Nakon "klimavog" početka zimske sezone i uspje&scaron;nog kraja januara, kola&scaron;inski turistički radnici prve dane februara dočekuju u optimističnom raspoloženju.
Protekle dvije nedjelje, veliki broj gostiju posjetio je domaće ski-centre &scaron;to, kako je kazao izvr&scaron;ni direktor Skijali&scaron;ta Crne Gore (SCG) Đuro Milo&scaron;ević, predstavlja jasan pokazatelj njihovog pozitivnog poslovanja.&nbsp;
"Pro&scaron;le godine, u januaru, kada smo imali 31 skija&scaron;ki dan, zabilježili smo prodaju oko 14.400 ski-pasova na Ski-centru Kola&scaron;in 1600. Ove godine smo za deset skija&scaron;kih dana prodali 12.500 ski-pasova. Praktično smo stigli rezultat od pro&scaron;logodi&scaron;nje rekordne sezone. Put do skijali&scaron;ta je oči&scaron;ćen, parking takođe. Sve funkcioni&scaron;e bez problema. Moram da pohvalim ljude koji održavaju put, kao i pripadnike &nbsp;Uprave policije koji vode brigu o sigurnosti posjetilaca. Na raspolaganju su takođe bile op&scaron;tinske komunalne službe, &scaron;to je takođe dalo rezultate", izjavio je Milo&scaron;ević.
Prema riječima direktora Turističke organizacije Kola&scaron;in (TO Kola&scaron;in) Aleksandra Vlahovića, zadovoljni su trenutnim prometom gostiju.
"U toku radne sedmice popunjenost smje&scaron;tajnih kapaciteta u gradu je nekih 60 odsto, dok je vikendom sve zauzeto. U dosada&scaron;njem periodu, najveći broj noćenja su ostvarili gosti iz Crne Gore i Albanije. Takođe, imamo goste iz ostalih zemalja regiona. Prema informacijama koje dobijamo od hotelijera, vlada veliko interesovanje za odmor u Kola&scaron;inu&ldquo;, objasnio je Vlahović.
Menadžer najpoznatijeg smje&scaron;tajnog objekta u gradu ,,Bianca Resort &amp; Spa&ldquo;, Savo Medenica, kazao je da se mogu pohvaliti maksimalnom popunjeno&scaron;ću hotelu.
"Gotovo smo na 100 odsto popunjeni od momenta otvaranja skijali&scaron;ta i prvog snijega. Ove godine smo imali zaka&scaron;njene od nekih 15 dana, gdje smo zabilježili određene gubitke u odnosu na isti period iz prethodne godine. Najveći broj gostiju dolazi iz Crne Gore, Albanije i Kosova. Takođe, već nekih &scaron;est godina imamo saradnju sa partnerskom turističkom agencijom Luminalis, te očekujemo goste iz Francuske koji u Kola&scaron;in dolaze isključivo zbog skijanja", zaključio je Medenica.

U Kolašinu tokom vikenda maksimalna popunjenost smještajnih kapaciteta

PORUČIO IZVRŠNI DIREKTOR SKIJALIŠTA CRNE GORE

Kroz tunel Sozina je u periodu od 26. januara do 1. februara pro&scaron;lo 46,79 hiljada vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 209,39 hiljada vozila.
U pro&scaron;loj godini kroz tunel je pro&scaron;lo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja ko&scaron;tala je oko 74 miliona eua, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.
&nbsp;

Kroz Sozinu za sedam dana prošlo 46,79 hiljada vozila

OD 26. JANUARA DO 1. FEBRUARA

Nova avio-linija Riga -Tivat, koja će u periodu od maja do oktobra biti organizovana dva puta sedmično, trebalo bi da doprinese generisanju jo&scaron; većeg turističkog prometa sa tog trži&scaron;ta, saop&scaron;tili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Oni su objasnili da je nova avio-linija predstavljena na sajmu turizma Balttour, koji je u petak počeo u Rigi i koji će trajati do sjutra. Naime, nacionalni avio-prevoznik Letonije, Air Baltic, u petak organizovao predstavljanje novih avio-linija, među kojima je i ona od Rige do Tivta, koja će se realizovati od 4. maja do 28. septembra.
Regionalna menadžerka Air Baltica, Maria Radčenko, potvrdila je veliko interesovanje za liniju.
&bdquo;Veoma smo srećni zbog nove avio-linije. Korisnici na&scaron;ih letova, moći će da uživaju u ljepoti Crne Gore, a pored njih ovu avio relaciju koristiće i turisti iz Skandinavije i ostalih djelova Evrope, kako bi otkrili brojne mogućnosti koje ova destinacija pruža&ldquo;, poručila je Radčenko.
Iz NTO su kazali da se turistička ponuda Crne Gore prvi put predstavlja na sajmu Balttour. Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja kada su u pitanju trži&scaron;ta Letonije, Litvanije i Estonije, koji je okupio oko 900 izlagača iz 30 svjetskih destinacija, pet hiljada profesionalca iz oblasti turizma iz baltičkih zemalja i preko 30 hiljada posjetilaca.
Počasna konzulka Crne Gore u Letoniji, Helena Rudu&scaron;a, poručila je da je srećna &scaron;to Crna Gora napokon učestvuje na sajmu, jer za nju vlada veliko interesovanje.
&ldquo;Zemlja je prelijepa, i narod Letonije, Litvanije i Estonije koji posjeti dana&scaron;nji sajam može da osjeti, i vidi ljepote Crne Gore koja pruža razne mogućnosti posjetiocima. To će posebno doći do izražaja ovog ljeta, jer nas od maja očekuje i avio-linija Riga-Tivat&ldquo;, poručila je Rudu&scaron;a.
Tokom tri dana sajma, NTO i drugi turistički subjekti su predstavili Crnu Goru kao atraktivnu cjelogodi&scaron;nju destinaciju, a na &scaron;tandu su se na&scaron;li brojni crnogorski autentični proizvodi.
Strate&scaron;ki partner NTO agencija Gold Travel nosi pozitivne impresije sa sajma, a predstavnik agencije, Enis Cikotić, poručio je da bi produženje trajanja avio-linije Riga-Tivat tokom čitave godine imalo odličnog efekta na crnogorsku privredu.
&ldquo;Na&scaron;a agencija prvi put ove godine učestvuje na sajmu Baltur i vidimo da je interesovanje zaista veliko. Smatramo da pored velikog interesovanja za ljetnju turističku sezonu, postoji zainteresovanost i za aktivnosti tokom cijele godine, &scaron;to mi kao agencija i nudimo. Mogu reći da smo se dobro pripremili i da možemo odgovoriti zahtjevima ljudi koji planiraju da posjete Crnu Goru, te očekujem da sve ove aktivnosti i direktna konekcija Crnoj Gori donesu dobre rezultate i uspje&scaron;ne sezone&ldquo;, kazao je Cikotić.
Lokalne turističke organizacije izuzetno su zadovoljne uče&scaron;ćem na sajmu, te su iz TO Ulcinj poručili da se nadaju dobroj posjeti.
Direktor TO Ulcinj, Ćazim Hodžić, rekao je da su se na sajmu okupile sve bitnije baltičke turističke agencije.
&bdquo;&Scaron;to se tiče Op&scaron;tine Ulcinj, ostvarili smo dosta kontakata, i razmijenili iskustva. Turoperatori sa ovih područja su u septembru mjesecu boravili u Ulcinju, a danas smo obnovili ta poznanstva i to će sigurno imati pozitivnog efekta na narednu sezonu&ldquo;, rekao je Hodžić.
Predstavnica NTO Svetlana Tomković poručila je da će u cilju dodatne promocije raznih segmenata crnogorske turističke ponude na ovom trži&scaron;tu, NTO već polovinom februara realizovati studijsku posjetu turoperatora iz baltičkih zemalja.
&ldquo;Sajam je nastavak promotivnih aktivnosti. Mi smo već krajem pro&scaron;le godine imali grupu turoperatora iz baltičkih zemalja, i oni su se odu&scaron;evili ponudom Crne Gore, i poželjeli da opet dođu. Tom prilikom su se upoznali sa na&scaron;im primorjem, dok se sada mogu upoznati sa centralnim i sjevernim dijelom. Aktivnosti će se nastaviti i tokom cijele godine u cilju povećanja vidljivosti destinacije na tim emitivnim drži&scaron;tima, kao i povećanju turističkog prometa&ldquo;, zaključila je Tomković.
Prema podacima Monstata za prvih 11 mjeseci prethodne godine, broj turista iz Letonije bio je duplo veći nego 2021. godine, &scaron;to ukazuje na rastuće trendove za ponudu Crne Gore. Očekuje se da će pokretanje direktne avio-linije ove godine doprinijeti generisanju jo&scaron; većeg turističkog prometa sa ovog trži&scaron;ta.
Na crnogorskom &scaron;tandu su ponudu predstavili i strate&scaron;ki partneri NTO - Hotelska grupacija Budvanska rivijera i turistička agencija Gold travel, lokalne turističke organizacije Podgorice i Ulcinja, kao i turistička agencija R tours, hoteli Park, Huma, Stara Čar&scaron;ija i hotelska grupacija Montenegro Stars.

