Hotel Ramada by Wyndham Podgorica, prvi brendirani fran&scaron;izni hotel u glavnom gradu Crne Gore, otvara konkurs za sljedeće pozicije: &scaron;ef prodaje hotelskih kapaciteta, sobarica i konobar. 
Detaljni oglasa sa jasnim opisom radnih zadataka i uslova biće dostupni u nastavku
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sef ramada dnevno.jpg" alt="" width="429" height="431" />
&Scaron;ef prodaje hotelskih kapaciteta u Hotelu Ramada
Opis pozicije:
-direktna prodaja hotelskih kapaciteta; -aktivno koriscenje sistema Opera; -upravljanje prodajnim timom, postavljanje ciljeva i pracenje performansi tima; -prodaja preko online kanala; -analiza trži&scaron;ta; -organizacija i praćenje dogadjaja; -priprema godi&scaron;njeg budžeta, plana prodaje i marketinga; -pregovaranje sa korporativnin klijentima, turističkim agencijama i partnerima.
Uslovi:
- Posjedovanje relevantnog radnog iskustva od minimum 5 godina isključivo na poslovima Menadžera prodaje&nbsp; -Obavezno poznavanje engleskog jezika, znanje jo&scaron; nekog stranog &nbsp;jezika se smatra predno&scaron;ću, -Poznavanje rada na računaru
Mi Vam nudimo:
* Rad u prijatnom i dinamičnom okruženju hotelskog objekta * Dobre uslove rada, uz mogućnost usavr&scaron;avanja * Redovnu i stimulativnu zaradu
Prijave slati na mail adresu posao@ramadapodgorica.me zaključno sa 17.10.2024.godine.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/sobarica ramada dnevno.jpg" alt="" width="425" height="368" />
Sobarica
Uslovi:
&bull; &nbsp; &nbsp;Stručna sprema: I &nbsp;stepen stručne spreme-sobarica; &bull; &nbsp; &nbsp;Radno iskustvo min. 6 mjeseci; &bull; &nbsp; &nbsp;Poželjno poznavanje osnova engleskog jezika; &nbsp; Odgovornost, komunikativnost, sposobnost za timski rad, kolegijalnost i ljubaznost
Biće uzeta &nbsp;u obzir samo potpuna dokumentacija, CV sa fotografijom i propratnim pismom. Sve to slati na posao@ramadapodgorica.me do 15.10.2024.
Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u najuži izbor.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/konobar ramada dnevno.jpg" alt="" width="414" height="388" />
&nbsp;
Konobar
Opis posla:
Primanje narudžbine od gosta Preno&scaron;enje narudžbine osoblju Posluživanje hrane i pića Serviranje stolova prije i nakon pružene usluge Ispostavljanje i naplata računa
Uslovi:
Odgovorna, vrijedna i posvećena osoba; Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovaima; Sposobnost za timski rad, kolegijalnost i ljubaznost
Biće uzeta &nbsp;u obzir samo potpuna dokumentacija, CV sa fotografijom i propratnim pismom. Sve to slati na posao@ramadapodgorica.me &nbsp; do 18.10.2024.godine
Biće kontaktirani samo kadndidati koji uđu u najuži izbor.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada logo najnovije 2024 sad.jpg" alt="" width="436" height="181" />
O poslodavcu: 
Hotel Ramada by Wyndham Podgorica je dio Savana sistema, koji uključuje i kompanije Mall of Montenegro, zgradu Europoint i portal Dnevno. Rad u na&scaron;em hotelu je prijatan, dinamičan i raznovrstan. Nudimo atraktivne uslove rada uz mogućnost profesionalnog usavr&scaron;avanja.
Akcenat stavljamo na redovna i stimulativna primanja. Na&scaron;a korporativna kultura je prepoznata i visoko cijenjena od na&scaron;ih poslovnih partnera.
Temeljne vrijednosti kompanije su po&scaron;tovanje zaposlenih, visoka radna etika i snažan timski duh.

Hotel Ramada by Wyndham Podgorica: Pridružite se timu najboljih i budite dio vrhunske usluge

PRVI BRENDIRANI FRANŠIZNI HOTEL U PODGORICI OGLAŠAVA TRI RADNA MJESTA

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

<div>
Razlog vi&scaron;e da posjetite &scaron;oping centar Mall of Montengro - stigao je novi, dopunjeni asortiman u Home Decor radnji.
"Uvijek težimo da na&scaron; prostor bude na&scaron;a oaza mira i spokoja i trudimo se da svaki predmet u kući bude u skladu sa tim, da uživamo u omiljenim bojama, da unesemo duh omiljenih godi&scaron;njeg doba i vedrine u domove.
Vodeći se time, asortimam je biran po mjeri i želji kupaca, a opet raznolik, kako bi svako na&scaron;ao svoj "komadić sreće".
Uljep&scaron;avajući svoj životni prostor, ugađamo sebi i svojoj porodici. Zato Vas očekujemo u Home Decor radnji i &scaron;oping centru Mall of Montenegro", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Pogledajte dio asortimana:
</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/solje decor novo.jpg" alt="" width="428" height="281" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/novi asortiman decor 12.jpg" alt="" width="434" height="254" /><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortiman 12.jpg" alt="" width="444" height="647" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortian decor 9.jpg" alt="" width="454" height="396" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortiman decor home 4.jpg" alt="" width="461" height="305" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortiman 11.jpg" alt="" width="461" height="303" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/tiganji decor home.jpg" alt="" width="456" height="304" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>&nbsp;</div>

