Odbor direktora Luke Bar je donio odluku o imenovanju Ilije Pje&scaron;čića za izvr&scaron;nog direktora te državne kompanije.
"Postupajući po presudi Vi&scaron;eg suda u Podgorici, kojom se poni&scaron;tava Odluka Odbora direktora 4.oktobra 2021. godine i nalaže da se izvr&scaron;i ponovni izbor između prijavljenih kandidata na radno mjesto izvr&scaron;nog direktora, u roku od osam dana od pravosnažnosti presude, Odbor direktora je održao sjednicu danas", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Luke Bar su naveli da obrazloženje iz presude Vi&scaron;eg suda ukazuje na to da se iz sadržine odluke o izboru Pje&scaron;čića za izvr&scaron;nog direktora "ne vide precizni razlozi kojima se vodio tada&scaron;nji Odbor direktora, prilikom izbora kandidata".
"Bez obzira na diskreciono pravo koje Odbor direktora ima prilikom odabira kandidata, Vi&scaron;i sud je zaključio da odluka o izboru ne može biti done&scaron;ena bez obrazloženja. Vi&scaron;i sud ukazuje na to da pravo na obražloženje imaju kandidati koji su konkurisali, kao i &scaron;ira javnost. Zato Vi&scaron;i sud nalaže Odboru direktora ponovni izbor između prijavljenih kandidata na konkursu od 29. septembra 2021. godine", naveli su iz Luke Bar.
Dodaju da shodno statutarnim i zakonskim ovla&scaron;ćenjima, Odbor direktora je blagovremeno postupio po presudama Osnovnog suda u Baru i Vi&scaron;eg suda u Podgorici, pa je uslijedilo razrje&scaron;enje Pje&scaron;čića.&nbsp;
"Procedura je dalje nalagala ponovno razmatranje dostavljene dokumentacije trojice kandidata koji su ispunili uslove, po konkursu iz 2021. godine, njihovih biografija i planova i programa rada za "Luka Bar" AD, kao i zapisnika sa usmenih intervjua koji su tada obavljeni sa kandidatima. Na osnovu navedene dokumentacije, a uz primjenu profesionalnih, stručnih i etičkih standarda u biranju najboljeg kandidata za mjesto izvr&scaron;nog direktora "Luka Bar" AD, uprkos kratkom vremenskom roku koji je ostavljen zbog postupanja po presudi Vi&scaron;eg suda, Odbor direktora je jednoglasno donio odluku o imenovanju Ilije Pje&scaron;čića na mjesto izvr&scaron;nog direktora, te će tu funkciju obavljati do 4. oktobra 2025. godine", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Konstatovano je da je, kako su naveli, Pje&scaron;čić dostavio najkonkretniji i najrealniji plan i program rada "Luka Bar" AD za mandatni period od četiri godine, &scaron;to mu je dalo prednost u odnosu na ostale kandidate.
"Odbor direktora od svog imenovanja u ovom sastavu, u martu 2023. godine, razmatrao je i donosio niz veoma te&scaron;kih i specifičnih odluka, po mnogim otvorenim i naslijeđenim pitanjima. Sa zadovoljstvom i uvjereno&scaron;ću možemo konstatovati da smo sve odluke donijeli savjesno, profesionalno i stručno, a u najboljem interesu kompanije i zapo&scaron;ljenih u njoj. Istaći ćemo ovom prilikom dono&scaron;enje novog Akta o sistematizaciji radnih mjesta, uvođenje obaveznog ocjenjivanja i vrednovanja rada svih zapo&scaron;ljenih, pokretanje aktivnosti na valorizaciji lučke imovine, niz realizovanih dru&scaron;tveno odgovornih akcija o kojima ćemo javnost uskoro informisati, a kao najznačajniju izdvajamo sadnju 300 sadnica borova u lučkom području", dodaju u saop&scaron;tenju.
Na sjednici Odbora direktora održanoj pro&scaron;le sedmice, kako dodaju, done&scaron;ena je odluka o provjeri diploma svih zapo&scaron;ljenih u "Luka Bar" AD.
"I dana&scaron;njim postupanjem po presudi Vi&scaron;eg suda u Podgorici i imenovanjem izvr&scaron;nog direktora u ponovljenom postupku, kako je i naloženo, &scaron;titimo interese i poziciju "Luka Bar" AD, &scaron;to je uostalom i na&scaron; posao i glavni cilj i motiv u radu", zaključili su u saop&scaron;tenju.

Odbor direktora Luke Bar ponovo naimenovao Pješčića za izvršnog direktora

ODRŽANA SJEDNICA

Račun za utro&scaron;enu električnu energiju može ostati isti i pored poskupljenja od naredne godine, ukoliko građani budu vodili vi&scaron;e računa o potro&scaron;nji u vi&scaron;oj i nižoj tarifi, saop&scaron;tili su predstavnici regulatora.
Predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), Branislav Prelević, saop&scaron;tio je da najavljeni procenti povećanja računa za struju mogu ostati tek puki podatak, koji se ne mora realizovati ukoliko kupci budu vodili vi&scaron;e računa o potro&scaron;nji u vi&scaron;oj i nižoj tarifi.
&bdquo;Naime, kada bi kupac sa prosječnom potro&scaron;njom, 45 odsto energije koju potro&scaron;i na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u vi&scaron;oj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu&ldquo;, rekao je Prelević u intervjuu agenciji Mina-business.
Odbor REGAGEN-a zavr&scaron;io je sjednicu na kojoj se odlučivalo o zahtjevu za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za narednu i 2025. godinu, kojoj je prethodio njen otvoreni dio kojem su prisustvovali i predstavnici te kompanije.
CEDIS je zahtjev podnio prije tri mjeseca.
Kompanija je, prema riječima Prelevića, zahtijevala regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura.
&bdquo;REGAGEN je, na osnovu dokumentacije koju je dostavio CEDIS, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu u iznosu od 94,6 miliona eura, &scaron;to je 16,48 miliona eura, odnosno 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa&ldquo;, precizirao je Prelević.
Takođe, regulator je ocijenio osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za 2025. godinu u iznosu od 108,16 miliona eura, &scaron;to je 8,22 miliona, odnosno 7,06 odsto manje od zahtijevanog iznosa.
&bdquo;Uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u narednoj kao u ovoj godini, dono&scaron;enje ovakve odluke REGAGEN-a znači povećanje mjesečnog računa 3,64 odsto za kupca priključenog na 35 kV naponski nivo, 3,82 odsto za kupca priključenog na deset kV naponski nivo, 0,67 odsto za kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo i 4,71 odsto za kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo&ldquo;, naveo je Prelević.
On je podsjetio da najvi&scaron;e kupaca priključenih na distributivni sistem pripada kategoriji domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem.
&bdquo;Račun za kupce iz navedene kategorije sa prosječnom potro&scaron;njom biće u narednoj godini povećan 1,51 eura, odnosno 5,63 odsto, ako snabdjevač ne promijeni cijenu električne energije&ldquo;, rekao je Prelević.
Na pitanje &scaron;ta je uzrok povećanju cijena, Prelević je odgovorio da je javnosti već poznato da se u energetskim kompanijama u protekle tri godine zaposlio veliki broj ljudi, &scaron;to neminovno utiče na rezultate njihovog poslovanja.
&bdquo;Međutim, Agencija je kreirala takav regulatorni okvir, kojim ne dozvoljava da se ove, po mom mi&scaron;ljenju, lo&scaron;e poslovne odluke, preliju na potro&scaron;ače. U tom smislu, tro&scaron;kovi zarada zaposlenih CEDIS-a, koje pokrivaju kupci, ne prate trend rasta tro&scaron;kova zarada uslovljenog neosnovanim zapo&scaron;ljavanjem, već je Agencija svojim podzakonskim aktom kreirala mehanizam koji sprječava da neefikasnost operatora plaćaju kupci&ldquo;, objasnio je Prelević.
Prema njegovim riječima, ukoliko operator ne po&scaron;tuje regulatorni okvir, već ostvaruju veće tro&scaron;kove zarada, to neće plaćati kupci, već će biti teret operatora i odraziće se na njegove rezultate poslovanja.
&bdquo;Dakle, zahvaljujući takvom regulatornom okviru, predmetno povećanje cijena nije proizvod neefikasnosti kompanije, već prije svega, povećanja tro&scaron;kova na koje kompanija realno ne može da utiče, a to su u ovom periodu tro&scaron;kovi nabavke električne energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u mreži&ldquo;, dodao je Prelević.
On je saop&scaron;tio da o posljedicama neuvažavanja regulatornog okvira govori jo&scaron; jedan podatak.
&bdquo;Naime, Agencija je u postupku utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda za ovu godinu bila predložila tro&scaron;kove za pokrivanje tehničkih gubitaka koji su procijenjeni na osnovu cijene električne energije od oko 119 eura po megavat satu (MWh). Povlačenje zahtjeva od CEDIS-a u novembru pro&scaron;le godine, &scaron;to je za posljedicu imalo obustavljanje predmetnog postupka, dovelo je do toga da se CEDIS-u u ovoj godini kroz privremene cijene nadoknađuju tro&scaron;kovi za pokrivanje tehničkih gubitaka po cijeni od 53 EUR po MWh&ldquo;, naveo je Prelević.
Time je CEDIS, kako tvrdi Prelević, svojevoljno po&scaron;ao u gubitak mjeren vi&scaron;emilionskim iznosima.
&bdquo;Da je na&scaron;a projekcija cijene bila dobra, ilustruju podaci iz ove godine, koji govore da je prosječna cijena na berzama bila vrlo blizu na&scaron;e projekcije&ldquo;, naveo je Prelević.
Na pitanje da li su cijene realne i hoće li uticati na standard građana, Prelević je odgovorio da je cijena električne energije u Crnoj Gori bila stabilna već čitavu deceniju, &scaron;to je nezamislivo u dana&scaron;njim uslovima.
&bdquo;Prvo, nema zemlje u Evropi u kojoj cijena električne energije nije vi&scaron;e puta povećavana u ovom periodu. Drugo, cijene svih ostalih usluga i robe su vi&scaron;estruko povećane u istom periodu, a naročito energenti kao &scaron;to su drva za ogrijev, gorivo, pelet i slično. Do&scaron;li smo do apsurda da je postalo najeftinije grijati se na klima uređaje, &scaron;to je, sa aspekta vrijednosti ovih energenata na trži&scaron;tima, van svake pameti&ldquo;, kazao je Prelević.
Pored toga, kako je rekao, plate, minimalne, prosječne, penzije su povećavane od 2010. godine, dok cijena struje nije značajnije varirala.
&bdquo;I konačno, relevantne studije specijalizovanih institucija iz Evropske unije (EU), koje su se bavile poređenjem cijena električne energije za domaćinstva svedenih na paritet kupovne moći u evropskim državama, ukazuju da je ta cijena u Crnoj Gori niža od prosjeka u Evropi. To znači da, u teorijskoj ravni, kupac u Crnoj Gori može kupiti vi&scaron;e električne energije od kupaca u većini evropskih država za istu sumu novca&ldquo;, poručio je Prelević.
On je istakao i da je neophodno obezbijediti održivost elektroenergetskog sistema i kroz cjenovnu politiku.
&bdquo;Tako se i kroz utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje distributivnog sistema obezbjeđuje održivost poslovanja operatora koji obavlja djelatnost od javnog interesa, ali i zadovoljavanje potreba korisnika navedene javne usluge&ldquo;, saop&scaron;tio je Prelević.
REGAGEN u tom procesu mora sačuvati svoju nezavisnost od dnevnopolitičkih potreba i kretati se isključivo u okviru regula temeljenih na naučnim zakonomjernostima.
&bdquo;Kreiranje adekvatnih politika u drugim oblastima stvoriće ambijent u kome će cjenovna politika u oblasti energetike biti ispraćena odgovarajućim standardom građana Crne Gore&ldquo;, poručio je Prelević.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to, ipak, postoje potro&scaron;ači kojima će poskupljenje struje biti značajan teret, Prelević je naveo da je, nažalost, to tačno, ali da to nije problem samo Crne Gore, već u svim državama postoje socijalno ugrožene kategorije građana kojima država mora da obezbijedi povoljnije uslove snabdijevanja električnom energijom.
&bdquo;I sada, ovo &scaron;to ću reći može samo naizgled da zvuči paradoksalno, ali je tačno - &scaron;to EPCG bude ostvarivala bolje rezultate poslovanja, to će država kao njen većinski vlasnik moći da vodi kvalitetniju socijalnu politiku, odnosno da obezbijedi pravedniju redistribuciju sredstava, usmjeravajući ih na one kojima je najpotrebnije&ldquo;, rekao je Prelević.
On je dodao i da je energetika od strate&scaron;kog značaja za crnogorsku ekonomiju, &bdquo;a mi politikom 'socijalnih' cijena prema svima, dakle i najbogatijima i najsiroma&scaron;nijima, pravimo nesagledivu &scaron;tetu tom sektoru koji treba da bude razvojna poluga za sve druge djelatnosti&ldquo;.
Prema riječima Prelevića, cjenovna politika utiče i na razvoj kulture u oblasti potro&scaron;nje električne energije. U tom smislu, cjenovna politika koja se ne zasniva na realnim osnovama dovodi do neracionalnog tro&scaron;enja energije.
&bdquo;Ilustracije radi, podaci o potro&scaron;nji električne energije u Crnoj Gori od 2009. godine do danas ukazuju da potro&scaron;nja energije kupaca iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem u vi&scaron;oj tarifi konstantno raste - u 2009. godini udio potro&scaron;nje u vi&scaron;oj tarifi iznosio je 55 odsto dok je, uz permanentan rast u međuvremenu, u pro&scaron;loj godini iznosio 64 odsto&ldquo;, precizirao je Prelević.
On je saop&scaron;tio da sva bogata dru&scaron;tva i velike ekonomije EU mnogo vi&scaron;e vode računa o potro&scaron;nji enegije nego u Crnoj Gori, &scaron;to se lako može utvrditi kroz podatke o energetskoj efikasnosti i potro&scaron;nji električne energije po stanovniku, odnosno domaćinstvu.
&bdquo;Ipak, najupečatljiviji dokaz za ovakvu tvrdnju mogli smo da vidimo nedavno u Njemačkoj, jednoj od najrazvijenijih država EU. Naime, u avgustu pro&scaron;le godine, njemačko Ministarstvo ekonomije je donijelo niz mjera &scaron;tednje energije za zimu 2022/2023, ne zbog toga &scaron;to su siroma&scaron;ni, nego &scaron;to su odgovorni prema potro&scaron;nji energije. Između ostalog, mjere su uključivale ograničenje grijanja javnih i radnih prostorija do maksimum 19 stepeni Celzijusovih, zabranjeno držanje otvorenih vrata u prostorijama i prodavnicama koje se griju i slično&ldquo;, zaključio je Prelević.

