Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović u izjavi za Portal ETV kaže da raskid ugovora za EPCG Željezaru nije prijatna vijest, ali s obzirom na tok dosada&scaron;nje saradnje, nije ni iznenađenje.&nbsp;
- Sada je ključno pitanje kako dalje, kako obezbijediti da ova kompanija, kao dio EPCG grupacije, dobije novu razvojnu &scaron;ansu - naveo je on.&nbsp;
Ministar kaže kako očekuje da EPCG razmotri moguće opcije i ponudi konkretan prijedlog za dalji put, bilo kroz novi poslovni model, strate&scaron;ko partnerstvo ili drugi održiv koncept.
- Moj zadatak, kao ministra energetike, &nbsp;nije da biram investitore, već da stvaram predvidiv i podsticajan okvir za svaku inicijativu koja donosi vrijednost. I u tom smislu, Ministarstvo će pružiti punu podr&scaron;ku svakom ozbiljnom i odgovornom rje&scaron;enju koje ima za cilj da obezbijedi stabilna radna mjesta i siguran prihod za zaposlene - podvukao je ministar u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Kako je zaključio, napori moraju ići dalje od ga&scaron;enja požara.
- Neophodno je da se otvori ozbiljan dijalog o dugoročno održivim rje&scaron;enjima - poručio je ministar &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG, a objavila je TVCG.&nbsp;

Šahmanović: Željezara mora dobiti novu šansu

MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA PORUČIO DA RASKIDANJE UGOVORA NIJE IZNENAĐENJE

Krajnje je vrijeme da se pristupi izmjenama Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote, često zbog neodgovornog pona&scaron;anja pojedinaca, budu za to adekvatno i nagrađeni, naveo je na mreži X poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
Poručio je da sa &ldquo;tap&scaron;anja po ramenu&rdquo; treba preći na sankcionisanje takvih pojava.
"I uvedimo red posebno kada su u pitanju strani državljani koji u većini situacija ne poznaju teren koji posjećuju", navodi Nenezić.&nbsp;
Nenezić je ukazao na praksu u zemljama u regionu, da oni koji rizikuju život da bi &ldquo;ispravljali&rdquo; gre&scaron;ke nečijih &ldquo;ludorija&rdquo; budu za to adekvatno i plaćeni.
"Pohvale za članove Službe za&scaron;tite op&scaron;tine Bar i jedinice UPSUL-a na jo&scaron; jednoj u nizu akcija izvedenoj u te&scaron;kim uslovima i kao i uvijek sa pozitivnom ishodom", zaključio je Nenezić.&nbsp;

Nenezić: Sa "tapšanja po ramenu" pređimo na sankcionisanje

"KRAJNJE JE VRIJEME DA SE PRISTUPI IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU"

Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.
"Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih", kazali su iz EPCG &nbsp;za TVCG.
Dodaju da uprkos vi&scaron;e puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nisu ispunjeni, &scaron;to je i dovelo do pokretanja postupka raskida.
"U narednom periodu, prioritet EPCG biće da, u okvirima zakona, za&scaron;titi svoja ugovorna i imovinska prava, uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, naročito Čeličane i Kovačnice. Svjesni značaja koji Željezara ima &ndash; ne samo za lokalnu zajednicu, već i za crnogorsku ekonomiju u cjelini &ndash; intenzivno ćemo raditi na pronalaženju održivog i strate&scaron;ki opravdanog modela za revitalizaciju proizvodnje. Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmi&scaron;ljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa", navode iz EPCG.
Paralelno s tim, kažu da EPCG, zajedno sa svojim kćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nik&scaron;ić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije.
"Time potvrđujemo strate&scaron;ku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore", saop&scaron;teno je iz EPCG, prenosi RTCG.&nbsp;
Podsjećamo, zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
&Scaron;to se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor sa 8B Capital je potpisan u julu pro&scaron;le godine na period od 50 godina, a &scaron;vajcarska kompanija se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Prekinuta saradnja sa 8B Capital: EPCG traži nove opcije za Željezaru

JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon &scaron;est mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO obja&scaron;njavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
Rashodi prema&scaron;ili prihode
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih &scaron;est mjeseci ove godine, rashodi su prema&scaron;ili prihode za vi&scaron;e od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lo&scaron;iji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je ko&scaron;talo budžet ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je ko&scaron;tala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, &scaron;to znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potro&scaron;nji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je u&scaron;la, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurno&scaron;ću možemo reći da se u planovima podbacilo. Vi&scaron;e je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potro&scaron;nju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena za&scaron;tita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
Veća zaposlenost kao rje&scaron;enje
Rje&scaron;enja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Na&scaron;a ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo vi&scaron;e zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025.&nbsp; povećan je nepun procenat u odnosu na decembar 2024. Iz Fonda PIO nagla&scaron;avaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