Pogledajte novi asortiman u Home Decor-u

RAZLOG VIŠE DA POSJETITE ŠOPING CENTAR MALL OF MONTENEGRO

Predloženi budžet za narednu godinu nije održiv ni realan bez enormnog zaduženja koje je i predviđeno. Ovakav budžet prikriva su&scaron;tinske probleme prekomjerne državne potro&scaron;nje i zaduživanja, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu, istraživač u Institutu za strate&scaron;ke studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.
"Planirani rashodi od preko četiri milijarde eura daleko nadma&scaron;uju izvorne prihode, &scaron;to rezultira visokim deficitom koji će se pokrivati novim zaduženjem. Ovo je klasičan primjer populističkog budžeta koji se oslanja na iluziju &bdquo;rasta i reformi&ldquo;, dok zapravo dodatno opterećuje poreske obveznike i buduće generacije", kazao je Golubović.
Rast duga&nbsp;
Vlada planiranim budžetom za narednu godinu planira 2,88 milijardi izvornih prihoda, dok bi ukupni izdaci trebalo da budu 4,03 milijarde eura, &scaron;to je 505 miliona vi&scaron;e nego ove godine. Na plate će otići 718 miliona eura, za socijalna davanja, uključujući 777 miliona za penzije, ukupno 1,06 milijardi eura. Za sektor saobraćaja je predviđeno 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, a za obrazovanje i nauku 362 miliona eura.
"Vlada se hvali povećanjem plata i socijalnih davanja, dok zanemaruje činjenicu da to čini na račun enormnog rasta javnog duga. Opravdanje da će deficit biti isključivo za kapitalne projekte ne drži vodu kada znamo da kapitalni budžet iznosi 280 miliona eura, a prethodno iskustvo nam govori ni da skromno planirani kapitalni budžeti nijesu realizovani. Najveći dio zaduženja ide na servisiranje starih dugova, ali ne bi čudilo i da se znatan dio toga prelije na tekuću potro&scaron;nju. Umjesto da smanji potro&scaron;nju, Vlada se oslanja na previ&scaron;e optimistične prognoze rasta prihoda, &scaron;to može biti opasno", upozorio je Golubović.
On je naveo da je tvrdnja Vlade da se tekuća potro&scaron;nja može finansirati iz izvornih prihoda upitna.
"Budžetski prihodi mogu rasti i na bazi eventualne inflacije koja može biti kreirana populističkim mjerama. Ali, da li je to dobro za građane? Isto tako, rast prihoda se planira kroz opterećenje privrede i građana povećanjem poreza i akciza, ali se time direktno smanjuje potro&scaron;nja građana i investiciona aktivnost privatnog sektora. Održivost se postiže smanjenjem rashoda i odgovornim upravljanjem rashodima, a ne pukim manipulisanjem prihodima", poručio je Golubović.
On navodi da su iz Vlade naveli da je dio starih dugova ove godine plaćen iz tekućih prihoda, a ti dugovi u ukupnom iznosu su iznosili oko 500 miliona eura.
"Pitanje je za&scaron;to se vlada u ovoj godini zadužila skoro milijardu eura? Za kapitalni budžet nije, jer je on vi&scaron;estruko manji. Pravi problem leži u tome &scaron;to se nastavljaju nekontrolisano tro&scaron;enje, visoki tro&scaron;kovi administracije i neefikasnost", tvrdi Golubović.
Fiskalna neodgovornost&nbsp;
Iz Vlade je rečeno se novo zaduživanje isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka. Kažu da očekuju da će se naredne godine zadužiti do 900 miliona eura.
Golubović smatra da je odluka o zaduživanju do 900 miliona eura odraz fiskalne neodgovornosti.
"Upitno je da li će se zaduženje koristiti isključivo za kapitalne projekte i servisiranje dugova kao &scaron;to je rečeno, jer do sada to nije bio slučaj uprkos ranijim istim tvrdnjama. Ovo zaduženje nije ni&scaron;ta drugo nego kratkoročno rje&scaron;enje koje dodatno opterećuje poreske obveznike, dok se problemi sistematski gomilaju", istakao je Golubović.
On dodaje da zabrinjava i &scaron;to Vlada ostavlja prostor za dodatno zaduživanje od 500 miliona eura, &scaron;to, kako kaže, jasno ukazuje na to da su budžetske projekcije nerealne i da se baziraju na scenarijima koji ne odražavaju stvarno stanje ekonomije.
- Umjesto &scaron;to ulaže u populističke mjere koje nemaju pokriće, Vlada bi trebalo da sprovede strukturne reforme, smanji veličinu javnog sektora i stimuli&scaron;e privatni sektor. Ova politika &bdquo;kupovine vremena&ldquo; kroz zaduživanje vodi Crnu Goru u fiskalnu nestabilnost, dok se građani suočavaju s inflacijom i smanjenjem standarda. Ovoliko zaduživanje nije odraz odgovornog budžetiranja i upravljanja javnim finansijama, već kratkoročnog političkog oportunizma &ndash; zaključio je Golubović.