Prelević: Nepromijenjen račun uz bolje praćenje potrošnje

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK ODBORA REGAGENA

Vlada je snažno opredijeljena da, zajedno sa Evropskom komisijom, kroz instrument Plana rasta, radi na planiranju i praćenju sprovođenja reformi, koje će doprinijeti ekonomskom i ukupnom razvoju dru&scaron;tva i ubrzati proces pristupanja EU, poručili su članovi Delegacije Vlade u Briselu.
"Vlada Crne Gore će, na osnovu postojećih preporuka, uključujući prethodne ekonomske i reformske programe, paket pro&scaron;irenja i postojeće političke dijaloge, pripremiti Reformsku agendu, kao predlog mjera usmjerenih na reformu i rast", navodi se u saop&scaron;tenju.
Ministri su danas, sa predstavnicima Evropske komisije, razgovarali o Planu rasta i Agendi prioritetnih reformi.
U ime Vlade, na sastanku su učestvovali potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljo&scaron;aj, kao i ministri evropskih poslova i energetike i rudarstva, Maida Gorčević i Sa&scaron;a Mujović.
"Evropska komisija je, pored postojeće podr&scaron;ke državama Zapadnog Balkana, predložila dodatni investicioni paket od &scaron;est milijardi eura kroz obezbjeđivanje dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova. Od tog iznosa, za Crnu Goru je planirano oko 413 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju.
Predstavnici Evropske komisije su istakli da se, kroz finansijsku podr&scaron;ku EU, Crna Gora podstiče da, u kratkom roku, kombinacijom reformi i investicija, istovremeno uveća stopu ekonomskog rasta i ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji.
Kako su kazali, na ovaj način će se, uz već definisana sredstva koja Zapadni Balkan ima na raspolaganju kroz pretpristupne fondove, prvi put izjednačiti s finansijskom podr&scaron;kom koju u prosjeku dobijaju građani EU.
&ldquo;Na taj način, EU želi da podstakne ekonomski rast, smanji značajnu razliku u životnom standardu između Zapadnog Balkana i EU, i podstakne region na sprovođenje intenzivnijih reformi u procesu evropske integracije&ldquo;, poručili su iz EK.
Ministri su kazali da će Vlada, u najkraćem roku, pripremiti i dostaviti EK predlog Reformske agende, sa konkretnim predlozima mjera podr&scaron;ke u tri prioritetne oblasti: poslovni ambijent, digitalizacija i inovacije i energetika.
Poručili su da će Vlada kandidovati između 60 i 80 reformskih mjera, koje će biti realizovane u naredne 4 godine, &scaron;to će biti preduslov za dodjelu dijela finansijske podr&scaron;ke.
Takođe, kako je istaknuto, dio reformske agende će obuhvatiti i dio ključnih reformi koje se odnose na vladavinu prava i reformu javne uprave, a koje su od posebnog značaja za proces pristupanja EU.
&ldquo;Značajan dio reformi koje su predmet Plana rasta je već definisan kroz okvir pregovaračkog procesa, &scaron;to će doprinijeti kvalitetu i ubrzati pripremu Agende reformi. Dobra osnova za ovaj dokument biće i priprema novog Programa ekonomskih reformi 2024-2026, kao i preporuke iz nedavno objavljenog Izvje&scaron;taja EK o Crnoj Gori&ldquo;, saop&scaron;tili su predstavnici Vlade.
Vlada Crne Gore će, kako je rekao Đeljo&scaron;aj, sprovesti ekonomsku reformu, unaprijediće ambijent za mala i srednja preduzeća i pojačaće inspekciju kako bi neformalna ekonomija bila u zoni formalnosti.
&ldquo;Tako ćemo ispuniti očekivanja, koja nisu samo zahtjevi Evropske unije nego cilj Vlade. Želimo da stvaramo jedan takav ambijent da privučemo &scaron;to vi&scaron;e sredstava iz Plana razvoja. &nbsp;44. Vlada Crne Gore je veoma posvećena euroatlanska država i kredibilan NATO partner i nadamo se da će biti prva naredna članica Evropske unije&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj.
Gorčević je kazala da Crna Gora ima jedinstvenu priliku da, na temelju kvalitetne pripreme i uspje&scaron;ne implementacije Plana rasta ostvari značajan ekonomski, kao i napredak u pregovaračkom procesu.
Ona je poručila da je Vlada odlučna da ubrza sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, kao i da &nbsp;u kratkoročnom periodu ispuni preporuke iz ovogodi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja EK.
&ldquo;Imamo ambiciozan, ali realan rok. Vlada će, do sredine decembra, za kada je planiran Samit EU &ndash; Zapadni Balkan, pripremiti i predložiti set reformi&ldquo;, kazala je Gorčević.
Mujović je istakao da su pred crnogorskom Vladom i novoformiranim ministarstvom za energetiku i rudarstvo mnogi izazovi, ali i razvojne &scaron;anse.
&ldquo;Predstoji nam intenzivan period aktivnosti, a visoko na agendi rada su digitalizacija nacionalnog elektrodistributivnog sistema, energetska tranzicija i dekarbonizacija kroz &nbsp;izgradnju kapaciteta u oblasti solarnih, hidro i vjetro potencijala, kao i jačanje prenosne i distributivne mreže&rdquo; &nbsp;istakao je Mujović i dodao da Crna Gora želi podr&scaron;ku EU po pitanju pokretanja proizvodnje &ldquo;zelenog čelika&rdquo;, kazao je Mujović.

