<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Biv&scaron;i radnici sa sjevera Crne Gore, okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda u Podgorici odakle su se bratili javnosti povodom inicijative koju su podnijeli prije tri godine. Nakon održanih govora, primili su ih u Ustavnom sudu gdje im je rečeno da će o njihovom zahtjevu biti odlučeno brzo.
Podsjetimo, oni su podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podr&scaron;ku licima koja su bila zaposlena u privrednim dru&scaron;tvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako tvrde, kr&scaron;e Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je, navode, stavio u neravnopravan položaj.
Nakon sastanka s predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenkom radnici su rekli kako im je obećano da će rje&scaron;enje o njihovoj inicijativi biti donijeto brzo.
&bdquo;Bila je domaćinska atmosfera. Veoma smo zadovoljni prijemom. Nemamo neka posebna obećanja ali su rekli da će brzo, u dogledno vrijeme, to rije&scaron;iti&ldquo;, rekao je jedan od njih.
Kazao je kako nijesu dogovorili konkretan rok, ali da vjeruju Armenko.
&bdquo;Ona je sama rekla da će brzo to biti rije&scaron;eno i da je u proceduri&ldquo;, dodao je on.
Kaže kako su uvijek imali strpljenja.
&bdquo;Čekamo dosta, vi&scaron;e nego &scaron;to bi možda i trebalo. Ukoliko ne bude ili ako bude negativno rje&scaron;enje, mi ćemo okupiti biv&scaron;e radnike sa sjevera ispred Skup&scaron;tine i Vlade&ldquo;, poručio je on.
Prije prijema kod predsjednica Ustavnog suda, biv&scaron;i radnici su se obratili javnosti.
&bdquo;Mi smo već treći put pred Ustavnim sudom. Sud je jedno vrijeme bio blokiran, sad nije i sudija ima dovoljno. Na&scaron;e mi&scaron;ljenje je da je riječ o političkoj opstrukciji jer to znači da bi donijeli odluku koja bi bila opterećenje za budžet&ldquo;, rekao je Sadik Klimenta, biv&scaron;i radnik Gornjeg Ibra iz Rožaja.
Kaže da oni traže da se i njima isplate otpremnine kao i drugim biv&scaron;im radnicima metaloprerađivacke industrije.
&bdquo;Kod nas je praksa da se donose kratkoročni zakoni. Nemam podatak koliko se duguje radnicima, jer je veliki broj. Obećavali su da će naknadno donijeti za autoprevoznike i druge radnike&ldquo;, rekao je Klimenta.
Napominje da su tražili da se usvoji zakon za sve, a da vlast pravi raspodjelu kada će se uplaćivati sredstva i kome.
&bdquo;Mi tražimo da svi ljudi koji imaju iste ulove, biv&scaron;i radnici, ne budu diskrimisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarska, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni&ldquo;, poručio je on.
Dodaje kako ne zna kakav odgovor će dobiti.
&bdquo;Pro&scaron;li put, prije godinu, predsjednica Ustavnog suda je obećala da će odgovor stići brzo. Godina je pro&scaron;la i ni&scaron;ta&ldquo;, rekao je Klimenta.
Predstavnik radnika Svetozar Čabarkapa je kazao kako je ovo zadnji put da se okupljaju u ovako malom broju.
&bdquo;Danas smo do&scaron;li u malom broju da pitamo za&scaron;to se ne donosi rje&scaron;enje. Mi ćemo znati &scaron;to ćemo činjeti. Ovo je nepo&scaron;teno i izigravanje sa ljudima, izdvojili su u metalorudarskoj industriji dio, ostavili dio koji nije primio otpremine. Oni kojo su pljačkali državu, po 400.000 eura su uzimali po trinotpremnine, a mi tražimo mrvice&ldquo;, rekao on.
Naglasio je kako je ovo vlada sama trebalo da pokrene, a ne oni.
&bdquo;Ovo mogu da uporedim sa situacijom i Gazi. Mi smo bili mirni, a oni su nas samo izbacili. Mnogi su poželjeli smrt, familiju su im ostavili bez hljeba. To je zlocin bio a ne privatizacija, posebno na sjeveru&ldquo;, rekao je Čabarkapa.
Tvrdi da su vazda Podgorica i Nik&scaron;ić imali privilegije.
&bdquo;Nas su ugnjetavali kao da nijesmo ljudi koji pripadaju istom narodu i državi. Danas su poslanici trebali da izađu, makar jedan, da vide &scaron;to je to ovdje. Ne priznajemo ih kao na&scaron;e poslanike, to nijesu zaslužili&ldquo;, poručio je on.
Istakao je kako imaju vi&scaron;e od 1.000 ljudi potpisnika u Bijelom Polju kojo su spremni da dođu i ostanu dok se ne rije&scaron;i.
&bdquo;Ovo danas je samo upozorenje&ldquo;, kazao je Čabarkapa.
Predstavnik radnika Tomislav Bojović je kazao da su oni žrtva tranzicije.&nbsp;

Bivši radnici sa sjevera okupili se ispred Ustavnog suda; Čabarkapa: Ovo danas je samo upozo

TRAŽE DA SE SUDIJE IZJASNE O ZAHTJEVU KOJU SU PODNIJELI PRIJE VIŠE OD TRI GODINE

Građani Crne Gore sve vi&scaron;e se zadužuju kod banaka, najče&scaron;će kroz nenamjenske gotovinske i stambene kredite. Dok iz Udruženja banaka ističu povoljnije uslove i niže kamatne stope, iz Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača upozoravaju da informisanost građana i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Građani se sve vi&scaron;e zadužuju &ndash; najvi&scaron;e preko nenamjenskih kredita. Podaci pokazuju da prosječna rata za gotovinske kredite iznosi oko 200 eura, refinansirajuće 236, dok je najveća za one sa najmanjom kamatnom stopom, stambene &ndash; 410 eura.
&ldquo;Nenamjenski gotovinski krediti uvijek prednjače u tražnji na&scaron;eg stanovni&scaron;tva. Tako da u ukupnom skoru kredita oko 45 posto uče&scaron;ća imamo tih nenamjenskih gotovinskih kredita, stambenih je ne&scaron;to preko 35 odsto, za refinansiranje kredita imamo 7,8 odsto. To se kreće procenat gore dolje u principu iz kvartala u kvartal&ldquo;, kazao je Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka.
Banke u Crnoj Gori sve vi&scaron;e usklađuju procese sa međunarodnim standardima, a digitalizacija je dodatno ubrzala obradu zahtjeva.
&ldquo;Na&scaron;e banke se približavaju tim međunarodnim standardima odobravanja kredita. Udruženje banka je omogućilo bankama pristup bazi podataka Poreske uprave, tako da možemo na taj način da ubrzamo provjeru određenih podataka oko primanja, oko plaćanja poreza itd. sve ono &scaron;to utiče na odobravanje kredita&ldquo;, ističe on.
Iz Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača ističu da je zaduživanje građana značajno veće nego prethodne godine.
&ldquo;Zaduživanje građana znatno raste u odnosu na pro&scaron;lu godinu, ba&scaron; je veliki procenat zaduživanja, skoro 45 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, makar smo tako saznali iz sredstava informisanja&ldquo;, kazala je Olga Nikčević iz te organizacije.
Pored porasta stambenih i potro&scaron;ačkih kredita, primjetan je i pad broja građana koji ne vraćaju kredite na vrijeme.
&ldquo;Opada broj građana koji nisu sposobni kreditno sposobni ili ne vraćaju kredite. To je čak opet iz sredstava informisanja saznajemo da ta vrsta problema je svedena na minimum&ldquo;, navodi ona.
Obaveza banaka je da detaljno informi&scaron;u klijente, ali i građani moraju biti odgovorni i edukovani prije zaduživanja.
&ldquo;Najvažnije je da potro&scaron;ač mora biti detaljno informaisan oko kredita, &scaron;to njie ba&scaron; tako jednostavno. To jeste zadatak banke, ali i samog potro&scaron;ača prije nego uđe u zaduživanje. Treba dobro da se poročita, sve uslove pod kojima diže kredit, a i da se raspita malo oko svih tih obaveza, koje su vezane za kredit i otplatu kredita&ldquo;, zaključuje Nikčević.
&nbsp;