NTO: Veliko interesovanje za novu avio-liniju Riga -Tivat

OD MAJA DO OKTOBRA DVA PUTA SEDMIČNO

Na radnom sastanku, održanom na poziv premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića kojem su u ime Regionalnog vodovda prisustvovali predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, Zoran Laku&scaron;ić kao i savjetnici Miladin Radović i Sa&scaron;a Radulović, a u ime Ministarstva Ekologije, generalni direktor direktorata za ekologiju Kemal Grbović, razmatrale su se opcije vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja tokom ljetnje turističke sezone 2023. godine, izazvane ekocidom u koritu Morače.
"Predstavnici Regionalnog vodovoda su premijera Abazovića upoznali sa opcijama i njihovim planovima za pripremu predstojeće ljetnje turističke sezone koji se sastoje od: hitne nabavke kontenjerskih postrojenja za tretman vode za piće; izgradnje dopunskog postrojena za tretman vode za piće na lokalitetu &ldquo;Malo blato&rdquo;; izgradnje ustave od prirodnog materijala i modelom obezbjeđivanja nedostajućih količina kroz izgrađen sistem sa Bilećkog jezera", saop&scaron;teno je iz ove kompanije.
Na sastanku je istaknuto kako je za realizaciju ovih mjera i aktivnosti, koje će obezbijediti uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, neophodan nastavak aktivnosti nadležnih državnih organa na zabrani bilo kakve eksploatacije materijala u zonama sanitarne za&scaron;tite izvori&scaron;ta ,,Bolje Sestre&rdquo;.
Ovom prilikom, Abazović je, kako kažu iz Regionalnog vodovoda, ponovio odlučnost ove Vlade da za&scaron;titi vodoizvori&scaron;te, kao i nivo nulte tolerancije na nedozvoljene aktivnost u zoni za&scaron;tite.
"Abazović je obećao finansijsku i drugu podr&scaron;ku ovom Dru&scaron;tvu, u kako je ocijenio, realizaciji realnog plana aktivnosti na obezbjeđenju vode za piće za primorje u narednoj turističkoj sezoni", poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Na sastanku je istaknuto da na teritoriji Crnogorskog primorja turizam generi&scaron;e oko 25 odsto nacionalnog BDP-a i da uspje&scaron;no organizovana sezona nema alternativu u obezbijeđivanju ekonomske održivosti Crne Gore.
Nakon sastanka, Delegacija Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i Ministarstva Ekologije obi&scaron;la je &ldquo;Deponiju" DOO Podgorica i posjetila postrojenje za tretman ocijednih voda, prvo takve vrste u Crnoj Gori.

Regionalni vodovod: Vlada odlučna da zaštiti "Bolje Sestre”, Abazović obećao finansijsku podršku

SASTANAK PREDSTAVNIKA KOMPANIJE SA PREMIJEROM

Britansko Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova ove sedmice je, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici, doniralo značajnu specijalizovanu opremu Upravi prihoda i carina (UPC).
Vr&scaron;ilac dužnosti direktora UPC Vladimir Bulajić zahvalio je britanskim partnerima, posebno Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova te zemlje, na kontinuiranoj podr&scaron;ci, vrijednim donacijama i specijalizovanim obukama carinskih službenika Crne Gore koje dodatno jačaju borbu UPC protiv krijumčarenja.
Iz UPC je saop&scaron;teno da će ta značajna donacija biti velika podr&scaron;ka carinskim službenicima na crnogorskim graničnim prelazima.
"Upotreba donirane opreme će omogućiti temeljniju, bržu i neinvazivnu kontrolu prevoznih sredstava i roba, kao i brži protok ljudi na graničnim prelazima", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz UPC su rekli da je najavljen nastavak podr&scaron;ke britanskih partnera, u vidu novih donacija koje su planirane i daljeg profesionalnog usavr&scaron;avanja službenika UPC, kao i jačanje saradnje među partnerskim službama.

Upravi prihoda i carina specijalizovana oprema za temeljnije i brže kontrole

DONACIJA BRITANSKE VLADE

Air Montenegro učestvuje na ovogodi&scaron;njem sajmu FESPO Cirih, najvećem skupu u &Scaron;vajcarskoj koji je posvećen turizmu i putovanjima i koji svake godine okupi oko 600 učesnika i preko 60.000 posjetilaca.
Nacionalni avio-prevoznik će, kao jedini predstavnik Crne Gore na ovom važnom skupu, iskoristiti priliku da posjetiocima predstavi na&scaron;u zemlju i njenu cjelogodi&scaron;nju turističku ponudu.
Tako će se, tokom sajma koji traje od 2. do 5. februara, predstavnici kompanije sastati sa čelnicima turističke privrede sa &scaron;vajcarskog, ali i drugih trži&scaron;ta, kako bi prezentovali ponudu brojnim turoperatorima, učvrstili postojeće i ostvarili nove saradnje važne za dalji razvoj turističkog potencijala Crne Gore.
&bdquo;Početak godine i turistički sajmovi važna su prilika za pripremu ljetnje sezone koja je pred nama. Upravo ćemo na FESPO sajmu u Cirihu pregovarati o daljoj saradnji sa ključnim turoperatorima za na&scaron;e trži&scaron;te poput - Kuoni, FTI, HotelPlan, Meersciht. Pro&scaron;logodi&scaron;nje interesovanje putnika iz &Scaron;vajcarske nam je pokazalo da je Crna Gora vrlo zanimljiva za odmor u svako doba godine, pa nam je cilj da u 2023. dodatno promovi&scaron;emo sve potencijale i povećamo broj turista. Takođe, ovo trži&scaron;te je značajno i zbog brojne dijaspore i poslovnih putovanja&ldquo;, kazali su iz nacionalne avio-kompanije.
Air Montenegro je krajem septembra pro&scaron;le godine, u okviru strate&scaron;kog partnerstva sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, organizovala i studijsku posjetu predstavnika nekih od značajnijih turoperatora, turističkih agencija i medija iz &Scaron;vajcarske pa je uče&scaron;će na sajmu samo jedna od aktivnosti koje se realizuju sa ciljem daljeg razvoja ovog trži&scaron;ta.&nbsp;
Nacionalna avio-kompanija će i ove godine letjeti iz Podgorice za Cirih, u aprilu dva puta sedmično, dok su od maja planirana tri leta na nedjeljnom nivou.

Air Montenegro predstavlja Crnu Goru na sajmu FESPO Cirih

NAJVEĆI SKUP U ŠVAJCARSKOJ POSVEĆEN TURIZMU

Damjanović: Ne isključujem aranžman sa MMF-om, parlamentarnih izbora neće biti u 2023.

"OD PONEDJELJKA MOGUĆI RAZGOVORI O PREDSJEDNIČKOM KANDIDATU"

Potpisivanjem sporazuma o vazdu&scaron;nom saobraćaju Crna Gora i Republika Azerbejdžan stvaraju osnovu za jačanje bilateralnih odnosa, ali i za snaženje ekonomske saradnje, zaključak je nakon susreta potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj i ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i njegovog kolege ministra saobraćaja i digitalnog razvoja u Vladi Republike Azerbejdžan Rashad Nabiyeva.
Potpisivanje sporazuma i susret Ibrahimovića i Nabiyeva upriličen je tokom radne posjete ministra kapitalnih investicija Crne Gore Bakuu i, kako su kazali iz Ministarstva kapitalnih investicija, predstavlja važan korak ka otvaranju novih trži&scaron;ta i prilika za lak&scaron;u dostupnost Crne Gore turistima kako iz Azerbejdžana, tako i iz ostalih zemljama ovog regiona.
&bdquo;Geopolitička de&scaron;avanja i promjene, upućuju nas na potrebu otvaranja novih trži&scaron;ta, smatram da ovaj sporazum predstavlja dodatni impuls turističkoj privredi Crne Gore. Podsjećam da je na&scaron;a država sporazume o saradnji u vazdu&scaron;nom saobraćaju sa zemljama azijskog kontinenta do sada potpisala sa Ujedinjenim arapskim emiratima i Katarom, parafiran je sporazum sa Kuvajtom, a očekuje se i početak pregovora sa Gruzijom. Na&scaron; zadatak je da Crnu Goru učinimo dostupnom za turiste sa azijskog trži&scaron;ta, ali i da jačamo bilateralne i ekonomske odnose sa ovim zemljama&ldquo;, poručio je Ibrahimović tokom susreta.&nbsp;
Kako je naglasio ministar Nabiyev, namjera azerbejdžanske Vlade je da aerodrom u Baku bude kvalitetno povezan sa svim susjednim zemljama i da služi kao tranzitna zona. Prvi direktni letovi između Crne Gore i Azerbejdžana realizovani su u 2019. godini, tokom ljetnje turističke sezone i zabilježena je veća posjeta turista iz Azerbejdžana i susjednih zemalja na&scaron;oj državi.
Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Ibrahimović naglasio je da potpisivanjem sporazuma stvaramo pretpostavke za otvaranje direktne linije tokom čitave godine čime bi se omogućila bolja konekcija kako za turiste tako i za privredne zajednice dvije države.
Sagovornici su se složili da je izgradnja turističkog kompleksa Porto Novi, &scaron;to je prema riječima ministra Nabiyeva najveća investicija u turizmu koju je Azerbejdžan realizovao u svijetu, značajan korak u jačanju ekonomskih odnosa dvije države. Nabiyev je dodao da građevinske kompanije iz Azerbejdžana već uspje&scaron;no posluju na Balkanu i da postoji interesovanje za projekte koje na&scaron;a država namjerava da realizuje u budućem periodu. Istakao je takođe da Azerbejdžan ubrzano radi na pobolj&scaron;anju kvaliteta saobraćajne infrastrukture u zemlji, sa posebnim akcentom na razvoju vazdu&scaron;nih luka i željezničkog saobraćaja.
Potpredsjednik Ibrahimović je predstavio kapitalne projekte koje Crna Gora trenutno realizuje i koji su planirani u narednom periodu, a koji mogu biti interesantni za strana ulaganja, na prvom mjestu nastavak realizacije narednih dionica auto-puta Bar-Boljare i nastavak modernizacije željezničke pruge Bar &ndash; Boljare.&nbsp;
Osim toga, predstavio je i razvojne potencijale Luke Bar, ali i sjeverne regije Crne Gore, gdje se izgradnjom žičara i značajnim ulaganjima u ski centre otvaraju mogućnosti za izgradnju hotelskih kompleksa.
&bdquo;Potencijali sjevera Crne Gore nijesu valorizovani u punom kapacitetu i na&scaron;a namjera je da razvijamo najprije turističku privredu, ali i povezane privredne grane, kao &scaron;to su na primjer proizvodnja organske i halal hrane. Crna Gora &nbsp;jeste turistička destinacija i na&scaron;i napori će biti usmjereni na privlačenje stranog kapitala, sa fokusom na razvojne projekte na sjeveru države&ldquo;, istakao je Ibrahimović.
Potpredsjednik Vlade se takođe sastao sa predstavnicima azerbejdžanske avio-kompanije Azal, koja je u fazi transformacije i modernizacije flote sa ciljem da postane lider u ovoj oblasti u zemljama regiona.
U tom smislu strategijom razvoja do 2030. godine predviđeno je otvaranje linija ka destinacijama kako prema zemljama EU tako i prema Aziji, odnosno stvaranje transfer zone za zemlje EU i azijskog regiona nagla&scaron;eno je tokom susreta. Linija između Crne Gore i Azerbejdžana koja se realizuje tokom ljetne sezone bila je veoma uspje&scaron;na, složili su se sagovornici i treba stvarati uslove za otvaranje redovne linije tokom čitave godine. Ministar kapitalnih investicija je takođe inicirao mogućnost saradnje AZAL-a sa Air Montenegro na realizaciji ove direktne linije, o čemu će svakako detaljnije razgovarati predstavnici menadžmenta dvije kompanije.

Potpisan sporazum o vazdušnom saobraćaju između Crne Gore i Azerbejdžana

"STVARAJU SE PRILIKE ZA SNAŽNIJU EKONOMSKU SARADNJU"

Ministar finansija Aleksandar Damjanović sastao se juče sa predstavnicima Stejt departmenta, a tema sastanka bili su&nbsp;ekonomski odnosi Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), sa naglaskom na saradnju u oblasti energetike.&nbsp;
"Zajednički je ocijenjeno da su pitanja energetske bezbjednosti, diversifikacije i transformacije ka obnovljivim izvorima i tzv. "čistoj" energiji od neprocjenjivog značaja za obje države. U tom smislu je razgovarano o mogućnostima izgradnje LNG terminala (terminala za tečni gas) u Luci Bar, koji bi Bar i Crnu Goru pozicionirao kao svojevrsno energetsko čvori&scaron;te ovog dijela Zapadnog Balkana", saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.&nbsp;
Na sastanku su, kako navode, dogovoreni i konkretni koraci u pravcu realizacije ove ideje.
Takođe je razgovarano i o potencijalnom uče&scaron;ću američkih kompanija u ovom, ali i u drugim energetskim i saobraćajnim infrastrukturnim projektima, a ministar Damjanović je iskazao spremnost Crne Gore da se, u partnerstvu sa američkim kompanijama i uz podr&scaron;ku američkih razvojnih agencija, pristupi realizaciji konkretnih projekata.
Damjanović se sastao sa Majklom Traktonom, direktorom Kancelarije za investicione poslove, Džejom Lovelom, zamjenikom direktora Biroa za energetiku, Džonatanom C. Tompsonom, direktorom Programa za olak&scaron;avanje poslovanja Kancelarije za komercijalne poslove, Majklom R. Rusekom, finansijskim ekonimistom u Birou za ekonomiju i privredne poslove i Tomom Murom, savjetnikom za evropsku energetiku u Birou za energetiku.&nbsp;
Sastanku je prisustvovao i Neboj&scaron;a Todorović, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u SAD.

Damjanović sa predstavnicima Stejt departmenta razgovarao o saradnji u oblasti energetike

MOGUĆNOST IZGRADNJE LNG TERMINALA U LUCI BAR

Crna Gora bi do oktobra mogla dobiti Prostorni plan, kazala je ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović na konsultativnom saslu&scaron;anju na skup&scaron;tinskom Odboru za turizam, ekologiju i prostorno planiranje. Urađen je, kako je saop&scaron;teno, koncept Prostornog plana koji je dostupan za predloge i sugestije.
Koncept Prostornog plana, kako je na skup&scaron;tinskom odboru pojasnila ministarka sadrži tri scenarija razvoja. Prvi, kako je objasnila, predviđa nastavak trenda razvoja Crne Gore sa maksimalnim fokusom na turizam. Drugi bi bio restriktivni, maksimalno okrenut ekolo&scaron;kim principima razvoja, i treći, scenario održivog razvoja, za koji se i sama zalaze.
&ldquo;Turistički razvoj kombinovan sa ekonomskom i socijalnom strategijom, ali i strategijom za&scaron;tite prostora i životne sredine. Dakle balans, a ne maksimalističko ulaganje samo u turističku privredu&rdquo;, kazala je Novaković Đurović.
Dejan Đurović iz Demokratskog fronta, koji je inicijator saslu&scaron;anja, apelovao je da se javnost i institucije u većoj mjeri uključe u proces izrade prostornog plana.
Negodovao je &scaron;to na Odbor nijesu do&scaron;li ostali pozvani ministri &ndash; kapitalnih investicija, poljoprivrede, finansija, ekonomskog razvoja i turizma.
&ldquo;Nažalost postali smo takvo dru&scaron;tvo u kojem ovakav dokument ne zaslužuje pažnju ministara, ali na primjer izbor direktora policije bi zavrijedio pažnju&rdquo;, istakao je Đurović.
Sa njim je saglasan i predsjednik Savjeta za reviziju planskih dokumenata, koji je nakon dorade dao pozitivnu ocjenu na koncept prostornog plana.
&ldquo;Zbilja je poražavajuće da smo do sada dobili svega osam predloga sugestija ili kritika&rdquo;, kaže Svetislav Popović, predsjednik Savjeta za reviziju planskih dokumenata.
Rukovoditeljka izrade prostornog plana Svetlana Jovanović, smatra da je oktobar realan rok za dono&scaron;enje dokumenta. Kazala je da se cijeli tim zalaže za koncept održivog razvoja.
&ldquo;Da poku&scaron;amo da uravnotežio regionalni razvoj da zadržimo stanovni&scaron;tvo na sjeveru&rdquo;, kazala je Jovanović.
Đurović je istakao da stanovni&scaron;tvo ne možemo vratiti aktom, moraju se ponuditi uslovi, a uslovi moraju biti bolji od sada&scaron;njih.
Poslanicu Jelenu Božović interesovalo je da li će Sinjajevina biti progla&scaron;ena parkom prirode.
&ldquo;To je te&scaron;ko pitanje, jer želimo da je za&scaron;titimo, ali Crna Gora ima potrebu za organizovanjem negdje poligona i očekujemo da ćemo naći adekvatno mjesto&rdquo;, poručuje Jovanović.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede naglasio je da prostornim planom treba napraviti realnu procjenu koliko će raditi TE Pljevlja, te planirati hidorelektrane Komarnica i Kru&scaron;evo.

Novaković Đurović: Prostorni plan do oktobra, otvoreni smo za predloge i sugestije

SADRŽI TRI SCENARIJA RAZVOJA

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Ervin Ibrahimović boravi u dvodnevnoj posjeti Bakuu, gdje učestvuje na devetom ministarskom sastanku Savjeta Južno-gasnog koridora i Prvog ministarskog Savjeta za zelenu energiju.
&ldquo;Na početku ministarske sesije prisutnima su se govorima dobrodo&scaron;lice obratili obratili predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i predsjednik Rumunije Klaus Johanis, komesarka Evropske komisije za energiju i koopredsjednica Savjeta Kadri Simson&ldquo;, saop&scaron;teno je iz MKI.
U obraćanju na ministarskoj sesiji Ibrahimović je predstavio potencijale i planove Crne Gore kada je u pitanju energetski sektor, nagla&scaron;avajući činjenicu da zelena tranzicija jeste nova globalna realnost, koja može osigurati i globalni progres. Kako je istakao, strategijski okvir u Crnoj Gori u oblasti energetike definisan je Energetskom politikom Crne Gore do 2030. godine i Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine.
&ldquo;Uvažavajući obaveze koje Crna Gora ima kao potpisnica Pariskog sporazuma i kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, na&scaron;e je strate&scaron;ko opredjeljenje da razvoj sektora energetike zasnivamo na principima dekarbonizacije i zelene energetske tranzicije, &scaron;to znači da Crna Gora planira svoj energetski razvoj kroz povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora, povećanje energetske efikasnosti, modernizaciju energetskog sektora i primjenu novih tehnologija, kao i izgradnju infrastrukturnih objekata za povezivanje sa susjednim energetskim sistemima&rdquo;, naglasio je Ibrahimović.
Istakao je da, s obzirom da Crna Gora ima značajne potencijale obnovljivih izvora energije, kao &scaron;to su hidropotencijal, potencijal vjetra, sunčevo zračenje, prioritet je bila i ostaje proizvodnja obnovljive i čiste energije.
"Zahvaljujući podr&scaron;ci EBRD radimo na pripremi Zakona o obnovljivim izvorima energije, koji treba da stvori pretpostavke i za trži&scaron;ni mehanizam uključivanja privatnog sektora&rdquo;, riječi su Ibrahimovića.
Kako je istakao, EU je prepoznala napore koje Crna Gora ulaže u harmonizaciji nacionalne legislative u ovoj oblasti, u tom smislu energetska zajednica ocijenila je na&scaron;u državu kao najuspje&scaron;niju u ovom procesu.
Ibrahimović je podsjetio prisutne da su ministarstva Crne Gore, Hrvatske, Albanije nadležna za oblast energetike pokrenula su inicijativu za izgradnju Jadransko &ndash; jonskog gasovoda potpisivanjem Ministarske deklaracije 25. septembra 2007. godine u Zagrebu. Naknadno je inicijativi pridružena i Federacija Bosne i Hercegovine.
Projektom Jadransko-jonskog gasovoda planirano je da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski grad Split, prolazeći pri tome kroz teritoriju Crne Gore. Takođe, implementacija ovog projekta, koji predstavlja integralni dio Trans &ndash; jadranskog gasovoda, omogućava otvaranje novog energetskog koridora za region Jugoistočne Evrope u okviru Južnog gasnog koridora, sa ciljem uspostavljanja novog pravca snabdijevanja prirodnim gasom sa Bliskog istoka i Kaspijskog regiona.
"Za ovaj projekat je pripremljen Idejni projekat finansiran bespovratnim sredstvima Evropske komisije kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan i nedavno je ministarstvo kapitalnih investicija pokrenulo ovo pitanje nakon čega je dobijena saglasnost Vlade za formiranje zajedničkog regionalnog preduzeća, sa sjedi&scaron;tem u Splitu, koje će upravljati ovim projektom", navodi se.
Ibrahimović je na kraju obraćanja zaključio da postojeću energetsku krizu, kao novu nametnutu realnost, treba iskoristiti da se pokrenu nove incijative za privrednu saradnju, razmjenu znanja i iskustava, te podsticanje inovacija koje su osnova zelene tranzicije, jer samo ekonomski stabilni, možemo biti garant političke stabilnosti regiona, pa i Evrope.
Pored domaćina, ministra energije Azerbejdžana Parviza &Scaron;ahbazova, na ministarskoj sesiji govorili su brojni ministri energetike i visoki zvaničnici iz SAD, Turske, Velike Britanije, Italije, Gruzije, Bugarske, Grčke, Albanije, Moldavije, Srbije, Ukrajine, Mađarske, Hrvatske, BiH, Sjeverne Makedonije.
Nadalje, Ibrahimović se danas sastao i sa ministrom energije Azerbejdžana Parvizom &Scaron;ahbazovim.
&ldquo;Resorni ministri razgovarali su o mogućnostima pro&scaron;irenja saradnje, konkretno kada je riječ o realizaciji projekta izgradnje jadransko jonskog gasovoda, unapređenju dinamike projektnih aktivnosti. U cilju pobolj&scaron;anja saradnje dogovoren je skori sastanak sa predstavnicima ministarstva energije Azerbejdžana i SOCAR-a (nacionalna kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa) kako vi razgovarali o konkretnim narednim koracima. Takođe, dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji u oblasti energetike, nakon usagla&scaron;avanja samog predloga teksta I neophodnih procedura&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ibrahimović je naglasio važnost stabilnosti u snabdijevanju energentima u periodu energetske neizvjesnosti i u tom pravcu pokrenuo inicijativu o mogućoj saradnji sa Vladom Azerbejdžana, &scaron;to je resorni ministar Azerbejdžana prihvatio i predložio sastanak predstavnika dva ministarstva na tu temu.
Na marginama ministarskog Savjeta Ibrahimović je održao bilateralni sastanak sa ministrom rada i socijalnog staranja koji je ujedno i koopredsjedavajući Mje&scaron;ovitom komisijom za ekonomsku saradnju Crne Gore i Azerbejdžana Sahilom Babajevim.
Sagovornici su konstatovali da je otvaranje prve direktne avio linije između dvije države doprinijelo većoj posjeti turista iz Azerbrejdžana Crnoj Gori i da je nažalost pojava pandemije kovid-19 uticala na protok putnika.
Međutim, kako je naglasio Babajev, Azerbejdžan je svoju najveću investiciju u oblasti turizma veoma uspje&scaron;no realizovao upravo u Crnoj Gori i dodao da interesovanje turista iz Azerbejdžana za na&scaron;u državu veliko i da očekuje da se trend povećanja posjeta Crnoj Gori nastavi u narednom periodu.
&ldquo;Ministri su razgovarali I o ostalim vidovima saradnje, budući da prostora za ekonomsku saradnju ima i u ostalim privrednim granama. U tom smislu potpredsjednik Ibrahimović je predstavio potencijale sjevera Crne Gore. Potpredsjednik Ibrahimović je takođe potencirao održavanje Mje&scaron;ovite komisije u prvoj polovini ove godine, kako bi dvije strane razmotrile I predložile konkretne inicijative sa ciljem jačanja u prvom redu, ekonomskih odnosa&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Otvaranje energetskog koridora za region Jugoistočne Evrope nova razvojna šansa Crne Gore

"ZELENA TRANZICIJA JE NOVA GLOBALNA REALNOST"

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede obavjestilo je poljoprivredne proizvođače da je rok za upis obradivih povr&scaron;ina u Sistem za identifikaciju zemlji&scaron;nih parcela (SIZEP) 30. april.
Iz Ministarstva su pozvali poljoprivredne proizvođače da do navedenog roka unesu sve poljoprivredne povr&scaron;ine pod biljnim kulturama, kao i one povr&scaron;ine koje će ove godine staviti u funkciju biljne proizvodnje.
"Ažuriranje i upis se vr&scaron;i u regionalnim centrima Direkcije za savjetodavne poslove u Podgorici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Herceg Novom, Nik&scaron;iću", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su objasnili da će une&scaron;ene povr&scaron;ine biti osnov za isplatu direktnih plaćanja u biljnoj proizvodnji za ovu godinu, pa će mogućnost da ostvare pravo na podr&scaron;ku imati isključivo proizvođači koji su povr&scaron;ine upisali i ažurirali do 30. aprila.

MPŠV: Rok za upis obradivih površina 30. april

U REGIONALNIM CENTRIMA DIREKCIJE ZA SAVJETODAVNE POSLOVE

U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 1,27 miliona korisnika mobilne telefonije, &scaron;to je neznatno manje u odnosu na novembar.
Broj korisnika u decembru odgovara penetraciji od 205,48 odsto, navedeno je u izvje&scaron;taju Agencije za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti period 2021. godine, broj korisnika u decembru veći je 13,75 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 56,01 odsto, a pripejd 43,99 odsto.
Od ukupnog broja korisnika, najvi&scaron;e je imao M:tel 454,07 hiljada ili 35,64 odsto, zatim Crnogorski Telekom 448,85 hiljada ili 35,23 odsto i One 371,11 hiljada ili 29,13 odsto.
M:tel je imao 38,04 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, One 32,82 odsto, a Crnogorski Telekom 29,15 odsto.
Crnogorski Telekom je u decembru imao 40,01 odsto postpejd korisnika, M:tel 33,76 odsto, a One 26,23 odsto.

Na kraju decembra 1,27 miliona korisnika mobilne telefonije

IZVJEŠTAJ EKIP-A

Predstavnici biv&scaron;ih radnika Željezare i Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) počeli su danas da pregovaraju o broju radnih mjesta koja će biti otvorena u novoosnovanoj firmi "EPCG Željezara Nik&scaron;ić".&nbsp;
"EPCG biv&scaron;em vlasniku Željezare, turskoj firmi "Tosčelik" drugu ratu za imovinu fabrike treba da uplati do 15. februara. Osam dana nakon toga EPCG može i zvanično da uđe u Željezaru i počne sa realizacijom biznis plana. Prema nekim na&scaron;im procjenama već tada bi moglo da bude uposleno 150 radnika Željezare", rekao je Portalu RTNK predstavnik željezaraca Ivan Vujović.
Radnici, koji zbog problema u fabrici protestuju od 2. juna pro&scaron;le godine, a otkaze su od "Tosčelika" dobili 1. septembra, sa nedavnog zbora upozorili su EPCG, koja je od turske firme kupila imovinu Željezare, da će čekati do ponedjeljka, 6. februara, početak pregovora o njihovom radnom angažmanu.
Vujović je nakon dana&scaron;njeg sastanka rekao da bi trebalo da 150 željezaraca od EPCG dobije ugovore o djelu, a da su zahtijevali da im se daju garancije da će i preostalih 79 njihovih kolega dobiti posao u novoj firmi.
"Danas nam je predočeno da bi konkursi za radna mjesta u "EPCG Željezara Nik&scaron;ić" trebali da budu raspisivani od 1. marta. Ovih 150 u prvi mah bi dobili ugovore o djelu, a onda bi svih 229 otpu&scaron;enih radnika učestvovalo na konkursima koji će uslijediti i sigurni smo da smo jedino mi kvalifikovani za ta radna mjesta jer nema niko ko bolje od nas poznaje Željezaru", kazao je Vujović.
Pregovori o početku rada "EPCG Željezara Nik&scaron;ić" i broju potrebnih radnika, najavio je Vujović, najvjerovatnije će biti nastavljeni sjutra.
EPCG će za imovinu Željezare "Tosčeliku" platiti ukupno 20 miliona eura.
Prvu ratu od 15 miliona platili su nedavno, a drugu u iznosu od pet miliona eura treba da isplate do 15. februara.&nbsp;

Bivši radnici Željezare i predstavnici EPCG počeli pregovore o radnom angažmanu

DRUGU RATU ZA IMOVINU FABRIKE TREBA UPLATITI DO 15. FEBRUARA

Elektroprivreda (EPCG) je izvr&scaron;ila smanjenje osnovnog kapitala po osnovu poni&scaron;tenja sopstvenih akcija.
Kako se navodi u obavje&scaron;tenju objavljenom na sajtu Montenegroberze, osnovni kapital EPCG smanjuje se za iznos od 55,22 miliona eura, po osnovu poni&scaron;tenja 8,47 miliona sopstvenih akcija nominalne vrijednost oko 6,52 eura po akciji.
"Nakon izvr&scaron;enog smanjenja osnovnog kapitala, ukupan broj akcija EPCG iznosi 109,66 miliona. Nominalna vrijednost po akciji je oko 6,52 eura, a ukupna kapitalna vrijednost dru&scaron;tva 714,7 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju.

EPCG smanjila osnovni kapital

SAJT MONTENEGROBERZE

Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina, Vladimir Bulajić je sa svojim najbližim saradnicima u srijedu je posjetio Slobodnu zonu Luke Bar, zajedno sa Dejvidom Hantlijem, pomoćnikom direktora i rukovodiocem međunarodnih poslova za Zapadni Balkan, u sastavu Mreže oficira za vezu za privredni i finansijski kriminal britanske Uprave poreza i carine, kao i britanskim oficirom za vezu za privredni kriminal.
Predstavnici britanske Uprave prihoda i carina su u okviru Slobodne zone obi&scaron;li kontejnerski terminal, mjesto gdje se nalazi skener za pregled robe, kako bi se upoznali sa funkcionisanjem i radom u Slobodnoj zoni.
Bulajić je, kako je saop&scaron;teno iz UPC, iskazao veliko zadovoljstvo zbog posjete i podr&scaron;ke Ujedinjenog Krajevstva i istakao da ne očekuje da će druga institucija rije&scaron;iti trenutni problem sa kojim se UPC susrela, već da je neophodna pomoć svih nadležnih institucija u Crnoj Gori, uz podr&scaron;ku Ujedinjenog Kraljevstva, kao i institucija Evropske unije, kako bi se &scaron;to je prije moguće rije&scaron;io problem uni&scaron;tenja zaplijenjenih duvanskih proizvoda.
&ldquo;Uloga UPC je za&scaron;tita carinskog područja Crne Gore, kao i carinskog područja Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i zemalja u regionu, a u svrhu borbe protiv svih oblika carinskih prevara i nelegalnog prometa svih roba&rdquo;, ističe se.
Bulajić se zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu na podr&scaron;ci koju su u kontinuitetu pružali i pružaju Crnoj Gori u borbi protiv kriminala, a naročito u naporima u borbi protiv krijumčarenja cigareta preko Slobodne zone Luke Bar.
&ldquo;On je istakao da će uložiti sve napore da se sistemske gre&scaron;ke iz pro&scaron;losti ne ponove, te da se naslijeđeni problemi rije&scaron;e i da Crna Gora nije jedina država sa ovim problemima, &scaron;to svakako nije opravdanje, već samo motiv vi&scaron;e da se ovoj problematici sa velikom pažnjom posvetimo, uz podr&scaron;ku koju nam pružaju na&scaron;i britanski partneri&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na kraju, Hantli je pozdravio spremnost v.d. direktora Vladimira Bulajića da rije&scaron;i problematiku sa kojom je UPC suočena, najavio podr&scaron;ku u narednom periodu i pozdravio rad svih institucija sistema, a prvenstveno UPC u pogledu borbe protiv krijumčarenja cigareta.

Bulajić: Uložićemo napore da se sistemske greške iz prošlosti ne ponove i da se naslijeđeni problemi riješe

POSJETIO SLOBODNU ZONU LUKE BAR

Skoro dvije godine nakon osnivanja nove crnogorske nacionalne avio-kompanije To Montenegro, Agencija za za&scaron;titu konkurencije (AZK) pokrenula je ispitni postupak kako bi utvrdila da li je to &scaron;to je Vlada na ime osnivačkog uloga ovoj kompaniji u vi&scaron;e rata isplatila ukupno 30 miliona eura, usklađeno sa Zakonom o kontroli državne pomoći.
Vlada Zdravka Krivokapića je krajem 2020. prizemljila avione Montenegro erlajnza, a nakon nekoliko mjeseci otvoren je i stečaj zbog poreskog duga od 11,9 miliona eura.
Nova avio-kompanija osnovana je početkom 2021, a biv&scaron;i ministar finansija Milojko Spajić tada je kazao da osnivanje neće ko&scaron;tati ni&scaron;ta, &scaron;to je kasnije objasnio time da je jedno investicija od koje očekuju povrat, a drugo tro&scaron;ak.
U međuvremenu je Vlada u tri navrata isplatila sredstva, i to četiri miliona eura prilikom osnivanja, a onda do kraja 2021. godine jo&scaron; 16 miliona eura, kako je i bilo predviđeno.
U rje&scaron;enju AZK-a se navodi da je ispitni postupak pokrenut po službenoj dužnosti radi utvrđivanja usklađenosti potencijalne državne pomoći koju su kompaniji To Montenegro dodijelila ministarstva finansija i kapitalnih investicija.
Ove institucije dobile su rok od mjesec da se izjasne o činjenicama i informacijama koje ukazuju na nezakonitost potencijalne državne pomoći i dostave sve podatke potrebne za utvrđivanje statusa državne pomoći.
Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) je, po ranijem nalogu AZK-a, dostavilo određene podatke ukazujući da se za dokaze o uplati sredstava na osnovu zaključaka Vlade, moraju obratiti Ministarstvu finansija (MF).
Nalog za dostavu podataka, AZK je MF poslala krajem novembra, ali, kako navode, do dana dono&scaron;enja rje&scaron;enja o pokretanju ispitnog postupka, nijesu dobili odgovor.
Ukazujući &scaron;ta se sve prema zakonu tretira kao državna pomoć, iz AZK izražavaju sumnju da je uplatom 30 miliona ova kompanija dovedena u povoljniji položaj u odnosu na druge učesnike na trži&scaron;tu.
Zakon predviđa obavezu državnih institucija da se najmanje 60 dana prije odluke o dodjeli sredstava, obrati AZK radi davanja mi&scaron;ljenja i istovremeno brani da se novac dodijeli prije nego AZK odluči da li je ona usklađena sa zakonom.
&ldquo;Agencija je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljene od strane MKI, kao i izvje&scaron;taja DRI o reviziji prijedloga zakona o zavr&scaron;nom računu budžeta Crne Gore za 2020. i 2021. godinu, zaključila da je od strane MF, bez prethodnog mi&scaron;ljenja Agencije, vr&scaron;ena isplata sredstava dru&scaron;tvu sa ograničenom odgovorno&scaron;ću za transport putnika i robe u vazdu&scaron;nom saobraćaju To Montenegro u iznosima od četiri miliona eura i 16 miliona eura, a od strane MKI, bez prethodnog mi&scaron;ljenja Agencije, u iznosu od deset miliona eura, pri čemu nalazi da postoji osnovana sumnja da je ovoj kompaniji dodijeljena nezakonita državna pomoć&rdquo;, navodi se u rje&scaron;enju AZK.
Zbog toga je, kako stoji, po službenoj dužnosti, AZK pokrenula ispitni postupak naknadne kontrole kako bi ocijenila usklađenost dodijeljene potencijalne državne pomoći sa zakonom.
Osim toga, MF i MKI je naložena privremena obustava eventualne dalje isplate sredstava To Montenegro, dok se ne okonča ispitni postupak.

Sumnjaju da je To Montenegru dodijeljena nezakonita državna pomoć

AGENCIJA ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE POKRENULA ISPITNI POSTUPAK

Evropska centralna banka (ECB) je danas ponovo podigla referentnu kamatnu stopu za 0,5 odsto sa ciljem suzbijanja visoke inflacije, iako evropska ekonomija usporava.
Banka sa sjedi&scaron;tem u Frankfurtu, koja je i u decembru povećala referentnu kamatnu stopu za 0,5 odsto, najavila je da će nastaviti sa takvim potezima.
Banka će nastaviti da "značajno podiže kamatne stope stabilnim tempom", rekla je danas novinarima njena predsjednica Kristin Lagard.
Referentnu kamatnu stopu Banka će, kako je navela, držati na nivoima koji mogu da osiguraju blagovremen povratak inflacije na dva odsto, &scaron;to je srednjoročni cilj.
Britanska centralna banka je danas takođe podigla ključnu kamatnu stopu za 0,5 odsto, dok su američke Federalne rezerve svoju juče povećale za 0,25 odsto.
Povećanja referentne kamatne stope ECB mogu da zaustave ekonomski rast ako budu neumjerena. Budući da su povećanja česta, Lagard je danas priznala da je "ekonomska aktivnost znatno usporila" od sredine pro&scaron;le godine i da se očekuje da ostane slaba jer se tražnja smanjuje &scaron;irom svijeta, a ruski rat u Ukrajini stvara neizvjesnost.
Ekonomija evrozone stagnira, sa rastom od svega 0,1 odsto u posljednja tri mjeseca 2022. godine.

Evropska centralna banka ponovo podigla referentnu kamatnu stopu

IAKO EVROPSKA EKONOMIJA USPORAVA

Vlada je usvojila Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD II &ndash; 2014 &ndash; 2020 verzija 1.4, koji je do sada pretrpio četiri izmjene.
IPARD II program otpočeo je u Crnoj Gori sa implementacijom 2018. godine, te je za njegovu realizaciju bilo opredijeljeno 12,74 miliona eura nacionalnih sredstava.
&ldquo;Posljednja izmjena IPARD II programa - verzija 1.4, odnosi se na finansijske korekcije usled gubljenja dijela sredstava EU podr&scaron;ke u iznosu od 750 hiljada eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju nakon sjednice Vlade.
Usljed korekcije dijela EU podr&scaron;ke, korigovana je i nacionalna kontribucija koja sada iznosi 12,68 miliona eura za programski period.
&ldquo;Metodologija koja je kori&scaron;ćenja prilikom obračuna finansijskih izdataka za implementaciju predmetnog Programa je u skladu sa pravilima propisanim Okvirnim i Sektorskim sporazumom između Crne Gore koju predstavlja Vlada i Evropske komisije o pravilima za sprovođenje finansijske pomoći Unije i okviru Instrumenta pretpristupne podr&scaron;ke (IPA II)&rdquo;, rekli su iz Vlade.
Njom je predviđeno da od ukupnog iznosa od 50,92 miliona eura koji je opredjeljen kao bespovratna javna podr&scaron;ka poljoprivrednim proizvođačima, doprinos EU iznosi 38,24 miliona eura, dok nacionalni doprinos iznosi 12,68 miliona eura.
&ldquo;Izmjena programa je sprovedena u skladu sa važećim pravila, &scaron;to znači da se o izmjenama raspravljalo na Odboru za nadgledanje, te je IPARD II program verzija 1.4 usagla&scaron;ena u komunikaciji sa interesnim stranama i Evropskom komisijom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Izmjene je zvanično usvojila Evropska komisija u decembru pro&scaron;le godine. Kako bi se okončao postupak izmjene Programa neophodno je njegovo zvanično usvajanje od Vlade.
Vlada je usvojila Izvje&scaron;taj o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana za period 2021. do pro&scaron;le godine, radi implementacije Strategije unapređenja politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva u Crnoj Gori za period od 2021. do 2025. godine sa Akcionim planom za ovu godinu.
&ldquo;Ukupan broj aktivnosti u izvje&scaron;tajnom periodu je 30, od kojih je realizovano 19 ili 63,33 odsto, &scaron;est aktivnosti ili 20 odsto nije realizovano, dok je djelimično realizovanih pet ili 16,6 odsto&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Akcioni plan za ovu godinu za sprovođenje Strategije unapređenja politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva u Crnoj Gori predstavlja pregled planiranih aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje operativnih ciljeva zacrtanih strate&scaron;kim dokumentom u datoj godini.
&ldquo;Ukupan broj aktivnosti ovog Akcionog plana je 17, za čiju realizaciju je neophodno izdvojiti 374,1 hiljadu eura, od čega su 13,1 hiljada budžetska sredstva, a 361,1 hiljada međunarodni izvori finansiranja ili kombinovano&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

Usvojen Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Crna Gora ima značajan potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, a Vlada intenzivno radi na usklađivanju i inkorporaciji najboljih parksi koje će konačan oblik dobiti kroz zakonska rje&scaron;enja, zajednički je stav sa sastanka ministara zdravlja i ekonomskog razvoja i turizma, Dragoslava &Scaron;ćekića i Gorana Đurovića, koji je održan danas u Ministarstvu zdravlja.
Na sastanku je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva zdravlja, bilo riječi o konkretnim aktivnostima koje su u nadležnosti ovih resora, a tiču se, između ostalog, usagla&scaron;avanja Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu u oblasti zdravstvenog turizma.
Učesnici sastanka su se saglasili da Crna Gora ima potencijal da razvije elitni zdravstveni turizam, te da su geografski položaj i pogodna klima idealno podneblje za rehabilitaciju.&nbsp;
Ministri &Scaron;ćekić i Đurović su ocijenili da, nakon usagla&scaron;avanja zakonskih normi, a prateći međunarodne standarde, uz adekvatnu infrastrukturu, kadar i opremu, Crna Gora, kao atraktivna turistička destinacija, ima dobru osnovu za razvoj zdravstvenog turizma, koji će u krajnjem značajno doprinijeti ekonomskom prosperitetu države.
"Oni su naglasili da je adekvatna zdravstvena usluga neraskidivi dio turističke ponude, a na&scaron;a zemlja ima veliki potencijal u određenim oblastima medicine, za koje turisti koji posjećuju na&scaron;u zemlju imaju veliko interesovanje. Pored toga, banje i prirodna lječili&scaron;ta, sa kojima je Crna Gora bogata, predstavljaju jedan od bitnijih faktora razvoja zdravstvenog turizma", navode u saop&scaron;tenju.
Tokom dana&scaron;njeg sastanka, predstavnici dva ministarstva razgovarali su i o rje&scaron;avanju statusa Instituta Igalo &nbsp;i jačanju kapaciteta ovog rehabilitacionog centra, koji je takođe značajan i već prepoznat činilac za pozicioniranje na&scaron;e zemlje u oblasti zdravstvenog turizma.