Crnoj Gori oko 413 miliona eura iz Plana rasta za uvećanje stope ekonomskog rasta i ubrzanje procesa pristupanja EU

"VLADA SNAŽNO OPREDIJELJENA DA RADI NA PLANIRANJU I PRAĆENJU SPROVOĐENJA REFORMI"

Tokom ljetnje sezone 2024. godine nacionalni avioprevoznik Air Montenegro će letjeti ka četiri nove destinacije, i to Bakuu, Izmiru, Minhenu i Ostravi.
Kompanija će po prvi put pokrenuti liniju prema Azerbejdžanu.
"Od juna 2024. godine iz Tivta ka Bakuu kompanija će letjeti dva puta sedmično, svakog ponedeljka i petka, a saobraćaj prema ovoj destinaciji će se vr&scaron;iti do kraja septembra predstojeće godine. Osim povezanosti sa Turskom iz Podgorice i Tivta prema Istanbulu tokom cijele godine, Air Montenegro će tokom ljetnje sezone letjeti i ka Izmiru. Kompanija sa letovima iz Tivta prema Izmiru počinje u aprilu mjesecu, a saobraćaj će se odvijati tri puta sedmično (ponedeljkom, petkom i nedeljom) do kraja oktobra 2024. godine", kažu u saop&scaron;tenju.
Air Montenegro će, kako dodaju, tokom ljetnje sezone pro&scaron;iriti svoju ponudu i prema evropskom trži&scaron;tu.
"Pa ćemo od juna do kraja septembra 2024. godine svakog četvrtka i nedelje iz Podgorice letjeti prema Minhenu - Njemačka, a svakog utorka ka Ostravi - Če&scaron;ka", navode u saop&scaron;tenju.
Kupovina karata ka novim destinacijama je moguća od 4. decembra, a u cijenu je osim taksi i ručnog prtljaga do 8kg, uključen i predati prtljag do 23 kg.

Air Montenegro uvodi četiri nove destinacije za ljetnju sezonu

NAJAVLJENO IZ NACIONALNE AVIO - KOMPANIJE

Op&scaron;tina Bar donijela je Odluku o odobravanju sredstava za podr&scaron;ku preduzetni&scaron;tvu za 2023. godinu kojom su dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 270.000 eura za realizaciju biznis ideja 50 barskih preduzetnika.
Riječ je o najvećem iznosu sredstava i broju podržanih preduzetnika i preduzetnica po jednom Javnom pozivu od pokretanja ovih op&scaron;tinskih intervencija, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tine.&nbsp;
"Odluka je donijeta u skladu sa novim Programom podr&scaron;ke razvoju preduzetni&scaron;tva na teritoriji op&scaron;tine Bar za period od 2023-2026. godine kojim je, pored direktne finansijske podr&scaron;ke za projekte manje vrijednosti, predviđena i linija podr&scaron;ke za investicione projekte kroz koju se omogućava nabavka i ugradnja nove opreme, ma&scaron;ina, specijalizovanih ma&scaron;ina i uvođenje standardizacije. Shodno tome, na osnovu ovog Javnog poziva, dodijeljena su sredstva u iznosu od 246.000 eura za realizaciju 47 projekata manje vrijednosti, dok je za dva biznis plana veće vrijednosti opredijeljeno 24.000 eura", navode iz Op&scaron;tine Bar.
Op&scaron;tina Bar je, kako navode, zaključno sa ovim Javnim pozivom, u prethodnom petogodi&scaron;njem periodu kumulativno plasirala gotovo 1.100.000 eura bespovratnih grantova za podr&scaron;ku razvoju preduzetni&scaron;tva i ženskog preduzetni&scaron;tva, potvrđujući na taj način da je sistemsko unapređenje uslova za bavljenje preduzetni&scaron;tvom jedan od najznačajnih prioriteta lokalne uprave, koji se temelji na ideji da mali i srednji biznisi, podstičući inovacije, doprinose op&scaron;tem ekonomskom rastu i razvoju lokalne ekonomije.
"Kroz lokalne programe podr&scaron;ke do sada je podstaknuta realizacija čak 236 biznis planova &scaron;to Op&scaron;tinu Bar pozicionira kao lidera u generisanju novih strategija i kreiranju novih radnih mjesta u realnom sektoru. Odluka o dodjeli sredstava dostupna je na zvaničnoj web stranici Op&scaron;tine: www.bar.me, a ugovore sa preduzetnicima/odgovornim licima u privrednim dru&scaron;tvima kojima je Komisija odobrila sredstva zaključiće predsjednik Op&scaron;tine Bar Du&scaron;an Raičević", navode iz Op&scaron;tine Bar.
Spisak preduzetnika/ca i odobrenih biznis planova za 2023. godinu:
Đokica Markolović - Seoski turizam sa glamping &scaron;atorima; Bajram Rugovaj - Uređenje dvori&scaron;ta i krčenje placeva i maslinjaka; DOO &ldquo;A to Z group Montenegro&rdquo; - Unapređenje pružanja usluga kroz nabavku nove opreme; Danilo Pavlović - Foto studio &ldquo;085&rdquo;; DOO &ldquo;Mima - gluten free&rdquo; - Bezglutenska pekara - zdrav zalogaj; Petar Lukić - Ribarski brod &bdquo;Lukić&ldquo;; Emina Kalezić - Eminina priča - usluge keteringa; PZU &ldquo;Dental Clinic&rdquo; - Modernizacija stomatolo&scaron;ke ordinacije; Bojan Savić - BS Fit - fitnes studio za djecu, žene i mlade sportiste; Selma Rastoder Skenderović - La baby concept; DOO &ldquo;ZANA&rdquo; - Stari zanat u korak sa novom tehnologijom; DOO &ldquo;RG1240&rdquo; - Centrifuga - pro&scaron;irenje asortimana usluga; DOO &ldquo;Marmi Group&rdquo; - &ldquo;Marmi group&rdquo;, Maja Vujačić - Proizvodnja suvenira od ljekovitog bilja; DOO &ldquo;Perionica Mekić&rdquo; - Unapređenje usluga nabavkom nove opreme; Ana Peković - Kozmetolo&scaron;ki centar &bdquo;MEILI&ldquo;; DOO &ldquo;NACHOS&rdquo; - Unapređenje postojeće lokacije i povećanje obima proizvodnje, OSA &ldquo;Dental studio G&rdquo; - Digitalizacija procesa rada u stomatolo&scaron;koj ordinaciji;
DOO &ldquo;Teen Room&rdquo; - Igraonica za tinejdžere; Anđela Bulatović - Cvjećara &ndash; suvenirnica; Gordana Kentera - &ldquo;Gastrosuvenir Nica &ndash; ru&scaron;tulica iz Crne Gore&ldquo;; DOO &ldquo;Milibar&rdquo; - Barski pjat; DOO &ldquo;Bridge LC&rdquo; - Modernizacija nastave stranih jezika u okviru neformalnog obrazovanja; Andrijana Pukić - Eko frendly autoperionica &ldquo;Nikolija&rdquo; - za savr&scaron;en sjaj va&scaron;eg vozila; Jelena Kavaja - Proizvodnja autentičnih ručno rađenih suvenira; DOO &ldquo;Sunny Port&rdquo; - Unapređenje usluga; DOO &ldquo;Wood processing Ciro company&rdquo;- Unapređenje usluga wood processinga; DOO &ldquo;Beauty love hair&rdquo; - &bdquo;Beauty love hair&ldquo;; DOO &ldquo;Wine story&rdquo;- Modernizacija proizvodnje vrhunskih vina; PZU &ldquo;Dental Husović&rdquo; - Unapređenje rada kupovinom nove stomatolo&scaron;ke ma&scaron;ine; Zorica Ceković &ndash; &ldquo;Helen hand made&ldquo;; Ivona Markoč - Cvjećara &bdquo;Azalea&ldquo;; DOO &ldquo;LU- MAR Construction&rdquo;- Pro&scaron;irenje i unapređenje kvaliteta građevinskih usluga;&nbsp;
DOO &ldquo;BMilica&rdquo; - &ldquo;Čarobne kutije&ldquo;; Neboj&scaron;a Vukčević - Pobolj&scaron;anje kvaliteta usluga; DOO &ldquo;DB Transport&rdquo;- &bdquo;DB Transport&ldquo;; Luka Pajović - Krstarenje Skadarskim jezerom sa Lukom; Mirjana Janković - Ekskluzivni salon ljepote; DOO &ldquo;Z&amp;M&amp;SI&rdquo; - Tehnički pregled vozila - unapređenje usluga; Martina Kontić - Proizvodnja leda - kupovina ledomata; DOO &ldquo;Blue Angel Company&ldquo;- unapređenje poslovanja i uvođenje novih usluga; Marko Vuković - &Scaron;tampa velikog i malog formata i &scaron;tampa suvenira; DOO &ldquo;Fini Co&rdquo;- Pobolj&scaron;anje kvaliteta usluga; Hatidže Kolar - Agencija za nekretnine &bdquo;Real estate Azzuro&ldquo;; Jasna Čikmirović - Turistički kamp &bdquo;Mrkojevići&ldquo;; Dražen Perkolić - Luksuzno krstarenje brodom; DOO &ldquo;Frizerski salon Đuka&rdquo;- Kraljevski tretman; Adnan Turkmanović - Uređenje ambijenta poslovnog prostora i unapređenje uslova; DOO &ldquo;Business Consulting Company&rdquo; - Razvoj proizvodnje &ldquo;Choco art&rdquo; i Samra Kačar - Kompletna i brza usluga auto kuća &ldquo;Sve za va&scaron;e auto&rdquo;.

