<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Elektroprivreda (EPCG) je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića, odobrila vanredni popust od 50 odsto na dio računa za utro&scaron;enu aktivnu električnu energiju za građane Rožaja i okolnih naselja, zbog prekida u snabdijevanju.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saop&scaron;tili da ta odluka predstavlja konkretan odgovor države i energetskog sektora na pote&scaron;koće sa kojima su se suočili građani sjevera, ali i izraz odgovornosti i solidarnosti prema porodicama koje su danima trpjele posljedice prekida u snabdijevanju električnom energijom.&nbsp;
&Scaron;ahmanović je kazao da građani ne smiju sami snositi teret posljedica vanrednih okolnosti i problema u elektroenergetskoj mreži.&nbsp;
&bdquo;Kada građani ostanu bez električne energije gotovo tri dana, na&scaron;a je obaveza da reagujemo brzo, odgovorno i solidarno. Ovo nije samo pitanje računa za struju, već odnosa države prema građanima. Zbog toga sam inicirao da EPCG pronađe način da se ljudima makar djelimično nadoknadi ono kroz &scaron;ta su pro&scaron;li&rdquo;, naveo je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je pozdravio odluku EPCG, ističući da ona potvrđuje dru&scaron;tveno odgovoran odnos nacionalne energetske kompanije prema građanima.
&bdquo;Takve odluke pokazuju da državne kompanije razumiju potrebe građana i da su spremne da u izazovnim situacijama djeluju odgovorno, solidarno i u interesu zajednice. Upravo takav odnos jača povjerenje građana u institucije i energetski sektor&rdquo;, poručio je &Scaron;ahmanović, prenosi Mina business.
On je dodao da je odluka o umanjenju dijela računa rezultat zajedničkog djelovanja institucija i EPCG, sa ciljem da se građanima po&scaron;alje poruka da nijesu sami.
&bdquo;Energetska sigurnost podrazumijeva i odgovornost prema ljudima. U trenucima kada sistem zakaže ili nastupe ozbiljni poremećaji, institucije moraju pokazati sposobnost da stanu uz građane konkretnim mjerama, a ne samo riječima&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Vanredni popust od 50 odsto na dio računa za utro&scaron;enu aktivnu električnu energiju biće obračunat korisnicima sa područja koja su bila pogođena vi&scaron;ednevnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom.&nbsp;
Tim potezom je, kako su saop&scaron;tili iz Ministarstva energetike i rudarstva, potvrđena opredijeljenost tog resora i EPCG da, osim ulaganja u razvoj i modernizaciju energetskog sistema, posebnu pažnju posvete za&scaron;titi interesa građana i očuvanju povjerenja javnosti u energetski sektor.

EPCG odobrila 50 posto popusta na dio računa za utrošenu električnu energiju građanima Rožaja

ZBOG PREKIDA U SNABDIJEVANJU

Predsjednik Jakov Milatović pozvao je poslanike da budu mudri i dobronamjerni i okončaju izbor članova Fiskalnog savjeta. Ponovo je za tu poziciju predložio ekonomistu Stevana Gajevića. Vlada jo&scaron; nema svog kandidata. Traže, kako je saop&scaron;teno, animiranje većeg broja stručnih ljudi radi povećanja konkurentnosti.
Predsjednik Odbora za ekonomiju iz Evropskog saveza, Boris Mugo&scaron;a, ocijenio je za RTCG da parlamentarna većina opstruira izbor članova tog tijela zarad, kako kaže, zadovoljavanja unutar koalicionih apetita. Apeluju da se proces okonča i zbog zatvaranja Poglavlja 17 - Monetarna politika.
I dalje je neizvjesno da li će Crna Gora dobiti Fiskalni savjet. Izbor članova u proceduri je već tri godine. Predsjednik države, Jakov Milatović, ponovio je da je svoj dio obaveze zavr&scaron;io i ponovo kandidovao ekonomistu Stevana Gajevića.
Sada je loptica u dvori&scaron;tu poslanika.
Predlog Odbora za ekonomiju za tri člana Fiskalnog savjeta razmotrila je Vlada pro&scaron;le sedmice. U saop&scaron;tenju se navodi da kandidati formalno ispunjavaju uslove, ali je ministar finansija, Novica Vuković, stava da ne treba predložiti nijednog kandidata, već animirati veći broj stručnih ljudi radi, kako je zaključeno, povećanja konkurentnosti.
Tu informaciju komentarisao je predsjednik odbora, Boris Mugo&scaron;a, uz napomenu da taj dokument jo&scaron; nije stigao u parlament.
"Prvo je važno napomenuti i konstatovati činjenicu da većina opstruira izbor članova Fiskalnog savjeta u prethodne tri godine, jer nam je sada na redu četvrti javni poziv samo iz razloga &scaron;to većina očigledno želi da politizuje i tu instituciju i zadovolji svoje unutarkoalicione apetite za foteljama&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Procedura je sljedeća, navodi Mugo&scaron;a: zakazuje se nova sjednica odbora i članovi se izja&scaron;njavaju o dva kandidata - Bratislavu Pejakoviću i Lidiju Martinović - jer je trećeg, Stevana Gajevića, već predložio predsjednik države.
"I tu, prije svega, očekujem od većine da ubrzo defini&scaron;e svoj stav. Znate da u Odboru za ekonomiju većina ima osam članova, opozicija pet, a do sada se pokazalo da većina ni oko jednog imenovanja ne želi dijalog niti kompromis sa opozicijom&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a za RTCG.&nbsp;
Ukoliko većina podrži kandidate predsjednika države i Odbora za ekonomiju, o konačnom imenovanju odlučivaće se na plenumu, naveo je Mugo&scaron;a i jo&scaron; jednom pozvao parlamentarnu većinu da okonča izbor članova Fiskalnog savjeta i omogući puni rad tog tijela kako bi bili ispunjeni kriterijumi za zatvaranje Poglavlja 17 - Monetarna politika.