Golubović: Populistički budžet koji se oslanja na iluziju „rasta i reformi“

ISTRAŽIVAČ ISSP TVRDI DA PREDLOŽENA ,,DRŽAVNA KASA“ ZA NAREDNU GODINU NIJE ODRŽIVA

Jedan od najprijatnijih osjećaja je kada se ujutro budite gladni. &Scaron;ta slijedi? Moguće su različite reakcije. Možda juri&scaron;ate prema kuhinji u potrazi za brzim obrokom koji će odmah zadovoljiti va&scaron;u glad. Ili, pak, nastavljate s jutarnjim ritualima, odlažući fokus na doručak.
A zatim dolazi trenutak odabira: gdje otići na obrok koji će vam pružiti zadovoljstvo i umiriti stomak.Ako je treća opcija va&scaron; izbor, pozivamo vas da nastavite s čitanjem. Zamislite mjesto koje ne samo da vas očarava svojim ambijentom, već i nudi obrok koji je prava uživancija za oči i nepce. Mjesto koje nije samo restoran, već pravo iskustvo za sva čula.
Za one s razvijenim estetskim čulom, koji cijene ugodan ambijent i savr&scaron;eno prezentovane obroke, Brigitte bar hotela Ramada Podgorica je upravo ono &scaron;to tražite. Ovdje se brinemo da svaka porcija bude pravo malo umjetničko djelo.
Frutarijanci će uživati u tanjiru sezonskog voća, pripremljenom s pažnjom, a vegani će biti odu&scaron;evljeni pažljivo izbalansiranim namirnicama koje pružaju savr&scaron;en početak dana. Na&scaron;a zdrava ovsena ka&scaron;a, pripremljena na biljnom mlijeku i obogaćena ora&scaron;astim plodovima, suvim i svježim voćem, lagana je, ali dovoljna da vas zasiti i napuni energijom.
Za poslovne ljude i sve one koji vode aktivan život, tu je savr&scaron;en proteinski doručak &ndash; bjelanca, tikvica, čia sjemenke i guacamole, uz domaći hljeb. Ovaj obrok neće samo zadovoljiti va&scaron;u glad, već će vam pružiti energiju za cijeli dan, čineći vas budnim i sitim mnogo duže. Za ljubitelje tradicionalnih ukusa, tu je i ham and eggs, poznati engleski doručak, savr&scaron;en za početak dana jer pruža obilje energije i čini sitim.
Iako su sastojci ključni, priprema i prezentacija doručka su ono &scaron;to čini razliku. Jutro je vrijeme za lagani ulazak u dan, a svaki detalj je važan. Na&scaron; tim kuvara, uz vrhunski kreativni pristup, od jednostavnih sastojaka stvara prava mala čuda. Kada se boje, ukusi, arome i oblici povežu u jednu harmoniju, va&scaron; doručak postaje pravo umjetničko djelo, kojem ćete se radovati prvo očima, a zatim uživati u svakom zalogaju. Taj poznati "mmmm" zvuk zadovoljstva neizostavan je dio svakog obroka.
Sve to, uz uslugu koja je uvijek na najvi&scaron;em nivou &ndash; profesionalnu, ljubaznu, uz osmijeh. Možete li zamisliti bolji početak dana? Brigitte bar hotela Ramada Podgorica &ndash; pravo mjesto za početak dana. Posjetite nas i osjetite razliku!
&nbsp;

Brigitte bar hotela Ramada Podgorica – pravo mjesto za početak dana

"BRINEMO DA SVAKA PORCIJA BUDE PRAVO MALO UMJETNIČKO DJELO"

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na dana&scaron;njem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sa&scaron;om Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
"Nakon &scaron;to je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada po&scaron;tuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je prona&scaron;la način da za&scaron;titi građane, koji, nakon &scaron;to EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za na&scaron;e građane, od januara 2025", saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić za RTCG.&nbsp;
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rje&scaron;enje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
"Prona&scaron;li smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uop&scaron;te ne osjete povećanje na svojim računima", kazao je Spajić.

Spajić: Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku od januara 2025.

SAOPŠTIO PREMIJER

Isplata penzija za oktobar počela je danas, saop&scaron;tili su iz Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Prosječna penzija za oktobar bez obračunate razlike, iznosi 502,91 euro, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama je 521,11 eura.
"Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za prethodni mjesec su 62,90 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju Fonda PIO.

Počela isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Vlada je odlučila da iz budžetske rezerve subvencioni&scaron;e potro&scaron;ače do 500kw električne energije, tako da oni od 1. januara pa u narednih &scaron;est mjeseci neće osjetiti bilo kakvo povećanje, odnosno cijene računa električne energije će ostati iste za oko 80 odsto crnogorskih domaćinstava, kazao je za CdM ministar energetike Sa&scaron;a Mujović.
Rekao da je određen period oed &scaron;est mjeseci jer žele da izbjegnu inflamatorni udar, da inflaciju stave pod kontrolu, a da sve bude u pravcu da se ne ugrozi standard stanovni&scaron;tva.