Opština Bar: Podržano još 50 barskih preduzetnika sa ukupno 270.000 eura

DONIJETA ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA

Poslanici su na večera&scaron;njem zasijedanju Skup&scaron;tine podržali rebalans budžeta i novo zaduženje do kraja godine. Do kraja godine, prema najavama resornog ministra Novice Vukovića, Vlada planira da se zaduži između 150 i 200 miliona eura u cilju servisiranja svih obaveza.
Kako je izgledala dana&scaron;nja rasprava o popisu pročitajte u <a href="https://dnevno.me/politika/-/poslanici-danas-o-izmjenama-zakona-o-budzetu-zaduzivanju-i-o-zakonu-o-popisu-27-11-2023-07-12-09">POSEBNOM TEKSTU.</a>
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/hSl4FleTeQ4" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Akcenti sa rasprave o izmjenama zakona o budžetu i zaduživanju:
Poslanici podržali rebalans budžeta i zaduženje
Glasovima 43 poslanika, usvojen je i Predlog odluke o izmjenama Odluke o zaduživanju Crne Gore za 2023. godinu.
Ukupno je glasalo 55 poslanika, 43 za, protiv je bilo 11 a jedan je bio uzdržan.
Poslanici su glasovima 43 poslanika usvojili i Predlog rebalansa budžeta za 2023. godinu.&nbsp;
Glasalo je 57 poslanika, 43 poslanika su bila za, protiv je bilo 14 poslanika.
Vuković: Vlada planira da se zaduži između 150 i 200 miliona eura u cilju servisiranja svih obaveza
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je 31.10. stanje u državnom trezoru bilo 142 miliona. Rekao je da danas niko ne govori o dugu, koji je posebna kategorija.&nbsp;
"Niko ne govori o strukturi, jer se zlato ne pominje i ne treba. Pričamo o onome &scaron;to su likvidna sredstva. Imamo 100 miliona iz Dojče banke, ostavljenih na posebnom računu, 22 miliona iz hedžinga i 18 miliona na glavnom državnom trezoru. Ta struktura je ostavljena da izvr&scaron;ava tekuće obaveze kako dospijevaju. Niko ne govori o dugu. U suficitu nema duga, dug je posebna kategorija. Dug je 450 miliona za ovu godinu, 60 miliona ostalo neplaćeno do kraja godine. Na računu je 94 miliona", kazao je Vuković.&nbsp;
Kazao je da ministarstvo poku&scaron;ava da napravi snažan sistem unutar resora, koji će da služi građanima.&nbsp;
Na osnovu preliminarnih projekcija, Vuković je kazao da se očekuje zaduženje od 150 do 200 miliona eura, kao i da će to biti dovoljno.&nbsp;
Poslanik Demokrata Momčilo Zeković kazao je da stanje u budžetu uvijek može biti bolje.
Zečević: Zaduženje pogre&scaron;na projekcija budžeta 43. Vlade
Poslanik PES-a Milan Zečević je rekao da ovo zaduženje nije politika ove vlade već pogre&scaron;na projekcija budžeta 43. Vlade.
"Kako bi se primile plate, penzioneri penzije, i socijalna davanja obezbijedila do kraja godine, neophodno je da glasamo za rebalans budžeta", dodao je Zečević.
Adžić: Vlada počela da radi kao "noćni klub"
Poslanik GP URA Filip Adžić rekao je da je ova Vlada počela da radi kao noćni klub - sva odlaganja ekspozea i njegovo izlaganje poslije ponoći, te i večera&scaron;nje izlaganje ministra, koje će, kaže, ponovo biti poslije ponoći.
Anđu&scaron;ić: Bez odluke o budžetu i rebalansa budžeta ne bismo mogli isplatiti plate i penzije
Poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić rekao je da je resorni ministar jasno kroz stavke objasnio koje su to opasnosti ukoliko poslanici ne glasaju o rebalansu budžeta.
"Bez odluke o zaduženju koju večeras treba da usvojimo, i rebalansa budžeta, to znači da mi ne bismo mogli da isplatimo plate i penzije", kazao je Anđu&scaron;ić.
On je rekao da se postavlja pitanje kako rije&scaron;iti ove izazove, te kakvi će biti stavovi nove vlade po pitanju kresanja javne uprave i administracije, kakvi će biti njihovi konkretni stavovi i podaci kroz izradu novog budžeta o kapitalnim investicijama, te kako će se odnijeti prema "gubita&scaron;ima" koji na&scaron;em budžetu gomilaju samo milione i milione dugovanja.
Poslanik PES-a Toni Janović kazao je da će ta partija podržati rebalans budžeta i zaduženje.&nbsp;
Rakočević: Da nije bilo 120.000 Rusa, Ukrajinaca, Turaka i ostalih, CG bi bila u ozbiljnom problemu
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević rekao je da DPS neće podržati rebalans budžeta niti zaduženja.
"Bićemo protiv toga, i istini za volju, to radimo jer nijesmo glasali za Zakon o budžetu za 2023. i principijelno je da ne podržimo ni rebalans", naveo je on.
Rekao je da je kapitalni budžet za 2023. godinu alarmantno nizak.
"Kad nemate kapitalne budžet onda nemate razvoj, a kad nemate razvoj onda nemate novu ekonomsku vrijednost", dodao je on.
Naveo je da su Vlade od 2020. samo dobro vr&scaron;ile kadrovsko zapo&scaron;ljavanje, te da se zbog toga danas priča o zaduživanju.
"Ukoliko poslanici crnogorskog parlamenta večeras ne izglasaju odluku o zaduživanju, Crna Gora će bankrotirati", istakao je on i dodao:
"Da nije bilo 120 hiljada Rusa, Ukrajinaca, Turaka i ostalih, i povećanja PDV, Crna Gora bi bila u ozbiljnom problemu", naveo je on.
Mugo&scaron;a: Mi smo najskuplja zemlja za život u regionu
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a&nbsp;rekao je da se ovdje ne radi o tome ko je vlasti a ko na opoziciji, već da je crnogorska ekonomija krnja i ranjiva.
"Pričate da je budžet socijalno pravedan? Daleko od toga", rekao je Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je kazao da je Crna Gora najskuplja zemlja za život u regionu.
"Su&scaron;tina na&scaron;e ekonomije se najbolje vidi u budžetu", rekao je on.
Božović: SNP-CIVIS će podržati rebalans i zaduženje
Poslanik SNP-a Bogdan Božović kazao je neće biti da su sve vlade nakon 2020. razorile crnogorski ekonomski sistem, jer je, kaže, u prethodne tri decenije Crnu Goru napu&scaron;tilo 30 hiljada mladih ljudi.&nbsp;
Kazao je da se iz dostavljenog materijala jasno vidi da se povećala i prihodna i rashodna strana.
Porezi su, kaže, uvećani za oko 8 odsto u odnosu na prvobitni plan, a u ciframa porez na dodatnu vrijednost uvećan je za 69 miliona u odnosu na ono &scaron;to je bilo planirano.&nbsp;
Božović je kazao de&scaron;avanja u svijetu nijesu zaobi&scaron;la ni crnogorsku ekonomiju.
"Ono &scaron;to možemo konstatovati jeste da je CG ostvarila kratkoročno benefite od de&scaron;avanja na globalnom nivou, ali je kaže pitanje kakvi će biti dugoročni efekti na ekonomsku stabilnost i na javni dug", dodao je on.
Naveo je da stanje u budžetu nije toliko lo&scaron;e, te da je prethodna Vlada vodila računa.&nbsp;
Istakao je da će SNP-CIVIS podržati izmjene o budžetu i zaduživanju.
Abazović: Jesmo li bankrotirali?
Poslanik GP URA Dritan Abazović rekao je da se radi o tehničkom rebalansu, koji je pripremljen u maju.
On je kazao da stanje u javnim finansijama u CG nije perfektno, te da ima prostora za napredak, ali da nikad nije bilo bolje.
"Pogledajte po&scaron;tovani građani prognozu privrednog rasta za 2023. godinu, gdje je Montenegro na samom vrhu. Moj apel 44. Vladi je da CG zadrži ovdje gdje je 43. Vlada postavila", rekao je Abazović.
Potom je ukazao na uporedne podatke koje se tiču zapo&scaron;ljavanja, prosječne penzije, prosječne zarade...
"To &scaron;to je neko namjerio da se zaduži milijardu eura da bi servisirao svoj program, koji niko nije vidio, govori o netransparetnosti", rekao je Abazović.
Imao je i pitanje za ministra.
"Jesmo li bankrotirali?", pitao je Abazović.
Istakao je da je Vuković "u potpunosti sru&scaron;io propagandu Evropa sad 2 i deklasirao činjenicama ono &scaron;to su Spajić i Krvavac pričali".
Kazao je da u "istoriji CG nikad ovakvi ekonomski parametri nisu postojali".
"Zamislite da smo imali pun mandat", rekao je Abazović.
Kazao je da jedva čeka poređenja sa 44. Vladom.
"Tvrdim da ukoliko bude imala bolje parametre nego 43. Vlada, to će značiti da je CG napravila enorman napredak kada je u pitanju ekonomija", dodao je Abazović.
DNP će podržati rebalans
Poslanica DNP Maja Vukićević kazala je da će taj poslanički klub podržati rebalans i zaduženje.
"Mi smo nekako uvijek oprezni kada je u pitanju o zaduženju države. Insistiraćemo o tome da se po&scaron;tuje Ustav. Pozdravljam &scaron;to u odluci o zaduživanju postoji stavka koja podrazumijeva preuzimanje dijela duga Instituta Simo Milo&scaron;ević", istakla je Vukićević.
Gutić: Ne podržavamo zaduženje u ovom iznosu bez valjanih razloga
Poslanik BS Damir Gutić rekao je da će insistirati na tome da se izgradnji soabraćajne infrastrukture, stvaranju preduslova za valorizaciju turističkih potencijala i objekata iz oblasti za&scaron;tite životne sredine da potpuni prioritet.
Kazao je da podržavaju pomoć za ranjive kategorije, sa nadom da će standard rasti i da ćemo imati sve manji broj ugroženog stanovni&scaron;tva po tom osnovu.
Naveo je da će novoj Vladi dati &scaron;ansu da uspostavi procedure kojih ćemo se držati u potpunosti.
"Pri definisanju budžeta za 2024. godinu bićemo daleko zahtjevniji", rekao je Gutić.
Pozvali su na oprez i uzdržanost od naglih poteza i zaduživanja.
"Samim time i do neodgovornog odnosa prema novcu koji treba svi da vraćamo. Ne podržavamo zaduženje u ovom iznosu bez valjanih razloga", rekao je Gutić.
Podr&scaron;ka Demokrata
Poslanica Demokrata Anđela Vojinović je rekla da treba učiniti sve da se ispune obećanja koja su dali građanima.
"Najbolja finansijska osnova za to jeste budžet. Svi smo svjesni da će biit veoma izazovno u narednom periodu, po&scaron;to nas očekuju u narednim godinama izuzetno visoki iznosi dospjelih prema stranim kreditorima...pred Vladom su ozbiljni zadaci i izazovi, na koje moramo zajedno odgovoriti", navela je Vojinović.
Najavila je da će Klub poslanika Demokrata podržati rebalans budžeta i predlog odluke o zaduženju.
Đurović: Finansijska situacija nije ružičasta, ali ni katastrofalna
Poslanik Dejan Đurović rekao je da su političke okolnosti uticale da se rebalans budžeta donosi sa zaka&scaron;njenjem.
"On je bio pripremljen jo&scaron; za vrijeme Vlade Abazovića...Izbori su uticali na to da se rebalans ne usvoji u maju", rekao je Đurović.
Ovo je, kako je rekao, tehnički rebalans.
Ukazao je na to finansijska situacija nije ružičasta, ali ni katastrofalna.
Između ostalog, pitao je da li će ovo biti jedino zaduženje za ovu godinu i ako će biti neko novo, koliko će biti.
Milović: Budžet nije bio razvojni, nego potro&scaron;ački
Poslanik DPS Nikola Milović rekao je da moramo da znamo pravo stanje.
"S jedne strane imamo Vladu koja predložila taj budžet i koja je u većem dijelu realizovala taj budžet. Sa druge strane, imamo novu Vladu i ministra koji nam saop&scaron;tavaju informacije da stanje nije ba&scaron; tako bajno, istorijsko i rekordno", naveo je Milović.
Naveo je da budžet nije bio razvojni, nego potro&scaron;ački.
Kako je dodao, jednim dijelom inflacija je podstaknuta i povećanim platama.
Ukazao je na značajan nivo sive ekonomije. Kazao je da je upravljanje državnim preduzećima katastrofalno.
"Danas dobijamo ključnu infirmaciju - zbog onoga &scaron;to je na&scaron;a tekuća potro&scaron;nja, plate i penzije koje treba da isplatimo, država mora da se zaduži između 150 i 200 miliuona eura... Ako smo imali ovolike rekorde, za&scaron;to nam je potrebno 200 miliona eura? Ako Skup&scaron;tina ne izglasa odluku o zaduženju, da li to znači da mi ne možemo da izmirimo tekuće obaveze koje nam dolaze na naplatu?", pitao je Milović.
On je kazao da će DPS glasati protiv rebalansa budžeta i protiv novog zaduženja.
Abazović: Od dvije i po milijarde eura koje treba da vratimo, 750 miliona eura odlazi na Milojka Spajića
Poslanik GP URA Dritan Abazović kazao je da je tačno da će CG u narednom periodu morati da vrati preko dvije milijarde dugova.
"Isto tako je tačno da se Spajić dok je bio ministar finansija prvog dana zadužio 750 miliona eura...Od dvije i po milijarde eura koje treba da vratimo, 750 miliona eura odlazi na Milojka Spajića, a milijardu i ne&scaron;to na vlade Du&scaron;ka Markovića i Mila Đukanovića, 100 miliona eura odlazi na Vladu Dritana Abazovića...Od najave bankorota u junu, pa u septembru, pa u oktobru, mi smo do&scaron;li do toga da ćemo mi godinu vjerovatno zavr&scaron;iti sa suficitom...", naveo je Abazović.
Kako je istakao, "država će 2023. godinu 99,9 posto zavr&scaron;iti u sufcitiu".
Petrić: Nova Vlada će svoju viziju izraziti u budžetu koji će biti usvojen krajem godine
Poslanik PES-a Dražen Petrić rekao je da će nova Vlada svoju viziju izraziti u budžetu koji će biti usvojen krajem godine u parlamentu.
Kako je rekao, ključni rashodi za koja ne postoje sredstva trenutno u budžetu su plate, penzije i socijalna davanja.
"Za isplatu svih ovih prava potrebno nam je 90 miliona eura", naveo je Petrić.
Prema njegovim riječima, kapitalni budžet u CG je na nivou od 60 procenata.
"Radi se o jednoj ne tako maloj realizaciji, ali kad pogledamo da je mnogo projekata zaustavljeno, kada je u pitanju sjever CG, mislim da se moglo vi&scaron;e", rekao je Petrić.
Obrazloženje ministra
Ministar finansija Novica Vuković rekao je da se izmjene i dopune Zakona o budžetu Crne Gore za 2023 donose iz sljedećih razloga: tehničkog usagla&scaron;avanja usljed dono&scaron;enja i primjene nove uredbe o organizaciji i načina rada državne uprave, usljed povećanja primitaka i planiranja sredstava u cilju realizacije paketa podr&scaron;ke EU za prevazilaženje energetske krize, kao i obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za finansiranje pojedinih budžetskih obaveza do kraja tekuće godine.&nbsp;
Govoreći o Predlogu odluke o izmjenama i dopuni Odluke o zaduživanju Crne Gore za 2023. godinu, Vuković je, između ostalog, rekao da je izmjenom Odluke smanjen iznos nedostajućih sredstava sa 705 miliona eura za finansiranje budžeta za 2023. godinu i sada je novi iznos 559 miliona eura.
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/u-toku-sjednica-odbora-za-ekonomiju-finansije-i-budzet-27-11-2023-09-57-36">Ministar finansija: Deficit budžeta za 150 miliona manji od planiranog</a>

