<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Unija poslodavaca (UPCG) očekuje da će Ustavni sud ocjenom ustavnosti člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini staviti tačku na taj postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode, saop&scaron;tili su njeni predstavnici.
&bdquo;UPCG očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju na&scaron;e inicijative, podnijete jo&scaron; 2019. godine, staviti tačku na taj &scaron;estogodi&scaron;nji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz UPCG su poručili da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog trži&scaron;ta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
&bdquo;Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i poku&scaron;aja da zajedno sa socijalnim partnerima - Vladom i sindikatom, rije&scaron;imo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju UPCG.

Unija poslodavaca: Očekujemo da sud utvrdi da je uvođenje neradne nedjelje neustavno

INIICIJATIVA PODNIJETA 2019.

Udruženje podstanara "Moj Dom" dostavilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skup&scaron;tini i Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda &ndash; Ombudsmanu, inicijativu za dono&scaron;enje zakona o za&scaron;titi prava podstanara.
Predstavnici Udruženja pozvali su Ministarstvo, Skup&scaron;tinu i Ombudsmana da hitno počnu izradu zakona o za&scaron;titi prava podstanara, kako bi hiljade građana koji žive kao podstanari dobili zakonsku sigurnost i dostojanstvene uslove stanovanja.
Udruženje je, prema riječima njegovih predstavnika, spremno da učestvuje u svim konsultacijama, radnim grupama i javnim raspravama u cilju dono&scaron;enja kvalitetnog i pravednog zakonskog rje&scaron;enja.
Iz Udruženja su kazali da su upoznati da je inicijativa zvanično stigla na skup&scaron;tinsku adresu, te da će svi poslanici biti informisani o njenom sadržaju i ciljevima.
"Ovaj korak predstavlja važan signal da se pitanje položaja podstanara konačno počinje razmatrati na institucionalnom nivou&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju..
Cilj inicijative je, kako su objasnili, uspostavljanje pravnog okvira koji će obezbijediti sigurnost stanovanja, pravnu za&scaron;titu i transparentnost trži&scaron;ta zakupa za sve građane koji žive kao podstanari.
"U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguli&scaron;e prava i obaveze podstanara i stanodavaca, &scaron;to dovodi do brojnih zloupotreba i nesigurnosti. Hiljade građana žive u iznajmljenim stanovima bez osnovne pravne za&scaron;tite. Podstanari su često suočeni s naglim otkazima, nepisanim dogovorima i nelegalnim praksama. Zakonom želimo da uvedemo red, sigurnost i po&scaron;tovanje prava za obje strane&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz Udruženja su naveli da su ključni razlozi za dono&scaron;enje zakona nedostatak zakonske regulative koja bi &scaron;titila podstanare, slaba institucionalna kontrola koja bi nadzirala trži&scaron;te zakupa, neformalno trži&scaron;te i nedostatak informacija i podr&scaron;ke.
Predloženi zakon obuhvata obavezne pisane ugovore o zakupu, zabranu samovoljnog izbacivanja bez sudske odluke, za&scaron;titu od naglih promjena kirije, uvođenje mehanizama prijave i žalbe, te kaznene odredbe za kr&scaron;enje prava podstanara.

Podstanari traže zakon koji bi štitio njihova prava

DOSTAVILI INICIJATIVU RESORNOM MINISTARSTVU, SKUPŠTINI I OMBUDSMANU

&Scaron;koljka jaja poskupiće od 30 do 50 centi, u zavisnosti od klase jaja.
To je na Televiziji Vijesti kazao Luka Jokić član Udruženja proizvođača jaja Crne Gore.
Najavio je da bi jaja mogle da poskupe krajem ove ili početkom naredne sedmice.
"Jaja će poskupiti od tri do pet centi po komadu, odnosno &scaron;koljka od 10 jaja poskupiće od 30 do 50 centi zavisno od klase jaja", kazao je on, navodeći da je trenutno cijena jaja zavisno od klase od 1,9 do 2,29 eura.
Jokić je podsjetio i da su jaja posljednji put poskupjela prije dvije i po do tri godine.
Do poskupljenja je, kako je pojasnio, moralo da dođe jer je u međuvremenu skočila cijena radne snage, cijena ambalaže, rezervinh djelova, sirovina, ostalih imputa.