Mujović: Subvencije za 80 odsto potrošača na račune za struju

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Predlog zakona o budžetu za narednu godinu ne nudi odgovore na mnoga pitanja, saop&scaron;tio je ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković i dodao da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura - kazao je Mule&scaron;ković u informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
On je kazao da zaduženost od 65 odsto BDP jeste dobar podatak.
"Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori o dobroj ekonomskoj aktivnosti. S druge strane, to ne mora da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost. Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke lo&scaron;e ekonomije, naprotiv", dodao je Mule&scaron;ković
Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se, kako je kazao, taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi.
"Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potro&scaron;nju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potro&scaron;nju, benefite ne možete da imate", rekao je Mule&scaron;ković.
Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra on, vi&scaron;e novca za to iskoristiti.
Nasuprot tome, tekuća potro&scaron;nja se povećavala &scaron;to se, dodaje Mule&scaron;ković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, &scaron;to govori da se ni&scaron;ta ne proizvodi.
"Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje &scaron;to fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam ne&scaron;to &scaron;to će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori.
Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono &scaron;to stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije Covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strate&scaron;ka grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi ne&scaron;to slično ili vremenske prilike budu lo&scaron;e, sljedeće godine možemo da imamo lo&scaron;u sezonu", obja&scaron;njava Mule&scaron;ković.
Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a &scaron;to, dodaje Mule&scaron;ković, znači forsiranje potro&scaron;nje domaćinstava.
"Međutim, nemamo odgovor na pitanje &ndash; &scaron;to ukoliko se desi da dođe do pada te potro&scaron;nje, ukoliko na&scaron;i građani odluče da &scaron;tede? Nismo dobili odgovor na pitanje &ndash; &scaron;to će se desiti ukoliko nam bude lo&scaron;ija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao &scaron;to je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona", istakao je.
On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno tro&scaron;e. Zato je, dodaje Mule&scaron;ković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.
"Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - &scaron;to će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji tro&scaron;e, podižu potro&scaron;nju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na trži&scaron;tu do&scaron;lo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na trži&scaron;te, a sa druge strane, država najvi&scaron;e &ldquo;profitirala&rdquo; upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV",&nbsp; rekao je Mule&scaron;ković.
Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim &scaron;to se, ističe Mule&scaron;ković, Vlada može zadužiti jo&scaron; za određene projekte.
"Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara vi&scaron;e novca, da bi sve moglo da se servisira", kaže Mule&scaron;ković.
Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
"Nije se radilo na smanjenju tekućih tro&scaron;kova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost", zaključio je Mule&scaron;ković.

Mulešković: Predlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

"NIJE UČINJENO DOVOLJNO NI KADA JE RIJEČ O RASHODNOJ STRANI BUDŽETA"

<article class="bg-bg">
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saop&scaron;teno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem pro&scaron;le godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani tro&scaron;kovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
U dana&scaron;njem saop&scaron;tenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
"Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina ('Službeni list CG', broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za kori&scaron;ćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za kori&scaron;ćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, broj 107/23)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:
<ul>
<li>1,08%za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;</li>
<li>4,52%za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;</li>
<li>7,60%za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;</li>
<li>4,84%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);</li>
<li>5,73%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).</li>
</ul>
"Međutim, do gore navedenog procentualnog uvećanja neće doći, jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za kori&scaron;ćenje sistema u toku regulatornog perioda.
Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja 'Crnogorskog elektroprenosnog sistema' AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i tro&scaron;kova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici.
Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za kori&scaron;ćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje tro&scaron;kova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
"U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je uče&scaron;će zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za kori&scaron;ćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:
-iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem,
-a iznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
"Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, broj 107/23).
Ipak, kako nije do&scaron;lo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za kori&scaron;ćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini", poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
<ul>
<li>0,62%za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;</li>
<li>2,46%za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;</li>
<li>4,51%za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;</li>
<li>2,93%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);</li>
<li>3,41%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).</li>
</ul>
"Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potro&scaron;njom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini", zaključuje se u saop&scaron;tenju REGAGEN.
</div>
</div>
</article>