Još nema dogovora o Fiskalnom savjetu; Mugoša: Parlamentarna većina opstruira izbor članova zarad zadovoljavanja unutar koalicionih apetita

IZBOR ČLANOVA JE VEĆ TRI GODINE U PROCEDURI

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro sjutra počinje Sajam rukotvorina, a trajaće do 16.maja.
Posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Sajam organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".
&nbsp;
&nbsp;

U Mall of Montenegro sjutra počinje Sajam rukotvorina

TRAJAĆE DO 16.MAJA

Aprilski podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena, pokazuju da je godi&scaron;nja stopa inflacije u Crnoj Gori porasla dva mjeseca uzastopno. U aprilu je godi&scaron;nja inflacija porasla na 3,8 odsto, dok je zabilježena mjesečna stopa inflacije od 1,4 odsto. U martu je godi&scaron;nja inflacija iznosila 3,1 odsto, a u februaru 2,6 odsto.
Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije u aprilu imali su rast cijena u grupama goriva i maziva za motorna vozila, povrće, krtolasto povrće i mahunarke, odjeća, meso i prerađevine od mesa, ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu, voće i ora&scaron;asti plodovi, potro&scaron;ni proizvodi za održavanje domaćinstva; usluge smje&scaron;taja. Potro&scaron;ačke cijene u periodu januar-april 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su vi&scaron;e za 3,1 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je rast u grupama prevoz 6,1 odsto, odjeća i obuća 1,4 odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,3 odsto, pokućstvo i rutinsko održavanje stana 1,1 odsto, restorani i usluge smje&scaron;taja i lična njega, socijalna za&scaron;tita i razna dobra i usluge po 0,9 odsto, rekreacija, sport i kultura 0,4 odsto i alkoholna pića i duvan 0,2 odsto.
Pad je zabilježen u grupi stanovanje, voda, električna energija, gas i ostali energenti 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Godi&scaron;nja inflacija bila je u konstantnom rastu do septembra pro&scaron;le godine kada je dostigla 4,9 odsto, da bi u oktobru pro&scaron;le godine godi&scaron;nja inflacija pala na 4,8 odsto, u novembru na 4,2 odsto, u decembru na četiri odsto, u januaru na 2,9 odsto, da bi u februaru ove godine zavr&scaron;ila na 2,6 odsto.
U decembru, novembru, oktobru i septembru pro&scaron;le godine zabilježena je čak negativna mjesečna stopa inflacije, odnosno deflacija na mjesečnom nivou.
Eurozona
Godi&scaron;nja inflacija u eurozoni, prema preliminarnoj procjeni, porasla je u aprilu sa martovskih 2,6 odsto na tri odsto, objavio je Eurostat.
Rast inflacije prije svega je posljedica snažnog skoka cijena energenata, koje su u aprilu porasle za 10,9 odsto na godi&scaron;njem nivou, dvostruko bržim tempom u odnosu na martovskih 5,1 odsto.
Cijene usluga zabilježile su u aprilu rast od tri odsto, &scaron;to je usporavanje u odnosu na 3,2 odsto iz marta.
Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana u eurozoni iznosila je 2,5 odsto, neznatno vi&scaron;e nego u martu kada je bila 2,4 odsto.
Industrijski proizvodi, osim energije, bilježe najskromniji rast cijena u aprilu, od svega 0,8 odsto, &scaron;to je ipak vi&scaron;e u odnosu na 0,5 odsto iz marta.
Podaci Eurostata za najveće privrede eurozone pokazuju da je godi&scaron;nja inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potro&scaron;ačkih cijena (HICP) porasla u Njemačkoj, sa 2,8 odsto na 2,9 odsto, Francuskoj, sa dva odsto na 2,5 odsto, &Scaron;paniji, sa 3,4 odsto na 3,5 odsto, a u Italiji sa 1,6 odsto na 2,9 odsto.
Region
Godi&scaron;nja inflacija u Srbiji u aprilu ove godine iznosila je 3,3 odsto, a mjesečna 0,8 odsto, objavio je juče srpski Republički zavod za statistiku.
Cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, kojima se mjeri inflacija, u aprilu su u Srbiji, u odnosu na decembar 2025. godine, u prosjeku uvećane 2,1 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu, u odnosu na prethodni mjesec, rast cijena je zabilježen u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, transport 2,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića jedan odsto, restorani i hoteli 0,8 odsto, zdravlje 0,5 odsto, stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva 0,3 odsto i rekreacija, sport i kultura 0,2 odsto.
Pad cijena je u aprilu, u Srbiji je zabilježen u grupama predmeti i usluge lične njege, socijalna za&scaron;tita i ostale usluge 0,3 odsto, namje&scaron;taj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana 0,2 odsto i obrazovanje 0,1 odsto.
Inflacija u Hrvatskoj, članici EU, u aprilu je ubrzala sa martovskih 4,8 odsto na 5,8 odsto i ponovno se udaljila od prosjeka eurozone.
Hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je krajem aprila prvu procjenu indeksa potro&scaron;ačkih cijena, prema kojoj je u aprilu 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 odsto u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, dok su u odnosu na mart cijene porasle za 1,5 odsto.
Tako je, nakon &scaron;to je u decembru pro&scaron;le godine iznosila 3,3 odsto, u januaru ove godine 3,4 odsto, u februaru 3,8 odsto, u martu 4,8 odsto, inflacija u aprilu, u Hrvatskoj dominantno pod uticajem cijena energije, ubrzala svoj rast na godi&scaron;njem nivou na 5,8 odsto. Riječ je o stopi inflacije koja je zadnji put zabilježena na tom nivou u oktobru 2023. godine.
Dominantno je na rast godi&scaron;nje inflacije u Hrvatskoj uticala energija, s rastom cijena za 17,5 odsto. Znatno su poskupjele na godi&scaron;njom nivou i usluge za 8,2 odsto, dok su hrana, piće i duvan poskupjeli 3,5 odsto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda su pale su 0,6 odsto.
Indikatori
Iz Monstata su pojasnili da su indeksi potro&scaron;ačkih cijena (CPI) jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za dono&scaron;enje odluka u oblasti ekonomije i finansija.
Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.
- Indeks potro&scaron;ačkih cijena koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, kao i penzija i socijalnih davanja. Takođe se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe &ndash; rekli su iz Monstata.
Indeks potro&scaron;ačkih cijena se defini&scaron;e kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa potro&scaron;ačkih cijena izražavaju relativnu važnost odabranih proizvoda i usluga u ukupnoj potro&scaron;nji domaćinstava na domaćoj teritoriji. Lista proizvoda i usluga se redovno revidira kako bi se očuvala njena reprezentativnost u pogledu strukture potro&scaron;nje i navika potro&scaron;ača.
- Uticaj pojedinih grupa na stopu inflacije pokazuje koliko je data grupa uticala na ukupnu stopu inflacije. Uticaj zavisi od pondera i stope inflacije date grupe. Ponderi predstavljaju relativno uče&scaron;će potro&scaron;nje domaćinstava određene grupe ili podgrupe proizvoda u ukupnoj potro&scaron;nji. Zbog toga ponderi imaju važnu ulogu u računanju stope inflacije. Oni predstavljaju ,,važnost&ldquo; određene grupe proizvoda u ukupnoj potro&scaron;nji domaćinstava u određenom referentnom periodu &ndash; pojasnili su iz Monstata.
Mjesečna stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec, u procentima.
- Godi&scaron;nja stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u procentima. Dok se indeks potro&scaron;ačkih cijena najče&scaron;će primjenjuje kao op&scaron;ta mjera inflacije u nacionalnim okvirima, harmonizovani indeks potro&scaron;ačkih cijena (HICP) predstavlja uporedivu mjeru inflacije sa zemljama Evropske unije &ndash; naveli su iz Monstata.&nbsp;