Školjka od 10 jaja skuplja i do 50 centi

NOVO POSKUPLJENJE

Svi, a posebno građani sa prosječnim ili nižim primanjima, najbolje osjećaju i znaju da li postoji rast cijena, kazao je za Antenu M predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komenatari&scaron;ući nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljo&scaron;aja koji je kazao da u posljednje dvije godine nije bilo velikog rasta cijena prehrambrenih proizvoda.
&ldquo;Ne samo da postoji, nego je ozbiljno ugrozio standard građana. Ako građane pitate, vidjećemo svi zajedno da su oni prilično nezadovoljni cijenovnom politikom, ako uop&scaron;te ona i postoji sa stanovi&scaron;ta države. Naravno da je jasno svima da postoje i politički interesi i politički ciljevi, ali jezik brojki govori drugačije. Osim toga, u Crnoj Gori je često prisutna tendencija da, kada je riječ o tako osjetljivim pitanjima, ne daje im se onaj značaj koji oni zaista i zaslužuju&rdquo;, ističe Kostić.
Bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike, smatra Kostić, jedna je od glavnih karakteristika Vlade.
&ldquo;Način ograničavanja cijena znamo da je i u stručnoj literaturi, i u teoriji, i u praksi se pokazao kao kontraproduktivan. I da je on prije svega namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Ograničavanje cijena samo po sebi izaziva nesta&scaron;ice i ukr&scaron;teni rast cijena drugih proizvoda. Pa su onda pogotovo pogođeni oni slojevi stanovni&scaron;tva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili vi&scaron;e procenata svojih dohodaka utro&scaron;e na ishranu. Tako da su oni posebno pogođeni tim inflacionim kretenjima&rdquo;, kaže Kostić.
Ovaj problem bi, ističe Kostić, Vlada mogla da ublaži subvencijama građanima, socijalnim prodavnicama, čime bi podržala i privredu. U suprotnom, dodaje, osim &scaron;to ograničava cijene proizvoda, indirektno nanosi &scaron;tetu interesima ne samo potro&scaron;ača, već i privrede.
&ldquo;Mora vam biti jasno da su trži&scaron;ne zakonitosti neumoljive i da se svi oni koji su na trži&scaron;tu neće baviti biznisom na način koji to treba ukoliko to kod njih izaziva gubitak. Pogotovo ukoliko se taj gubitak izaziva u jednom vremenskom kontinuumu, ukoliko se to de&scaron;ava u kontinuitetu. Ad-hoc je moguće s vremena na vrijeme i da privredni subjekti učestvuju u nekoj op&scaron;toj dru&scaron;tvenoj akciji solidarnosti, ali da to bude trajnija karakteristika, to održivost biznisa diktira da je nemoguće&rdquo;, poja&scaron;njava Kostić.
Put koji je Vlada odabrala sa ograničavanjem cijena ne daje rezultate, pa kako zaključuje Kostić ostaje nejasno za&scaron;to ga i sprovodi.

Kostić: Visoke cijene hrane ugrozile standard građana, limitirane cijene nijesu dobro rješenje

"BEZIDEJNOST U SPROVOĐENJU CJENOVNE POLITIKE JEDNA JE OD GLAVNIH KARAKTERISTIKA VLADE"

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potpisale su danas u Abu Dabiju sporazum o saradnji u oblasti energetike, kojim se, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, uspostavlja strate&scaron;ko partnerstvo u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija.
Sporazum je potpisan prilikom radne posjete premijera Crne Gore Milojka Spajića Abu Dabiju.
&ldquo;Na ovaj način biće omogućena nova ulaganja u sektor energetike, čime će strate&scaron;ka grana na&scaron;e privrede dobiti novi zamah razvoja kroz znanje i iskustvo vodećih globalnih kompanija&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.&nbsp;
Na sastanku Spajića i predsjednika UAE, &scaron;eika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana, ocijenjeno je da su dvije države čvrsto opredijeljene da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.
Al Nahjan je pohvalio napredak Crne Gore i ambicioznu agendu koju na planu evropske integracije i reformi, te stvaranja poslovnog ambijenta, sprovodi Spajić.&nbsp;
Tokom sastanka je istaknuto da je, na temelju nedavno potpisanog međudržavnog &nbsp;sporazuma u oblasti ekonomije, intenzivirana saradnja dvije države u prioritetnim razvojnim oblastima - turizmu, energetici, infrastrukturi, naprednim tehnologijama sa ciljem podsticanja održivog ekonomskog rasta u obje zemlje.&nbsp;

