano – upozorila je Gardašević.

Dodala je da se, ako se nadležni i dalje budu oglušivali na iskustva pacijenata, rizikuje potpuni kolaps sistema podrške za onkološke pacijente, u kojem će oni kojima je pomoć najpotrebnija ostajati bez nje.

Pravilnik isključiv

Pravilnik o medicinskim indikacijama, na kojem počiva sporna praksa komisija, donesen je u decembru 2025, a izmijenjen u januaru 2026. Po tom aktu, dodatak za njegu i pomoć u oblasti malignih bolesti pripada djeci sa zloćudnim neoplazmama limfnog i hematopoetskog tkiva, dok pravo na ličnu invalidninu ostvaruju osobe sa malignim neoplazmama koje su inoperabilne, sa udaljenim metastazama i u terminalnoj fazi bolesti. Onkološki pacijenti u aktivnom liječenju koji prolaze kroz hemoterapiju, operacije i zračenja, po važećem propisu pravo nemaju.

Postojanje problema potvrdio je i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, koji je 11. juna u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Kluba ZBCG–DNP Jelene Kljajević, najavio da bi se „tokom jula moglo pristupiti izmjenama Pravilnika, a kao trajno rješenje pomenuo model jedinstvenog vještačenja invaliditeta kojim bi se, osim oštećenja organizma, procjenjivao i funkcionalni status osobe i stepen podrške koji joj je potreban“.

Tog istog dana, 11. juna 2026. Vlada Crne Gore je za vršioca dužnosti direktora Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta odredila Mithata Kuča. Sedam dana kasnije, na 131. sjednici od 18. juna, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta kojim se rok za početak primjene tog modela pomjera sa 1. jula na 1. decembar 2026.

U obrazloženju je navedeno da je odlaganje predloženo kako bi se obezbijedila puna spremnost sistema za sprovođenje Zakona, što uključuje donošenje i implementaciju Metodologije vještačenja, završetak uspostavljanja Zavoda, sprovođenje obuka, licenciranje i zapošljavanje vještaka, kao i razvoj informacionog sistema i uspostavljanje neophodnih organizacionih i tehničkih pretpostavki.

Drugim riječima, na dan kad je ministar u Skupštini pravo na podršku branio najavom novog modela, taj model nije imao ni direktora, ni metodologiju, ni obučene vještake, ni informacioni sistem. Sjutra, 1. jula 2026, kada je trebalo da krene jedinstveno vještačenje, krenuće odložen rok.

Onkološka pacijentkinja čije je pravo ukinuto u decembru 2025. u tom međuvremenu ima žalbu u koju, kako je rekla Pobjedi, ni sama ne vjeruje. Po važećem propisu, do najavljenih izmjena, njena se zdravstvena slika institucionalno mjeri jednim kriterijumom: da li je dovoljno teška za Pravilnik koji pomoć priznaje tek u terminalnoj fazi bolesti.

Skupština razmatra besplatno BRCA testiranje i preventivnu mastektomiju

Dok onkološke pacijentkinje u liječenju gube pravo na mjesečni dodatak za tuđu njegu i pomoć, Skupština Crne Gore juče je razmatrala izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojima se predviđa besplatno BRCA testiranje i preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom dojki.

Prijedlog je obrazložila poslanica DNP-a Jelena Kljajević, koja je zahvalnost uputila NVO „Diši“ i njenoj direktorici Maji Gardašević, istoj nevladinoj organizaciji koja godinama upozorava na slabosti važećeg pravilnika o tuđoj njezi i pomoći.

Poslanik PES-a Vladimir Bakrač ocijenio je da prevencija treba da prati medicinu, dok je Jevto Eraković (DPS) podržao testiranje kao važan iskorak za personalizovanu i modernu zdravstvenu zaštitu uz napomenu da su, kako je ocijenio, liste čekanja na istorijskom maksimumu, a stopa vakcinacije djece smjestila Crnu Goru na 137. mjesto na svijetu.

Radinka Ćinćur (Posebni klub) podsjetila je da dok Evropska unija bilježi pad smrtnosti zahvaljujući ranom otkrivanju i prevenciji, Crna Gora ima izazove u dostupnosti skrininga i genetskog testiranja, i navela da preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom dojki u privatnom sektoru košta najmanje 6.000 eura.

Aleksandra Vuković-Kuč (DPS) postavila je pitanje „đe je naša nacionalna strategija ženskog zdravlja“ i upozorila da Crna Gora nema jedinstveni registar nasljednih malignih bolesti, te da svaki novi zakon mora imati jasan odgovor na pitanje ko će ga finansirati, sprovoditi i kad će građani moći da ga ostvare.

Edina Dešić (BS) pozvala je resor zdravlja da objavi zvanične podatke o ukupnim troškovima liječenja po pacijentkinji. Anđela Vojinović (Demokrate) ocijenila je da je posebno važno da se ženama na sjeveru zemlje obezbijedi pristup ovoj zdravstvenoj usluzi.

Izvor: Pobjeda