Inflacija u Crnoj Gori porasla na 3,8 odsto

APRILSKI PODACI MONSTATA POKAZALI DA JE U POSLJEDNJA DVA MJESECA UBRZAO RAST POTROŠAČKIH CIJENA

Nijesam dobio odgovor od ministra finansija Novice Vukovića za&scaron;to Vlada već nekoliko sedmica bez ikakvog obrazloženja donosi odluke da smanjuje procenat umanjenja akciza na dizel - sa 50 odsto na 35, zatim na 39 odsto i na kraju na 20 odsto, napisao je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je to pitao Vukoviću juče u Skup&scaron;tini.
- Kao posljedica svega toga cijena dizela je 15 centi veća u odnosu na onu koja bi bila da je Vlada smanjila akcize na gorivo za 50 odsto, &scaron;to joj zakon dozvoljava.
Povećanja cijena naftnih derivata već su uticala na rast godi&scaron;nje stope inflacije koja je u aprilu veća 22 odsto nego u martu- ocjenjuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Vuković nije odgovorio zašto Vlada bez obrazloženja smanjuje procenat umanjenja akciza na dizel

"POVEĆANJA CIJENA NAFTNIH DERIVATA VEĆ SU UTICALA NA RAST GODIŠNJE STOPE INFLACIJE"

Pregovori socijalnih partnera o novom Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU), koji traju jo&scaron; od pro&scaron;le godine, ulaze u ključnu fazu, dok sindikati, poslodavci i Vlada poku&scaron;avaju da usaglase stavove o povećanju zarada, obračunske vrijednosti koeficijenta i za&scaron;titi radničkih prava za oko 100.000 zaposlenih u Crnoj Gori. Nova sjednica Predsjedni&scaron;tva Socijalnog savjeta, kako saznaje Pobjeda, zakazana je za petak, kada će biti nastavljeni razgovori o dokumentu koji predstavlja osnov za brojna prava zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
U fokusu pregovora nalazi se zahtjev sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa sada&scaron;njih 90 na 100 eura, &scaron;to bi donijelo rast zarada od oko deset odsto. Sindikati smatraju da je povećanje neophodno kako bi se sačuvali efekti programa &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i &bdquo;Evropa sad 2&ldquo;, koje je, prema njihovim tvrdnjama, znatno umanjila inflacija i kontinuirani rast tro&scaron;kova života.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a njegovo važenje produženo je izmjenama Zakona o radu do 31. marta ove godine. OKU je nakon toga bio produžen je do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do kraja aprila.
Od tada traje neizvjesnost oko postizanja novog sporazuma koji reguli&scaron;e znatan dio radničkih prava, uključujući naknade za prekovremeni i praznični rad, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, otpremnine, pomoć zaposlenima, kao i prava sindikalnog organizovanja i djelovanja.
Poseban problem, na koji sindikati mjesecima upozoravaju, jeste činjenica da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana već 13 godina. Iako je posljednjim OKU, potpisanim krajem 2022. godine, predviđeno da se njen iznos svake godine usklađuje sa inflacijom, tro&scaron;kovima života i ekonomskim parametrima, to do sada nije urađeno.
U pismu koje su socijalni partneri jo&scaron; u decembru pro&scaron;le godine uputili Ministarstvu finansija navedeno je da bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura bilo neophodno kako bi se očuvao standard zaposlenih i ublažile posljedice inflacije. Istovremeno, ukazano je i na potrebu očuvanja fiskalne stabilnosti, uz mogućnost da se dodatni izdaci nadomjeste iz unutra&scaron;njih budžetskih rezervi.
Nezadovoljstvo sindikata dodatno je kulminiralo prije deset dana kada je Unija slobodnih sindikata Crne Gore organizovala protest pod sloganom &bdquo;Zajedno za 100&ldquo; ispred zgrade Vlade u Podgorici zbog nepotpisivanja novog OKU i odbijanja zahtjeva za povećanje zarada.
Na protestu su sindikalni predstavnici poručili da radnici vi&scaron;e nijesu spremni da čekaju i da će, ukoliko ne bude dogovora, uslijediti odlučniji sindikalni koraci.
Generalni sekretar USSCG Srđa Keković optužio je tada Vladu da poku&scaron;ava da napravi podjele između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ističući da sindikati traže povećanje zarada za sve zaposlene.
&ndash; Ovo &scaron;to radite sa Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom je zastiđe &ndash; poručio je Keković tokom protesta.
Predstavnici sindikata naglasili su da su se na protestu okupili radnici iz različitih sektora &ndash; prosvjete, zdravstva, energetike, uprave, kulture i privatnog sektora &ndash; sa zahtjevom za hitno povećanje zarada, ozbiljniji socijalni dijalog i pravedniju raspodjelu ekonomskog rasta.
Sindikalni predstavnici upozorili su i da nema socijalnog mira bez socijalne pravde, te da zaposleni vi&scaron;e neće pristajati na ignorisanje njihovih zahtjeva.
Podr&scaron;ku protestu pružili su i drugi sindikati, među kojima Sindikat uprave i pravosuđa i Nezavisni sindikat energetike, kao i predstavnici penzionera. Organizatori su zahvalili Evropskoj konfederaciji sindikata i međunarodnim sindikalnim organizacijama koje su pozvale Vladu Crne Gore da ozbiljnije pristupi socijalnom dijalogu.
S druge strane, poslodavci upozoravaju da je potrebno pronaći kompromisno i održivo rje&scaron;enje koje neće ugroziti poslovanje kompanija i očuvanje radnih mjesta.
Predstavnik Unije poslodavaca Slavi&scaron;a &Scaron;ćekić kazao je tada da je tokom pregovora bilo poku&scaron;aja da se pronađe zajednički interes, ali da ostaje pitanje održivosti privrede i poslovanja.
On je upozorio da bi dodatna opterećenja mogla izazvati ozbiljne probleme u poslovanju kompanija, uključujući moguće otkaze i pad pojedinih sektora privrede.
Iz Vlade su ranije saop&scaron;tili da im nije prihvatljivo povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jer bi ono dominantno uticalo na rast zarada u javnom sektoru i dodatno opteretilo budžet. Sindikati, međutim, odbacuju takve tvrdnje i insistiraju da povećanje mora obuhvatiti i javni i privatni sektor.
Nastavak pregovora zakazan za 15. maj mogao bi biti odlučujući za postizanje dogovora između socijalnih partnera, ali i za očuvanje socijalnog dijaloga u Crnoj Gori. Od ishoda razgovora zavisiće ne samo pitanje zarada, već i budući položaj zaposlenih i očuvanje radničkih prava definisanih Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom.
Spajić: Vlada za povećanje zarada svim radnicima
Premijer Milojko Spajić je, komentari&scaron;ući status pregovora o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU), kazao da se Vlada zalaže za povećanje zarada svim radnicima.
- Nećemo praviti razlike između javnog i privatnog sektora, to se neće desiti za vrijeme mandata ove vlade. Kada budu poslodavci i sindikati prona&scaron;li rje&scaron;enje koje odgovara ovakvim, po meni, interesima države i građana Crne Gore, mi ćemo to apsolutno prihvatiti &ndash; kazao je juče Spajić, nakon sastanka sa predstavnicima Evropske investicione banke.
Od 1. maja OKU nije na snazi, a predstavnici Sindikata odbijaju da potpi&scaron;u novi dok se prihvate njihovi uslovi oko povećanja koeficijenata obračunske vrijednosti i složenosti. Iz Vlade tvrde da bi na taj način samo javni sektor imao povećanje zarade, ali ne i privatni.