Potpisan sporazum o saradnji u oblasti energetike između Crne Gore i UAE

PRILIKOM RADNE POSJETE PREMIJERA CRNE GORE ABU DABIJU

Evropska komisija je u najnovijem izvje&scaron;taju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Milo&scaron; Vuković. &ldquo;U Izvje&scaron;taju je jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potro&scaron;nju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potro&scaron;nje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
&ldquo;Program Evropa sad 2 u izvje&scaron;taju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava tro&scaron;kove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a vi&scaron;e dugova koje će vraćati buduće generacije&rdquo;, kaže Vuković. Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, &scaron;to, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. &ldquo;Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se tro&scaron;i novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono &scaron;to se ovdje uporno poku&scaron;ava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je pro&scaron;lo, čeka nas stezanje kai&scaron;a&rdquo;, zaključuje Vuković.

Vuković: Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju

"MANJE NOVCA ZA ZDRAVSTVO, OBRAZOVANJE I PENZIJE, A VIŠE DUGOVA KOJE ĆE VRAĆATI BUDUĆE GENERACIJE”

Bra&scaron;no, ulje, &scaron;ećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olak&scaron;a potro&scaron;ačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potro&scaron;ačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potro&scaron;ačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji ne&scaron;to ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje &bdquo;katastrofa&ldquo;.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme biv&scaron;e vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ni&scaron;ta ne znači - decidan je on.
Jo&scaron; jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Jo&scaron; jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput bra&scaron;na, &scaron;ećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost trži&scaron;ta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego pro&scaron;log puta. Nema voća i povrća, &scaron;to je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najvi&scaron;e bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljo&scaron;aj.

Građani skeptični: Nastavak akcije limitirane cijene neće mnogo pomoći, život iz dana u dan skuplji

"JA, KAO PENZIONER, MOGU DVA METRA DRVA DA KUPIM, TO JE SVE"

Nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vje&scaron;tinama jedno je od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba trži&scaron;ta rada, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
Ona je na okruglom stolu Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapo&scaron;ljavanja, koji su zajednički organizovali PKCG i Zavod za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ), kazala da je ta tema od su&scaron;tinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije.
&ldquo;Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta &ndash; ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog dru&scaron;tva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vje&scaron;tine, te u stvaranje stabilnog trži&scaron;ta rada, gradimo konkurentnu privredu i dru&scaron;tvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije&rdquo;, rekla je Drakić, prenosi Mina business.
Ona je navela da Komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate &ndash; da mladi stiču znanja i vje&scaron;tine koje trži&scaron;te rada stvarno traži.
Skup je, kako se navodi u zajedničkom saop&scaron;tenju PKCG i ZZZ, okupio predstavnike sektorskih odbora Komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i predloge za jačanje saradnje sa Zavodom.
Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapo&scaron;ljavanju.
Direktor ZZZ&nbsp; David Perčobić poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije (EU).
On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.
&ldquo;U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapo&scaron;ljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnog kadra&rdquo;, rekao je Perčobić.
Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama trži&scaron;ta rada.
Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata.
Akcenat će biti stavljen na aktivaciji te&scaron;ko zapo&scaron;ljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na trži&scaron;te rada smanjuje socijalne razlike.
&nbsp;
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnice direktora ZZZ, Gordana Bo&scaron;ković, istakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapo&scaron;ljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede.
&nbsp;
Ona je kazala da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.
&nbsp;
&ldquo;Na&scaron; cilj je da sistem zapo&scaron;ljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama trži&scaron;ta rada. Zavod za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strate&scaron;ki partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg trži&scaron;ta rada u zemlji&rdquo;, objasnila je Bo&scaron;ković.
&nbsp;
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnice direktora ZZZ, Gordana Vukčević, istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima.
&nbsp;
&ldquo;Želimo da pripremimo nezaposlena lica za trži&scaron;te rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s te&scaron;koćama pri zapo&scaron;ljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju&rdquo;, kazala je Vukčević.
&nbsp;
Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.
&nbsp;
&ldquo;Na&scaron; zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na va&scaron;e zahtjeve&rdquo;, poručila je Vukčević.
&nbsp;
U okviru panela Perspektiva privrede &ndash; ključni izazovi i potrebe, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapo&scaron;ljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vje&scaron;tina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede.
&nbsp;
Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je ka&scaron;njenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena.
&nbsp;
&ldquo;Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podr&scaron;ke države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija, nema održivog zapo&scaron;ljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji.
&nbsp;
Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnolo&scaron;ki razvoj.
&nbsp;
Sa okruglog stola je poručeno da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede.
&nbsp;
Predstavnici Zavoda su istakli da će i dalje ulagati u programe za obuku, podr&scaron;ku i zapo&scaron;ljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.
&nbsp;
Zaključeno je da na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapo&scaron;ljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko trži&scaron;te rada.