Pejaković: Nenamjenski gotovinski krediti čine 45 odsto ukupnog zaduženja građana, a stambeni 35 odsto

ZADUŽIVANJE GRAĐANA PORASLO SKORO 45 ODSTO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

Luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) juče je Komisiji za koncesije Crne Gore uputila zahtjev u kome traži odlaganje izvr&scaron;enja odluke u vezi sa tenderom za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, do okončanja spora pred Upravnim sudom, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u.
Pobjeda je prije desetak dana objavila da će CAAP pokrenuti upravni spor podno&scaron;enjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije Vlade Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede, CAAP sada traži od Komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njihov zahtjev i suspenduje izvr&scaron;enje odluke Komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok Upravni sud ne donese odluku.
Nepravilnosti&nbsp;
Komisija za koncesije je prije nekoliko dana usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports&ldquo; (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka Komisije za koncesije donijeta je nakon &scaron;to je 1. avgusta CAAP uputio prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije. Američko-luksembur&scaron;ka kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
CAAP je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke Komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
Novo ocjenjivanje&nbsp;
U zahtjevu upućenom Komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uop&scaron;te ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom Komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mi&scaron;ljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je do&scaron;lo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, su&scaron;tinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Tenderska komisija sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije predviđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena &ndash; ispod minimalnog praga od 80 &ndash; dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8 poena.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude progla&scaron;en prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka Komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mi&scaron;ljenja i da je do&scaron;lo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvr&scaron;en pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
Predstavnici CAAP-a su naveli da je i sama Komisija za koncesije u odluci insistira da članovi Tenderske komisije moraju da ocjenjuju ponude samostalno, uz obrazloženje.
To, kako zaključuju u CAAP-u, znači da i sama Komisija za koncesije zauzima stav da su članovi Tenderske komisije pogrije&scaron;ili kada su jednostavno usvojili IFC mi&scaron;ljenje kao svoje.
Sudska praksa&nbsp;
Tvrde da i Komisija za koncesije nije uzela u obzir ustaljenu sudsku praksu Suda pravde Evropske unije na koju je ukazano u prigovoru, prema kojoj Tenderska komisija mora tumačiti kriterijume dodjele na isti način tokom cijelog postupka, &scaron;to znači ,,da se pravila igre ne mogu mijenjati dok se utakmica igra&ldquo;, iako je, kako kažu u CAAP-u, u tenderskom postupku do&scaron;lo do očigledne promjene tumačenja (pod)kriterijuma nakon &scaron;to su ponude otvorene.
U CAAP-u tvrde i da su povjerljive informacije iz tenderskog procesa dospjele u medije tokom odlučivanja, &scaron;to je dodatno pojačalo pritisak na članove Tenderske komisije. Kao posljedica toga su, kako navode, pojedini članovi Tenderske komisije drastično promijenili svoje ocjene ponuda.
Prema saznanjima Pobjede, predstavnici CAAP-a su u zahtjevu dostavljenom Komisiji za koncesije najavili da će se obratiti Upravnom sudu radi za&scaron;tite svojih prava.
U luksembur&scaron;ko-američkoj kompaniji smatraju da bi sprovođenje odluke Komisije za koncesije, prije odluke suda dovelo do nenadoknadive &scaron;tete za CAAP, kao i za Crnu Goru i drugog ponuđača južnokorejske kompanije Incheon, koja će kako pretpostavljaju, imati status zainteresovanog lica u upravnom sporu.
U zahtjevu predstavnici CAAP-a tvrde da bi obustava izvr&scaron;enja odluke Komisije za koncesije doprinijela za&scaron;titi zakonitosti i javnog interesa.
Ukoliko Komisija za koncesije Crne Gore ne obustavi izvr&scaron;enje odluke, tada bi CAAP, kako navode njihovi predstavnici, izgubio mogućnost da bude izabran za koncesionara i zaključi ugovor o koncesiji, imajući u vidu da tužba u upravnom sporu ne odlaže izvr&scaron;enje.
To znači da, čak i ako ishod upravnog spora bude povoljan za CAAP, on neće moći da preuzme koncesiju, jer bi ta koncesija već bila dodijeljena drugom ponuđaču, čime bi luksembur&scaron;ko-američka kompanija bila li&scaron;ena prava da sprovede planirane vi&scaron;emilionske investicije i da započne poslovne aktivnosti vezane za koncesiju, &scaron;to bi dovelo do direktnih finansijskih gubitaka i izgubljene dobiti.&nbsp;
U CAAP-u smatraju da bi situacija u tom slučaju takođe bila veoma nepovoljna za drugog ponuđača južnokorejski Incheon i za Crnu Goru, jer bi ugovor o koncesiji između njih morao biti raskinut, sa brojnim negativnim posljedicama, a svi zainteresovani subjekti bili bi izloženi ozbiljnoj i nenadoknadivoj reputacionoj &scaron;teti na međunarodnom nivou.
Takve posljedice, kako tvrde u CAAP-u, nesumnjivo bi predstavljale nenadoknadivu &scaron;tetu, jer čak i u slučaju da budući upravni spor bude okončan u njihovu korist, izgubljena mogućnost da budu ugovorna strana u koncesionom postupku i da započnu planiranu investiciju vi&scaron;e se razumno ne bi mogla nadoknaditi.
Javni interes&nbsp;
U CAAP-u smatraju da obustava izvr&scaron;enja ove odluke nije protivna javnom interesu, jer ,,javni interes zahtijeva da se koncesioni postupci sprovode zakonito, transparentno i bez diskriminacije između ponuđača&ldquo;.
Iz CAAP-a smatraju da bi sprovođenje osporene odluke prije sudske kontrole značilo nastavak postupka na osnovu akta čija je zakonitost sporna, čime bi se naru&scaron;ilo povjerenje u čitav proces dodjele koncesije. Obustavom izvr&scaron;enja, kako kažu, postiže se suprotan efekat &mdash; obezbjeđuje se da javni interes bude za&scaron;tićen tako &scaron;to će se postupak nastaviti tek nakon &scaron;to sud potvrdi zakonitost osporenog akta.
Obustava odluke, kako smatraju, ne bi nanijela &scaron;tetu drugoj strani niti bilo kojem zainteresovanom licu, jer ugovor o koncesiji jo&scaron; nije zaključen i niko nije stekao prava koja bi bila povrijeđena obustavom.
Naveli su da potencijalni prihodi države od koncesije ne bi bili izgubljeni, već samo odloženi do odluke suda o zakonitosti postupka.