RASHODI PREMAŠILI PRIHODE

Novo uvećanje poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto predlaženo je bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da se na taj način udaljavamo od evropskog standarda.
&ldquo;Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U skup&scaron;tinsku proceduru predat je amandman na predlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.&nbsp;
&ldquo;Međutim, podsjećamo da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa porezom na dodatu vrijednost (PDV) za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnolo&scaron;ko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
&ldquo;Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona EUR, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rje&scaron;enja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom&rdquo;, rekli su iz PKCG.&nbsp;
Oni su ponovili po ko zna koji put da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija.
&ldquo;Ovaj amandman nikako ne ide u prilog ovoj činjenici&rdquo;, smatraju u PKCG.
Crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od jedam do pet), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je jo&scaron; manja.&nbsp;
&ldquo;I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno uru&scaron;avaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslu&scaron;ali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Privredna komora: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

"NA TAJ NAČIN UDALJAVAMO  SE OD EVROPSKOG STANDARDA"

Od sjutra će litar dizela biti skuplji cent, dok su cijene BMB 98 i 95 bez promjene, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.&nbsp;
Tako će u narednih 15 dana litar BMB 98 ko&scaron;tati euro i 45&nbsp; centi i BMB 95 euro i 42 centa.
Litar eurodizela biće skuplji&nbsp; cent i iznosiće euro i 37 centi.
Litar lož ulja biti skuplji dva centa i iznosiće euro i 32 centa.

Od ponoći skuplji dizel

CIJENE BENZINA NEPROMIJENJENE

Cijene kvadrata stambenog prostora na crnogorskom primorju i dalje bilježe rast, a trži&scaron;te nekretnina ostaje izuzetno dinamično.
U Bojama jutra, na Televiziji Vijesti, agent za nekretnine Mirko Vujović, ističe da su najtraženije lokacije Budva, Kotor i Tivat, dok su najskuplji kvadrati u luksuznim kompleksima poput Porto Montenegra, Porto Novog, Lu&scaron;tica Bay-a i Dukley Gardens-a, gdje cijene dosežu i do 12.000 eura po kvadratu.
&ldquo;Pro&scaron;le godine u Budvi, recimo u naselju Rozino, kvadrat je bio 2.950 eura, sada je 3.200&ndash;3.250, u zavisnosti od opremljenosti i drugih faktora. Ne očekujem pad cijena, već blagi rast, a posebno značajan porast očekujem 2028. kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU)&rdquo;, poručuje Vujović.
Ulcinj i Bar i dalje drže status najpovoljnijih lokacija, sa prosječnim cijenama oko 2.500 eura po kvadratu.
Kada je riječ o zakupima, cijene su se stabilizovale u odnosu na prethodne godine. Garsonjere se izdaju za 350&ndash;450 eura, dok jednosobni stanovi ko&scaron;taju oko 500&ndash;600 eura mjesečno, a trosobni preko 1.000 eura.
&ldquo;Većina zakupaca ima notarski ovjerene ugovore koji se po&scaron;tuju, tako da nema velikih problema ni tokom sezone&rdquo;, ističe Vujović.
Kupci stanova dolaze iz cijelog svijeta &ndash; od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kanade, do Njemačke, Poljske i Turske, dok je region biv&scaron;e Jugoslavije i dalje tradicionalno prisutan.
Strani kupci uglavnom kupuju stanove radi rentiranja i povremenog boravka, dok domaći kupuju kako bi rije&scaron;ili stambeno pitanje ili investirali.

Kvadrat stana na primorju i do 12.000 eura

NAJTRAŽENIJE LOKACIJE BUDVA, KOTOR I TIVAT

Ponuđači na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome najavili su žalbe na postupak, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoj &nbsp;Nik Đeljo&scaron;aj i dodao da će sačekati kraj mjeseca kako bi imali vi&scaron;e informacija.
On je u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Danijela Živkovića, podsjetio da je Tenderska komisija zavr&scaron;ila svoj rad i dokumentaciju proslijedila Ministarstvu saobraćaja.
Ministarstvo saobraćaja sada treba da pripremi Informaciju o koncesionom postupku za Vladu, koja će odlučiti da li će aerodrome dati nekom od koncesionara, ili će ih na kraju država razvijati.
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n America Airports (CAAP) drugorangirana.
&ldquo;Objavljene su na sajtu rang liste. Ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da u prvoj sedmici, sljedećoj poslije 1. avgusta, bude na Vladi odluka o tome. Ukoliko bude žalbi, taj postupak će se jo&scaron; odužiti. U pismima koje smo dobili od ponuđača, oni su ukazali da će biti žalbi. Na&scaron;e informacije su da su sva tri ona zadnja ponuđača, koja su ostala u finalu, tražila uvid u dokumentaciju Ministarstvu saobraćaja. To je njihovo pravo, čekamo 31. jul da vidimo kako će postupak da ide dalje&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj.
On je istakao da vjeruje da aerodromi Tivat i Podgorica već pružaju maksimum i da sa ovim kapacitetima ne mogu da prime vi&scaron;e letova.
Đeljo&scaron;aj je naglasio da problem nije u menadžmentu, nego u kapacitetima.
Odgovarajući na pitanje da li je bilo korupcije, Đelo&scaron;aj je rekao da on to ne određuje.
&ldquo;Mislim da postoji inicijativa MANS-a da se nadležni organi time pozabave&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj i dodao da će kao predsjednik Tenderske komisije dostaviti sve potrebne informacije.