Drakić: Nedostatak kvalifikovane radne snage najveće ograničenje za biznis

OCIJENJENO NA OKRUGLOM STOLU "POVEZIVANJE POTREBA PRIVREDE I MJERA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA"

Skup&scaron;tinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće 17. novembra konsultativno saslu&scaron;anje na temu prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Na saslu&scaron;anje su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora i izvr&scaron;ni direktor Crnogorske plovidbe, Petar Janković i Vladimir Tadić, kao i predsjednik NVO Udruženje pomorskih kapetana, Mario Pilastro, prenosi Mina business.
Predmet saslu&scaron;anja biće prodaja brodova Crnogorske plovidbe &ndash; &ldquo;Kotor&rdquo; i &ldquo;21. maj&rdquo; danskoj kompaniji Navision Group, za ukupno 13,2 miliona dolara.
Prodaja je izazvala kritike stručne javnosti i eksperta, koji tvrde da su brodovi prodati znatno ispod trži&scaron;ne vrijednosti.
Od početka ove godine na brodu Kotor bilo je vi&scaron;e kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama.
Oba broda kupljena su 2012.&nbsp; u Kini.

Konsultativno saslušanje o prodaji brodova Crnogorske plovidbe 17. novembra

DVA GRUPA PRODATA SU DANSKOJ KOMPANIJI ZA UKUPNO 13,2 MILIONA DOLARA

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom, zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.
"Cilj je da dođemo do rje&scaron;enja koje će biti proizvod dogovora.
&nbsp;Dijalogom smo do&scaron;li do rje&scaron;enja. Akcija će biti skoro ista kao &scaron;to je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta",&nbsp; naveo je Đeljo&scaron;aj.
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala.
"Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta", naveo je on.

Đeljošaj: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala

NAJAVLJENA AKCIJA ,,LIMITIRANE CIJENE"

Da bi državljani Turske do&scaron;li u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su u Aerodromima Crne Gore.
U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje.
U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, &scaron;to podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo.
&ldquo;Žao nam je &scaron;to je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, &scaron;to bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države&rdquo;, kaže predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun.
I Sead &Scaron;ahman predsjednik vanparlamentarnog Bo&scaron;njačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima.
&ldquo;Iseljenici očekuju povla&scaron;ćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori&rdquo;, kazao je.
Vizni režim Turskoj nakon pogre&scaron;ne informacije
U Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko &scaron;est hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore.
Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore &ndash; oko 250.000.
Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize.
Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saop&scaron;tila da su u pitanju turski državljani, &scaron;to se kasnije ispostavilo kao netačna informacija.
Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uni&scaron;tavana im je imovina, a organizovano je i vi&scaron;e antiturskih protesta.
Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske.
Sedam dana kasnije policija je saop&scaron;tila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana.
Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske.
Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vize
Udruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize.
Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke.
&ldquo;Smatramo neophodnim da se (najmanje) osobama koje posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske&rdquo;, istakao je.
On ocjenjuje da mnogi imaju pogre&scaron;nu percepciju Turske kroz prizmu toga &scaron;to je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude.
&ldquo;Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije &ndash; to iskreno i odgovorno nagla&scaron;avamo&rdquo;, jasan je on.
Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, Ozuzun kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto.
Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba.
Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?
Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom pro&scaron;le i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno preko hiljadu pacijenata iz Crne Gore, &scaron;to je državu ko&scaron;talo skoro &scaron;est miliona eura.
U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U pro&scaron;loj godini je u Crnu Goru do&scaron;lo preko 160.000 turista iz Turske.
Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bari&scaron; Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra.
&ldquo;Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, na&scaron;a strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim &scaron;to se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga&rdquo;, ukazao je.
On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura.
A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika.
&ldquo;Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam &scaron;ta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i &scaron;ta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije&rdquo;, rekao je ambasador.
Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead &Scaron;ahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države.
&ldquo;Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet&rdquo;, poručuje.
Pad broj putnika iz Turske od uvođenja viza
Iz kompanije Aerodromi Crne Gore su za ovaj medij saop&scaron;tili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora &ndash; Turska.
&ldquo;Od 30. oktobra &ndash; od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija&rdquo;, naveli su iz Aerodroma Crne Gore.
Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra.
Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godi&scaron;nje u avio prometu sa Turskom &scaron;to je 15 odsto od ukupnog prometa.