Poslanici podržali rebalans budžeta i zaduženje

AKCENTI SA RASPRAVE O IZMJENAMA ZAKONA O BUDŽETU I ZADUŽIVANJU

Skup&scaron;tina Crne Gore će 15. decembra raspravljati o prijedlogu da Irena Radović bude guvernerka Centralne banke, dogovoreno je na kolegijumu predsjednika Skup&scaron;tine.
Kako je saop&scaron;teno iz Skup&scaron;tine, sjednica će se održati u 12 sati.
Podsjećamo, predsjednik države Jakov Milatović predložio je Irenu Radović, aktuelnu direktoricu IRF-a za guvernerku CBCG.
Na čelu CBCG sada je Radoje Žugić, a Milatović je vi&scaron;e puta izjavljivao da nije zadovoljan radom CBCG.

Skupština 15. decembra bira guvernera

PREDSJEDNIK CRNE GORE PREDLOŽIO IRENU RADOVIĆ

Poslanik GP URA Milo&scaron; Konatar je kazao da je na dana&scaron;njoj sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet ministar finansija Novica Vuković potvrdio da Crna Gora nije u opasnosti od bankrota, a da budžetski prihodi rastu.
Na ovaj način je, kako navodi, demantovana priča Milojka Spajića i Branka Krvavca o bankrotu Crne Gore, a poslanik Milo&scaron; Konatar ih je pozvao da se izvine građanima Crne Gore.
"Predstavnici Ministarstva finansija su potvrdili i da će Crna Gora 2023. godinu zavr&scaron;iti najverovatnije u suficitu, na &scaron;ta je Konatar dodao da će to sigurno biti tako i da Crna Gora na kraju oktobra mjeseca ima suficit u budžetu od 183 miliona eura. Procenat javnog duga je na 60% BDP-a i najmanji je u proteklih 10 godina, budžetski prihodi su znatno vi&scaron;i od planiranih, dok su rashodi niži od planiranih. Sve su to dokazi da je 43. Vlada Dritana Abazovića vodila fiskalno odgovornu politiku i ostavila stabilne javne finansije, a da je priča o bankrotu pala u vodu. Zbog toga bi smo trebali da imamo izvinjenje Milojka Spajića i Branka Krvavca zbog &scaron;irenja panike o bankrotu države koja kao &scaron;to vidimo nije imala nikakvog upori&scaron;ta u realnosti", istakao je Konatar.
On je apelovao, da bez obzira iz koje partije ko dolazi, da se ubuduće moramo zarad jeftinih političkih poena okanuti tako krupnih i neutemeljenih priča kao &scaron;to je bankrot države.

Konatar: Ministar finansija potvrdio da nema bankrota, Spajić i Krvavac da se izvine građanima

"POTVRĐENO DA ĆE CRNA GORA GODINU NAJVJEROVATNIJE ZAVRŠITI U SUFICITU"

U Veneciji je u subotu, 25. novembra, u prisustvu ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića, svečano zatvoren Paviljon Crne Gore koji je posljednjih &scaron;est mjeseci bio otvoren u okviru 18. Međunarodne izložbe Bijenala arhitekture, saop&scaron;teno je iz resornog ministarstva.
Odović je, kako dodaju, u prisustvu kustosa, ambasadorke Crne Gore u Italiji, kao i brojnih autora čija djela su bila izložena u crnogorskom paviljonu, zahvalio svima na doprinosu i trudu da se ovogodi&scaron;nja tema, iz ugla potencijala Crne Gore, predstavi na najbolji mogući način.
Tokom drugog dana ceremonije zatvaranja Bijenala, Odović se sreo i razgovarao sa predsjednikom Bijenala Robertom Ćikutom.
"Sagovornici su zajednički ocijenili značaj Međunarodne izložbe Bijenala, koja okuplja preko 60 država svijeta. Ministar Odović je sagovornika podsjetio da Crna Gora, sa svojim predstavnicima, aktivno učestvuje na Bijenalu već gotovo deset godina, te da kao zemlja, koja je već prilično pozicionara u dijelu umjetničkog stvarala&scaron;tva, želi dodatno da promovi&scaron;emo potencijale i mogućnosti svojih umjetnika. Upravo na toj liniji, izrazio je nadu da će već u okviru Međunarodne izložbe Bijenala umjetnosti naredne godine, crnogorski paviljon biti smje&scaron;ten na novoj i adekvatnijoj poziciji, u centralnom sjedi&scaron;tu izložbe, odnosno, u neposrednoj blizini Arsenala", navodi se u saop&scaron;tenju.
Ćikuto je, između ostalog, Odovića upoznao sa procedurama zahtjeva koje je potrebno podnijeti organizatorima za dobijanje prostorija unutar Arsenala, ali da zbog limitiranih kapaciteta i tekućeg renoviranja prostora za narednu godinu nije moguće crnogorski paviljon smjestiti u okviru ovog centralnog izložbenog dijela.
Kako navode, potvrdio je da je to odlična prilika da se, nakon uspostavljanja direktne komunikacije, dostavi zahtjev kancelariji predsjednika Bijenala, sa molbom da se za naredne godine (2025, 2026) omogući adekvatan prostor za crnogorski paviljon.
"Sagovornici su zajednički konstatovali da Venecijska izložba, koja je započeta u XIX vijeku, predstavlja jedinstven spoj mogućnosti sudjelovanja izabranih međunarodnih umjetnika, u raznim sferama stvarala&scaron;tva", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Odović svečano zatvorio Paviljon Crne Gore u okviru 18. Međunarodne izložbe Bijenala arhitekture