Od januara skuplja struja

SAOPŠTENO IZ REGULATORNE AGENCIJE ZA ENERGETIKU

Kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka, osnovne su odlike budžeta za narednu godinu, saop&scaron;tio je ministar finansija Novica Vuković.
&ldquo;Glavni pokretači ekonomskog rasta su lična potro&scaron;nja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unapređenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenje sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu i sprovođenje strukturnih reformi&rdquo;, kazao je Vuković na konferenciji za novinare povodom predstavljanja budžeta za narednu godinu.
Vuković je precizirao da su izvorni prihodi budžeta u narednoj godinu planirani u iznosu 2,88 milijardi eura.
&ldquo;I pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), na dohodak, na dobit, akciza, igara na sreću, kao i donacija&rdquo;, naveo je Vuković.
Ukupni izdaci planirani su u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505 miliona su veći od ovogodi&scaron;njih.
&ldquo;Najznačajnija izdvajanja odnose se na mandatornu potro&scaron;nju i infrastrukturne projekte&rdquo;, rekao je Vuković.
Za potrebe prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osigruranja opredijeljeno je 777 miliona eura, za sektor saobraćaja 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, a za obrazovanje i nauku 362 miliona.
Kapitalni budžet projektovan je na oko 280 miliona i u okviru njega biće finansiran 341 projekat.
&ldquo;Novo zaduživanje se isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka&rdquo;, rekao je Vuković.
On je, komentari&scaron;ući Odluku o zaduženju, kazao da Crnoj Gori u narednoj godini dospijeva 820 miliona eura glavnice, a da je kapitalni budžet na nivou 280 miliona.
&ldquo;To je ne&scaron;to &scaron;to je definisano na 1,14 milijardi eura, ali zbog rezerve koju smo uspjeli da napravimo u ovoj godini, smatramo da ćemo se za finansiranje obaveza iz prethodnog perioda zadužiti do 900 miliona&rdquo;, rekao je Vuković.
Premijer Milojko Spajić je naveo da u Predlogu zakona o budžetu nema prihoda od koncesija Aerodroma.
&bdquo;Njih nijesmo računali. To je pravi pristup stvarima&ldquo;, smatra Spajić.
On je dodao i da nastoje da minimalno opterete budžet za projekat Velje brdo, kao i da se on nalazi u kapitalnom budžetu.
On je naveo da je značajan koncept tekućeg deficita, &scaron;to predstavlja onaj deficit kada se od svih prihoda oduzmu tekući rashodi, koji ne uključuju kapitalne investicije.
&bdquo;Taj tekući balans je najbitnija stvar koju treba pratiti. Posljednje četiri godine imamo tekući suficit, a kada imate suficit državi ni&scaron;ta ne fali. To je zlatno pravilo javnih finansija&ldquo;, objasnio je Spajić.
On je naveo da Crna Gora sada ispunjava Mastri&scaron;ke kriterijume zbog nove filozofije razmi&scaron;ljanja koja se desila decembra 2020. godine.
&bdquo;Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, ostale uslove ispunjavamo. Zbog fiskalne discipline i svega &scaron;to sprovodimo držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naveo da se ta linija zove tekući suficit.
&bdquo;Bruto domaći proizvod (BDP) u januaru 2021. godine bio je četiri milijarde EUR, a naredne godine će se skoro pa duplirati. Realan rast bio 6,5 odsto u posljednje četiri godine&ldquo;, rekao je Spajić.
On je naveo da ove godine budžet ima povećanje od 100 miliona eura prihoda, iako su smanjili doprinose.
&bdquo;Imaćemo tekući suficit i jedan dio kapitalnog budžeta se plaća iz prihoda&ldquo;, dodao je Spajić.
On je naveo da je čak 250 miliona starih dugova vraćeno iz prihoda.
&bdquo;Nije vi&scaron;e saldo nula, nama to ne treba. Nama treba agresivni rast, bolja budućnost, veće plate i penzije, kao i veće kapitalne investicije&ldquo;, smatra Spajić.
Spajić je rekao da nijesu zadovoljni cijenama u Crnoj Gori i da će raditi jo&scaron; jače na tome da ih smanje.
&bdquo;Prvo smo ih zaustavili, a polako su počele da se vraćaju. Ovo je blagi pad, ali je pad. U septembru je bila deflacija, a u oktobru nula odsto inflacija&ldquo;, dodao je Spajić.

Spajić: Nema više saldo je nula, BDP će biti dupliran na skoro osam milijardi eura

PREDSTAVLJEN PRIJEDLOG BUDŽETA ZA NAREDNU GODINU

Od sjutra važe nove cijene naftnih derivata.
I to:
BMB 98&nbsp;-&nbsp;&nbsp;1.46&nbsp;&nbsp;eur/l&nbsp;(-0,01), &nbsp; BMB 95-&nbsp; &nbsp;1.42&nbsp;&nbsp;eur/l (-0,01),
Eurodizel -&nbsp;1.34&nbsp;&nbsp;eur/l&nbsp;(+0,02),
Lož ulje&nbsp;-&nbsp;&nbsp;1.31&nbsp;&nbsp;&nbsp;eur/l&nbsp;(+0,01).
Naredni obračun biće 2. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 3. decembra, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Od ponoći: Benzin jeftiniji, eurodizel skuplji

NOVE CIJENE GORIVA

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog, prenosi Mina business.
&ldquo;Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Navedena odluka, kako je saop&scaron;teno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen predlog za uvođenje stečaja u Vektra Boku

ODLUKA PRIVREDNOG SUDA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a osam lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici dogodile deset nezgoda i Nik&scaron;iću jedna.
Izdato je 318 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekr&scaron;ajne prijave.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

DEVET OSOBA POVRIJEĐENO

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstaviće danas Predlog zakona o budžetu za narednu godinu.
Predlog budžeta biće predstavljen na konferenciji za medije, koja će u 12 sati biti održana u Naučno-tehnolo&scaron;kom parku Crne Gore, prenosi Mina business.
Iz Vlade je najavljeno da će se medijima obratiti i &scaron;ef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović, državna sekretarka i generalni direktori u Ministarstvu finansija, Milica Adžić, Jelena Jovetić i Bojan Paunović.