Od uvođenja viza sve manje turskih državljana stiže u Crnu Goru

DO SADA SMO IMALI VIŠE OD 400 HILJADA PUTNIKA GODIŠNJE U AVIO PROMETU SA TURSKOM

Evropska komisija (EK) je u izvje&scaron;taju za Crnu Goru ocijenila da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne tro&scaron;kove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.
Za unapređenje trži&scaron;ne ekonomije potrebno je, kako ukazuju, ograničiti javnu potro&scaron;nju i uz po&scaron;tovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Fiskalni savjet
Nagla&scaron;avaju da je potrebno &scaron;to prije formirati fiskalni savjet kako bi razmotrio prijedlog budžeta za 2026. godinu, na &scaron;ta se čeka već nekoliko godina.
Kada je riječ o zapo&scaron;ljavanju, strukturni problemi i dalje postoje posebno kada je riječ o stopi nezaposlenosti. Sektor bankarstva je, kako ocjenjuju u EK, dobro kapitalizovan i likvidan. Ukazuju da je potrebno obezbijediti statističke podatke te ojačati i finansijske i kadrovske kapacitete Monstata.
Pogor&scaron;anje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine lani do&scaron;ao do deficita od 3,2 odsto BPD-a iz EK obja&scaron;njavaju povećanjem javne potro&scaron;nje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potro&scaron;nje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu.
EK je u izvje&scaron;taju registrovala progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno ukazala na neusklađenost Fiskalne strategije sa fiskalnim pravilima da deficit budžeta bude ispod tri odsto, a javni dug ispod 60 odsto BDP-a.
Strukturne reforme u cilju pobolj&scaron;anja upravljanja državnim preduzećima samo su djelimično implementirane, a potrebno je, kako se navodi u izvje&scaron;taju, napraviti analizu fiskalnih rizika u vezi ovih preduzeća.
Usporavanje rasta
Registruju usporavanje ekonomskog rasta, nisku vrijednost izvoza, dodajući da je rast BDP-a sa 6,5 odsto u 2023. godini pro&scaron;le i u prvoj polovini ove godine pao na 3,2, odnosno 3,1 odsto.
- Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potro&scaron;njom, rastom zarada i kredita, te državnom potro&scaron;njom. Do&scaron;lo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanovnika kada je riječ o kupovnoj moći iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka u 2024, &scaron;to je vi&scaron;e u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto &ndash; stoji u izvje&scaron;taju.
Kada je riječ o javnoj finansijskoj kontroli i eksternim revizijama, EK ocjenjuje napredak usvajanjem propisa iz ove oblasti, ali ukazuje da je potrebno unaprijediti efikasnost unutra&scaron;nje revizije. Upozorili su i da su reforme u oblasti revizije nastavljene, ali da je neophodno učiniti operativnom Državnu revizorsku instituciju (DRI), imajući u vidu da Senat i dalje nema predsjednika niti petog senatora.
Kada je riječ o ekonomskoj i monetarnoj politici, EK ocjenjuje da je Crna Gora umjereno pripremljena u toj oblasti. EK registruje određeni napredak u razvoju funkcionalne trži&scaron;ne ekonomije koji je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti. Ukazuju na potrebu diverzifikacije privrede te smanjenje zavisnosti od turizma. Iako su zadovoljni usvajanjem Zakona o kontroli državne pomoći, ocjenjuju ograničenim napredak kada je riječ o praksi sprovođenja pravila konkurencije. Smatraju da je potrebno dodatno razviti kapacitete i Agencije za za&scaron;titu konkurencije, ali i sudova u oblastima državne pomoći, antimonopolskog prava i kontrole koncentracija.
Kada je riječ o javnim nabavkama, iz EK navode da su ranije preporuke uglavnom sprovedene, ali ipak preporučuju izmjene zakona o javnim nabavkama i o sprečavanju korupcije kako bi se pro&scaron;irile definicije korupcije i prevare u toj oblasti. Smatraju da je bitno uvesti tzv. sistem crvene zastavice u elektronskim javnim nabavkama kako bi se detektovale nepravilnosti.
Oblast kompanijskog prava je, prema ocjeni EK, na nivou između dobrog i naprednog imajući u vidu usvojene zakone, a potrebno je obezbijediti mogućnost online registracije kompanije i nastaviti razvoj softvera kako bi se Crna Gora povezala sa Evropskim biznis registrom.
Ekonomsko državljanstvo
Crna Gora će, kako bi se uskladila sa EU legislativom, kroz pravni okvir morati da onemogući osnov za ponovno aktiviranje programa ekonomskog državljanstva, imajući u vidu da, kako se navodi u izvje&scaron;taju, takve &scaron;eme kr&scaron;e pravila EU i predstavljaju rizik od pranja novca, korupcije, utaje poreza, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala. Lani je, kako se navodi, MUP donio 1.282 rje&scaron;enja o prijemu u crnogorsko državljanstvo kroz ovaj sistem. Ovi zahtjevi su podnijeti prije nego je ovaj program obustavljen krajem 2022. godine, a u obradi je jo&scaron; 21 predmet.
Crna Gora bi, kako je preporučeno, trebalo da usvoji Nacionalni energetski i klimatski plan te uz sprovođenje zakona o energetskoj efikasnosti unaprijedi regulatorni i institucionalni okvir za zelenu tranziciju i povećanje energetske otpornosti.
U oblasti poljoprivrede, EK vidi određeni progres, ali nagla&scaron;ava potrebu intenziviranja implementacije IPARD programa te ubrzanjem implementacije akcionog plana za usklađivanje sa EU regulativom u ovoj oblasti, uz finaliziranje registra vinograda. M. LEKOVIĆ
Ugrožavanje nezavisnost Centralne banke
EK registruje političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.
- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju EK, uz problematizovanje &scaron;to je Skup&scaron;tina u maju odbila prijedloge guvernerke Irene Radović za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.