DRUGOG DANA CEREMONIJE RAZGOVARAO SA PREDSJEDNIKOM BIJENALA

Predstavnici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su danas Memorandum o saradnji u cilju unapređenja efikasnosti elektroenergetskog sistema i primjene vje&scaron;tačke inteligencije u elektroenergetici.
Memorandumom je prediviđeno da će CANU i energetske kompanije zajednički raditi na naučnoistraživačkim i razvojnim projektima iz oblasti energetike kroz saradnju sa ENEKO centrom, kao posebnom naučnoistraživačkom jedinicom CANU. Takođe, previđeno je i održavanje zajedničkih naučnih skupova, okruglih stolova i stručnih rasprava iz oblasti elektroenergetike, izdavanje publikacija, kao i saradnja na drugim poslovima od zajedničkog interesa.
Predsjednik CANU akademik Dragan K. Vukčević kazao je da je potrebno da se institucije umrežavaju i međusobno sarađuju.
&bdquo;U toj sinergiji je budućnost razvoja. U okviru CANU postoji ENEKO centar koji smo relativno davno osnovali, ali koji nije radio previ&scaron;e, a koji je formiran kao centar za energetiku, ekologiju i održivi razvoj. Drago mi je da su članovi akademije &ndash; potpredsjednik Stanković i akademik Đurović pokrenuli inicijativu za ponovno obnavljanje tog centra i saradnju sa energetskim kompanijama&ldquo;, naveo je Vukčević.
Smatra to značajanim korakom u umrežavanju institucija u Crnoj Gori. &nbsp;
&bdquo;Nadam se da ćemo na osnovu Memoranduma koji smo danas potpisali imati okrugle stolove, naučne skupove, tribine i zajedničke projekte. Vjerujem da to može biti od koristi za vas i za na&scaron;u instituciju&ldquo;, kazao je Vukčević.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ocijenio je značajnom inicijativu CANU za potpisivanjem Memoranduma.
&bdquo;Osjećam da ste prepoznali značaj energetike. Ne želim da budem subjektivan, ali ovaj sektor je za nas najznačajniji. Zbog toga nas ova saradnja, kada dođe sa ovako značajne adrese, ohrabruje da nastavimo da radimo na projektima koje započeli&ldquo;, rekao je Đukanović.
Podsjetio je da su prilikom sastanka ministara energetike u Berlinskom procesu konstatovane tri stvari koje nisu dobre za države regiona.
&bdquo;Prvo da nije dobra zakonska regulativa. Drugo je da su nesređeni javni registri, i pod broj tri je nedostatak stručnog kadra. To je problem sa kojim se suočavamo i očekujemo da nam CANU pomogne, a EPCG će biti potpuno otvorena za saradnju&ldquo;, rekao je Đukanović.
Izvr&scaron;ni direktor CGES-a Ivan Asanović rekao je da mu predstavlja veliko zadovoljstvo &scaron;to će ENEKO centar biti opet aktiviran za zajedničke poslove na razvojnim projektima.
&bdquo;Saglasan sam da je energetika jedna od najbitnijih privrednih grana u Crnoj Gori. To dokazuju rezultati koji se svake godine postižu u energetici. Smatramo da je ovaj nivo saradnje sa CANU veoma značajan sa vi&scaron;e nivoa &ndash; sa stručnog, tehničkog, ali i sa promotivnog nivoa, da se konačno projekti koje realizujemo na pravi način predstave javnosti&ldquo;, naveo je Asanović.
Istakao je da je jedna od misija CGES-a da razvijaju projekte u skladu sa najsavremenijim prinicpima za&scaron;tite životne sredine i ekologije, navodeći da je održivi razvoj ono &scaron;to je osnov svakog razvojnog i infrastrukturnog projekta te kompanije.
Izvr&scaron;ni direktor CEDIS-a, Vladimir Čađenović istakao je da je energetskim kompanijama prijeko potrebna nauka u radu.
&bdquo;Vidjeli smo na prethodnom sastanku da postoji &scaron;iroki prostor za na&scaron;u saradnju, da smo potrebni jedini drugima i da ćemo to činiti na dobrobit države i dru&scaron;tva. Očekujem da ovaj dokument u najkraćem roku pruži plodove kojih ima, a koje treba zajednički da uberemo&ldquo;, naveo je Čađenović.

CANU i energetske kompanije potpisale Memorandum

U CILJU UNAPREĐENJA EFIKASNOSTI ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će u narednom periodu biti posebno posvećeno razvoju sektora pomorstva, postizanju strate&scaron;kih ciljeva koji su definisani Strategijom razvoja pomorske privrede, te vraćanju ugleda Crnoj Gori kao tradicionalno pomorskoj zemlji, poručio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović na otvaranju Konferencije o pomorstvu koja je danas počela u Kotoru.
"Uvjeravam vas da će u mojoj agendi prioriteta sektor pomorstva biti u samom vrhu, te da ću nastojati, zajedno sa vama, da radim na svemu &scaron;to nam može pomoći u osnaživanju i unapređenju stanja u sektoru pomorstva u Crnoj Gori'', saop&scaron;tio je ministar Radulović.
On je ukazao na značaj same Konferencije, kao i na činjenicu da su se njeni organizatori potrudili da već treći put Crna Gora bude domaćin događaja, koji će okupiti eminentne stručnjake iz različitih oblasti pomorstva, te razmijene znanje i iskustva, izazove sa kojima su suočeni, viziju koja može pokrenuti sve nas zajedno kako bi doprinijeli razvoju pomorstva koje će se zasnivati na principima održivosti.
Ministar Radulović je izrazio spremnost da se ovaj sektor snažnije razvija kroz realizaciju vi&scaron;e konkretnih projekata.

Radulović: Pomorstvo će dobiti bolji status

MINISTAR NA OTVARANJU KONFERENCIJA O POMORSTVU

Elektroprivreda Crne Gore dosad nije razmatrala bilo koji vid povećanja cijene električne energije za narednu godinu, kazao je u emisiji &ldquo;Link&rdquo; Radija CG tehnički direktor EPCG Zoran &Scaron;ljukić.
Saop&scaron;tio je i da će ova godina biti rekordna po proizvodnji struje, ali i po poslovnom rezultatu, gdje očekuju dobiti od oko 80 miliona eura.
&ldquo;&Scaron;to se tiče cijene aktivne energije, EPCG jo&scaron; uvijek nije razmatrala bilo koji vid povećanja cijene električne energije. Ta odluka je na Odboru direktora, dosad se nije razmatrao bilo kakav zahtjev za povećanje cijene električne energije&rdquo;, kazao je &Scaron;ljukić.
Podsjetio je i da najavljeno povećanje cijene struje za 2023. od 5,63 odsto, nema veze sa EPCG, jer je to zahtjev CEDIS-a.
Regulator će, kako kaže &Scaron;ljukić, procijeniti da li je to opravdan zahtjev ili ne.
On je kazao da u ovom momentu EPCG ima oko 700 GW sati veću proizvodnju struje nego lani.
&ldquo;2022. godina je zavr&scaron;ena sa proizvodnim rezultatom od 2.700 GW. EPCG je u ovom momentu na 3.000 GW sati. Očekujemo da ćemo do kraja godine imati oko 3.300 GW možda i vi&scaron;e &scaron;to će biti oko 10 odsto vi&scaron;e od planiranog. U eurima očekujemo da će to biti oko 75 do 80 miliona eura zavisno od toga koliko će se izvoziti u decembru i zavisno od hidrologije i poslovnih odluka EPCG&rdquo;, naveo je &Scaron;ljukić.
Kazao je i da sa predstavnicima nove Vlade do sada nije razgovarano o eventualnoj privatizaciji ili prodaji dijela akcija EPCG.
&ldquo;Ne vidim potrebu za bilo kojom vrstom privatizacije EPCG. Mi smo to već probali sa Italijanima, to se pokazalo možda kao lo&scaron; model... Lično ne vidim razlog da bi se eksperimentisalo. EPCG ima dobar menadžment koji zna da upravlja kompanijim&rdquo;, poručio je &Scaron;ljukić.

Šljukić: EPCG nije razmatrala zahtjev za poskupljenje struje

"REGULATOR ĆE PROCIJENITI DA LI JE TO OPRAVDAN ZAHTJEV ILI NE"

U toku je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kom se raspravlja o Izmjenama zakona o budžetu i zaduženju Crne Gore.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je deficit budžeta planiran na nivou od 216,3 miliona, &scaron;to je za 150 miliona manje od planiranog Zakonom o budžetu za 2023. godinu.
On je poslanicima izložio da su izvorni prihodi 2,4 milijarde eura i veći su 275,3 miliona u odnosu na plan.
&bdquo;Naplada prihoda budžeta značajno je veća od naplate u istom periodu pro&scaron;le godine. Značajan dio odnosi se na jednokratne prilive koji nijesu vezani za nove mjere fiskalne politike ili značajne strukturne reforme&ldquo;, kazao je ministar.
Ukupni rashodi planirani su u iznosu 2,6 milijardi, &scaron;to je za 125,3 miliona vi&scaron;e u odnosu na plan.
&ldquo;Povećanje rashoda predlaže se usljed nedostajućih sredstava, najvi&scaron;e po osnovu socijalne i dječije za&scaron;tite, penzionog osiguranja i za finansiranje zdravstvenog sistema&rdquo;, kazao je ministar.
Objasnio je da je do&scaron;lo do povećanja broja korisnika socijalne za&scaron;tite.
Ministar finansija kazao je da nedostaju sredstva u iznosu od 5,6 miliona eura za isplaćivanje potreba iz tuđe njege i pomoći.
Sjednicu možete pratite na linku:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/-uyDw8c7dZs" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Ministar finansija: Deficit budžeta za 150 miliona manji od planiranog