Socijalni savjet zasijeda u petak, pregovaraće o povećanju zarada

NOVI OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR I VEĆE ZARADE U FOKUSU

Kompanija Vodovod Podgorica uskoro otvara poslovnicu, sa naplatnim pultom, na prvom spratu &scaron;oping centra Mall of Montenegro
"Svi na&scaron;i sugrađani će biti u prilici da izmire svoje račune za vodu, na komforan, brz i efikasan način", poručuju iz Mall of Montenegro.
&nbsp;

Vodovod Podgorica uskoro otvara poslovnicu u Mall of Montenegro

NA PRVOM SPRATU

Vlada je juče na telefonskoj sjednici usvojila &nbsp;Prijedlog odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja.
"Ova mjera ima za cilj ublažavanje uticaja rasta cijena goriva i očuvanje stabilnosti trži&scaron;ta naftnih derivata", saop&scaron;teno je iz Vlade.&nbsp;
Osim toga, usvojen je Prijedlog odluke o obrazovanju Komisije za integritet,&nbsp;
Vlada je odlučivala i o Prijedlogu platforme za radnu posjetu mr Milojka Spajića, predsjednika Vlade Crne Gore, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 12-15. maj 2026. godine i Prijedlogu za preusmjeravanje sredstava s potro&scaron;ačke jedinice Ministarstvo vanjskih poslova na potro&scaron;ačku jedinicu Uprava za ljudske resurse.

Vlada donijela odluku o umanjenju akcize bezolovnog benzina i gasnih ulja

NA JUČERAŠNJOJ TELEFONSKOJ SJEDNICI

Uprava za saobraćaj objavila je na svom YouTube kanalu video koji prikazuje trenutni stepen realizacije projekta izgradnje bulevara Tivat-Jaz.&nbsp;
<div class="ng-star-inserted">
"Trasa bulevara, od prve do sedme dionice je gotovo čitava pod asfaltom, kao i najveći dio devete dionice. Trenutno se izvode radovi na osmoj dionici gdje su aktivnosti fokusirane na zavr&scaron;etak trase i pripremu za asfaltiranje", saop&scaron;tili su iz Uprave za saobraćaj.
</div>
&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/DhLgeq5VA8U" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Uprava za saobraćaj: Trasa bulevara Tivat-Jaz od prve do sedme dionice gotovo čitava pod asfaltom, kao i najveći dio devete

POGLEDAJTE SNIMAK

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro, u periodu od 14. do 16.maja, posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Sajam organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".
"Biće to prilika da se posjetiocima prezentuju unikatni ručno vezeni i stolnjaci, pletenine,&scaron;ivene i pletene igračke, slike rađene različitim tehnikama, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom.
Najraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, pa će se naći nakit rađen od drveta, bakra i poludragog kamena, a posebno atraktivna će biti ponuda kozmetike na pripremljena biljnoj bazi, na tradicionalan način", navedeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

U šoping centru Mall of Montenegro Sajam rukotvorina od 14. do 16. maja

ORGANIZATOR  NVU" RUKOTVORCI CRNE GORE"

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti jedan do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće po jedan cent i ko&scaron;taće 1,60 eura, odnosno 1,64 eura.
Cijena eurodizela biće niža takođe četiri centa i iznosiće 1,67 eura.
Cijena lož ulja biće niža osam centi i iznosiće 1,72 eura.
Ova odluka primjenjivaće se od sjutra do 18. maja, prenosi Mina business.
&nbsp;