EK traži ,,stezanje kaiša“ i povećanje prihoda

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA CRNU GORU U OBLASTI EKONOMIJE I FINANSIJA

Turska niskobudžetna avio-kompanija- Pegasus Airlines otkazala je sve letove iz Ankare (ESB) i Izmira (ADB) za/iz Podgorice koji su bili planirani do 29. novembra. Kompanija, međutim, nastavlja da saobraća na liniji Podgorica - Sabiha Gokčen (SAW) - &scaron;to je međunarodni aerodrom u azijskom dijelu Istanbula", saop&scaron;teno je iz Aerodroma Crne Gore.
Kako dalje navode, sve najavljene avio-operacije između Podgorice i Tivta i Istanbula (IST), za sada, nastavljaju da realizuju Air Montenegro i Turkish Airlines.
"Podsjećamo, trži&scaron;te Turske je, poslije Srbije, najznačajnije za Aerodrome Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

ACG: Turska niskobudžetna avio-kompanija privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira

"TRŽIŠTE TURSKE JE, POSLIJE SRBIJE, NAJZNAČAJNIJE ZA AERODROME CRNE GORE"

Kompanija Rudnik uglja Pljevlja (RUP) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 14,37 miliona eura, navodi se u finansijskom izvje&scaron;taju za prva tri kvartala. U istom periodu pro&scaron;le godine RUP je bio u plusu od 3,33 miliona eura. Od avgusta 2018. godine Elektroprivreda (EPCG) je jedini akcionar-vlasnik pljevaljske kompanije.
U izvje&scaron;taju se navodi da je poslovni rezultat nakon devet mjeseci za 1,28 miliona eura veći od planiranog, pri čemu su prihodi manji od planiranih za 4,09 miliona eura, a rashodi za 5,37 miliona eura.
Poređenje sa pro&scaron;lom godinom
U odnosu na isti period prethodne godine ostvareni prihodi su manji za 21,49 miliona eura, a rashodi za 3,78 miliona eura, dok je ostvareni rezultat lo&scaron;iji za 17,7 miliona eura nego u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu.
- U prvih devet mjeseci ove godine proizvedeno je ukupno 503.426,16 tona uglja, &scaron;to je za 19,8 odsto manje od planiranih 628.000 tona. S obzirom da je i u trećem kvartalu Termoelektrana (TE) Pljevlja bila u zastoju, uporedni pokazatelji proizvodnih rezultata u odnosu na isti period 2024. godine nijesu mjerodavni &ndash; navodi se u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
Podsjeća se da je planirani remont, odnosno rekonstrukcija TE Pljevlja počela 1. aprila ove godine i jo&scaron; traje ,,pa je isporuka uglja za potrebe Termoelektrane u prvih devet mjeseci ove godine zadržana iz perioda prvog kvartala (prva tri mjeseca) godine, kada je isporučeno 389.980,50 tona, odnosno 3,7 odsto manje od plana (405.000 tona), te 58,8 odsto ili 556.373,68 tona manje u odnosu na isti period prethodne godine&ldquo;.
- Isporučeni ugalj (10.418 kJ/kg) bio je za 12 odsto veće toplotne moći u odnosu na ugovoreni kvalitet (9.300 kJ/kg), te za tri odsto bolji u odnosu na prosječan kvalitet iz prethodne godine (10.114 kJ/kg). Ovi rezultati potvrđuju da je Rudnik uglja, uprkos složenim uslovima poslovanja, uspio da očuva kontinuitet osnovnih aktivnosti, realizuje prioritetne zadatke i istovremeno obezbijedi kvalitet isporučenih proizvoda iznad ugovorenih standarda &ndash; poručeno je u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