U TOKU SJEDNICA ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Kompaniju prepu&scaron;tamo sa pozitivnim saldom od devet miliona eura na računima i ostvarenoj neto dobiti od 2.7 miliona eura, kazao je doskora&scaron;nji predsjednik Odbora direktora Air Montenegra Pavle Ljesar.&nbsp;
Podsjetimo, Vlada je na posljednjoj sjednici smijenila Odbor direktora te kompanije.
&ldquo;U proteklom trogodi&scaron;njem periodu, odnosno od samog osnivanja kompanije Air Montenegro, bila mi je izuzetna čast biti dio Odbora direktora nacionalnog avioprevoznika. Bio sam dio osnivanja i uspje&scaron;nog pokretanja letova nacionalne aviokompanije u rekordnom roku od samo tri mjeseca, u periodu pandemije koronavirusa i nezapamćene globalne krize. Kompanija se razvijala u periodu ukrajinske krize i enormnih cijena naftnih derivata, dok smo poslovanje uspje&scaron;no nastavili tokom post-kovid i izraelske krize&rdquo;, kazao je Ljesar.
On kaže da su se tokom ovog vremenskog razdoblja suočili sa brojnim izazovima i otežavajućim okolnostima, "uključujući i orkestrirane napade od strane onih koji su kompaniju osuđivali na propast i predviđali joj neodrživost".
&ldquo;Nacionalna aviokompanija čiji član Odbora direktora sam bio od prvih dana, a posljednjih godinu dana i predsjednik Odbora, zabilježila je istorijske rezultate u odnosu na raspoložive kapacitete i svega dva aviona u svom posjedu. Samo u ovoj godini do sada Air Montenegro je prevezao 450 hiljada putnika i ostvario pozitivan rezultat u iznosu od pet miliona eura (EBITD), sa svega 125 zaposlenih. Ovaj rezultat predstavlja prvi pozitivan finansijski ishod zabilježen u crnogorskoj avijaciji u poslednjih petnaest godina&rdquo;, rekao je Ljesar.
Prema njegovim riječima, pomenuti uspjeh se ne može pripisati samo jednom faktoru, već je rezultat domaćinskog načina vođenja kompanije, optimalnog modela poslovanja i zajedničkih napora svih operativnih i stručnih timova.
"Ono &scaron;to je jo&scaron; važnije od postignutih rezultata jeste jasno trasiranje puta za budućnost nacionalne aviokompanije, obezbeđujući stabilnost i uspe&scaron;no poslovanje u narednim godinama. Kompaniju prepu&scaron;tamo sa pozitivnim saldom od devet miliona eura na računima i ostvarenoj neto dobiti od 2,7 miliona eura. Sproveli smo i pripreme za sljedeću godinu, uključujući obezbjeđivanje IATA koda 4O, koji istovremeno predstavlja registracioni kod Crne Gore, kao i izradu investiciono-razvojnog plana do 2028. godine&rdquo;, kaže Ljesar.
Takođe, dodaje, kompanija ulazi u 2024. godinu sa kompletno zavr&scaron;enim tenderima za nabavku adekvatnog PSS sistema, definisanim rasporedom letjenja i zaključenim ugovorima za hangar Montenegro Airlinesa, kao i ugovorima za dva vazduhoplova za ljeto 2024, sa u&scaron;tedom od pola miliona eura u odnosu na 2023. godinu.
&ldquo;Sveobuhvatna obuka kompletnog letačkog i kabinskog osoblja za predstojeći period, kao i postavljanje mnogih drugih osnova i principa poslovanja kompanije, dodatno su unaprijedili model poslovanja. Sve navedeno, ne samo da je inoviralo model poslovanja nacionalnog avioprevoznika, već je otvorilo lepezu novih mogućnosti pred Evropskom komisijom i Agencijom za za&scaron;titu konkurencije, omogućavajući da, ukoliko se razvoj u narednim godinama nastavi započetim tempom, uspjeh bude zagarantovan&rdquo;, napominje on.
Ljesar nagla&scaron;ava da mu je bila čast biti dio ovog menadžmenta i kolektiva.
&ldquo;Svoj put nastaviću u struci i avijaciji kao instruktor pilota, sa nadom u jo&scaron; svjetliju i bolju budućnost na&scaron;e nacionalne aviokompanije. Zahvaljujem se svim partnerima, saradnicima i putnicima, kao i zaposlenima Air Montenegra bez čije predanosti postizanje prethodno pomenutih rezultata ne bi bilo moguće, a budućem Odboru želim uspje&scaron;nost u radu&rdquo;, zaključio je Ljesar.

Ljesar: Air Montenegro ostavljamo sa pozitivnim saldom od devet miliona eura na računima

KAŽE DOSKORAŠNJI PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA AIR MONTENEGRO

Na valutnim trži&scaron;tima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i pro&scaron;le sedmice, druge zaredom, jer ulagači vjeruju da je zbog usporavanja inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zavr&scaron;en ciklus povećanja kamata američke centralne banke.
Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta, pao je pro&scaron;le sedmice 0,4 odsto, na 103,41 bod, najniži nivo od početka septembra.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,3 odsto, pa je cijena eura dosegnula 1,094 dolara, prenosi Hina.
Kurs dolara pao je i prema japanskoj valuti, 0,15 odsto, na 149,45 jena (JPY).
Slabljenje dolara drugu sedmicu zaredom je posljedica uvjerenja ulagača da su Federalne rezerve (Fed) zavr&scaron;ile ciklus povećanja kamatnih stopa jer svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD-u slabi, a da rast privrede usporava.
To su potvrdili gotovo svi makroekonomski izvje&scaron;taji, objavljeni pro&scaron;le sedmice.
Od marta pro&scaron;le godine Fed je povećao ključne kamatne stope 5,25 postotnih bodova kako bi suzbio inflaciju.
Međutim, na posljednje dvije sjednice čelnici Feda ostavili su kamate nepromijenjene, pa ulagači vjeruju da je ciklus povećanja cijene novca zavr&scaron;en.
Sada se najvi&scaron;e &scaron;pekuli&scaron;e o tome kada bi Fed mogao početi smanjivati kamate.
Na trži&scaron;tu novca procjenjuje se da bi prvo smanjenje kamata Feda moglo uslijediti već u martu, a da bi u cijeloj narednoj godini kamate mogle biti smanjene cijeli postotni bod.

Dolar pao prema korpi valuta drugu sedmicu zaredom

ZBOG USPORAVANJA INFLACIJE ZAVRŠEN CIKLUS POVEĆANJA KAMATA

Ministarstvo ekonomskog razvoja će veoma brzo predložiti zakonsko rje&scaron;enje prema Vladi Crne Gore u smislu osnivanja Kreditno-garantnog fonda (KGF), saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
&ldquo;Kreditno-garantni fond, kao nezavisna i održiva institucija, obezbijediće olak&scaron;an i povećan pristup finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju komercijalnu djelatnost&rdquo;, kazao je on.
Kako je istakao, Kreditno-garantni fond, za ekonomski razvoj biće prekretnica koja će u narednom periodu da garantuje za veliki broj kredita u iznosu do 200 miliona eura &scaron;to će doprinijeti otvaranju velikog broja radnih mjesta.
&ldquo;Evropska banka za obnovu i razvoj će biti na&scaron; partner i zajedno sa njihovim konsultantima koje su nam obezbijedili u ovom projektu, ćemo doći do konačnog zakonskog rje&scaron;enja&rdquo;, poručio je Đelji&scaron;aj.
Prema njegovim riječima, obaveza je da Početni kapital Fonda, koji će da obezbijedi Vlada u budžetu za 2024. godinu, iznosi 10 miliona eura.
&ldquo;Osim sektora malih i srednjih preduzeća koji je dominantan segment crnogorske privrede, sredstva će biti namijenjena i posebnim grupama kao &scaron;to su: preduzeća u većinskom vlasni&scaron;tvu žena, poljoprivrednici, turistička preduzeća, IT kompanije, kompanije za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Osovina ekonomskog razvoja čini osnaživanje malih i srednjih preduzeća&rdquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj.

Đeljošaj: Uskoro prijedlog o osnivanju Kreditno-garantnog fonda

NAJAVIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Auto-putem Princeza Ksenija od početka godine pro&scaron;lo je skoro 2,13 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mate&scaron;eva, promet vozila je u periodu od 19. do 25. novembra iznosio 27,92 hiljade.
Auto-putem je u pro&scaron;loj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, pro&scaron;lo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula pro&scaron;le godine, a narednog dana je pu&scaron;tena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su &ndash; Smokovac, Pelev Brijeg, Veru&scaron;a i Mate&scaron;evo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,13 miliona vozila

U POSLJEDNJIH SEDAM DANA SKORO 28.000

Ministar energetike i rudarstva Sa&scaron;a Mujović &nbsp;saop&scaron;tio je da Vlada ne povećava niti smanjuje cijenu električne energije, već odluku o eventualnoj korekciji cijena donosi Regulator i EPCG.
Ministar je odgovarajući na pitanje CdM-a poručio i da energetski subjekti takođe moraju da obrazlože građanima na &scaron;ta se tro&scaron;i njihov novac.
Od 1. januara poskupiće struja 5,63 odsto kazao je direktor Regulatorne agencije za energetiku Igor Telebak. Prethodno je CEDIS dostavio zahtijev Agenciji za povećanje cijena elektične energije.&nbsp;
Ministar Mujović za CdM je kazao da je regulator u obavezi da preciznije obrazloži regulatorno dozvoljeni prihod, a EPCG eventualne promjene cijena same električne energije, posebno jer je to pitanje koje se odnosi na sve građane Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje CdM-a da li je jedan od razloga poskupljenja struje i to &scaron;to su kompanije u energetskom sektoru masovno zapo&scaron;ljavale u proteklom periodu, Mujović kaže da energetski subjekti takođe moraju da obrazlože građanima na &scaron;ta se tro&scaron;i njihov novac.
&ldquo;Da li je u pitanju, kako ste naveli, zapo&scaron;ljavanje ili je riječ o ulaganjima u sistem. Zbog toga je važno da čitav proces bude transparentan kako do strane RAE tako i energetskih subjekata, upravo da bi izbjegli politikanstvo i populizam. Svima je poznato da Vlada nema ovla&scaron;ćenja da povećava ili smanjuje cijenu električne energije, i sva tumačenja u tom pravcu ili su populistička ili je riječ o elementarnom nepoznavanju procesa&rdquo;, kazao je ministar Mujović u izjavi za CdM.
Kako CdM nezvanično saznaje, ministar Mujović će, odmah nakon povratka iz Brisela gdje učestuje kao član crnogorske delegacije na sastanku o Planu rasta za Zapadni Balkan, a u konstekstu promjena cijene električne energije, razmatrati modele podr&scaron;ke onim kategorijama dru&scaron;tva kojima je to najpotrebnije, kako je ranije i najavio.