Danas predstavljaju Predlog budžeta za narednu godinu

U PODNE

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potro&scaron;nje, &scaron;to znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava &ldquo;zlatno pravilo&ldquo; budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, prenosi Mina business.
Kako su rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.
Oni su kazali da je, imajući u vidu planirane nivoe prihoda i rashoda, deficit budžeta planiran u iznosu od 278 miliona eura ili 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao &scaron;to je planirano Fiskalnom strategijom.
&bdquo;Unapređenje standarda građana i intenzivan investicioni ciklus sprovodi se uz punu stabilnost javnih finansija, &scaron;to se garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kapitalni budžet, kako su rekli iz Ministarstva finansija, planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju vi&scaron;egodi&scaron;njih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijarde eura.
&bdquo;Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Predlog Zakona o budžetu za narednu godinu biće detaljno prezentovan na konferenciji za novinare, zakazanoj za ponedeljak u 12 sati.

Vlada utvrdila Predlog budžeta za 2025, rashodi 3,16 milijardi eura

PRIHODI PLANIRANI U IZNOSU OD SKORO 2,9 MILIJARDI EURA

Ekonomski rast Crne Gore je nastavljen, ali je usporen u prvoj polovini 2024, podstaknut privatnom potro&scaron;njom i oporavkom investicija, navodi se u ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za jesen 2024.
&ldquo;Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji&rdquo;, navodi se u prognozama EK.
Ističe se i da je dobar fiskalni učinak u 2024. godine bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potro&scaron;nju, trebalo da dovedu do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026.
&ldquo;Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike&rdquo;, navodi se u prognozama.
Realni rast BDP-a za 2023. godine revidiran je navi&scaron;e na 6,3 odsto u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od &scaron;est odsto.
Ekonomski rast je usporen na 3,6 odsto međugodi&scaron;nje u prvoj polovini 2024. godine &bdquo;podstaknut oporavkom investicija (9,6 odsto međugodi&scaron;nje) i snažnom privatnom potro&scaron;njom (8,2 odsto međugodi&scaron;nje)&ldquo;, podržan povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.
&bdquo;Zbog lo&scaron;ih performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio za 10,7 odsto međugodi&scaron;nje, dok je rast uvoza ostao prigu&scaron;en (2,1 odsto), &scaron;to je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potro&scaron;nja je umjereno porasla&ldquo;, konstatuje se u dokumentu.
Evropska komisija u prognozama podsjeća da je Skup&scaron;tina Crne Gore u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene: značajnog povećanja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.
&bdquo;Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15 na 10 odsto, dok su doprinosi poslodavaca (5,5 odsto) ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte&ldquo;, navodi se u jesenjim prognozama EK.
Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati 2025. godine jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potro&scaron;nji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026 vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma.
Rekordno niska nezaposlenost
Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. Stopa nezaposlenosti je pala na rekordno niskih 11,5 odsto u drugom kvartalu 2024, navodi se u izvje&scaron;taju.
&bdquo;Očekuje se da će se rast zaposlenosti ubrzati u 2025. zbog umanjenja doprinosa za penziju. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. jer bi povećanje plata moglo da uspori otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga&ldquo;, dodaje se u jesenjim prognozama.
Inflacija će se povećati
Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na 2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.
U 2025. godini predviđa se rast potro&scaron;ačkih cijena na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.
Dobar fiskalni učinak u 2024, ali se izgledi pogor&scaron;avaju
U periodu januar-avgust, budžet za 2024. je bio bolji od očekivanog i ostvario suficit, procijenjen na 1,3% BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda.
&bdquo;Rast prihoda veći od projektovanog podržan je snažnim performansama prihoda od PDV-a i akciza, kao i većim prihodima od korporativnih i fizičkih poreza&ldquo;, navodi se u procjenama.
Ubuduće, predviđa se da će se deficit povećati, &bdquo;zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu upola manjih penzijskih doprinosa&ldquo;.
U prognozama se navodi da u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će se javni dug povećati u 2024. godini, &bdquo;usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica 2025. godine&ldquo;.
Sve u svemu, ravnoteža rizika za fiskalne izglede je nagnuta naniže zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovicu i povećavaju obaveznu potro&scaron;nju, zaključuje se u dokumentu.

Prognoza EK za Crnu Goru: Naredne godine veći BDP i inflacija

PROJEKCIJE ZA 2025.