Navedeno je da su poslovni planovi sa kojima je Rudnik uglja Pljevlja u&scaron;ao u ovu godinu ukazivali su na to da će ova godina biti jedna od najznačajnijih u istoriji poslovanja kompanije.
Investicije
Dodaje se da su aktivnosti koje su se odvijale u prvoj polovini 2025. godine, rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja i izmje&scaron;tanje toka rijeke Ćehotine, dodatno intenzivirane u trećem kvartalu 2025. godine ,,s ciljem obezbjeđenja dugoročne stabilnosti elektroenergetskog sistema Crne Gore i uspje&scaron;ne realizacije planiranih investicija&ldquo;.
- Uz nesebično zalaganje zaposlenih u realizaciji proizvodnih planova, Rudnik uglja Pljevlja je vođen dobro osmi&scaron;ljenom poslovnom politikom, poseban značaj dao razvoju novih i perspektivnih poslovnih pravaca. Na taj način, prateći stanje i zahtjeve trži&scaron;ta, otvorena su vrata za realizaciju novih aktivnosti, a da pri tome nije umanjeno obavljanje osnovne djelatnosti &ndash; tvrdi se u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
vodi se da je shodno potrebi realizacije planiranih investicionih radova, kao i tehničko-tehnolo&scaron;kim uslovima na kopu, planirana količina otkrivke u 2025. godini bila u manjem obimu u odnosu na ambiciozan plan iz 2024. godine.
- To je glavni razlog &scaron;to su ostvarene količine otkrivke 6,55 miliona u prvih devet mjeseci 2025. godine, dok su u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, manje za 900.045 m&sup2; ili 12,1 odsto, ali su za 1,2 odsto veće od planiranih količina za posmatrani period tekuće godine (6,48 miliona m3čm). U trećem kvartalu realizacija otkrivke bila je za tri odsto veća od plana, a za četiri odsto veća u odnosu na treći kvartal 2024. godine, &scaron;to potvrđuje da su maksimalno iskori&scaron;ćeni povoljni vremenski uslovi i sva raspoloživa sredstva za intenziviranje radova &ndash; dodaje se u napomenama uz finansijske izvje&scaron;taje RUP-a.
Rudnik uglja je pro&scaron;lu poslovnu godinu zavr&scaron;io sa profitom od 15,05 miliona eura.

Za devet mjeseci Rudnik uglja Pljevlja u minusu od 14,37 miliona eura

NAVODI SE U FINANSIJSKOM IZVJEŠTAJU ZA PRVA TRI KVARTALA

Od ponoći sve vrste goriva u Crnoj Gori biće skuplje, saop&scaron;tilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Tako će BMB 98 ko&scaron;tati 1,44 eura umjesto dosada&scaron;njih 1.42. 
BMB 95, će naredne dvije sedmice ko&scaron;tati 1,41 eura po litru.
Eurodizel će ko&scaron;tati 1,35 eura po litru,&nbsp; odnosno poskupiće četiri centa.
Lož ulje će naredne dvije sedmice ko&scaron;tati 1,28 eura po litru, odnosno poskupjelo je tri centa.
Naredni obračun biće 17. novembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 18. novembra.