Mujović: Energetski subjekti moraju objasniti na šta troše novac i zašto podižu cijenu struje

"ODLUKU O KOREKCIJI CIJENA DONOSE REGULATOR I EPCG"

U Crnoj Gori je u ovoj godini osnovano 7.941 firmi, sa ukupnim kapitalom od 24.119.878 miliona eura, od čega tri četvrtine (75,75 odsto) čine firme stranog udjela, rečeno je portalu Dnevno iz Uprave prihoda i carina Crne Gore.
Podaci Uprave pokazuju da su stranci u ovoj godini osnovali već skoro 6.000 firmi.
U na&scaron;oj zemlji trenutno u registru ima 86.242 firme, od čega 39.661 sa vlasničkom strukturom stranaca. Trenutno je 63.650 aktivnih privrednih dru&scaron;tava od čega 30.424 dru&scaron;tava u kojima su osnivači strana pravna ili fizička lica.
Iz Uprave prihoda i carina navode da je očigledan rast broja novih firmi tokom posljednjih godina.
&bdquo;Tokom 2020. imali smo 3.349 osnovanih firmi, od čega oko 2.500 firmi sa vlasničkom strukturom stranaca. Godinu kasnije 4.627, od čega u skoro 3.500 firmi vlasnici su stranci. Pro&scaron;le godine osnovane su 9.063 firme, a ove godine, do sada, osnovana je 7.941 firma&ldquo;, kazali su iz Uprave.
Podaci UPC pokazuju da od ukupno 9,06 hiljada kompanija koje su pro&scaron;le godine formirane u Crnoj Gori gotovo 80 odsto njih osnovali su stranci sa kapitalom od gotovo 30 miliona eura.
Broj kompanija kojima su osnivači stranci u 2022. iznosio je 7,07 hiljada, a u vi&scaron;e od polovine slučajeva to su bili ruski državljani, koji su osnovali 3,83 hiljade firmi u Crnoj Gori. Nakon njih, najbrojniji su bili turski državljani koji su samo tokom pro&scaron;le godine osnovali 1,48 hiljada kompanija.&nbsp;
Državljani Rusije imaju najveći broj firmi u Crnoj Gori &ndash; 11.008. Na drugom mjestu su državljani Turske sa 8.593 firme, zatim Srbije sa 5.030, Ukrajine sa 1.429 i Bosne i Hercegovine sa 988.
Stranci su tokom prethodnih godina ulagali u razne oblasti, a trenutno su najbrojnije firme koje se bave konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Njih je 3.283, dok je ne&scaron;to manje &ndash; 2926 firmi koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko. Čak 2.757 firmi, čiji su osnivači stranci, bavi se izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, a djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata &ndash; 1.433 firmi. Kompjuterskim programiranjem bavi se 1.313 firmi, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina.
Najvi&scaron;e firmi sa vlasničkom strukturom stranaca, gotovo vi&scaron;e od četvrtine, registrovano je u Podgorici i Budvi.
&bdquo;Najvi&scaron;e firmi sa vlasničkom strukturom stranaca registrovano je u Podgorici &ndash; 11.917, dok je ne&scaron;to manje (11.420) registrovano u Budvi. U Baru je registrovano 5.367 firmi, Herceg Novom 3.851, a u Tivtu 2.457 firmi sa vlasničkom strukturom stranaca&ldquo;, kazali su nam iz Uprave prihoda i carina.

UPC za Dnevno: U CG aktivno više od 30.000 firmi čiji su osnivači stranci, više od polovine u vlasništvu državljana Rusije i Turske

U OVOJ GODINI OSNOVANO SKORO 6.000 PREDUZEĆA SA STRANIM KAPITALOM

Neznatni rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Vlada objavila da će emitovati državne zapise u iznosu do 50 miliona eura. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 porastao je neznatno na 1.069,47 poena, a MONEX na 15.620,85 boda.
Promet je iznosio 150,84 hiljade eura i bio je 10,9 odsto veći od pro&scaron;losedmičnog. Vlada je na sjednici u četvrtak saop&scaron;tila da će emitovati državne zapise u iznosu do 50 miliona eura u cilju obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta za ovu godinu i stvaranja fiskalne rezerve.
"Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sprovede sve potrebne aktivnosti vezane za emisiju ili emisije državnih zapisa u iznosu do 50 miliona eura do kraja ove godine", navodi se u saop&scaron;tenju.
Akcije bjelopoljskog preduzeća Imako porasle su 114,3 odsto na 1,5 eura, Hipotekarne banke 14,3 odsto na 100 eura, kao i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 1,6 odsto na 1,3 eura.
Jačale su dionice Luke Bar 5,4 odsto na 44,48 centi.
Dionice Elektroprivrede zadržale su se na pro&scaron;losedmičnih 5,5 eura. Ministarstvo energetike i rudarstva pozvalo je sve zainteresovane, koji svojim stručnim kvalifikacijama, dosada&scaron;njim radnim iskustvom i referencama mogu odgovoriti izazovima, da se prijave za poziciju člana Odbora direktora EPCG.
Iz Ministarstva su rekli da je potrebno dostaviti radne biografije, sa planom i vizijom razvoja tog važnog državnog resursa do 6. decembra. Adresa za dostavljanje biografija je kabinet@meir.gov.me.
Sedmicu je obilježila vijest da bi cijena struje za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem, prema trenutnoj fazi postupka utvrđivanja, mogla od naredne godine da poraste, uslovljena porastom tro&scaron;kova za nabavku energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u sistemu usljed rasta cijena na veleprodajnom trži&scaron;tu.
Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) donijela je izvje&scaron;taj po mi&scaron;ljenjima i primjedbama na izvje&scaron;taj o analizi dokumentacije po zahtjevu Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za narednu i 2025. godinu.
Predstavnici regulatora su objasnili da će odluka o utvrđivanju cijena za kori&scaron;ćenje distributivnog sistema električne energije biti donijeta nakon održavanja otvorenog dijela sjednice Odbora REGAGEN, uzimajući u obzir eventualno dostavljene nove argumente, informacije i dokumentaciju na samoj sjednici koja će se održati u ponedeljak.
&bdquo;Zbog toga, informacije o visini regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) kao i njegovog uticaja na cijene za korisnike distributivnog sistema koje u ovom trenutku dijelimo sa javno&scaron;ću, nijesu konačne&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju regulatora u vezi sa trenutnim rezultatima obrade zahtjeva CEDIS-a.
Pale su ove sedmice akcije Crnogorskog Telekoma blago na 1,72 eura. MagentaTV, napredna TV platforma Crnogorskog Telekoma, dobila je desethiljaditog korisnika, saop&scaron;tili su iz te kompanije.
Telekom je MagentaTV lansirao u septembru ove godine i za manje od dva mjeseca privukao deset hiljada korisnika da pređu na platformu koja u portfoliju usluga Telekoma nakon deceniju i po mijenja Extra TV.
Menadžer službe za multimedijalne sadržaje u Crnogorskom Telekomu, Marjan Popović, kazao je da im je izuzetno drago &scaron;to su za tako kratko vrijeme u deset hiljada domaćinstava donijeli bolji kvalitet slike, smart TV funkcionalnosti, vrhunske mobilne aplikacije i sveukupno boje korisničko iskustvo, &scaron;to povrđuje i ogromno interesovanje korisnika.
Oslabile su ove sedmice dionice Svetog Stefana hotela neznatno na 3,9 eura.
Ove sedmice je saop&scaron;teno i da je Centralna banka (CBCG) u prethodnom sedmogodi&scaron;njem periodu, uprkos brojnim izazovima koji su uzrokovali ogromnu neizvjesnost, ostvarila izuzetne rezultate rada.
Na sjednici Savjeta CBCG, kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić, analizirano je aktuelno stanje bankarskog sektora u Crnoj Gori i rad CBCG u prethodnom sedmogodi&scaron;njem periodu.
&bdquo;Članovi Savjeta konstatovali su da je CBCG, uprkos izazovima koji su obilježili prethodni period, a koji su uzrokovali ogromnu neizvjesnost i naglasili brojne rizike, među kojima i rizike po finansijsku stabilnost, imala izuzetne rezultate rada. Ovo potvrđuju izvje&scaron;taji međunarodnih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke (SB) i Evropske komisije (EK)&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Montenegroberza je obavila vanrednu reviziju berzanskog indeksa MONEX, zbog isključenja akcija Prve banke sa Prime trži&scaron;ta i uključenja na MTP ME Sustainable. Nakon izvr&scaron;ene revizije, u sastav indeksa MONEX uvr&scaron;tene su dvije nove kompanije i to Centar za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo i Industriaimport-industrijaimpex Podgorica.
Iz indeksne korpe su isključene su akcije Prve banke, Lutrije Crne Gore, Centrojadrana Bar i Dru&scaron;tva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG.
Analiza koju je uradila Montenegroberza pokazala je da su kompanije koje ulaze u sastav berzanskog indeksa MNSE10, ostvarile na kraju trećeg kvartala ove godine neto dobit od 109,15 miliona eura.
U istom periodu pro&scaron;le godine, tih deset kompanija je zabilježilo gubitak od 47,97 miliona eura.
&bdquo;U odnosu na isti period prethodne godine, do&scaron;lo je do rasta neto rezultata kompanija koje čine indeks MNSE10, u iznosu od oko 327,54 odsto&ldquo;, precizira se u izvje&scaron;taju Montenegroberze.
Iz Montenegroberze su napomenuli da su najveću apsolutnu neto dobit za devet mjeseci ove godine ostvarile EPCG u iznosu od 62,97 miliona eura, CGES od 26,2 miliona i Hipotekarna banka od 11,45 miliona eura.