Cijene nekretnina u Podgorici, kako vrijeme odmiče, u konstantnom su porastu, a ta je konstatacija naročito mjerodavna kada su u pitanju stanovi.
Nezavisno od toga da li su u gradskom sredi&scaron;tu ili periferiji, da li je riječ o starijim zgradama ili novogradnji, cijene kvadrata nastavljaju da "skaču", o čemu svjedoče i podaci koji su dostupni kod niza agencija za nekretnine.
Te&scaron;ko je danas u Podgorici naći kvadrat po cijeni ispod 1.600 eura, a u ponudi dominiraju oni koji se nude u iznosu od 2.000 do 3.000.
Ispod Gorice kvadrat vi&scaron;e od 5.000 eura, u ostatku centra od 4.000
Pritom, vrijednost najskupljih stanova u Podgorici danas je veća od 4.000 eura po kvadratu. Zapravo, rekordan iznos, makar za sad, treba izdvojiti za stanove u novogradnji ispod Gorice. Tamo se vi&scaron;e stambenih jedinica prodaje po iznosu od 5.000 eura po kvadratu, a rekord je &ndash; 5.150.
Uz lokaciju, moderna rje&scaron;enja koja podrazumijeva koncept smart stanovanja, kao jedna od prednosti ističe se i okruženost zelenilom i mir koji nudi brdo u sredi&scaron;tu grada.
&Scaron;to se ostalih stanova u strogom centru Podgorice tiče, nema ih ispod 2.000 eura po kvadratu. No, preovladavaju cijene od 3.000 pa navi&scaron;e &ndash; u jednoj od centralnih gradskih ulica stan se prodaje za 4.000 eura po kvadratu, a ne&scaron;to dalje odatle i za 4.700.
Na Gorici &ldquo;C&rdquo; se stanovi mogu naći po cijeni od 1.600 eura po kvadratu u starogradnji do 3.800 u novogradnji, a u novogradnji oko Vezirovog mosta od 2.300 do 3.200 eura.
Zavisno od lokacije i starosti objekta, u Zagoriču cijene variraju &ndash; stanova ima i za 1.650 eura po kvadratu ali to je rijetkost. Cijene su uglavnom 2.200 i veće &ndash; idu i do 3.000 eura u zgradama na samom početku naselja, u pravcu centra.
U Momi&scaron;ićima od 2.000 do 3.000, preko Morače i do 3.800
U Momi&scaron;ićima se cijene kreću od 2.000 do 3.000 eura, a na Malom brdu od 1.800 do 2.100.
Preko Morače, odnosno na području Kru&scaron;evca i Novog grada, cijene kvadrata kreću se rjeđe oko 2.200 eura, a znatno če&scaron;će iznad 3.000 &ndash; ima ih i po cijeni od 3.800 eura, dok nadomak Kapital plaze ta vrijednost iznosi oko 3.500.
U kvartovima kod Delte nema kvadrata ispod 2.000, kod Tolo&scaron;ke &scaron;ume i do 4.300 Master kvart, Siti kvart, Central point i Nju siti i dalje su lokacije na kojima se nudi pregr&scaron;t stanova. Najjeftiniji se prodaju po cijeni od 2.100 eura, dominiraju oni u ravni od 2.500 do 3.000 eura, a mogu se naći i u visini od 3.600.
Znatno su veće cijene stanova u novogradnji kod Tolo&scaron;ke &scaron;ume. Najjeftiniji kvadrat prodaje se za 2.400 eura, a najskuplji za 4.300.
Blokovi, Dalmatinska, Tolo&scaron;i, Gornja i Donja Gorica&hellip;
U Bloku pet cijena kvadrata varira od 1.800 do 2.800, u Bloku &scaron;est od 1.600 do 2.600, a u Bloku devet novogradnja se prodaje od 1.700 do 3.100 eura po kvadratu.
U Dalmatnskoj i Novoj dalmatinskoj, cijene se kreću od 1.600 u udaljenijim djelovima do 3.600 eura, koliko ko&scaron;ta kvadrat u zgradama nedaleko od Moskovske ulice.
U novije vrijeme, ekspanzija novogradnje de&scaron;ava se i u Tolo&scaron;ima &ndash; cijene kvadrata u tamo&scaron;njim zgradama kreću se od 1.700 do 2.200 eura. U zgradama na području Gornje Gorice kvadrat se može naći po dijenama od 1.600 do 2.400 eura, a u Donjoj Gorici, uključujući i kompleks u izgradnji Verde vilidž &ndash; zavisno od lokacije &ndash; od 1.300 do 2.500.
Lijeva obala: Najveća ponuda na Zabjelu i na Starom aerodromu
Kada je u pitanju lijeva obala Morače mimo centra, u Staroj varo&scaron;i i na Draču kvadrat stana može se naći po cijeni od 1.800 do 3.000 eura.
U stambenim zgradama na Pobrežju, oko autobuske stanice, u Lepoj kati, Bloku sedam, Pejtonu i oko Ginta&scaron;a, cijene se kreću od 1.500 do 2.300 eura.a na Tu&scaron;kom putu od 1.600 do 2.500 eura.
Veliki broj stanova u ponudi je na Zabjelu. Ima svega &ndash; od novogradnje do starih objekata, od dijela naselja uz Moraču sve do podnožja Dajbabske gore, a cijene variraju. Tamo se stan može naći i za 1.300 eura po kvadratu, ali i za 2.600. Prosječna vrijednost kvadrata na Zabjelu, ipak, kreće se u ravni od 1.700 do 2.000 eura.
U zgradama oko Ljubovića cijene kvadrata kreću se od 1.400 do 2.000 eura.
Novogradnja cvjeta i na Starom aerodromu, koji se polako &scaron;iri i ka Ćemovskom polju, a gdje se kvadrat uglavnom može naći po cijeni od 2.000 do 2.500 eura. Uporniji će naići i na niže cijene &ndash; pojedini stanovi prodaju se u vrijednosti od 1.600 ili 1.800 eura po kvadratu.
U ponudi su i stanovi u Maslinama, a cijena kvadrata kreće se od 1.400 do 2.000 eura.