CAAP traži da se obustavi nastavak tenderskog postupka do odluke suda

JEDAN OD PONUĐAČA NA TENDERU ZA DAVANJE U KONCESIJU CRNOGORSKIH AERODROMA

Poreski inspektori su od početka maja do kraja avgusta obavili 3,12 hiljada kontrola i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
&bdquo;Po tom osnovu izdato je 752 prekr&scaron;ajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1,9 miliona, od čega je naplaćeno 881,2 hiljade EUR ili 47,4 odsto&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Poreske uprave, a prenosi Mina bussines.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekr&scaron;ajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekr&scaron;ajima. &nbsp;Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika.
Iz PU su kazali da su ljetnju turističku sezonu obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smje&scaron;taja, pa je od početka sezone izvr&scaron;eno 200 kontrola i utvrđene 103 nepravilnosti kod izdavaoca smje&scaron;taja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
&bdquo;U ovom periodu, pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najče&scaron;će poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih osoba&ldquo;, objasnili su iz PU.
Poreska uprava, prema riječima njenih predstavnika, u kontinuitetu prati regularnost poslovanja poreskih obveznika kroz kontrole sveobuhvatnog knjigovodstva poreskih obveznika i provjere pojedinih segmenata poslovanja u cilju obezbjeđivanja zakonitog i transparentnog poslovnog ambijenta.
Za obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere, od izdavanja prekr&scaron;ajnih naloga do izricanja privremenih zabrana obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
&bdquo;Poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i za&scaron;tite javnog interesa&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Poreska uprava: Izrečeno 2,3 miliona eura kazni

UTVRĐENO 567 NEPRAVILNOSTI KOD PORESKIH OBVEZNIKA

Zavod za zapo&scaron;ljavanje saop&scaron;tio je da je trenutno u Crnoj Gori vi&scaron;e od 27.000 nezaposlenih.
&ldquo;Na dan 31.8.2025. ukupan broj nezaposlenih je 27.244. &nbsp;Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosi 9,03 odsto. &nbsp;Od 1.1. do 31.8.2025. broj slobodnih radnih mjesta je 16.419&rdquo;, pi&scaron;e u objavi na Facebooku.

ZZZ: U Crnoj Gori 27.244 nezaposlenih

SLOBODNIH RADNIH MJESTA 16.419

Kapetan duge plovidbe i dosada&scaron;nji direktor Marine Bar, kompanije u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu Danko Mirković podnio je juče ostavku na to radno mjesto i o tome obavijestio Odbor direktora.
Mirković je to potvrdio Vijestima i kazao da je odluka da se povuče s čela Marine proiza&scaron;la iz nove profesionalne prilike koja mu je ponuđena.
"Radi se o preuzimanju novogradnje s pogonom na alternativna goriva. Takvi izazovi su rijetkost u karijeri pomorca, a za mene kao mladog zapovjednika predstavljaju značajan korak naprijed, izvor profesionalnog ispunjenja, časti i zadovoljstva", kazao je Mirković.
Zahvalan je, kako je naveo, &scaron;to je imao priliku da, zajedno sa kolegama i članovima Odbora direktora, aktivno doprinese razvoju Marine Bar i njenom snažnijem pozicioniranju na trži&scaron;tu.
Mirković je na čelu barske Marine bio ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu, a najvećim postignućem za to vrijeme smata unapređenje kvaliteta usluga i jačanje konkurentnosti Marine Bar, &scaron;to je, kako je kazao, direktno doprinijelo rekordnim rezultatima u pro&scaron;loj godini kada su u pitanju prihodi.
Za prihode u prvih &scaron;est mjeseci ove godine on je kazao da su, u odnosu na prethodnu godinu, porasli oko 93 odsto.

Mirković podnio ostavku na funkciju direktora Marine Bar

OBAVIJESTIO ODBOR DIREKTORA NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lak&scaron;e mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Osim toga, olak&scaron;ica za preduzeća je i to &scaron;to će od 20. septembra platni promet funkcionisati i vikendom, pa će biti oslobođeno, kako navodi viceguvernerka Zorica Kalezić, oko 40 miliona eura kapitala koji ostaje zarobljen subotom i nedjeljom.
U blokadi je prema podacima Centralne banke preko 21.000 preduzeća. Dug je prema&scaron;io milijardu i po eura, a među 20 firmi na vrhu liste je podgorička kompanija Export-Import Barać sa dugom od preko 190 miliona eura.
Novina u sistemu obrade je &scaron;to se podaci o onima koji su u blokadi zbog neizmirenih obaveza ažuriraju dnevno.
To je saop&scaron;tila viceguvernarka Zorica Kalezić.
&ldquo;Tako da se te strane i tu dajemo jedan dodatni impuls da preduzeća između sebe već mogu vidjeti sa kim žele ili treba da posluju, a sa kim ne, u skladu sa time da li su preduzeća blokirana ili ne&rdquo;, kazala je Kalezić.
Centralna banka preduzima i druge korake kako bi pobolj&scaron;ala platni promet, pa će za par dana ta usluga biti dostupna i vikendom.
&ldquo;Znači on će kao likvidnost biti na raspolaganju preduzećima, a takođe karakteristično je da ćemo samo sa ovom mjerom obezbijediti da blizu dva miliona kratkoročnih pozajmica vi&scaron;e ne budu potrebni. Samim im mi sa na&scaron;e strane dajemo impuls u domenu na&scaron;ih ovla&scaron;ćenja&rdquo;, navela je ona.
Statistika pokazuje i to da je u blokadi 2200 preduzeća vi&scaron;e nego prije pet godina, a dug se duplirao.

Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura

PODACI  CENTRALNE BANKE

Crna Gora, po pitanju javnog duga, u ovoj i narednoj godini ne bi trebalo da očekuje veće probleme, ali će pravi izazov predstavljati 2027, kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eure, saop&scaron;tio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris.
On je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet, kazao da je bruto javni dug na kraju pro&scaron;le godine iznosio 61,32 odsto, &scaron;to je iznad Mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto.
&bdquo;Međutim, to je, sa druge strane, situacija koja je daleko povoljnija nego &scaron;to je kod većine zemalja koje su članice eurozone&ldquo;, rekao je Fabris na sjednici na kojoj se raspravljalo o godi&scaron;njim izvje&scaron;tajima o radu CBCG za 2022, 2023. i pro&scaron;lu godinu, sa izvje&scaron;tajima o stabilnosti finansijskog sistema i cijena.
Fabris je, kada je u pitanju javni dug u ovoj godini, kazao da ne treba očekivati nikakve izazove, jer su sva sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica.
&bdquo;Takođe ni u narednoj godini mislim da ne bismo trebali imati veće izazove, jer na naplatu dospijeva 326 miliona EUR glavnice i 136,8 miliona eura kamate&ldquo;, precizirao je Fabris.
Pravi izazov će, kako je upozorio, predstavljati 2027. godina, kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eura.
&bdquo;Mislim da je značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60 odsto, po&scaron;to ukoliko očekujemo brz ulazak u EU 2028, a nadamo se i brzom ulasku u eurozonu 2030, to bi onda podrazumijevalo da moramo imati usklađene sve fiskalne parametre&ldquo;, objasnio je Fabris.
On je, govoreći o inflaciji, saop&scaron;tio da je godi&scaron;nja stopa inflacije u julu, prema podacima Monstata, iznosila 4,5 odsto, &scaron;to je nivo koji je iznad poželjnog, ali i nivo koji ne predstavlja neki kritični problem.
&bdquo;&Scaron;to se tiče uzroka inflacije, imamo domaće neravnoteže, kao i uticaj eksternih faktora. Ukoliko pogledate tekući globalni ambijent, možemo konstatovati da on vrlo nepovoljno djeluje kada je u pitanju inflacija na male i visoko otvorene ekonomije&ldquo;, rekao je Fabris.
On je naglasio da u crnogorskom monetarnom režimu ne postoje monetarni instrumenti poput emisije novca, referentne kamatne stope i operacije na otvorenom trži&scaron;tu.
&bdquo;To su instrumenti putem kojih se utiče na inflaciju, a mi nažalost tim instrumentima ne raspolažemo, tako da CBCG nema instrumente kojima može uticati na inflaciju&ldquo;, dodao je Fabris.
On smatra da je, po pitanju inflacije, dobar rezultat dao Vladin program Stop inflaciji, i da bi trebalo razmotriti njegov nastavak.
&bdquo;Takođe, ono &scaron;to bismo mogli sugerisati je to da se možda razmotri efikasnija primjena politike konkurencije, odnosno da se razmotri situacija da li neki trgovinski lanci zloupotrebljavaju dominantan položaj na crnogorskom trži&scaron;tu&ldquo;, zaključio je Fabris.

Fabris: Pravi izazovi za javni dug 2027.

SAOPŠTIO VICEGUVERNER CENTRALNE BANKE

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti jedan do dva centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će litar eurosupera 95 i 98 poskupiti jedan odnosno dva centa i&nbsp; ko&scaron;taće 1,43, odnosno 1,47.
Cijena eurodizela od ponoći će biti veća dva centa i ko&scaron;taće 1,34.
Lož ulje će, takođe, poskupiti dva centa pa če iznositi 1,28.
Naredni obračun će biti 22. septembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 23. septembra.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Luksembur&scaron;ko-američka kompanija &bdquo;Corporacion America Airports (CAAP) pokrenuće upravni spor podno&scaron;enjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u. Komisija za koncesije je prije nekoliko dana usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.
Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda.
Južnokorejska kompanija &bdquo;Incheon International Airport Corporation&ldquo; (IIAC) dobila je 96,18 bodova i prvorangirana je na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksembur&scaron;ko-američka &bdquo;Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports&ldquo; (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova. Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije.
Američko-luksembur&scaron;ka kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
CAAP je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda ovog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Odluka Komisije za koncesije bi vjerovatno dovela do trećeg bodovanja ponuda, ali prema saznanjima na&scaron;e redakcije CAAP je u potpunosti protiv ponovnog bodovanja i odlučivanja od Tenderske komisije za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu.
U CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu, bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Tenderska komisija sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije predviđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena &ndash; ispod minimalnog praga od 80 &ndash; dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8, &scaron;to je izazvalo proteste dijela članova Tenderske komisije koji su tražili da se po&scaron;tuje prvobitna rang lista.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude progla&scaron;en prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka Komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mi&scaron;ljenja i da je do&scaron;lo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvr&scaron;en pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u tvrde i da su povjerljive informacije iz tenderskog procesa dospjele u medije tokom odlučivanja, &scaron;to je dodatno pojačalo pritisak na članove Tenderske komisije.
Kao posljedica toga su, kako navode, pojedini članovi Tenderske komisije drastično promijenili svoje ocjene ponuda.

Nijesu zadovoljni odlukom Komisije za koncesije, CAAP podnosi tužbu?

PRIJE NEKOLIKO DANA KOMISIJA JE USVOJILA DJELIMIČNO PRIGOVOR TE KOMPANIJE

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, zajedno sa v.d. direktora Fonda PIO Vladimirom Drobnjakom, potpredsjednikom Saveza udruženja penzionera Crne Gore Krstom Radusinovićem, sastali su se sa predstavnicima mesnih industrija.
Sastanak je, kako je navedeno, bio posvećen otkupu trži&scaron;nih vi&scaron;kova jagnjadi i obezbjeđivanju plasmana jagnjećeg mesa penzionerima.
"Razmatran je model saradnje i precizirani su svi detalji dinamike realizacije projekta. Dogovoreno je da se pripremi zvanična informacija koja će biti kandidovana pred Vladom, a nakon usvajanja, pristupiće se njegovoj implementaciji.
Cilj ove inicijative je unaprjeđenje životnog standarda najstarijih sugrađana kroz obezbjeđivanje osnovnih prehrambenih proizvoda po povoljnijim cijenama, naročito u periodu predstojeće jeseni i zime", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Podrška penzionerima: Niže cijene jagnjećeg mesa kroz državni otkup

ODRŽAN SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA MESNIH INDUSTRIJA

Bonitetna kuća Standard &amp; Poor's (S&amp;P) potvrdila je stabilan kreditni rejting Crne Gore, uz potencijal za dalji rast ukoliko se pobolj&scaron;aju fiskalni rezultati, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
"Ocjena B+ sa stabilnim izgledima, prema posljednjem izvje&scaron;taju renomirane agencije za kreditni rejting S&amp;P, predstavlja važnu potvrdu ispravnosti dosada&scaron;nje ekonomske politike i uspje&scaron;nog sprovođenja strukturnih reformi", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je očuvanje kreditnog rejtinga rezultat posvećenog rada na unapređenju fiskalne discipline, jačanju javno-privatnog partnerstva i stvaranju stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, koji nastavlja da podstiče interes stranih investitora.
"Crna Gora ostaje lider u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama, sa otvorenim svim pregovaračkim poglavljima i sedam privremeno zatvorenih. Uspje&scaron;no otvaranje klastera Fundamenti jasno potvrđuje napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, dok snažna javna podr&scaron;ka evropskim integracijama osigurava kontinuitet u sprovođenju ključnih reformi", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Prema ocjeni S&amp;P, Crna Gora ima potencijal za dalji rast rejtinga ukoliko se dodatno pobolj&scaron;aju fiskalni rezultati, pojača ekonomski rast i unaprijedi eksterna finansijska pozicija.
Investicioni ciklus, dominantno orijentisan ka infrastrukturnim, energetskim i turističkim projektima, ostaje ključni pokretač ekonomskog rasta, koji se procjenjuje na oko tri odsto godi&scaron;nje u srednjem roku (2026-2028).
"Takođe, bankarski sektor Crne Gore ostaje stabilan, likvidan i visoko kapitalizovan, sa niskim nivoom nenaplativih kredita i visokim pokazateljima adekvatnosti kapitala. Dominantno prisustvo međunarodnih bankarskih grupacija dodatno jača otpornost sistema i kapacitete za upravljanje rizicima", rekli su iz Ministarstva.
Ministarstvo finansija, prema riječima njegovih predstavnika, ostaje posvećeno očuvanju makroekonomske stabilnosti, jačanju konkurentnosti i daljoj integraciji Crne Gore u evropsko i globalno ekonomsko trži&scaron;te.
"Odluka S&amp;P je ohrabrujuća poruka investitorima i partnerima, te dodatni podsticaj za nastavak reformskih aktivnosti", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