Đeljošaj: Najavljene žalbe u postupku koncesije za aerodrome

SAOPŠTIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA 

Dok iz Ministarstva turizma stižu trijumfalne poruke o realizaciji ,,polovine planiranih aktivnosti&ldquo;, zvanični Vladin izvje&scaron;taj pokazuje znatno drugačiju sliku: do kraja juna sprovedeno je tek 33 odsto obaveza, bez ijednog usvojenog zakona iz sektora. Ispod povr&scaron;ine birokratskih fraza krije se realnost u kojoj su turistički radnici prepu&scaron;teni sami sebi, a destinacija &ndash; umjesto da se strate&scaron;ki razvija &ndash; tone u stihiju, improvizaciju i institucionalnu nebrigu.
Prema ocjeni turističkog radnika Dragana Purka Ivančevića iz Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, sezona je dočekana nespremno, bez vizije i podr&scaron;ke, a ključni stubovi ponude &ndash; kvalitet i konkurentnost &ndash; ozbiljno su uzdrmani. Zakonodavna reforma turizma ne postoji ni na papiru, a strate&scaron;ki dokumenti kasne ili su potpuno zanemareni.
Turistički radnici očajni
- U isto vrijeme, dok konkurentske zemlje jačaju partnerstva s privredom i grade imidž, Crna Gora se zatvara u ti&scaron;inu administracije i &bdquo;poklon paketiće&ldquo; po aerodromima. Umjesto upravljanja destinacijom &ndash; imamo raspad sistema. Umjesto reformi &ndash; protokolarni marketing. A umjesto partnerstva sa privredom &ndash; ti&scaron;ina - kazao je Ivančević za Pobjedu.
On dodaje da su turistički radnici očajni jer su suočeni s ogromnim problemima ove godine. Ostavljeni su da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strate&scaron;kog upravljanja destinacijom.
- U ovako lo&scaron;e pripremljenoj sezoni, nije se moglo očekivati ni&scaron;ta bolje. Od Ministarstva turizma smo očekivali barem minimum &ndash; ne nužno proaktivnu politiku, ali makar iskrenu procjenu stanja, priznanje problema i spremnost da se o njima razgovara. Umjesto toga, suočeni smo sa ćutanjem, odsustvom komunikacije i ignorisanjem turističke privrede. Danas nas pojedini turoperatori izbjegavaju, a Crna Gora kao destinacija suočava se s ozbiljnim padom na dva ključna fronta: kvalitetu i konkurentnosti - poručuje Ivančević.
Za oba pada &ndash; i u kvalitetu i u konkurentnosti &ndash; kako tvrdi, odgovorna je država, odnosno Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo, koje nije obezbijedilo ni osnovne uslove za funkcionisanje turističkog prometa.
- Direktni akteri u turizmu &ndash; hotelijeri, ugostitelji, turoperatori i drugi &ndash; dali su sve od sebe da pripreme svoje kapacitete. Međutim, nijedna od tih komponenti ne može biti valorizovana ako nije ukomponovana u cjelinu kvalitetne destinacije. A kad govorimo o kvalitetnoj destinaciji, problemi su brojni i vi&scaron;estruki: od lo&scaron;e infrastrukture i nedostatka čistoće, preko haotične raspodjele kupali&scaron;ta, do nezaustavljive sive ekonomije. Nijedno od pitanja na koja smo ukazivali nije ozbiljno adresirano - ističe Ivančević.
Crnogorski turizam se, kako je dodao, nalazi u fazi opasne stihije.
- Ne postoji ni strategija, ni vizija, ni minimum upravljanja. Veliki evropski turoperatori, bez kojih nije moguće planirati sezonu od &scaron;est mjeseci, sve vi&scaron;e zaobilaze Crnu Goru i okreću se konkurenciji u regionu. Ako se ovakav trend nastavi, pad će biti neizbježan u narednim godinama - kaže Ivančević dodajući da se turizam ubija nestručno&scaron;ću i nečinjenjem.
- Posljedice će se osjećati godinama &ndash; jer kad jednom izgubite imidž na trži&scaron;tu, trebaće godine i ogromni napori da se on povrati. U okruženju nas dočekuje konkurencija koja je organizovana, stabilna i kvalitetna, a mi tonemo u improvizaciju i politiku ignorisanja realnosti. Bez ozbiljne državne odluke, bez partnerstva sa privredom, bez rezova i reformi &ndash; ne možemo govoriti ni o povratku Crne Gore na turističku mapu Evrope. Potrebno je hitno osmisliti drugačiji model upravljanja destinacijom, gdje će država biti garant kvaliteta i konkurentnosti, i gdje će se politika turizma prilagoditi realnim trži&scaron;nim uslovima - poručio je Ivančević.
Nema nikakve strategije
On nagla&scaron;ava da najnovije ocjene turističke sezone samo potvrđuju ono na &scaron;to mjesecima upozoravamo &ndash; ne postoji nikakva strategija vlasti, niti institucionalna podr&scaron;ka turističkoj privredi.
- Nažalost, sve ono na &scaron;to smo ranije ukazivali sada se obistinjuje. To je rezultat stihije, nepostojanja upravljanja i odbijanja da se čuju glasovi iz privrede. Zbog toga danas trpimo pad u dva najvažnija stuba turističke ponude &ndash; kvalitet i konkurentnost. A bez njih, nemamo ni razvojnu &scaron;ansu. Ako se ni&scaron;ta ne promijeni, u godinama koje dolaze postaćemo destinacija za kratke izlete i tranzitna putovanja &ndash; &scaron;to ne može biti osnova za dugoročni razvoj. Potrebno je da se hitno vratimo ozbiljnom planiranju, kako bi Crna Gora imala turističku sezonu od &scaron;est mjeseci i održiv turizam, koji je ključan za cjelokupnu ekonomiju države - zaključuje Ivančević.
U izvje&scaron;taju o realizaciji programa rada Vlade za prvi i drugi kvartal 2025. godine, s izvje&scaron;tajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za prvi kvartal 2025. godine stoji da je Ministarstvo turizma u prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine realizovalo samo polovinu planiranih aktivnosti, pri čemu nijedan od ključnih zakona iz oblasti turizma nije usvojen. Ovo potvrđuje slab stepen zakonodavne realizacije i ka&scaron;njenja u strate&scaron;kim planovima razvoja sektora, posebno u pogledu zakonodavnog okvira i strate&scaron;kih dokumenata koji se odnose na cjelokupni razvoj i upravljanje turističkom destinacijom.
Do kraja juna Ministarstvo turizma je ispunilo tek trećinu planiranih obaveza, odnosno četiri od 12 aktivnosti. Ovo znači da je već u tom trenutku bilo evidentno ka&scaron;njenje, posebno u normativnom dijelu, jer nijedan zakon iz oblasti turizma nije bio usvojen ni u proceduri.
Ministarstvo turizma do juna ove godine usvojilo je izvje&scaron;taj o realizaciji programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. koji obuhvata analizu efekata podsticajnih mjera prethodne godine, uključujući subvencije i projekte podr&scaron;ke. Usvojen je plan pripreme ljetnje turističke sezone 2025. u aprilu, zatim polugodi&scaron;nje informacije o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma kao i polugodi&scaron;nje informacije o realizaciji projekata na unapređenju turističke infrastrukture.
Nijedan od četiri ključna zakona (o turizmu i ugostiteljstvu, o boravi&scaron;noj taksi, o turističkim organizacijama, o planinskim stazama) nije ni bio u proceduri. Akcioni plan za razvoj ruralnog turizma, kao i izvje&scaron;taji o sprovođenju strategije razvoja turizma &ndash; nijesu bili zavr&scaron;eni.
&nbsp;