Ovo su aktuelne cijene stanova u Podgorici: Kvadrat ide i do 5.000 eura

POGLEDAJTE KOLIKO KOŠTAJU NEKRETNINE U SVIM DJELOVIMA GRADA

Crna Gora će već od sledeće godine početi sa formiranjem naftnih rezervi, najavila je u razgovoru za CdM Zorana Sekulić, v.d. generalna direktorica Direktorata za naftu i &nbsp;gas u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa.
Održavanje naftnih rezervi, kako ističe, igra ključnu ulogu u osiguravanju energetske bezbjednosti i stabilnosti cijena, ali nosi sa sobom ekonomske tro&scaron;kove i izazove.
Sekulić je navela da je resorno Ministarstvo, uprkos svim specifičnostima crnogorskog trži&scaron;ta naftnih derivata, kao &scaron;to je nedostatak domaće proizvodnje, odnosno dominantna zavisnost uvozom, izraženi oligopol, te činjenica da samo jedna kompanija uvozi derivate morskim putem, dok sve ostale robu dopremaju kopnenim transportom, uspjela da uspostavi regulativni okvir za upravljanje rezervama naftnih derivata, u kojem učestvuju i država i uvoznici, a da pri tome izbjegne potencijalne biznis barijere među privrednicima.
U dijelu razgovora o finansijkom opterećenju formiranja zaliha, kao berzanske robe izražene volatilnosti, Sekulić navodi da je energetska sigurnost zasigurno skupa, ali da je njena vrijednost jo&scaron; veća u trenutku potrebe.
&ldquo;Moramo imati na umu da velika količina rezervi predstavljaja &bdquo;zamrznuti&ldquo; kapital, koji bi sa smanjenjem potrebe za fosilnim gorivima, mogao biti usmjeren na alternativne investicije. U međuvremenu ravnoteža između energetske bezbjednosti i smanjenja finansijskog opterećenja održavanja naftnih rezervi može se postići optimizacijom nabavke, kao &scaron;to je kupovina većih količina odjednom tokom perioda nižih cijena&rdquo;, navela je ona.
Osim toga, smatra da je vrlo važno raditi istovremeno na diversifikaciji energetskih izvora, odnosno ulagati u obnovljive izvore energije i alternativna goriva, &scaron;to smanjuje zavisnost od nafte, a samim tim i potrebu za velikim rezervama.
Sekulić je na ovu temu govorila na nedavno održanom 16. Naftnom forumu Energetske zajednice u Beogradu. Naftni forum je zavr&scaron;en snažnim pozivom ugovornim stranama da &scaron;to hitnije primijene Direktivu o minimalnim zalihama nafte i naftnih derivata i modernizuju svoje naftne sektore kako bi se uskladili sa globalnim ciljevima održivosti.
Ona je poručila da je na forumu pohvaljen i pozdravljen napor Crne Gore da usvoji primarno zakonodavstvo u oblasti sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima do kraja ove godine, kao i namjeru Crne Gore da počne sa formiranjem rezervi već u sljedećoj godini.
Ovaj događaj kojem je prisustvovalo skoro 100 učesnika, okupio je vladine zvaničnike, lidere industrije i međunarodne organizacije, nagla&scaron;avajući i trajnu ulogu nafte u energetskoj sigurnosti i hitnu potrebu da se okrene ka održivijim energetskim sistemima u kontekstu napora za dekarbonizaciju.
Centralni fokus Foruma bila je hitna potreba za usklađeno&scaron;ću sa Direktivom o minimalnim zalihama nafte (Direktiva 2009/119/EC).
Sekretarijat Energetske zajednice je naglasio potrebu da se održe rezerve nafte za vanredne situacije kako bi se spriječili prekidi u snabdijevanju.
Učesnici su podstaknuti da integri&scaron;u čistije tehnologije i pobolj&scaron;aju energetsku efikasnost u cijelom lancu snabdijevanja naftom. Ovaj pristup, zajedno sa potpunom usklađeno&scaron;ću sa Direktivom o minimalnim zalihama nafte, je od su&scaron;tinskog značaja za obezbjeđivanje dugoročne energetske bezbjednosti uz doprinos globalnim klimatskim ciljevima.
Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, istakao je hitnost ove transformacije, navodeći: &bdquo;Smanjenje emisija i uticaja na životnu sredinu u cijelom sektoru je od su&scaron;tinskog značaja za održivost industrije u svijetu sa niskim sadržajem ugljenika. Ovdje se ne radi samo o usagla&scaron;enosti &ndash; radi se o sigurnosti sektora u budućnosti.&rdquo;