S&P potvrdio stabilan kreditni rejting Crne Gore

SAOPŠTENO IZ MINISTASRTVA FINANSIJA

Komisija za koncesije usvojila je djelimično prigovor kompanije Corporacion America Airports (CAAP) na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.
"Rrang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda.
Komisija je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka", navodi se u saop&scaron;tenju.
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksembur&scaron;ko-američka CAAP drugorangirana.

Rang lista ponuđača za aerodrome vraćena radi otklanjanja nepravilnosti

U POSTUPKU DODJELE KONCESIJE ZA AERODROME PODGORICA I TIVAT

Uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto u prvih &scaron;est mjeseci ove godine u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period, trend se ne može ocijeniti povoljnim, jer je u prvoj polovini godine odliv investicija bio intenzivniji, ocijenio za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20,41 odsto u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period.
Preliminarni podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih &scaron;est mjeseci iznosio 448,57 miliona eura.
Odliv
Istovremeno, iz države se odlilo 213,31 milion eura, pa je neto priliv stranih direktnih investicija u prvih &scaron;est mjeseci iznosio 235,26 miliona eura, &scaron;to je 4,15 odsto manje nego u istom periodu pro&scaron;le godine. Odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio je 51,86 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u na&scaron;u zemlju iznosila 161,45 miliona eura.
Kostić smatra da je sa stanovi&scaron;ta perspektive razvoja za zemlju primaoca investicija značajniji podatak o neto iznosu negoli o samom ukupnom prilivu.
&ldquo;Bitniji je, dakle, podatak koliko je investicija &ndash; kapitala ostalo u zemlji od onoga koliko je kapitala ukupno pristiglo u zemlju. Takođe, od samog priliva značajniji je podatak o odlivu kapitala jer &bdquo;bjekstvo&ldquo; kapitala može preko noći da izazove značajna finansijska pomjeranja, odnosno nestabilnosti finansijskog sistema koji može da ugrozi čitavu privredu. Takvih primjera je mnogo naročito iz ekonomske istorije malih zemalja kao &scaron;to je na&scaron;a. Generalno uzev, uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto, trend se ne može ocijeniti povoljnim jer je odliv investicija bio intenzivniji i nadilazio je priliv&rdquo;, kazao je Kostić Pobjedi.
On je dodao da je to podatak koji ne ohrabruje ,,naročito ako sagledamo njegove uzroke&ldquo;.
&ldquo;Osnovni razlog jeste pad ulaganja u preduzeća i banke koji iznosi ne&scaron;to preko 35 odsto &scaron;to je vrlo visok i značajan pad. Naravno, treba sačekati sa konačnom ocjenom da li se radi o trendu ili je to prolazna oscilacija jer, ako je riječ o trendu, onda je to problem koji zahtijeva rje&scaron;avanje&rdquo;, rekao je Kostić.
On smatra da su državi kao &scaron;to je Crna Gora potrebne daleko veće strane investicije. Procjena je, kako kaže, da takvim ekonomijama treba priliv između petine i četvrtine GDP.
&ldquo;Kao &scaron;to vidimo, priliv koji Crna Gora bilježi je daleko manji i to je rezultat mnogo činilaca koji bi zahtijevali &scaron;iroku eksplikaciju. Su&scaron;tinski, da bi formirali makar bilo kakvu predstavu o tom procesu (kako se on odvija i pod kojim uslovima) treba da znamo da kapital putuje tamo gdje su mu uslovi povoljni (za profit naravno), ali ključni činilac je gdje mu je garantovana sigurnost&rdquo;, pojasnio je Kostić i dodao da ako postoji manjak kapitala razloge treba prvo tražiti u zemlji primaoca.
&ldquo;Kad kažem da su Crnoj Gori neophodne strane direktne investicije, pod time, prije svega, podrazumijevam potrebe razvoja. Ako kapitala nemate, nema ni razvoja. Možete da pozajmljujete, ali u ograničenom okviru, onoliko koliko možete da vratite. Ukoliko u samo jednom trenutku ne ispunite očekivano, va&scaron; se kapacitet zaduživanja smanjuje, a to opet znači manje razvoja&rdquo;, rekao je Kostić.
On smatra da je raspolaganje kapitalom potreban, ali ne i dovoljan uslov.
&ldquo;Potrebno je znanje, a kapital po svojoj prirodi generi&scaron;e znanje ili insistira na znanju, tako uz kapital dolazi i takozvani know-how. Pored te osnovne komponente, on donosi i uravnoteženje platno bilansnih pozicija, rast produktivnosti itd. Dakle, mi koji imamo deficit kapitala, ako želimo razvoj, moramo ga nabaviti&rdquo;, istakao je Kostić.
Poslovni ambijent
On je prokomentarisao i koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori u ovom trenutku privlačan za strane investitore, te da li pruža sigurnost ulagačima.
&ldquo;Imajući u vidu brojke mogli bi donijeti negativan zaključak, međutim ima tu i mnogo drugih činilaca unutra&scaron;njeg, ali i spolja&scaron;njeg karaktera koji mogu biti, prvenstveno, pod uticajem aktuelne geopolitičke situacije (rat na tlu Evrope), &scaron;to dodatno unosi nesigurnost u tokove kapitala, a naročito ka destinacijama koje lako mogu biti pod uticajem te nestabilnosti (zbog geografske blizine), ali i zbog ideolo&scaron;kih i drugih neekonomskih razloga. No, bez obzira na sve, aktuelni pad investicija je sigurno dijelom uslovljen na&scaron;om političkom nestabilno&scaron;ću u čijoj je osnovi upravo ideolo&scaron;ki jaz koji bi mogao rezultirati vi&scaron;im ili manjim nivoom ekonomske slobode na koju se direktno naslanjaju tokovi kapitala. Politička stabilnost je preduslov sigurnosti bez koje nema značajnijih tokova kapitala&rdquo;, poručio je Kostić.
Prema podacima CBCG priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja u prvoj polovini godine iznosio je 267,72 miliona eura, &scaron;to čini 59,68 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 228,86 miliona eura, &scaron;to je rast od 14,46 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je u preduzeća i banke uloženo samo 38,86 miliona eura, &scaron;to je za 35,12 odsto manje nego lani u istom periodu.
Struktura investicija
Komentari&scaron;ući ove podatke, Kostić navodi da, iako su strane direktne investicije prijeko potrebne Crnoj Gori, to ne znači da je i svaka struktura investicija dobra.
&ldquo;Naprotiv. Upravo zbog potencijalno &scaron;tetnog uticaja na dru&scaron;tveno-ekonomski razvoj tim procesom se upravlja pa postoji ili bi morala postojati politika o stranom investiranju sa jasnim prioritetima razvoja zemlje, odnosno sektorima u kojima je zemlji potrebno ulaganje. No, ti prioriteti bi morali biti utvrđeni &bdquo;vi&scaron;im&ldquo; dokumentom ili strategijom razvoja&rdquo;, saop&scaron;tio je Kostić.
Prema njegovim riječima, ukoliko nemamo jasno definisanu strategiju razvoja nije moguće ni definisati sektore ili prioritete usmjeravanja stranog ulaganja u domaću privredu, odnosno nije moguće definisati načela niti kriterije politike stranog ulaganja.
&ldquo;Nažalost, u tom slučaju taj se proces odvija po inerciji. Dakle, vi&scaron;ak inercije je pokazatelj manjka planiranja i manjka upravljanja procesom. Da nije tako, podaci koji već duže vrijeme pokazuju otklon ka ulaganjima u nekretnine bili bi drugačiji &ndash; bili bi obrnuti ili makar sa znatno manjom razlikom između ulaganja u preduzeća i banke i nekretnine. Ovako, stanje je takvo kakvo jeste&rdquo;, rekao je Kostić i dodao da se ovdje nesumnjivo radi o trendu koji se i dalje nastavlja i ,,sva je prilika da će se nastaviti i u budućnosti&ldquo;.
&ldquo;Crnoj Gori je prijeko potrebno ulaganje u privredu (preduzeća i banke), opet kažem ne u svaki dio privrede jednako, iz razloga &scaron;to strana akumulacija, &scaron;tednja koja dolazi u Crnu Goru i realizuje se u njoj mijenja lice crnogorske ekonomije na ovaj ili onaj način, već zavisno od toga na koji tip formiranja tražnje utiče. Tražnja za nekretninama podiže njihove cijene i čini ih biznis barijerom (rastu tro&scaron;kovi domaćim preduzećima) za privredu, a utiču i na sniženje ličnog standarda građana koji sada na mnogo teži način (ili nikako) ne mogu doći do sopstvene nekretnine&rdquo;, kazao je Kostić.
On je naveo i da se cijene nekretnina ugrađuju u cijene drugih proizvoda i usluga pa postoji pritisak na inflaciju &ndash; op&scaron;ti rast cijena.
&ldquo;Na taj način strana &scaron;tednja, koja je posljedica vi&scaron;ih stranih dohodaka, nameće standarde u potro&scaron;nji crnogorskim građanima sa mnogo nižim dohocima i kroz pritisak na rast cijena &ndash; osiroma&scaron;uje ih&rdquo;, upozorio je Kostić.
Prema riječima Kostića, da bi se povećale strane direktne investicije i promijenila njihova struktura, na scenu treba da stupe razne politike i sadejstvom između njih treba obezbijediti stimulaciju ulaganja u privredu, a destimulaciju ulaganja u nekretnine.
&ldquo;U tome najvi&scaron;e kapaciteta ima fiskalna politika i ona bi trebalo da bude spiritus movens tih politika. Da se o ovome ranije vodilo računa, sasvim sam siguran da do enormnog rasta cijena nekretnina ne bi do&scaron;lo u Crnoj Gori (jer za to ne postoje trži&scaron;ni razlozi) i da bi situacija bila mnogo bolja nego &scaron;to je sada. Ovako, država će morati (ako misli &scaron;to da uradi) na teži i skuplji način preko budžeta, novcem građana, da ispravlja ovu trži&scaron;nu anomaliju (kojoj je kumovala sopstvenim nečinjenjem) gradnjom stanova po subvencionisanim cijenama nadajući se da će vje&scaron;tački oboriti trži&scaron;nu cijenu nekretnina. Ishod je neizvjestan, ali ono &scaron;to je izvjesno jeste da nas sve to skupo ko&scaron;ta jer pare nijesu Vladine, već kroz porez uzete od nas&rdquo;, zaključio je Kostić.