Ivančević: Umjesto upravljanja destinacijom – imamo raspad sistema

DO KRAJA JUNA MINISTARSTVO TURIZMA NIJE USVOJILO NIJEDAN STRATEŠKI DOKUMENT

Skup&scaron;tina je danas usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje su, prema riječima predlagača, tehničke prirode i neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, prenosi Mina bussines.
Rebalans budžeta usvojen je glasovima 50 poslanika, a izmjene su predložene u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja usljed dono&scaron;enja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona.
U odnosu na prvobitni zakon, do&scaron;lo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.
U strukturi je do&scaron;lo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada EUR. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepormijenjeni.
Kako je ranije saop&scaron;teno, projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se su&scaron;tinski ne mijenjaju ovim izmjenama.
Skup&scaron;tina je danas usvojila i Predlog izmjene Zakona o koncesijama i Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima.
Usvojeni su i Predlog zakona o reviziji, Predlog zakona o računovodstvu, Predlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Predlog zakona o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, Predlog zakona o izmjeni zakona o ličnoj karti, kao i Predlog izmjene zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju.

Usvojen rebalans budžeta

PREMA RIJEČIMA PREDLAGAČA TEHNIČKE JE PRIRODE I NEĆE DOVESTI DO PROMJENE BUDŽETSKOG REZULTATA

Vlada je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila ugovore o kreditu i o projektu za finansiranje i realizaciju projekta izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare.
U Vili Gorica, gdje je upriličena ceremonija, potpisani su neophodni akti da Crna Gora dobije 150 miliona eura bespovratnih sredstava i 200 miliona eura povoljnog kredita.
Kako je saop&scaron;teno, izbor izvođača radova druge dionice auto-puta očekuje se u septembru, nakon čega će krenuti i pripremni radovi.
Za EBRD nastavak izgradnje auto-puta predstavlja 100. projekat koji podržavaju u Crnoj Gori.