Jeftinije sve vrste goriva

OD PONOĆI

Predsjednik Vlade Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednicom Grupe Evropske investicione banke (EIB) Nadijom Kalvinjo danas u Podgorici rekao je da je ovo veliki dan za na&scaron;u zemlju, jer su potpisani ugovori vrijedni 250 miliona eura u cilju ulaganja u javnu infrastrukturu i druge sektore, ističući da su to konkretni benefiti procesa evropskih integracija.
Sastanak je održan u Vili Gorica. Potpisani su ugovori o kreditu za potrebe finansiranja Projekta opremanja zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, Projekta modernizacije elektrificirane jednokolosječne pruge na dionici Bar-Golubovci, uključujući klizi&scaron;te Ratac i tunel Sozina. Takođe i ugovor o investicionom grantu Orijent/Istočno Mediteranski koridor: Željeznička ruta 4 (željeznička pruga Bar- Vrbnica), dionica Golubovci &ndash; Bar, kao i ugovor o finansiranju između Evropske investicione banke i Razvojne banke Crne Gore.
Kalvinjo je rekla da je joj je veliko zadovoljstvo &scaron;to je danas u Podgorici sa premijerom Spajićem.
&ldquo;Ovo je mora prva posjeta Crnoj Gori i imam priliku da se upoznam sa ovom divnom zemljom. Imala sam veoma dobre sastanke i uvjerena sam da će i sastanci kasnije biti veoma plonodosni. Impresivno je svjedočiti iz prve ruke napretku koji je Crna Gora ostvarila na putu pristupanja EU, kao predvodnica ovom procesu. Mi kao banka EU, kao sama finansijska grana Unije, zaista nastavljamo da podržavamo ambicije va&scaron;e zemlje da postane naredna članica EU do 2028. godine. Obilježićete 20 godina obnove nezavsnosti uskoro, sa velikom samopouzdanjem gledamo na budućnost Crne Gore u EU. Grupacija EIB predstavalja investicioni zamajac na putu pristupanja EU i pruža sjajne mogućnosti podsticaja na putu pristupanja. Crna Gora je već u velikoj mjeri korisnica sredatava na&scaron;e banke&rdquo;, kazala je Kalvinjo.
Ona je rekla da su ovi sporazumi već pokazali &scaron;ta na&scaron;e partnerstvo znači, to nijesu izlolovane transakcije već pokazuju na&scaron;u posvećenost procesu pridruživanja.
&ldquo;To su investicije koje stvarni napredak pretvaraju u buduće članstvo. Takođe, cilj nam je da građanima ove divne zemlje omogućimo bolji životni standard. Danas postpisujemo ugovore vrijedne 250 miliona eura, kako bismo unaprijedili zdravstveni sistem najnovijom tehnologijom, modernizovali prugu Bar-Goluubovic i ubrzali zelenu tranziciju za mala i srednja partnerstva. Ovo je dokaz kako EU kroz na&scaron; rad isporučuje opipjive benefite za građane, ekonomiju i budućnost zemlje&rdquo;, kazala je Kalvinjo.
Navela je da će finansirati modernizaciju zdravstvenog sistema sa 27 milkiona eura radi kupovine moderne opreme za bolnice i klinike &scaron;irom zemlje. Istakla je da će se pobolj&scaron;ati kvalitet zdravstvenih usluga, &scaron;to je veoma važno za sve građane.
&ldquo;Najavljujemo iskorak za održivi transport i povezivanje unapređenjem pruge i ovo ćemo podržati sa 175 miliona eura zajma i grantom EU. Projekat će unaprijedit bezbjednost i jačanje regionalne integracije a skratiće se u znatnoj mjeri vrijeme putovanja. Osnažićemo podr&scaron;ku malim i srednjim preduzećima koji predatavljaju žilu kucavicu zemlje kroz 50 miliona eura kredita, radi postizanja energetske efikasnsoti i inovacija, te dekarbonizacije a radi upodobljavanja sa zahtjevima jedinstvenog trži&scaron;ta. Sve ove aktivnosti su utrle put da utrostručimo finansijskih zahvat u Crnoj Gori u odnosu na pro&scaron;lu godinu, &scaron;to je važan impuls u ovoj finalnoj fazi procesa prostupanja EU. Pomažemo prosvjetu, obrazovanje znači bolje prilike i kroz finansiranje omogućičemo da 1.700 dodatnih učenika dobije mjesto u srednjoj stručnoj &scaron;koli i da se zaposli jo&scaron; 500 nastavnika. Moja poruka je da možete vjerovati EIB, nastavićemo da stojimo uz vas podržavajući va&scaron;u buduću poziciju u EU&rdquo;, rekla je Kalvinjo.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je ovo jako bitna posjeta Crnoj Gori, i da je danas veliki dan za na&scaron;u zemlju, jer su potpisani ugovori vrijedni 250 miliona eura.
&ldquo;Kada neko pita koji su to neki opipljivi benefiti evropskih integracija, upravo su danas prezentirani svima da mogu da to vide. Ovakvi potezi se jednostavno de&scaron;avaju zbog ogromnih reformi koje sprovodimo, ogromnog rada koji ulažemo, otavaranja poglavlja u pregovorima sa EU i svega &scaron;to smo uradili u ranije dvije ipo godine i nastavićemo. EIB je otvorila podružnicu u Podgorici ima tim posvećen Crnoj Gori, za nas je to velika stvar i pokazuje koliko EU i EIB ozbiljno račanaju na na&scaron;u zemlju. To moramo da iskoristimo, ne smijemo da protraćimo prilike koje nam se ukazuju. Ne propu&scaron;tamo prilike nego ih prihvatamo. Nastavićemo jo&scaron; jačim tempom i uz veliku podr&scaron;ku predsjednice Kalvinjo nastavićemo investicije u javnu infrastrukturu i druge sektore&rdquo;, rekao je Spajić.
Kada je u pitanju rekonstrucija Vlade, na to je, dodaje, već odgovorio.
&ldquo;Biće to rije&scaron;eno u nekom trenutku u budućnosti, vidjećemo kada&rdquo;, rekao je premijer.

Spajić: Potpisani ugovori sa EIB vrijedni 250 miliona eura

"OSNAŽUJE SE PODRŠKA MALIM I SREDNJIM PREDUZEĆIMA SA 50 MILIONA KREDITA"