Kostić: “Bjekstvo” kapitala može da izazove nestabilnost i ugrozi čitavu privredu

"CG TREBA PRILIV  STRANIH INVESTICIJA IZMEĐU PETINE I ČETVRTINE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA"

Crna Gora je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 97,2 miliona eura, &scaron;to je svega 1,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazali su podaci Ministarstva finansija.
&bdquo;To je čak 31,2 miliona eura povoljnije od plana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Iz tog Vladinog resora su kazali da posebno ohrabruje podatak da je u posmatranom periodu ostvaren suficit tekuće potro&scaron;nje od 33,5 miliona eura, &scaron;to ukazuje na finansijsku disciplinu i održivost javne potro&scaron;nje.&nbsp;
&bdquo;Javne finansije u prvih sedam mjeseci ove godine vođene su odgovorno i efikasno, &scaron;to potvrđuju brojni fiskalni pokazatelji i bolji rezultati od plana. Ukupna fiskalna slika ostaje stabilna, zahvaljujući pažljivo vođenoj politici upravljanja prihodima i rashodima&ldquo;, saop&scaron;ili su iz Ministarstva finansija, a prenosi agencija Mina bussines.
Prihodi budžeta u prvih sedam mjeseci su, kako je navedeno, iznosili 1,58 milijardi eura, &scaron;to je &scaron;est miliona vi&scaron;e u odnosu na isti period prethodne godine.&nbsp;
Prihodi budžeta u julu su iznosili 256,1 milion eura i prema&scaron;ili su plan 4,8 odsto, uz istovremeno racionalno vođene rashode.&nbsp;
&bdquo;Dakle, u julu je ostvaren suficit budžeta od 13,5 miliona eura, &scaron;to je 25,6 miliona bolje ostvarenje od plana, koji predviđa deficit od 12,1 milion&ldquo;, kazali su iz Ministarstva finansija.
Oni su dodali da je najveći rast u prvih sedam mjeseci ostvaren kod glavnih kategorija prihoda i to poreza na dobit pravnih lica, koji je ostvaren u iznosu od 215,9 miliona eura.&nbsp;
&bdquo;To predstavlja značajan rast, i to 18,3 mililiona EUR ili 9,3 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, &scaron;to je 14,1 milion ili sedam odsto vi&scaron;e u odnosu na plan&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Porez na dohodak fizičkih lica iznosio je 56,5 miliona, &scaron;to je 10,6 miliona ili 23,1 odsto vi&scaron;e nego u uporednom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu, ali i iznad predviđenog plana.
Iz Ministarstva su saop&scaron;tili da je ostvaren porez na dodatu vrijednost (PDV) u iznosu od 738,1 miliona eura, &scaron;to je 82,7 mililiona ili 12,6 odsto vi&scaron;e nego prethodne godine. Povraćaj PDV-a u posmatranom periodu veći je oko 19 odsto ili 11,4 miliona eura nego pro&scaron;le godine.
Prihodi budžeta po osnovu akciza iznosili su 214,3 miliona eura, &scaron;to je 19,3 miliona ili 9,9 odso vi&scaron;e nego u uporednom periodu, a 1,7 miliona iznad plana. Ostali prihodi su iznosili 30,3 miliona eura, &scaron;to je 12,3 miliona ili čak 68,2 odsto vi&scaron;e u odnosu na plan.
&bdquo;Kapitalni izdaci iznosili su 130,7 miliona eura, uz rast od 31,1 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, čime su potvrđena opredjeljenja ka razvojnim investicijama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Transferi za socijalnu za&scaron;titu povećani su 11,3 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, a posebna pažnja usmjerena je na subvencije poslodavcima za zapo&scaron;ljavanje osoba sa invaliditetom i digitalizaciju javne uprave.
Doprinosi su iznosili 219 miliona eura, &scaron;to je 102 mililiona manje nego u uporednom periodu i 9,2 odsto ispod plana, usljed strukturnih promjena i smanjenja doprinosa za PIO koje je u prethodnoj godini bilo povećano jednokratnim uplatom.
&bdquo;Rezultati za prvih sedam mjeseci potvrdili su odgovorno upravljanja budžetom i snažnu fiskalnu poziciju. Fisklani pokazatelji koji prema&scaron;uju pro&scaron;logodi&scaron;nje i plan potvrda su da Crna Gora ima čvrst i kredibilan okvir za očuvanje makroekonomske stabilnosti i dalji razvoj&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
Oni su poručili da taj resor ostaje posvećeni fiskalnoj stabilnosti, boljoj naplati prihoda, racionalnom upravljanju rashodima i podr&scaron;ci investicijama i socijalnoj za&scaron;titi.