U septembru se očekuje izvođač radova za drugu dionicu auto-puta

NAKON ČEGA BI TREBALO DA KRENU I PRIPREMNI RADOVI

Evropska unija obezbijediće 150 miliona eura bespovratne pomoći za izgradnju dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice, saop&scaron;tio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.
&ldquo;Ova dionica nije samo jo&scaron; jedan put. Riječ je o ključnoj strate&scaron;koj investiciji u budućnost Crne Gore, posebno u njen sjever&rdquo;, kazao je Satler na ceremonije potpisivanja ugovora o podr&scaron;ci za izgradnju auto-puta u Vili Gorica.
EU i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pomažu unapređenje transportne povezanosti Crne Gore, obezbjeđivanjem finansijske podr&scaron;ke za nastavak izgradnje auto-puta Bar&ndash;Boljare, dionice Mate&scaron;evo-Andrijevica.
Za ovaj projekat, kako je saop&scaron;teno iz Evropske kuće, EU obezbjeđuje bespovratna sredstva od 150 miliona eura, najveći EU grant ikada dodijeljen u Crnoj Gori, dok je EBRD odobrila zajam vijedan 200 miliona eura.
&ldquo;Zadovoljstvo mi je &scaron;to sam danas ovdje s vama kako bismo obilježili jednu zaista važnu prekretnicu &ndash; potpisivanje sporazuma o najvećem grantu koji je EU ikada dodijelila Crnoj Gori&ldquo;, rekao je Satler, prenosi Mina business.
On je kazao da ovo nije poklon bez obaveza.
&bdquo;Ovo je podr&scaron;ka, ali i očekivanje. Jer kada ulažemo evropski novac &ndash; to znači da očekujemo i evropski kvalitet. To znači da će se projekat sprovoditi prema najvi&scaron;im standardima &ndash; fer javna nabavka, za&scaron;tita životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica, transparentnost tro&scaron;enja sredstava. Sve ono &scaron;to i građani Crne Gore žele od svojih institucija. Upravo zato je ova investicija toliko važna. Jer pored toga &scaron;to povezuje jug i sjever, ona povezuje i Crnu Goru i &scaron;iri region sa EU &ndash; ne samo fizički, već i kroz zajedničke vrijednosti i pravila", dodao je Satler.
Prema njegovim riječima, ova dionica je dio evropskog transportnog koridora, ona je dio poglavlja 21, i izgradnja ovog važnog putnog pravca po evropskim pravilima bića jo&scaron; jedan konkretan korak ka članstvu Crne Gore u EU.
"Projekat koji danas podržavamo vrijedan je ukupno oko 600 miliona EUR &ndash; zahvaljujući partnerstvu sa EBRD, kao i doprinosu države Crne Gore", naveo je Satler.
On je poručio da je EU spremna da i dalje ulaže u saobraćajnu infrastrukturu u Crnoj Gori &ndash; u puteve i pruge koje smanjuju zagađenje, povećavaju bezbjednost i funkcioni&scaron;u na održiv način.
&ldquo;Jer Crna Gora sebe s pravom vidi kao zelenu destinaciju &ndash; i zato njeni putevi treba da prate tu viziju. Zato pozdravljamo inicijativu da se istraži potencijal solarne energije duž auto-puta. To je pravi evropski pristup &ndash; inovativan, održiv, okrenut budućnosti&rdquo;, rekao je Satler.
On je dodao da dana&scaron;nja podr&scaron;ka ide ruku pod ruku sa &scaron;irom podr&scaron;kom kroz Plan rasta EU.
&ldquo;Kroz ovu inicijativu ulažemo gotovo 400 miliona EUR u vidu bespovratne pomoći i povoljnih kredita, kako bi se stvorile nove prilike za održivi razvoj &scaron;irom Crne Gore. Jedan od krupnih koraka naprijed je očekivano pristupanje Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) u oktobru ove godine&rdquo;, saop&scaron;tio je Satler.
To će, kako je objasnio, učiniti novčane transfere između Crne Gore i zemalja EU znatno bržim, sigurnijim i jeftinijim.
&ldquo;Ovo su jasni, konkretni primjeri kako evropski put Crne Gore već donosi stvarne koristi za njene građane i ekonomiju&rdquo;, dodao je Satler.
On se zahvalio svima koji su mjesecima radili kako bi ovaj trenutak bio moguć &ndash; od službi EU, do partnera iz EBRD-a, ministarstava i lokalnih zajednica.
&ldquo;Posebno cijenimo spremnost da se u posljednjem trenutku izađe u susret zahtjevima lokalne zajednice i da se urade dodatne ekolo&scaron;ke analize. Ovo je zajednički uspjeh. Ovo pokazuje da kada radimo po evropskim principima &ndash; kvaliteta, otvorenosti i saradnje &ndash; stižemo do pravih rezultata&rdquo;, zaključio je Satler.