Crna Gora nema mnogo mehanizama za za&scaron;titu od lo&scaron;ih scenarija u kontekstu krize na Bliskom istoku, jer jedino kroz fiskalnu politiku može za&scaron;tititi građane i privredu, kroz koju bi se moglo djelovati, ali ograničeno. Prema posljednjim događajima, djeluje da se situacija na Bliskom istoku smiruje i nadamo se da će se ipak doći do nekog prihvatljivog rje&scaron;enja za sve strane.
To je za Pobjedu ocijenio ekonomski analitičar Davor Dokić upitan da prokomentari&scaron;e projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za globalnu ekonomiju.
Pro&scaron;le sedmice je &scaron;efica MMF-a Kristalina Georgieva ukazala da bi se svijet mogao suočiti sa ozbiljnom krizom ukoliko se rat na Bliskom istoku nastavi i naredne godine, a cijene nafte dostignu 125 dolara po barelu.
Scenario
MMF-ov referentni scenario, kako je navela, podrazumijeva kratkotrajan sukob i njime se predviđalo blago usporavanje rasta globalne ekonomije na 3,1 odsto i minimalan rast cijena na 4,4 odsto. Ipak, kako je Georgieva saop&scaron;tila, taj scenario vi&scaron;e nije moguć.
&ndash; Nastavak rata, prognoze cijena nafte na oko ili iznad 100 dolara po barelu i rastući inflacioni pritisci znače da je nepovoljni scenario MMF-a već na snazi &ndash; kazala je Georgieva.
Dodala je da su dugoročna inflaciona očekivanja stabilna, te da do poo&scaron;travanja finansijskih uslova nije do&scaron;lo, ali da bi se to moglo promijeniti ukoliko se rat nastavi.
&ndash; Ako se to nastavi i u narednoj godini, a cijene nafte budu oko 125 dolara, onda moramo očekivati mnogo lo&scaron;iji ishod. Tada ćemo vidjeti rast inflacije i neizbježno će inflaciona očekivanja početi da odstupaju &ndash; upozorila je Georgieva.
MMF je nedavno objavio tri scenarija za kretanje rasta globalnog BDP-a u ovoj i narednoj godini. Nepovoljni scenario podrazumijeva usporavanje globalnog rasta na 2,5 odsto i ukupnu inflaciju od 5,4 odsto, a te&scaron;ki od dva odsto uz inflaciju od 5,8 odsto.
Komentari&scaron;ući ove projekcije, Dokić navodi da u sva tri slučaja najgore prolaze Kina i EU.
&ndash; Razlog tome je &scaron;to nemaju dovoljno sopstvene energije. One države koje imaju dobre energetske resurse su u prednosti. Svijet se drastično mijenja i kroz to će se vr&scaron;iti i prilagođavanje novonastalim situacijama &ndash; navodi Dokić.
Uticaj na Crnu Goru
Na pitanje Pobjede kako bi ova globalna kriza mogla uticati na Crnu Goru, Dokić navodi da je jasno da ćemo posredno osjetiti sva globalna ekonomska de&scaron;avanja.
&ndash; Imamo malo sreće sa gasom jer ga ne koristimo, cijena električne energije nam je jako povoljna i to je dobar dio priče. Za naftu ćemo vidjeti &ndash; navodi Dokić.
Dokić je krajem pro&scaron;le sedmice za Pobjedu naglasio da je pokazatelj da se tenzije na Bliskom istoku ipak smanjuju, to &scaron;to je cijena goriva u padu, procjenjujući da bi dizel gorivo na crnogorskom trži&scaron;tu od sjutra moglo biti jeftinije za devet centi ukoliko Vlada ne promijeni odluku o akcizama za promet goriva.
Za Pobjedu je ranije prof. dr Vasilije Kostić komentarisao da je izvjesno očekivati rast cijena te da će Vlada biti suočena sa zahtjevima da uvede dodatne mjere kako bi očuvala standard građana.
Na tu potrebu ukazuju iz opozicije, imajući u vidu da je predloženo vi&scaron;e mjera kojima bi se, kako su naveli, mogao za&scaron;tititi standard. Osim smanjenja akciza na dizel prvobitno za 50 odsto, a onda za 35 odsto, pa za 30 odsto, Vlada za sada nije uvodila druge mjere. Vlada je prvobitno u martu smanjila iznos akcize na dizel gorivo za 50 odsto i ta odluka je bila na snazi mjesec, do 20. aprila. Nakon čega je donijela odluku da akcize na dizel umanji za 35 odsto. Ta odluka je trebalo da bude na snazi do 25. maja, ipak Vlada je na elektronskoj sjednici, održanoj 27. aprila, odlučila da akciza na promet dizel goriva bude niža za 30 odsto.
Kostić je ranije ukazao da bi dodatne mjere, na&scaron; ionako ograničen fiskalni kapacitet stavile na ozbiljnu probu. To bi značilo potrebu za prenamjenom sredstava ili obezbjeđenje sredstava iz novih izvora. S jedne strane, kako je naveo, za&scaron;tita ionako niskog standarda je prioritet, ali s druge je neophodno donositi odluke koje neće ugroziti funkcionisanje sistema.
&ndash; Usklađivanje ta dva naizgled protivrječna cilja neće biti nimalo lako &ndash; naveo je ranije Kostić.
Prijedloge opozicije za smanjenje PDV-a na pojedine proizvode i usluge vidi kao najjednostavnije i efektivne mjere za smanjenje cijena, ali napominje da je ipak riječ o osnovnom izvoru punjenja budžeta. Zato smatra da o tome treba dobro promisliti te eventualno kombinovati vi&scaron;e mjera.
Privremeno smanjenje PDV-a
Duže od mjesec je u skup&scaron;tinskoj proceduri prijedlog Evropskog saveza o izmjenama PDV-a kojim bi se Vladi dala mogućnost privremenog snižavanja stope. Tim zakonskim prijedlogom je predviđeno da Vlada, u zavisnosti od prilika, može hitno da snizi određene stope PDV-a na određeni period. Između ostalog su predlagali da se na taj način snizi PDV na gorivo, ali i na druge proizvode i usluge.
Imajući u vidu mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija na ovaj prijedlog, mala je &scaron;ansa da zakon dobije podr&scaron;ku u parlamentu. U mi&scaron;ljenju se, između ostalog, navodi da je Evropska komisija u slučaju Poljske i &Scaron;panije zauzela stav da smanjenje stope PDV-a na gorivo nije dozvoljeno evropskom regulativom. To vide kao naru&scaron;avanje principa jednakosti zajedničkog trži&scaron;ta, zbog čega je državama ostavljena mogućnost privremenog smanjenja akciza, ali ne i PDV-a.
Ipak, iz MF-a nagla&scaron;avaju da im je izmjenama Zakona o akcizama iz 2022. godine omogućeno da u slučaju poremećaja na svjetskom trži&scaron;tu nafte smanje akcize do 50 odsto na period do tri mjeseca. Imajući u vidu da je prvo umanjenje akciza od 50 odsto bilo 20. marta, to znači da građani poslije 20. juna ne mogu vi&scaron;e računati na ovu mjeru.
U mi&scaron;ljenju koje potpisuje ministar finansija Novica Vuković stoji i da se ostavljanje mogućnosti Vladi da odlučuje o privremenom smanjenju stope PDV-a čini nezakonitim, jer Ustav propisuje da se porezi uvode samo zakonom. Osim toga, kako se navodi, dosada&scaron;nje analize su pokazale i da smanjenje poreskih stopa do sada nije dovodilo do smanjenja cijena, već samo povećanja profita kompanija.
Građanski pokret URA pozvao je početkom aprila Vladu da u najkraćem roku predloži paket antikriznih mjera, kako bi se za&scaron;titio standard građana i osigurala stabilnost domaće privrede.
&Scaron;ef poslaničkog kluba GP URA Milo&scaron; Konatar je nedavno podsjetio da nestabilnost na svjetskom trži&scaron;tu energenata već pojačava inflaciju i utiče na rast cijena robe i usluga, &scaron;to zahtijeva proaktivan pristup države u cilju za&scaron;tite standarda i stabilnosti privrede.
Konatar smatra da Vlada ne smije biti samo posmatrač i žmuriti na svaki problem, već da mora reagovati jer finansijska kriza kuca na vrata EU, pa samim tim i Crne Gore.
&ndash; Građani ne smiju sami snositi teret krize, već je upravo uloga države, odnosno Vlade da pomogne i za&scaron;titi standard i omogući stabilno poslovanje privredi. Zato je važno da se pravovremeno reaguje u tri pravca &ndash; poručio je ranije Konatar.
On je dodao da jedan od tih pravaca podrazumijeva limitiranje rasta cijena određene robe i usluga uz subvencije za osnovne životne namirnice i energente za socijalno ugrožene kategorije stanovni&scaron;tva.
Mjere bi, prema riječima Konatara, trebalo da se odnose i na podr&scaron;ku privredi kroz subvencije za mala i srednja preduzeća koja su najvi&scaron;e pogođena rastom tro&scaron;kova energenata i sirovina, uz otvaranje novih kreditnih linija za očuvanje likvidnosti privrede.