Od ponoći poskupiće sve vrste goriva

SAOPŠTILO MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA

Ako je fokus samo na cijenama prehrambenih proizvoda, tu imamo stabilnost u prethodne dvije godine, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Na rast inflacije su, između ostalog, uticali i faktori poput povećanja PDV-a na usluge u turizmu, rasta cijena na plažama, ali i povećanja plata, istakao je Đeljo&scaron;aj.
Tokom dana&scaron;nje sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore, poslanici su raspravljali o ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava.
Posebnu pažnju izazvalo je pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, koji je tražio obja&scaron;njenje ima li Vlada strategiju za za&scaron;titu građana od inflacije, koja je, prema njegovim riječima, dvostruko veća nego u državama eurozone i većini članica Evropske unije.
- Svi podaci govore da imamo crveni alarm i da ovoj državi prijeti uru&scaron;avanje javnih finansija ako se ne&scaron;to pod hitno ne preduzme. Mi smo najskuplja država za život u regionu. Budžet je postao bankomat za realizaciju partijskih ciljeva. Pet hiljada je novozaposlenih u javnom sektoru za tri godine, a to je, između ostalog, i razlog ovako visoke inflacije, pored pogubnih posljedica određenih ekonomskih programa - poručio je Nikolić.
Đeljo&scaron;aj je priznao da je inflacija u Crnoj Gori ove godine vi&scaron;a nego u zemljama EU, ali je istakao da u pojedinim sektorima, posebno u prehrambenoj industriji, nije bilo značajnijeg rasta cijena.
On je dodao da očekuje pozitivne ekonomske efekte od novih infrastrukturnih i razvojnih projekata, poput ulaganja u autoput i željeznicu, te dolaska low-cost avio-kompanija.
Nikolić je, međutim, ocijenio da Đeljo&scaron;aj poku&scaron;ava da &bdquo;brani neodbranjivo&ldquo;.
- Nije inflacija malo veća u odnosu na EU &mdash; ona je dvostruko veća. Kod nas su cijene porasle dvostruko vi&scaron;e nego u eurozoni - naglasio je.
Kazao je da je strategijom za ovu godinu bilo predviđeno zaduživanje od 450 miliona eura, dok se država, prema njegovim riječima, do marta već zadužila 850 miliona.
- A tek treba da saznamo kako izgleda deficit u Fondu PIO i koliko će nas to ko&scaron;tati do kraja godine. Ja sam veoma zabrinut za ekonomiju Crne Gore - kazao je Nikolić.
Poslanik DPS-a je podsjetio i na preporuke Evropske komisije, koja, kako je naveo, traži od Crne Gore da &bdquo;stegne kai&scaron;&ldquo;.
- EU traži ograničenje potro&scaron;nje na zarade u javnom sektoru. A znate li &scaron;ta to znači? Ili ćete morati da otpu&scaron;tate zaposlene ili da im smanjujete plate. Ili i jedno i drugo - zaključio je Nikolić.

Đeljošaj: Rast cijena pod kontrolom; Nikolić: Pokušavate da branite neodbranjivo, mi smo najskuplja država za život u regionu

SJEDNICA SKUPŠTINE

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i trži&scaron;ta rada &ndash; ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima &bdquo;nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske&ldquo;.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, &scaron;to je 38,24 odsto vi&scaron;e nego u istom periodu pro&scaron;le godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
Negativne posljedice
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovi&scaron;ta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat na&scaron;eg bruto dru&scaron;tvenog proizvoda, jo&scaron; je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković.
Dodao je da odluka donesena bez &scaron;ireg promi&scaron;ljanja svakako ne &scaron;alje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulepković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve &scaron;to se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po na&scaron;u ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potro&scaron;nji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i tro&scaron;e u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mule&scaron;ković. 
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se na&scaron;i privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti &scaron;tetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strate&scaron;ki, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on. 
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato &scaron;to imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog trži&scaron;ta, kao i obima investicija koje su do&scaron;le iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rje&scaron;enje &ndash; kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju &ndash; koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mule&scaron;ković. 
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore. 
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, &scaron;to pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, po&scaron;tujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono &scaron;to je najvažnije za poslovno okruženje &ndash; vladavinu prava, po&scaron;tovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mule&scaron;ković. 
Osim toga, potrebno je, smatra, da mnogo vi&scaron;e radimo na integraciji stranaca u na&scaron;e dru&scaron;tvo &ndash; da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lak&scaron;e prilagode na&scaron;em sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija. 
- Želim da naglasim jo&scaron; jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila trži&scaron;ta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono &scaron;to moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU &scaron;to spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mule&scaron;ković. 
Podaci
Tvrdnje Mule&scaron;kovića potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System &ndash;Sistem izvje&scaron;tavanja o međunarodnim transakcijama) koje je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodidirektor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda. 
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, &scaron;to je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto vi&scaron;e nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Pro&scaron;le godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je pro&scaron;le godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.