Satler: EU daje 150 eura miliona bespovratne pomoći za nastavak gradnje autoputa, ovo nije poklon bez obaveza

"KADA ULAŽEMO EVROPSKI NOVAC, TO ZNAČI DA OČEKUJEMO I EVROPSKI KVALITET"

&Scaron;vajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon &scaron;to je Vlada lani raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saznaje Pobjeda.
Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati od&scaron;tetu od najmanje 300 miliona dolara, uz mogućnost da taj iznos bude i veći zbog kamata. Osim toga, takav ishod bi negativno uticao i na međunarodni kredibilitet države.
Raskid&nbsp;
Ugovor je raskinut prije godinu u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saop&scaron;tio krajem maja pro&scaron;le godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.
Tada je kazao da &scaron;vajcarska kompanija nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.
Da je arbitraža u slučaju da Vlada raskine ugovor izvjesna, kazao je jo&scaron; početkom pro&scaron;le godine tada&scaron;nji zastupnik kompanije Tara Resources advokat Luka Popović. On je bio i član međuresorne radne grupe koju je Mujović oformio početkom februara pro&scaron;le godine s ciljem da sačini analizu ugovora o koncesiji i otvaranja rudnika Brskovo.
Rizici&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna koji su rizici od takvog postupanja i eventualnog raskida. Investitor je &scaron;vajcarska kompanija, a između &Scaron;vajcarske i Crne Gore postoji tzv. BIT sporazum o za&scaron;titi i promociji investicija, koji daje pravo investitorima da u slučaju povrede njihovih prava pokrenu arbitražu protiv druge države potpisnice &ndash; kazao je Popović nakon jedne od pro&scaron;logodi&scaron;njih sjednica Vladinog radnog tijela.
&nbsp;Bio je stava da Tara Resources nije povrijedila koncesioni ugovor, već da se, naprotiv, kompanija pokazala ozbiljnom i zainteresovanom za dugoročni rad na projektu. Popović je tada kazao i da su obaveze investitora u tom trenutku bile da se uradi projektna dokumentacija i pribave dozvole, ali da su u tome bili spriječeni.
&nbsp;- To investitor nije mogao da uradi prije nego se usvoji planski dokument i izdaju urbanističko-tehnički uslovi. To je odgovornost Vlade. Taj posao nije zavr&scaron;en &scaron;to ne omogućava investitoru da nastavi sa svojim obavezama &ndash; saop&scaron;tio je ranije Popović.
Sjednice ovog radnog tijela bile su javne, a u radu su, osim predstavnika koncesionara, učestvovali predstavnici ministarstava energetike i rudarstva, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa, Geolo&scaron;kog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Agencije za za&scaron;titu životne sredine, te nevladinih organizacija Ljep&scaron;i Mojkovac i Zdravi Mojkovac. Njihov rad je rezultirao preporukom Vladi da vi&scaron;e ne produžava koncesiju izdatu 2010. godine, ali je odluka o ovom pitanju odložena dok se, kako je tada kazao premijer Milojko Spajić, nijesu dodatno konsultovali sa međunarodnim pravnim kućama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.
Protesti&nbsp;
Ugovorom je kompaniji Tara Resources data koncesija za detaljna geolo&scaron;ka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru biv&scaron;eg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovni&scaron;tvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im vi&scaron;e ne treba otrov i živa u centru grada.
Popović je tokom procesa analize u radnoj grupi ukazivao da ti argumenti ne stoje, te da se većina optužbi u vezi sa za&scaron;titom životne sredine odnosi na budući period. Priča o uticaju projekta na životnu sredinu, kako je kazao, dolazi kada se ima konkretan rudarski projekat i kada se uradi studija procjene uticaja na životnu sredinu. U toj fazi, kako je ukazao Popović, Agencija za za&scaron;titu životne sredine daje svoj stav da li je taj projekat u skladu sa propisima.
Nezadovoljni djelovanjem Vlade u vrijeme dok je ovo pitanje bilo u nadležnosti tada&scaron;njeg Ministarstva kapitalnih investicija kojim je rukovodio Ervin Ibrahimović, građanska inicijativa Zdravi Mojkovac je podnijela krivičnu prijavu protiv Ibrahimovića i aktuelnog ministra energetike, a tada&scaron;njeg državnog sekretara Admira &Scaron;ahmanovića tvrdeći da su zloupotrijebili službeni položaj jer nijesu raskinuli ugovor o koncesiji. Optužbe su tada iznosili i na račun biv&scaron;eg premijera Dritana Abazovića i biv&scaron;e ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović, tvrdeći da nijesu ni&scaron;ta uradili kako bi za&scaron;titili državu, njenu imovinu i građane Mojkovca.

Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore: Naša država u riziku da plati odštetu od 300 milona eura

NAKON ŠTO JE VLADA RASKINULA UGOVOR O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU RUDE U RUDNIKU BRSKOVO

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za &scaron;est mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, &scaron;to je 10,27 odsto vi&scaron;e nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura.
&ndash; Prihodi od doprinosa za &scaron;est mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Op&scaron;ti prihodi Budžeta &ndash; tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, &scaron;to je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura &ndash; kazali su "Danu" iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za &scaron;est mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak naveli su da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potro&scaron;nje u 2025.
U ovoj godini su od januara smanjeni&nbsp; su doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olak&scaron;anja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
&ndash; Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno o&scaron;tećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava &ndash; precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
&ndash; Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na vi&scaron;egodi&scaron;nji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore &ndash; kazali su iz Fonda.
Minimalnu penziju primilo 66.596 korisnika
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
&ndash; Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije &ndash; kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

IAKO JE OSTVARIO ZA ŠEST MJESECI UKUPNE PRIMITKE U IZNOSU VEĆEM OD 394 MILIONA EURA

Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete na kraju 2024. iznosile su 60 miliona eura, &scaron;to predstavlja rast od 20,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosile 49,8 miliona eura, pokazuju podaci Agencije za nadzor osiguranja (ANO).
&ndash; Ovom rastu doprinio je rast broja od&scaron;tetnih zahtjeva i rast tro&scaron;kova rje&scaron;avanja od&scaron;tetnih zahtjeva, uslijed inflatornih kretanja u ekonomiji. Dru&scaron;tva za osiguranje su i uslovima značajnog rasta tro&scaron;kova, zadržala visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju i isplati od&scaron;tetnih zahtjeva. Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete neživotnih osiguranja iznosile su 44,7 miliona eura, &scaron;to je za 15,4 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu (38,8 miliona), dok su bruto rije&scaron;ene &scaron;tete životnih osiguranja iznosile 15,3 miliona eura &scaron;to je za 38,9 odsto vi&scaron;e nego u 2023. godini (11 miliona) &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen i na Vladi.
Posmatrano na agregatnom nivou, ukupan broj &scaron;teta za rje&scaron;avanje u 2024. godini je iznosio 95.762 i povećan je za 19,3 odsto u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 80.276.
&ndash; Rastu je najvi&scaron;e doprinio rast broja &scaron;teta u neživotnom osiguranju za 14.994 (19,5 odsto) i to kod zdravstvenog osiguranja za 9.550 (26,1 odsto), zatim osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila za 2.420 (14,6 odsto) i putnog osiguranja za 1.785 (31,1 odsto). Kod životnog osiguranja do&scaron;lo je do rasta broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 492 &scaron;tete (14,3 odsto) i to najvi&scaron;e kod osiguranja života za 514 &scaron;teta (20,4 odsto). U 2024. godini je ostvaren visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta, jer je od ukupnog broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 93,8 odsto rije&scaron;eno, &scaron;to je na malo vi&scaron;em nivou u odnosu na 2023. godinu (93 odsto) &ndash; precizirano je u izvje&scaron;taju.
Posmatrano prema grupama osiguranja, stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta životnih osiguranja u 2024. godini je bio na nivou od 90 odsto. Stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta neživotnih osiguranja je iznosio 93,9 odsto.

Na osiguranje od šteta otišlo 60 miliona eura

PODACI AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA

Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome.
"IIAC je prvorangirana sa 96,18 bodova, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n America Airports (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije", navedeno je u saop&scaron;tenju Ministarstva saobraćaja.
Obja&scaron;njavaju i da ponuđači mogu na pisani zahtjev, da ostvare uvid u dokumentaciju shodno Zakonu o koncesijama u roku od osam radnih dana od objavljivanja rang liste.
&nbsp;

Južnokorejska kompanija prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA OBJAVILO  RANG LISTU