Deficit budžeta 97,2 miliona eura

PODACI MINISTARTVA FINANSIJA

Kompanija za finansijsko savjetovanje&nbsp; Fidelity Consulting objavila je da je u izvje&scaron;tajima Ministarstva finansija Crne Gore do&scaron;lo do razlike od 209 miliona eura u prikazu državnog zaduženja između decembra 2024. i jula 2025.&nbsp;
Kako su ukazali u objavi na mreži Facebook, u izvje&scaron;taju Ministarstva finansija za decembar 2024. godine navodi se&nbsp; kako je Crna Gora tada podigla 732,9 miliona eura duga, dok u izvje&scaron;taju iz jula 2025. pi&scaron;e da je ukupan iznos zaduženja 942 miliona eura.
&bdquo;Dok u jednom dokumentu (GDDS decembar 2024.) Ministarstva finansija jasno pi&scaron;e da smo se u 2024. godini zadužili 732,9 miliona eura, u drugom, malo kasnije (jul 2025. godine), cifra zaduženja magično naraste na 942 miliona eura&ldquo;, navodi se u objavi.
Kako dalje ocjenjuju, razlika iznosi 209 miliona eura i to ne može biti slučajna gre&scaron;ka, već se, tvrde, podaci svjesno prikrivaju i mijenjaju u kasnijim izvje&scaron;tajima.
&bdquo;Razlika &ndash; 'tričavih' 209 miliona eura. Neko bi rekao &ndash; gre&scaron;ka. Mi kažemo &ndash; ovi ljudi su somelijeri duga. Kao &scaron;to vino sazrijeva u buretu, tako i dug sazrijeva u Ministarstvu finansija. Unese&scaron; 732 miliona, ostavi&scaron; ga da odleži pola godine u Excel burencetu i hop, hop! &ndash; dug izađe na 942 miliona eura&ldquo;, pi&scaron;e u objavi.
Napominju i da Ministarstvo u januaru ove godine nije prikazalo dodatno zaduženje iz decembra 2024, u iznosu od 208,9 miliona eura.
&bdquo;Naravno, nije ovo nikakav propust &ndash; samo nijesu htjeli u januaru 2025. da objave da su se u decembru 2024. zadužili 208,9 miliona eura&hellip; Upravo tu leži genijalnost budžetskog planiranja MF &ndash; nije bitno koliko je stvarno, već koliko &ldquo;lijepo izgleda&rdquo; u excel tabeli&rdquo;. Ovakvi slučajevi nijesu izolovani i da Ministarstvo finansija redovno mijenja mjesečne izvje&scaron;taje kada to odgovara prezentaciji podataka.
Ruku na srce, nije im prvi put: svako malo mijenjaju mjesečne izvje&scaron;taje kada je potrebno da uljep&scaron;aju stvarnost, zbog čega te izvje&scaron;taje treba uzimati sa velikom rezervom&ldquo;, navode iz Fidelity Consultinga.
Poručuju da će teret duga bez obzira na iznose snositi građani, dok će generacije koje dolaze vraćati obaveze države.
&bdquo;Na kraju, obični građani ne moraju da brinu &ndash; njima je svejedno da li se država zadužila 732 ili 942 miliona, jer će oni ionako otplaćivati milijardu i kusur eur. Razlika je samo u tome da li će skupe kredite vraćati njihovi unuci ili praunuci&ldquo;, zaključeno je u objavi Fidelity Consultinga.

Fidelity Consulting: Magija budžetske alhemije - kako sakriti, pa otkriti 209 miliona eura

RAZLIKA U PRIKAZU DRŽAVNOG ZADUŽENJA IZMEĐU DECEMBRA 2024. I JULA 2025. 

Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih &scaron;est mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, &scaron;to je za čak 21,09 miliona eura ili 614,55 odsto veći gubitak nego u istom periodu lani kada je ova kompanija bila u minusu od 3,43 miliona eura, pokazuje finansijski izvje&scaron;taj ove državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala. Izvr&scaron;ni direktor EPCG je Ivan Bulatović, dok je na čelu borda Milutin Đukanović.
U polugodi&scaron;njem izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG navodi se da ukupni prihodi ostvareni u prvoj polovini 2025. godine iznose 208,12 miliona eura, koje čine poslovni prihodi u iznosu od 204,67 miliona eura i finansijski prihodi u iznosu od 3,44 miliona eura.
Rashodi&nbsp;
- Ukupni rashodi u prvoj polovini ove godine iznose 234,7 miliona eura, koje čine tro&scaron;kovi poslovanja u iznosu od 212,7 miliona eura, tro&scaron;kovi zarada u iznosu od 15,4 miliona eura, ostali poslovni rashodi u iznosu od 1,19 miliona eura, finansijski rashodi u iznosu od 5,4 miliona eura &ndash; kaže se u izvje&scaron;taju.
Ukupni poslovni prihodi ostvareni u prvoj polovini 2025. godine iznose 204,67 miliona, dok su ukupni poslovni rashodi u prvoj polovini ove godine 229,33 miliona eura. - Prihodi od prodaje &ndash; neto prihodi u prvoj polovini 2025. godine iznose 200,7 miliona eura i veći su za 4,7 miliona eura ili 2,42 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 196 miliona eura &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Navedeno je da su tro&scaron;kovi poslovanja, koje čine nabavna vrijednost prodate robe, tro&scaron;kovi materijala, amortizacija i ostali tro&scaron;kovi poslovanja, u prvoj polovini 2025. godini iznose 212,7 miliona eura i veći su za 28,29 miliona eura ili 15,34 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 184,4 miliona eura.
- Tro&scaron;kovi zarada na kraju juna iznose 15,4 miliona eura i manji su za 1,73 miliona eura ili 10,10 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada su iznosili 17,14 miliona eura &ndash; precizira se u izvje&scaron;taju.
Navedeno je da znatan uticaj na rezultat u poslovanju EPCG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog zavr&scaron;nih radova na ekolo&scaron;koj rekonstrukciji i redovnog godi&scaron;njeg remonta.
Proizvodnja podbacila&nbsp;
Saop&scaron;teno je da su hidrolo&scaron;ke prilike (padavine) tokom prvih pola godine bile dva odsto vi&scaron;e od prosjeka. Januar i februar su bili na nivou preko 95 odsto od prosjeka, dok je tokom marta ostvarena količina padavina bila 361 lit/m2 &scaron;to je 94 odsto vi&scaron;e od očekivanih prosječnih količina.
- Iako su ostvarene padavine bile vi&scaron;e od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka tokom januara i februara je podbacila, a obimne padavine tokom marta su &bdquo;ispeglale&ldquo; predmetnu proizvodnju, pa je proizvodnja iz dotoka u Hidroelektrani (HE) Perućica na kraju prvog kvartala bila 264 GWh ili jedan odsto vi&scaron;e od plana. Razlog niže proizvodnje iz dotoka tokom januara i februara, i pored prosječnih padavina treba tražiti u lo&scaron;im hidrolo&scaron;kim prilikama tokom četvrtog kvartala pro&scaron;le godine. Međutim, padavine u drugom kvartalu su bile manje za 38 odsto od normale, &scaron;to je uticalo na smanjenu proizvodnju iz dotoka koja je bila na nivou 70 GWh, od planiranih 174 GWh ili 40 odsto. Slabija izda&scaron;nost na&scaron;ih rijeka pokazuje se kroz ostvarenu proizvodnju HE Perućica iz dotoka, koja je za prvih &scaron;est mjeseci ove godine iznosila 342 MWh, &scaron;to je 77 odsto od prosjeka &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Dodaje se da ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za prvi i drugi kvartal 2025. godine iznosi 1.058 GWh ili 78,8 odsto od plana.
HE Perućica je za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine ostvarila proizvodnju od 423.293 MWh, &scaron;to je 122.707 MWh ili 22,47 odsto manje u odnosu na planiranu proizvodnju i za 39.606 MWh manje ili 91,44 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda 2024. godine.
Od ukupno ostvarene proizvodnje u ovom periodu, 73 odsto je iz dotoka, dok je ostatak od 27 odsto iz akumulacije.
HE Piva je, kako se navodi u izvje&scaron;taju za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine, ostvarila proizvodnju od 229.915 MWh, &scaron;to je za 160.085 MWh ili 41,05 odsto manje u odnosu na planiranu proizvodnju i za 153.147 MWh manje ili 60,02 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda 2024. godine. Od ukupno ostvarene proizvodnje u ovom periodu 78 odsto je iz dotoka, dok je ostatak od 22 odsto iz akumulacije. Za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine je koeficijent pouzdanosti elektrane 100 odsto, koeficijent raspoloživosti je 89,09 odsto, a koeficijent angažovanja 19,4 odsto.
Male hidroelektrane EPCG su u prvoj polovini godine proizvele 5,5 GWh, &scaron;to je 40 odsto od planirane proizvodnje.
TE Pljevlja je za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine ostvarila proizvodnju od 399.914 MWh, &scaron;to je za 7.914 MWh ili 2,02 odsto vi&scaron;e u odnosu na planiranu proizvodnju i 87.199 MWh manje ili 82,1 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda pro&scaron;le godine.
Utro&scaron;ak uglja je za navedeni period iznosio 415.968,5 tona. Koeficijent pouzdanosti termoelektrane za prvih &scaron;est mjeseci 2025. godine je 95,43 odsto, a koeficijent raspoloživosti je 48,46 odsto.
Kupovina i prodaja&nbsp;
- Tokom prve polovine ove godine, na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je kupovina električne energije od 656 GWh vrijednosti od 62,4 miliona eura po prosječnoj cijeni od 95,09 eura po MWh na veletrži&scaron;tu &ndash; kaže se u izvje&scaron;taju i podsjeća da je tokom prvog i drugog kvartala pro&scaron;le godine na veletrži&scaron;tu kupljeno 430,3 GWh električne energije u vrijednosti od 26,6 miliona eura.
- U prvoj polovini ove godine je realizovana prodaja od 428,6 GWh električne energije vrijednosti 53,5 miliona eura po prosječnoj vrijednosti od 124,8 eura po MWh. Tokom prvog i drugog kvartala 2024. godine ostvarena je prodaja električne energije od 544,7
GWh vrijednosti 49 miliona eura, od čega je kroz dugoročne ugovore prodato 283,7 GWh vrijednosti 25,8 miliona eura, a ostatak 261 GWh u vrijednosti 23 miliona eura prodato na dnevnom nivou &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 238 GWh električne energije po cijeni od 93,73 eura po MWh, ukupne vrijednosti 22,3 miliona
eura, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 159 GWh električne energije vrijednosti 16,5 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 104,05 eura po MWh.
U istom periodu pro&scaron;le godine EPCG je od COTEE otkupila 207,4 GWh ukupne vrijednosti 17,6 miliona eura, a za pokrivanje gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 147,2 GWh električne energije vrijednosti 14,6 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 98,91 eura po MWh.
- Prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju juna iznosi 16,5 milliona eura i veći je za 2,7 miliona eura u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, kada je iznosio 13,8 miliona eura &ndash; precizira se u izvje&scaron;taju.
Dodaje se da nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora u prvoj polovini ove godine iznosi 26,89 miliona eura i veća je za 5,11 miliona eura u odnosu na isti period pro&scaron;le godine kada je iznosila 21,7 miliona eura.
Tro&scaron;kovi uglja na kraju juna iznose 17,7 miliona eura i manji su za 2,79 miliona eura nego u istom periodu pro&scaron;le godine kada su iznosili 20,55 miliona eura.
- Cijena EPCG ka distributivnim potro&scaron;ačima je znatno niža od cijena po kojoj se energija kupuje na međunarodnim berzama, &scaron;to ima značajan negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG &ndash; ističe se u izvje&scaron;taju i dodaje da cijena po kojoj EPCG kupuje energiju iznad 100 eura po MWh, dok se distributivnim potro&scaron;ačima isporučuje za oko prosječno 45 eura po MWh.