Dokić: Crna Gora ima ograničene mehanizme za zaštitu u slučaju loših scenarija MMF-a

KOMENTAR NA PROJEKCIJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

<div class="storyFull fix ">
Prema podacima Poreske uprave, sedam najvećih prijavljenih bruto zarada u Crnoj Gori tokom marta iznosile su vi&scaron;e od 100 hiljada eura.
Među djelatnostima dominiraju finansijski sektor, turizam i trgovina, a najveća evidentirana zarada isplaćena je u oblasti hotela i sličnog smje&scaron;taja i iznosila je 140.632,75 eura bruto.
Na listi slijedi ostalo monetarno posredovanje sa zaradom od 134.847,49 eura, dok je nespecijalizovana trgovina na malo pretežno hranom, pićima i duvanskim proizvodima zabilježila bruto zaradu od 134.427,98 eura.
Među najvećim prijavljenim zaradama na&scaron;le su se jo&scaron; tri isplate u oblasti ostalog monetarnog posredovanja &ndash; 133.594,47, pa 104.414,55 i 103.011,78 eura.
Na listi najvećih bruto zarada evidentirana je i djelatnost putničkih agencija sa 87.570,72 eura, dok su hoteli i sličan smje&scaron;taj zabilježili jo&scaron; jednu prijavljenu zaradu od 77.952,98 eura.
Na desetom mjestu nalazi se nespecijalizovana trgovina na veliko sa bruto zaradom od 77.027,82 eura.
Iz Poreske uprave nagla&scaron;avaju da su navedene zarade isplaćene za mart, te da se ne radi o iznosima koji su u kontinuitetu isplaćivani tokom 2026.
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
</div>
<div id="mediaListContainerDesktop"></div>
<div class="appFollowWrapper">
<div class="downloadAppWrapper">&nbsp;</div>
</div>

Najveća martovska plata u Crnoj Gori veća od 140 hiljada eura

PODACI PORESKE UPRAVE

Javni dug Crne Gore povećan je od 2020. do kraja pro&scaron;le godine 770 miliona eura, pokazala analiza Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK).
Na kraju pro&scaron;le godine, javni dug je, uključujući depozite i 38,48 hiljada unci zlata, iznosio 5,19 milijardi eura, dok je na kraju 2020. godine bio 4,4 milijarde, pi&scaron;e Dan.
U tom periodu ministri finansija bili su Darko Radunović (2020), Milojko Spajić (2020&ndash;2022), Aleksandar Damjanović (2022&ndash;2023) i Novica Vuković (od 2023. do danas).
Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju pro&scaron;le godine iznosio je 63,5 odsto, dok je na kraju 2020. godine bio 106,4 odsto. BDP je u 2020. godini iznosio 4,14 milijardi, a na kraju pro&scaron;le 8,17 milijardi, ili skoro dva puta vi&scaron;e.
&bdquo;Depoziti Ministarstva finansija na kraju pro&scaron;le godine iznosili su 804,7 miliona EUR. Vrijednost depozita u 2020. godini bila je na najvi&scaron;em nivou u posmatranom periodu i iznosila je 872,43 miliona, dok je najniži zabilježen 2022. godine, kada je bila na nivou od 111,75 miliona&ldquo;, precizirano je u analizi PBK-a.
Kada je u pitanju valutna struktura državnog duga, ona je na kraju pro&scaron;le godine u odnosu na 2024. ostala gotovo nepromijenjena.
&bdquo;Zahvaljujući realizovanim hedžing aranžmanima, uče&scaron;će eurskog duga u ukupnom državnom iznosi 99,75 odsto, dok je svega 0,25 odsto državnog duga izraženo u drugim valutama. U cilju unapređenja valutne strukture portfolija duga i obezbjeđivanja od valutnog rizika, Ministarstvo finansija je 2024. godine zaključilo hedžing aranžman za dolarski kredit kod kineske Eksim banke za projekat auto-puta Bar&ndash;Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu na međunarodnom trži&scaron;tu&ldquo;, obja&scaron;njeno je u analizi.
Kada je u pitanju kamatna struktura državnog duga, do&scaron;lo je do povećanja uče&scaron;ća duga sa varijabilnom kamatnom stopom, od oko 4,2 procentna poena u odnosu na kraj 2024. godine.
&bdquo;I pored toga, ukupan dug sa fiksnom kamatnom stopom i dalje preovladava sa 78,8 odsto uče&scaron;ća u ukupnom državnom dugu. Imajući u vidu značajne promjene na globalnom finansijskom trži&scaron;tu poslednjih godina, koje karakteri&scaron;e porast kamatnih stopa, kako fiksnih tako i varijabilnih, uticaj ovih kretanja odrazio se i na portfolio duga Crne Gore. Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 21,2 odsto državnog duga&ldquo;, precizirano je u analizi.
Prosječno vrijeme dospijeća duga, odnosno prosječna ročnost duga na kraju pro&scaron;le godine na približno je istom nivou kao i na kraju 2024. godine.
&bdquo;Usljed nepovoljnijih uslova zaduživanja, koje, između ostalog, karakteri&scaron;u kraći rokovi otplate, kao i zbog redovne otplate duga, u periodu od 2020. do 2023. godine parametar prosječne ročnosti duga bilježi opadanje, da bi se taj trend zaustavio u 2023. godini. Od tada, parametar prosječne ročnosti bilježi blagi oporavak. Imajući u vidu da Ministarstvo finansija prepoznaje rizik refinansiranja kao jedan od ključnih faktora u portfoliju duga, poseban fokus je usmjeren na aktivnosti koje imaju za cilj povećanje ovog parametra&ldquo;, navodi se u analizi.
Prosječna ponderisana kamatna stopa na kraju pro&scaron;le godine ostala je na istom nivou kao na kraju 2024. i iznosi 3,92 odsto.
Stanje duga na kraju pro&scaron;le godine, prema garancijama izdatim domaćim i stranim kreditorima, iznosilo je 116,1 milion eura, &scaron;to predstavlja 1,42 odsto BDP-a. U odnosu na kraj 2024. godine, na kraju pro&scaron;le godine stanje duga po osnovu izdatih državnih garancija smanjilo se 15,4 miliona.
Ugovoreni iznos izdatih državnih garancija na kraju pro&scaron;le godine iznosio je 432,21 milion eura, &scaron;to je 93,4 miliona manje u odnosu na kraj 2024. Od tog iznosa, angažovana sredstva iznosila su 286,54 miliona eura.
&bdquo;Domaće garancije uglavnom su izdate u cilju podr&scaron;ke kompanijama za realizaciju kapitalnih projekata, za restrukturiranje i kao podr&scaron;ku realizaciji sanacionih planova lokalnih samouprava. Spoljne garancije su izdate za implementaciju infrastrukturnih projekata, obezbjeđenje podr&scaron;ke razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i u cilju podr&scaron;ke za restrukturiranje željezničke infrastrukture, modernizaciju aerodroma i energetskog sektora&ldquo;, obja&scaron;njeno je u analizi.

Javni dug za pet godina povećan 770 miliona eura

POKAZALA ANALIZA PARLAMENTARNE BUDŽETSKE KANCELARIJE

Vjetroelektrana (VE) Gvozd večeras je zvanično pu&scaron;tena u probni rad, a vrijednost projekta je 82 miliona eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Na svečanoj ceremoniji na Krnovu saop&scaron;teno je da su radovi zavr&scaron;eni prije roka.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva, kapacitet vjetroparka je 150 gigavat-sati električne energije, &scaron;to je dovoljno za snabdijevanje strujom 25 hiljada domaćinstava.
Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović poručio je da se danas ne pu&scaron;ta u rad samo nova vjetroelektrana, već se otvara novo poglavlje razvoja Crne Gore.
&bdquo;Pu&scaron;tanjem u rad VE Gvozd, Crna Gora dobija prvi veliki državni projekat iz obnovljivih izvora. To nije samo energetski projekat, već simbol jednog novog razvojnog pravca&rdquo;, kazao je &Scaron;ahmanović, prenosi Mina business.
To je, kako je rekao, dokaz da je energetska tranzicija stvarnost.
&ldquo;&Scaron;aljemo poruku da Crna Gora zna kuda ide i da je energija pitanje razvoja i stabilnosti&ldquo;, poručio je &Scaron;ahmanović.
VE Gvozd je, kako je istakao, investicija u sigurnost Crne Gore, u energetsku nezavisnost i ekonomsku budućnost.
&bdquo;Veliki korak ka eri zelene energije. Crna Gora jasno bira svoju stranu budućnosti. Na&scaron;a budućnost je u domaćoj, čistoj energiji. Ovo nije kraj jednog projekta, već jednog novog investicionog ciklusa u energetici&ldquo;, naglasio je &Scaron;ahmanović.
On je zahvalio inženjerima, radnicima, stručnim timovima i menadžmentu Elektroprivrede (EPCG) u čijem je vlasni&scaron;tvu VE Gvozd.
Premijer Milojko Spajić naglasio je da za VE Gvozd građani neće plaćati dodatne subvencije.
&bdquo;VE Gvozd je vlasni&scaron;tvo EPCG i poslovaće se po trži&scaron;nim principima. Ulaganja u energetiku su prioritet i tu je na&scaron;a razvojna &scaron;ansa. VE Gvozd &scaron;titimo životnu sredinu, jer će se smanjiti emisije &scaron;tetnih gasova koje proizvede 60 hiljada automobila&ldquo;, kazao je Spajić, prenosi agencija Mina.
On je istakao da VE Gvozd jedan od najvažnijih projekata u savremenoj istoriji države.
&bdquo;Po formiranju 44. Vlade ovaj projekat je krenuo. Upravo ovakvi projekti postavljaju temelje ekonomskog razvoja i energetske stabilnosti. VE Gvozd najbolja je potvrda da EPCG ima resurse i kapacitete da finalizuje projekte ove veličine i to isključivo na korist države i na&scaron;ih građana&ldquo;, poručio je Spajić.
Na svečanom pu&scaron;tanju VE Gvozd u probni rad, pored predstavnika EPCG i ostatka energetskog sektora, bili su ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, predstavnici njemačke kompanije Nordex koja je bila izvođač radova na projektu izgradnje VE Gvozd, kao i predstavnici Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
Projekat je realizovan iz kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

Vjetroelektrana Gvozd puštena u probni rad; Spajić: Ovo je ključni projekat na putu zelene tranzicije, građani neće plaćati dodatne subvencije

VRIJEDNOST PROJEKTA 82 MILIONA EURA

&Scaron;oping centar Mall of Montenegro jo&scaron; danas je domaćin sajma koji je okupio brojne crnogorske preduzetnice, promovi&scaron;ući kreativnost, inovacije i domaće stvarala&scaron;tvo.
Manifestacija koju organizuje Udruženje preduzetnica počela je prije dva dana, pružajući priliku posjetiocima da se upoznaju sa radom lokalnih proizvođača i podrže razvoj ženskog biznisa u na&scaron;oj zemlji.
Ponuda je raznovrsna i obuhvata:
&bull; &nbsp; &nbsp;Poljoprivredne proizvode sa domaćih gazdinstava;
&bull;&nbsp; &nbsp; Nakit ručne izrade koji odi&scaron;e originalno&scaron;ću;
&bull; &nbsp; &nbsp;Prirodnu kozmetiku rađenu po tradicionalnim recepturama;
&bull; &nbsp; &nbsp;Ljekovito bilje i čajeve sakupljene na crnogorskim planinama.
&nbsp;
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/smy 2 9 5 2026.jpg" alt="" width="465" height="319" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 10 9 5 2026.jpg" alt="" width="467" height="314" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 5 9 5 2026.jpg" alt="" width="471" height="314" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 33 9 5 202.jpg" alt="" width="460" height="309" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 9 5 2026.jpg" alt="" width="457" height="306" />
Foto: Mall of Montenegro