Sve vrste goriva će od ponoći pojeftiniti jedan do četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 pojeftiniti tri, odnosno četiri centa, pa će se u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,42 odnosno 1,45.
Cijena eurodizela biće&nbsp; manja dva centa i iznosiće 1,36.
Lož ulje će pojeftiniti jedan cent na 1,30.
Naredni obračun će biti 28. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 29. jula.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 1. jula, kada su sve vrste goriva poskupile dva do osam centi.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj, nakon &scaron;to je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene&ldquo;, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo.
Da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, Pobjeda odgovore nije dobila. U vi&scaron;e navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.
Inflacija
U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo počele da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godi&scaron;nja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potro&scaron;ačke cijene u junu vi&scaron;e u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine.
&ldquo;Najveći uticaj na godi&scaron;nju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 4,5 odsto, ugostiteljske usluge 11,7 odsto, stvarne rente 20,1 odsto, farmaceutski proizvodi 15,2 odsto, voće 19,2 odsto, ulja i masti 15,5 odsto, povrće 6,1 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 15,9 odsto, mlijeko, sir i jaja 1,8 odsto, hljeb i žitarice 2,7 odsto, novine i časopisi 33,9 odsto&rdquo;, pokazuju podaci Monstata.
Na mjesečnu inflaciju u junu, koja je u odnosu na maj u prosjeku vi&scaron;a za 0,4 odsto, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena voća 8,1 odsto, smje&scaron;taja 5,6 odsto, te avio prevoza 12,8 odsto.
To je, kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, bilo i za očekivati.
&ldquo;Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potro&scaron;ačkog modela, &scaron;to smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u odnosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto&rdquo;, ukazuje Mule&scaron;ković.
Katalo&scaron;ke akcije
U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,katalo&scaron;ke&ldquo; akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene&ldquo; ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.
&ldquo;Jasno je da ni&scaron;ta od onog &scaron;to je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podr&scaron;ku jačoj domaćoj proizvodnji, &scaron;to bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Pretpostavlja da i sama Vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su na&scaron;e politike uglavnom orijentisane na potro&scaron;nju, od čega zavise javne finansije.
&ldquo;Pitanje je koliko je uop&scaron;te u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali nagla&scaron;ava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana. To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.
&ldquo;Umjesto dugoročnih mjera podr&scaron;ke privredi i domaćoj proizvodnji, moglo se uticati na cjenovnu politiku smanjenjem akciza. Umjesto toga, poreske stope i akcize su povećane, porasli su i ostali tro&scaron;kovi preko komunalnih do zarada, pa je ovakva situacija potpuno očekivana&rdquo;, zaključuje Mule&scaron;ković.
Sindikalna korpa
Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potro&scaron;ačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period pro&scaron;le, skuplja za 140 eura.
&ldquo;Sada već sedma sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) koju radimo iznosi 2.010 eura. Tu je, prema metodologiji izrade SPK-a, uključeno deset kategorija tro&scaron;kova, od kojih najveću stavku obuhvataju tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda koji za posmatrano vrijeme za četvoročlano domaćinstvo iznose 630 eura, &scaron;to predstavlja povećanje ove kategorije tro&scaron;kova od 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine&rdquo;, kazali su Pobjedi iz USSCG.
Nagla&scaron;avaju da je akcija ,,Limitirane cijene&ldquo; obuhvatala veliki broj proizvoda iz SPK-a, imajući u vidu da su se u avgustu pro&scaron;le godine obratili MER-u koje je u to vrijeme pripremalo odluku o ograničenju marži tražeći da se novom akcijom obuhvati lista namirnica koja se sastoji od 135 artikala i lista proizvoda za ličnu i higijenu domaćinstva koje ulaze u SPK.
&ldquo;Navedeno obraćanje dalo je rezultate i pozitivno se odrazilo na smanjenje ove kategorije tro&scaron;kova, barem kratkoročno. Ipak, jasno je da se problem visokih cijena ne može u potpunosti rije&scaron;iti mjerama poput &bdquo;Limitiranih cijena&ldquo;. Stoga i ovim putem apelujemo na donosioce odluka da ponovo razmotre mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se, barem djelimično, ublažili efekti inflacije i pružila podr&scaron;ka najugroženijim kategorijama stanovni&scaron;tva&rdquo;, rekli su Pobjedi iz USSCG.
Dodaju da je pored toga potrebno aktivirati i ostale mehanizme za&scaron;tite, kako bi se rast cijena dugoročno zaustavio, ukazujući da je jasno da se cijene nikada neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina.
&ldquo;Ključno je omogućiti ulazak novih aktera iz ove oblasti na na&scaron;e trži&scaron;te, čime bi se pojačala konkurencija i dodatno intenzivirala trži&scaron;na utakmica među trgovinskim lancima&rdquo;, smatraju u USSCG.
Ocjenjuju da država mora ponovo raditi na vraćanju robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, kako se ne bi desilo da u slučaju nepredviđenih okolnosti, kakva je bila pandemija, zavisimo od uvoza.
&ldquo;Pred nama je ozbiljna borba, a samo udruženim snagama i uz aktivnu podr&scaron;ku donosilaca odluka možemo zaustaviti ,,divljanje&ldquo; cijena koje je, tokom protekle dvije godine, umanjilo efekat povećanja zarada ostvarenih kroz programe &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i &bdquo;Evropa sad 2&ldquo;&rdquo;, zaključuju iz USSCG.
Prethodna akcija ,,Limitirane cijene&ldquo; startovala je 6. septembra pro&scaron;le godine i trebalo je da traje do kraja januara ove godine, ali je Vlada na sjednici održanoj 30. januara ovu akciju produžila do kraja aprila ove godine.
Građani su imali mogućnost da tri mjeseca po sniženim cijenama, na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda, odnosno vi&scaron;e od 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda.