<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na dana&scaron;njoj sjednici će raspravljati na temu: &bdquo;Neradna nedjelja&ldquo;. Predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca će tražiti najbolji model kako ponovo uvesti neradnu nedjelju, a da se ne kr&scaron;i Ustav i zakoni države.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj je istakao da je dobro &scaron;to su predstavnici svih institucija tu da se otvori dijalog, jer kroz dijalog se dolaze i do rje&scaron;enja.
"Imamo u praksi dosta zakonskih rje&scaron;enja koja su donijeta da se sačuvaju neka prava, jer neke institucije ne mogu da ih primijene onako kako je propisano i tako je i ovaj zakon o neradnoj nedjelji donijet. Po&scaron;tujemo odluku Ustavnog suda i ona obavezuje sve nas i na nama je da nađemo rje&scaron;enje. Ova odluka nije bila predlog Vlade nego poslanika i Skup&scaron;tine koja ga je i usvojila i obaveza Skup&scaron;tine je bila i da reaguje. Imamo novi predlog koji je pred Skup&scaron;tinom i mi ćemo se izjasniti o tome nakon zavr&scaron;enog dijaloga sa privredom i socijalnim partnerima", kazao je Đeljo&scaron;aj.
Kako je naglasio, žele rje&scaron;enje koje neće biti ponovo predmet ustavnosti, da po&scaron;tuje prava radnika i da ne bude njihove diskriminacije, &scaron;to je bio i odlučujući razlog za poni&scaron;tavanje ove odluke.
Predsjednik Odbora Boris Mugo&scaron;a je pojasnio da je 2019. Vlada podnijela inivicijativu za neradnu nedjelju, a poslanici su tokom diskusija razradili taj predlog i prihvatili ga na plenumu.
Poslanik PES-a Milo&scaron; Pižurica je zamjerio &scaron;to je Socijalni savjet na razgovore pozvao samo, kako je kazao, podobne predstavnike političkih partija, na &scaron;ta je ministarka rada Naida Ni&scaron;ić odgovorila da su pozvani predstavnici odbora za ekonomiju, turizam i privrede, kojih se ovo pitanje najvi&scaron;e tiče, te da su svi pozvani da učestvuju u traženju najboljeg rje&scaron;enja.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da su na dana&scaron;njoj vanrednoj sjednici Socijalnog savjeta jednoglasno donijeli preporuke izmjena zakona.
"Preporučuje se izmijena Zakon o unutra&scaron;noj trgovini koja bi glasila da u cilju prevencije za&scaron;tite zdravlja zaposlenih u trgovinama na veliko i malo ne može da se obavlja rad nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, određenim zakom kojim se određuju praznici. Izuzetno od ovog stava nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na malo se može obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama hljeba, peciva, cvijeća, suvenira, &scaron;tampe, sredstava za za&scaron;titu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru njih; pijacama, tezgama, &scaron;tandovima, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima smje&scaron;tenih u autobuskim i željezničkim stanicama i aerodromima i luka; &scaron;tandovima i kioscima za vrijeme održavanja priredbi, manifestacija, sajmova; skladi&scaron;tima za trgovinu na veliko", kazao je Mikavica.
Kako je naglasio trgovina u kioscima i specijalizovanim prodavnicama za za&scaron;titu bilja može se obavljati samo u jednoj smjeni. Predlog izmjene je i da se trgovina na malo može obavljati nedjeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, samo u jednoj smjeni od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smje&scaron;tenim u okviru trgovačkih centara gdje se trgovina može obavljati od 10 do 18 časova.
Trgovci koji obavljaju posao trgovine na malo mogu to raditi samo u jednom objektu na teritoriji jedne lokalne samouprave.
"Trgovci su dužni da obavijeste inspekcijski organ u kom će objektu da se radi i u kom vremenu 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Zaposleni ne može raditi dvije nedjelje uzastopno. Trgovac je dužan da zaposlenom koji radi nedjeljom omogući da kao dan odmora koristi prvu narednu subotu", naveo je Mikavica.
Socijalni savjet preporučuje i da se zbog nepo&scaron;tovanje ovih odredbi kaznene norme propi&scaron;u u skladu sa zakonom vodeći računa da kazneni raspon bude dovoljno strog da djeluje odvaraćajuće od kr&scaron;enja odredbi.
"Nije samo pitanje o radu u trgovini nego i o turizmu i željeli smo da zaokružimo i jednu i drugu oblast i damo jednaku &scaron;ansu poslodavcima i da se ispo&scaron;tuju radnici", kazao je Mikavica.&nbsp;
Odgovarajući na pitanja Pižurice, Mikavica je kazao da su datume izabrali da budu u &scaron;picu turističke sezone, te da je u pitanju inicijalni predlog koji se može izmijeniti.
"&Scaron;to se tiče ostvarivanja prava radnika, ovo je varedna situacija za svaku kompaniju tokom sezone, kada poslodavci angažuju sezonske radnike, tako da ako žele da rade nedjeljom onda će morati da pro&scaron;ire broj zaposlenih", objasnio je Mikavica.
Kazao je i da su na osnovu iskustava privrednika i građana uvidjeli da se u vrijeme praznika dominantno ide u &scaron;oping van Crne Gore, pa procjenjuju da je potebno da se pruži prilika za trgovinu i kod nas, a i veliki broj turista je imao primjedbe da su nedjeljom morali da kupuju vrlo skupo osnovne namirnice.
Mikavica je prigovorio da su ove mjere predložene na osnovu subjektivnog osjećaja, bez bilo kakve studije i statistike o broju turista.
Na sjednicu su pozvani: Nik Đeljo&scaron;aj, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja, Naida Ni&scaron;ić, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, Du&scaron;ko Zarubica, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, i Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Poslanici Pokreta Evropa sad predali su 28. januara u skup&scaron;tinsku proceduru zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore, na kojoj bi se raspravljalo o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojima se garantuje neradna nedjelja. Iz opozicionog DPS-a najavili su podr&scaron;ku ovoj inicijativi, a i druge partije su se najavile podr&scaron;ku ovoj inicijativi.
Juče su iz Odbora trgovine Privredne komore Crne Gore pozvali predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Predloga izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru.

Mikavica: Rad nedjeljom tokom sezone u jednoj smjeni i samo u jednom objektu u okviru opštine

SJEDNICA ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Goran Jovetić, podnio je danas ostavku na tu funkciju.
&bdquo;Na taj način doprinosim da se, po&scaron;tujući presude Upravnog suda, zakonito okonča ovaj postupak&ldquo;, naveo je Jovetić i dodao da će prava u vezi sa pretrpljenom &scaron;tetom ostvariti u okviru drugih pravnih postupaka.
On je kazao da je Upravni sud krajem pro&scaron;le godine donio presudu kojom je, po drugi put, poni&scaron;tio rje&scaron;enje Vlade o njegovom razrje&scaron;enju sa mjesta državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja.&nbsp;
Jovetić je podsjetio i da je Upravni sud u novembru 2024. godine poni&scaron;tio prethodno rje&scaron;enje Vlade, kojim je prvi put razrije&scaron;en dužnosti državnog sekretara.
On je rekao da je imao povjerenje u institucije sistema i njihov kapacitet da utvrde zakonitost spornih odluka, te da su dvije presude Upravnog suda, donijete po tužbama, nedvosmisleno potvrdile osnovanost njegovih navoda.
&bdquo;Imajući u vidu navedene činjenice, kao i okolnost da su oba rje&scaron;enja Vlade pravosnažno poni&scaron;tena kao nezakonita, te da je Ministarstvo i u prethodna dva slučaja predlagalo nezakonita rje&scaron;enja, danas sam podnio ostavku na mjesto državnog sekretara&ldquo;, objasnio je Jovetić.&nbsp;
On je podsjetio da je na funkciju državnog sekretara imenovan 2023. godine na predlog potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeloshaja, isključivo na osnovu profesionalnih i stručnih referenci i rezultata ostvarenih u dugogodi&scaron;njem radu u organima državne uprave.&nbsp;
&bdquo;Sa mojim profesionalnim referencama Gjeloshaj je bio upoznat, imajući u vidu da smo dio karijere zajedno proveli u Ministarstvu javne uprave, obavljajući funkcije državnih sekretara&ldquo;, naveo je Jovetić, prenosi agencija Mina.
On je dodao da je na predlog Gjeloshaja razrije&scaron;en dužnosti državnog sekretara krajem juna 2024. godine.&nbsp;
&bdquo;Smatrajući da su i postupak razrje&scaron;enja i samo rje&scaron;enje Vlade bili suprotni zakonu, pokrenuo sam upravni spor pred Upravnim sudom, nakon čega je to rje&scaron;enje poni&scaron;teno presudom iz novembra 2024. godine&ldquo;, precizirao je Jovetić.
Vlada je, prema njegovim riječima, uprkos presudi, u januaru pro&scaron;le godine ponovo donijela rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju, koje je Upravni sud poni&scaron;tio u decembru.

Jovetić: Podnio sam ostavku na mjesto državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja

"DVIJE PRESUDE UPRAVNOG SUDA POTVRDILE DA SAM NEZAKONITO SMIJENJEN SA POZICIJE"

Od datuma objave odluke Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje u &bdquo;Službenom listu&ldquo;, zavisi da li će ova, ili naredna nedjelja biti prva radna u trgovinama, prvi put od sredine oktobra 2019. godine.
Ustavni sud Crne Gore je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluku je prekjuče dostavio &bdquo;Službenom listu&ldquo;, koji, prema Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata, dostavljeni akt može da objavi u prvom narednom broju, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja.
Odluka Ustavnog suda važi od dana objavljivanja, pa bi u slučaju da bude objavljena danas trgovine mogle da rade već u nedjelju, 8. februara. Ako se, međutim, objavljivanje desi tokom naredne sedmice, trgovcima bi prva radna nedjelja bila 15. februar.
Poslanici crnogorskog parlamenta će 16. februara, na inicijativu većine, raspravljati o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, kojima se garantuje da će nedjelja i dalje biti dan odmora za skoro 50 hiljada zaposlenih u trgovinama.
Poslanici Pokreta Evropa sad predali su 28. januara u skup&scaron;tinsku proceduru zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore, na kojoj bi se raspravljalo o izmjenama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojima se garantuje neradna nedjelja.
Iz opozicionog DPS-a najavili su podr&scaron;ku ovoj inicijativi.
Juče su iz Odbora trgovine Privredne komore Crne Gore pozvali predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Predloga izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a saop&scaron;tio je Portalu RTCG da će danas na njegovu inicijativu Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na održati sjednicu na temu: &bdquo;Neradna nedjelja&ldquo;.
Na sjednicu su pozvani: Nik Đeljo&scaron;aj, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja, Naida Ni&scaron;ić, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, Du&scaron;ko Zarubica, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, i Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Neradna nedjelja ukinuta, čeka se "Službeni list“

ROK ZA OBJAVLJIVANJE ODLUKE  DESET DANA

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore (PKCG) pozvao je predstavnike Unije poslodavaca da, prije slanja Predloga izmjena i dopuna zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru, organizuju sastanak sa članovima Odbora iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca.
U saop&scaron;tenju Odbora udruženja trgovine PKCG navodi se da su iznenađeni predlogom predstavnika privrede koji participiraju u Socijalnom savjetu, a kojim se afirmi&scaron;e normativno rje&scaron;enje koje nije interes privrede i crnogorske ekonomije u cjelini.
&ldquo;Pozivamo predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Predloga izmjena i dopuna zakona o unutra&scaron;njoj trgovini u skup&scaron;tinsku proceduru&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
U Odboru smatraju da je značajno da se čuju stavovi trgovaca, kao pojedinačno najveće grane privrede.
&ldquo;A spremni smo i da predložimo konkretna rje&scaron;enja koja u velikoj mjeri doprinose principima nediskriminacije i jednakog trži&scaron;nog tretmana svih privrednih dru&scaron;tava iz oblasti trgovine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, za poslovdavce, u čijim kompanijama je zaposleno 20 hiljada zaposlenih, nijesu prihvatljivi principi rada nedjeljom kako se nudi u rje&scaron;enjima u koja su imali uvid. &ldquo;Jer su ista suprostavljena načelima jednakosti, slobodi preduzetni&scaron;tva i ekonomskom napretku.
Iz Odbora udruženja privrede PKCG kazali su da takva rje&scaron;enja ne osiguravaju za&scaron;titu i jednak tretman svih radnika, iako se kao takva žele predstaviti zaposlenima i privrednicima čiji rad uređuju.
&ldquo;Zbog svega toga, Socijalni savjet nema podr&scaron;ku privrede po ovom pitanju, i zato insistiramo na otvaranju dijaloga radi iznalaženja pravednog, održivog i po&scaron;tenog rje&scaron;enja za rad nedjeljom&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Poslodavci traže dijalog za iznalaženje pravednog i održivog rješenja za rad nedjeljom

SAOPŠTENO IZ ODBORA UDRUŽENJA TRGOVINE PKCG

Ustavni sud Crne Gore, kako je saop&scaron;teno, dostavio je Službenom listu odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Podsjećaju da je Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, jer se, kako obja&scaron;njavaju, njime kr&scaron;i sloboda preduzetni&scaron;tva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom.
"Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Osim toga, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede kori&scaron;ćenje, odnosno po&scaron;tovanje tog prava, podsjećaju iz Suda.
"Time &scaron;to je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skup&scaron;tina Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potro&scaron;ača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja za&scaron;to je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopu&scaron;ten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu", navodi se u obrazloženju.&nbsp;
Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetni&scaron;tva (radi za&scaron;tite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne ba&scaron;tine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
"Time &scaron;to je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za &scaron;tampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za za&scaron;titu bilja, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu", kazali su iz suda.
Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na trži&scaron;tu", saop&scaron;teno je iz Suda.

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje

NA SJEDNICI ODRŽANOJ 28. JANUARA  SUD JE UKINUO KAO NEUSTAVAN ČLAN 35A ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI

Nevladina organizacija (NVO) Udruženje penzionera Crne Gore i vi&scaron;e samostalnih udruženja, pozvali su Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) da objelodani način obračuna usklađivanja penzija i kompletnu metodologiju, umjesto, kako su naveli, marketin&scaron;kih fraza o njihovom navodnom rastu.&nbsp;
Udruženje je pozvalo Fond PIO da objelodani koji podaci, koji period, koji ponderi, i kako se dobija procenat usklađivanja od 0,38 odsto.
&bdquo;Tražimo da se hitno uspostave kompenzacione mjere za minimalne penzije koje su bile zamrznute pune dvije godine, jer sama formula ne vraća izgubljenu kupovnu moć&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, Udruženje traži i javnu raspravu o reformi penzijskog modela i za&scaron;titni mehanizam od propadanja standarda penzionera za minimalnim penzijama, uključujući i realni efekat ka&scaron;njenja isplata na standard svih penzionera.
&bdquo;Tražimo da Upravni odbor Fonda PIO objavi zapisnik glasanja o svim tačkama koje se tiču usklađivanja penzija, uključujući stav svakog člana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Penzije, kako tvrde iz Udruženja, nijesu poklon, već zarađeno pravo.
&bdquo;A pravo koje se usklađuje sa 1,7 eura poslije dvije godine zamrzavanja i inflacije nije za&scaron;tita, nego potcjenjivanje, institucionalna neosjetljivost i otvoreno ponižavanje&ldquo;, rekli su iz Udruženja.
Oni su povodom najavljenog usklađivanja penzija od svega 0,38 odsto iskazali ogorčenje, jer to, kako tvrde, nije porast penzija nego poraz sistema i institucionalno ismijavanje penzionera.
&bdquo;To je korekcija penzija koja ne pokriva ni elementarne mjesečne izdatke. Tako će, po sada već zvaničnim najavama, minimalna penzija od 450 eura biće veća za oko 1,7 eura, a prosječna za oko dva EUR. Takvo navodno usklađivanje nije mjera za&scaron;tite standarda, nego dokaz da se penzioneri tretiraju kao statistička gre&scaron;ka, a ne kao ljudi&ldquo;, poručili su iz Udruženja.
Upravni odbor Fonda PIO se, kako su kazali, uporno pona&scaron;a kao da upravlja tabelama, a ne životima.
&bdquo;Ostaje nam da vjerujemo se da će ovakvim &bdquo;obračunima&ldquo;, koji su rezultat čvrstog interesnog &bdquo;zagrljaja&ldquo; Upravnog odbora Fonda PIO i Monstata na &scaron;tetu građana Crne Gore, budući da se sve de&scaron;ava pred očima sveukupne javnosti, zbog nevjerice u isto, konačno doći kraj&ldquo;, rekli su iz Udruženja.

Udruženje penzionera Crne Gore: Fond PIO da objelodani način obračuna usklađivanja penzija

"TRAŽIMO DA SE HITNO USPOSTAVE KOMPENZACIONE MJERE ZA MINIMALNE PENZIJE KOJE SU BILE ZAMRZNUTE PUNE DVIJE GODINE"

&nbsp;U Crnoj Gori je potrebno osnovati fond za zapo&scaron;ljavanje domaće radne snage i donijeti zakon o obavljanju studentskih poslova kako bi se sistemski unaprijedilo zapo&scaron;ljavanje mladih, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je organizovao Studentski parlament Univerziteta (SPUCG).
Predsjednik SPUCG Jakov Vukčević rekao je da je okrugli sto pod nazivom Sezonsko zapo&scaron;ljavanje u Crnoj Gori - izazovi i prilike, jedna u nizu aktivnosti koje će realizovati u susret Sajmu sezonskog zapo&scaron;ljavanja Summer job 2026, koji organizuju Studentski parlament UCG i Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje UCG.
&ldquo;Na&scaron;a intencija je da radimo na zajedničkom cilju, a to je povećanje udjela domaće radne snage u zadovoljavanju potreba za radnom snagom tokom ljetnje turističke sezone. Ovo ima vi&scaron;estruke benefite: prvo, turiste uslužuju na&scaron;i ljudi, usluga treba da bude kvalitetna. Suprotno, turisti manje žele da ih uslužuju radnici koji dolaze sa dalekih istočnih destinacija&rdquo;, naveo je Vukčević.
Prema njegovim riječima, zapo&scaron;ljavanjem domaće mlade snage novac ostaje u Crnoj Gori, navodeći da se plate tro&scaron;e ovdje, da mladi stiču radno iskustvo i ne odlaze negdje drugo, prenosi PR Centar.
&ldquo;Takođe, kako bismo podržavali zapo&scaron;ljavanje domaće radne snage, potrebno je osnovati fond za tu namjenu, a u koji bi se sredstva slivala na sljedeći način: poslodavci koji zapo&scaron;ljavaju stranu radnu snagu, plaćali bi mjesečnu naknadu u određenom iznosu za svakog zaposlenog - i ta sredstva bi i&scaron;la u pomenuti fond. Korisnici sredstava fonda bili bi oni poslodavci koji zapo&scaron;ljavaju domaću radnu snagu&rdquo;, naveo je Vukčević.
On je podsjetio da se SPUCG godinama zalaže za dono&scaron;enje zakona o obavljanju studentskih poslova, kao posebnog zakona karaktera lex specialis kojim bi se uredila oblast obavljanja studentskih poslova, kao posebnog vida povrenih i privremnih poslova.
&ldquo;Ovim zakonskim rje&scaron;enjem, Crna Gora bi konačno stala rame uz rame sa razvijenim državama Evrope i svijeta, ali i regiona, i omogućila studentima da kroz ovaj fleksibilni zakonski okvir zarade dodatna sredstva kako bi pokrili tro&scaron;kove studiranja i tro&scaron;kove u vezi sa studiranjem, a bez ugrožavanja uspjeha na studijama i prolongiranja istih&rdquo;, rekao je Vukčević.
On je kazao da je sada situacija takva da ne postoji zakonski okvir, odnosno propis koji reguli&scaron;e zapo&scaron;ljavanje studenata kao posebne kategorije stanovni&scaron;tva, navodeći da studenti, kako bi obezbijedili dodatna finansijska sredstva, moraju biti zaposleni sa polovinom punog radnog vremena ili na puno radno vrijeme i tako direktno ugrožavaju uspjeh na studijama.
&ldquo;Fleksibilan zakonski okvir bi im omogućio da rade određen broj sati u toku dana ili sedmice i da na taj način zarade određena novčana sredstva, ali i bolje organizuju svoje vrijeme, odnosno postignu neku vrstu ,,pomirenja" između obaveza na fakultetu i ovog dijela angažovanja&rdquo;, istakao je Vukčević.
On smatra da je novim Zakonom o visokom obrazovanju napravljen početni korak ka zakonskom uređivanju ove oblasti time &scaron;to je pravo na obavljanje studentskih poslova normirano kao pravo iz studentskog standarda, a u okviru prava ustanove normirano je pravo ustanove visokog obrazovanja da osniva centre za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova.
&ldquo;Kako bi se poslodavci podstakli da uzmu uče&scaron;će u zapo&scaron;ljavanju studenata, u skladu sa ovim fleksibilnim zakonskim okvirom, potrebno je osnovati fond za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova radi podsticanja zapo&scaron;ljavanja studenata i unapređenja studentskog standarda, te razvoja održivog i pravednog sistema studenttskog zapo&scaron;ljavanja&rdquo;, naveo je Vukčević.
On je kazao i da SPUCG izražava rezervu prema određenim politikama, kao &scaron;to je takozvani Zakon o stalnom sezoncu.
Vukčević je naveo da se to rje&scaron;enje poku&scaron;alo implementirati u susjednoj Hrvatskoj, koja je i članica Evropske unije, ali da u konačnom, nije dalo očekivane rezultate i vi&scaron;e se ne sprovodi, već je zamijenjeno drugim rje&scaron;enjima i mjerama.
On je poručio kako iz tih razloga izražavaju sumnje u kvalitet ovog i sličnih rje&scaron;enja, ali da su otvoreni za dijalog i razmjenu mi&scaron;ljenja, naročito u kontekstu iskustva koje posjeduju na polju omladinske i studentske politike, ali i politike zapo&scaron;ljavanja.
On je kazao da se u SPUCG zalažu i za osnivanje trening centara za mladu domaću seosku radnu snagu.
&ldquo;Poslodavci, već duži niz godina, daju primjedbe da radnici dođu nespremni, te da u procesu obuke provedu čak i do dva mjeseca. Ovi trening centri bi u toku godine omogućili mladima da se obuče za ovakve poslove. Ova ideja ne zahtijeva ogromne promjene zakonske regulative, niti velike finansijske i prostorne kapacitete, a ni velike kadrovske kapacitete&rdquo;, rekao je Vukčević.
Predstavnica Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Irena Joksimović je govoreći o aktivnostima tog resora u cilju motivisanja domaće radne snage, kazala da se trenutno radi na izmjenama Zakona o radu, kako bi se uskladio sa pravnom tekovinom Evropske unije i relevantnim direktivama.
Cilj je, kako je objasnila, obezbijediti fleksibilnije oblike zapo&scaron;ljavanja uz garantovanje sigurnih i dostojanstvenih uslova rada, uz jednaka prava i obaveze za sve zaposlene.
&ldquo;Jedna od ključnih mjera u ovom trenutku jeste Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, koji je pripremljen u saradnji sa organizacijom GIZ. Taj zakon se nalazi u zavr&scaron;noj fazi i uskoro bi trebalo da se nađe na sjednici Vlade radi utvrđivanja, a potom i u skup&scaron;tinskoj procedure&rdquo;, navela je Joksimović.
Kada je riječ o studentskom obavljanju poslova, Joksimović je objasnila da to pitanje nije u direktnoj nadležnosti Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, već Ministarstva prosvjete.
&ldquo;Međutim, na&scaron; resor bi u slučaju dono&scaron;enja zakona koji bi regulisao studentski rad, bio spreman da učestvuje kao partner u izradi i praćenju zakonskih rje&scaron;enja, kroz radne grupe i međuresornu saradnju&rdquo;, navela je Joksimović.
Predstavnik Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Aleksandar Rakočević naveo je da je postignut dogovor o unapređenju informacionog sistema Zavoda, kako bi mladi i drugi zainteresovani građani na jednom mjestu mogli da dođu do dostupnih radnih mjesta.
&ldquo;Cilj je da se omogući lak&scaron;i i brži pristup sezonskim i povremenim poslovima, ali i osnovnim znanjima i vje&scaron;tinama neophodnim za njihovo obavljanje&rdquo;, rekao je Rakočević.
On je kazao da očekuje da će dono&scaron;enje zakona o studentskom radu, a eventualno i o omladinskom radu, otvoriti prostor za uspostavljanje jasne zakonske, institucionalne i digitalne infrastrukture koja bi omogućila većem broju ljudi da dođu do ovakvih poslova.
Kako je naveo, cilj je uspostavljanje sistema u kojem bi svaki građanin mogao legalno i jednostavno da obavlja povremeni rad, bez vraćanja na nekada&scaron;nji model studentskih zadruga.
Prema njegovim riječima, ovakvi poslovi posebno su značajni za mlade, jer omogućavaju sticanje radnog iskustva, razvoj vje&scaron;tina i lak&scaron;e dono&scaron;enje odluka o daljem &scaron;kolovanju ili profesionalnom usmjerenju.
Govoreći o stanju na trži&scaron;tu rada, Rakočević je naveo da se na evidenciji Zavoda nalazi oko devet odsto nezaposlenih i 4,5 hiljade mladih, ali je upozorio da je veliki problem niska aktivnost radno sposobnog stanovni&scaron;tva. Značajan broj ljudi, kako je dodao, uop&scaron;te nije aktivan na trži&scaron;tu rada, &scaron;to predstavlja veliki neiskori&scaron;ćeni potencijal.
On je pozvao mlade da iskoriste programe Zavoda, koji uključuju besplatne obuke, sticanje kvalifikacija, sajmove zapo&scaron;ljavanja, subvencije i garancije za mlade. Kako je naglasio, riječ je o setu mjera koje pomažu mladima da lak&scaron;e dođu do zaposlenja, ali i da unaprijede svoje vje&scaron;tine i konkurentnost na trži&scaron;tu rada.
Predstavnica Privredne komore (PKCG) Slavica Pavlović podsjetila je da Privredna komora svake godine sprovodi istraživanje poslovnog ambijenta, u okviru kojeg se analizira i stanje na trži&scaron;tu rada.
Prema rezultatima istraživanja sprovedenog tokom marta i aprila pro&scaron;le godine, ocjena privrede za trži&scaron;te rada je blago pobolj&scaron;ana u odnosu na 2024, ali i dalje nije dostigla nivo koji je postojao prije pandemije.
Privrednici, kako je istakla Pavlović, i dalje daju negativne ocjene kada je riječ o dostupnosti radne snage, kako u pogledu broja zaposlenih, tako i u pogledu odgovarajućih kvalifikacija. Ipak, percepcija je ne&scaron;to bolja kada je riječ o kvalitetu obrazovanja, posebno u segmentu praktične nastave i programa na državnim fakultetima.
&ldquo;Privredna komora bila je jedan od inicijatora izrade Zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, koji bi mogao predstavljati važno rje&scaron;enje za sektore koji se suočavaju sa hroničnim nedostatkom radne snage. Najveće potrebe za sezonskim radnicima bilježe se u turizmu, poljoprivredi i građevinarstvu, pri čemu je turistički sektor najizraženiji&rdquo;, rekla je Pavlović.
Ona je navela da je za uspje&scaron;nu primjenu instituta stalnog sezonskog rada neophodna digitalizacija procedura, posebno u dijelu prijave i angažovanja radnika, kako bi se poslodavcima olak&scaron;ao pristup radnoj snazi i ubrzali administrativni procesi.
Pavlović je ocijenila da je potrebno uvesti dodatne mjere kako bi sezonski poslovi postali privlačniji za domaće stanovni&scaron;tvo, uključujući poreske olak&scaron;ice, subvencije i druge vidove podr&scaron;ke.
Ona je istakla značaj toga da država preuzme dio tro&scaron;kova u periodima kada radnik nije angažovan, jer poslodavci sami ne mogu da iznesu to finansijsko opterećenje.
Osvrćući se na zakon o studentskom radu, Pavlović je kazala da Privredna komora godinama insistira na njegovom dono&scaron;enju, navodeći kao primjer praksu iz Hrvatske, gdje se ovo pitanje redovno razmatra na institucionalnom nivou. Uređenje studentskog i omladinskog rada, prema njenim riječima, omogućilo bi veću aktivaciju domaće radne snage i lak&scaron;e uključivanje mladih u trži&scaron;te rada.

SPUCG: Osnovati Fond za zapošljavanje domaće radne snage i donijeti Zakon o obavljanju studentskih poslova

“OVIM ZAKONSKIM RJEŠENJEM, CRNA GORA BI KONAČNO STALA RAME UZ RAME SA RAZVIJENIM DRŽAVAMA SVIJETA"

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), kako je saop&scaron;teno, nema zakonsko ovla&scaron;ćenje da mijenja, uvećavava ili umanjuje proizvoljno procenat usklađivanja penzija, jer je to direktna matematička posljedica podataka Monstata.
&ldquo;Fond PIO primjenjuje, a ne kreira zakone&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju povodom nedavnih objava u medijima i različitih tumačenja januarskog usklađivanja penzija od 0,38 odsto.
Fond PIO je, kako su objasnili, izvr&scaron;ni organ koji sprovodi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Shodno članu 58 tog zakona, usklađivanje penzija se realizuje na osnovu zvaničnih statističkih podataka Monstata.
&ldquo;Usklađivanje se obavlja prema "rotirajućoj" formuli koja uzima u obzir dva ključna parametra, a to su rast/pad potro&scaron;ačkih cijena odnosno inflacija i rast/pad prosječnih zarada&rdquo;, precizirali su iz Fonda PIO.
Januarski procenat povećanja penzija od 0,38 odsto direktna je, kako su rekli, matematička posljedica tih parametara u prethodnom posmatranom periodu.
&ldquo;Podsjećamo javnost da se od 2022. godine, izmjenama zakona, penzije usklađuju tri puta godi&scaron;nje, odnosno 1. januara, 1. maja i 1. septembra. Ovakva dinamika omogućava bržu reakciju na ekonomske promjene u državi i čuva životni standard penzionera&rdquo;, rekli su iz Fonda PIO, prenosi Mina business.
Istorijski podaci, kako su naveli, ukazuju na to da je u pro&scaron;losti bilo perioda kada uop&scaron;te nije bilo godi&scaron;njih usklađivanja, kao i da je bilo perioda kada je usklađivanje bilo jednom, dva ili tri puta godi&scaron;nje.
&ldquo;U periodu 2013, 2014. i 2015. godine, usklađivanja uop&scaron;te nije bilo&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Trenutni penzioni sistem obezbjeđuje da prosječna penzija u Crnoj Gori danas iznosi 553 eura.

Fond PIO: Ne kreiramo zakone već ih primjenjujemo

"NEMAMO ZAKONSKO OVLAŠĆENJE DA MIJENJAMO, UVEĆAVAMO ILI UMANJUJEMO PROIZVOLJNO PROCENAT USKLAĐIVANJA PENZIJA"

Monteput i italijanska firma IRD Inženjering potpisali su danas ugovor o pružanju konsultantskih usluga nadzora nad projektovanjem i izvođenjem radova na drugoj dionici auto-puta Bar&ndash;Boljare, od Mate&scaron;eva do Andrijevice.
&ldquo;Vrijednost ugovora iznosi 14,45 miliona eura, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV), dok je planirano vrijeme pružanja usluga 90 mjeseci, uključujući i period za otklanjanje eventualnih nedostataka&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Monteputa, prenosi agencija Mina business.
Ugovor o nadzoru, kako je ocijenjeno, predstavlja važan korak u nastavku realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, čime se obezbjeđuje snažna stručna podr&scaron;ka u svim fazama projektovanja i izgradnje.
&ldquo;U cilju izbora najkvalitetnijeg nadzora, Monteput je u avgustu 2024. godine objavio tender, koji je sproveden u skladu sa pravilima i procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za koji je interesovanje pokazalo 14 kompanija i konzorcijuma&rdquo;, podsjetili su iz kompanije.&nbsp;
Nakon sprovedene evaluacije, &scaron;est ponuđača je pro&scaron;lo u drugu fazu tendera, koja je objavljena u junu pro&scaron;le godine, nakon čega je kao najpovoljniji ponuđač izabrana firma IRD Inženjering.
&ldquo;Prethodno je ponuda kineskog konzorcijuma PowerChina &ndash; Stecol &ndash; PCCD izabrana kao najpovoljnija na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta, u postupku sprovedenom prema procedurama EBRD&rdquo;, podsjetili su iz Monteputa.
Slijedi potpisivanje ugovora o izgradnji i projektovanju druge dionice, koje se očekuje tokom ovog mjeseca.&nbsp;
&ldquo;Dionica Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica, koja je duga 23 kilometra, ima ključni značaj za nastavak izgradnje auto-puta Bar&ndash;Boljare i bolje povezivanje sjevera Crne Gore sa centralnim dijelom zemlje&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Monteput i IRD Inženjering potpisali ugovor o nadzoru radova na drugoj dionici auto-puta

VRIJEDNOST UGOVORA 14,45 MILIONA EURA

Pokret penzionera Crne Gore&nbsp; najavio je da&nbsp; 19. februara od 12 sati pokreću humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i njegove ministre.
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/03/28/1711611960bqouppf5l95ggu4j-i_1118x745.jpg?cacheControl=1711611971" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/03/28/1711611960bqouppf5l95ggu4j-i_758x506.jpg?cacheControl=1711611971" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/03/28/1711611960bqouppf5l95ggu4j-i_344x230.jpg?cacheControl=1711611971" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
"Na ovaj korak su se odlučili nakon te&scaron;ke ekonomske situacije u kojoj se nalaze predsjednik Vlade (Milojko Spajić) i njegovi ministri zbog malih primanja, a povodom velikih povećanja penzija koje je Vlada Crne Gore obezbijedila za penzionere u iznosu od 1,20 do 1,70, penzioneri sa sjevera su odlučili da te iznose doniraju u cilju, da istim pomognu da izadju iz ekonomske krize u kojoj su se na&scaron;li", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju-
Oni će taj dan postaviti ispred Evropske kuće u Bijelom Polju kutiju za prikupljanje pomoći za predsjednika i ministre Vlade Crne Gore i tim povodom pozivaju sve penzionere da se pridruže ovoj humanitarnoj akciji.
"Pokret penzionera Crne Gore takođe, obavje&scaron;tava povodom ove akcije predsjednika Vlade i njegove ministre koji su se potrudili da penzionerima u Crnoj Gori povećaju penzije za 1,20 do 1,70 eura, da ih samo u Bijelom Polju ima skoro osam hiljada, na sjeveru na hiljade, a u Crnoj Gori 132.000 penzionera, a koliko ih na sjeveru ima, sami će se uvjeriti kada krenu u masovne proteste penzionera tokom ljeta gdje će pokazati da penzioneri neće dozvoliti, da ih niko vi&scaron;e ugrožava i ponižava&ldquo;, zaključuju u saop&scaron;tenju.

Pokret penzionera CG: Pokrenućemo humanitarnu akciju za Spajića i ministre, u teškoj su ekonomskoj situaciji

NAJAVILI I MASOVNE PROTESTE TOKOM LJETA

Predsjednik Saveza penzionera Crne Gore Branko Ve&scaron;ović, nije podržao povećanje penzija od 0,38 odsto na sjednici Upravnog odbora Fonda PIO, ocijeniv&scaron;i da je riječ o mjeri koja je ponižavajuća, nepravedna i duboko nedostojna prema ljudima koji su decenijama svojim radom gradili Crnu Goru.
Kako je istakao, vi&scaron;e od polovine od ukupno oko 132.000 penzionera u Crnoj Gori prima minimalnu penziju u iznosu od 450 eura, koja nije povećavana pune dvije godine. Na taj iznos, predloženo povećanje od 0,38 odsto znači svega 1,74 eura mjesečno.
&ndash; To nije povećanje, već uvreda i poniženje za ljude koji su čitav radni vijek uplaćivali doprinose i stvarali ovu državu &ndash; poručio je Ve&scaron;ović, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovakva odluka predstavlja ozbiljan udar na dostojanstvo penzionera, koji su gradili puteve, &scaron;kole, bolnice, fabrike i institucije, a danas su svedeni na statističku stavku u tabelama. Penzioneri, naglasio je, nijesu i ne smiju biti posmatrani kao socijalni teret, već kao temelj dru&scaron;tva i države.
Savez penzionera Crne Gore kategorično odbacuje simbolično i formalno povećanje penzija koje, kako navode, služi isključivo ispunjavanju zakonskih minimuma, dok se realni tro&scaron;kovi života konstantno povećavaju. Inflacija, rast cijena hrane, ljekova, energenata i komunalija ne mogu se nadomjestiti iznosom od 1,74 eura, koji ni približno ne prati realna kretanja na trži&scaron;tu.
Ve&scaron;ović je posebno ukazao na činjenicu da je inflacija u prethodnom periodu dostigla rekordne nivoe, dok su penzioneri ostali bez adekvatne za&scaron;tite. Povećanje od 0,38 odsto, kako je ocijenio, ne može ublažiti pad kupovne moći, niti omogućiti dostojanstven život starijoj populaciji, koja se sve če&scaron;će nalazi pred izborom između osnovnih životnih namirnica i neophodnih ljekova.
&ndash; Penzioneri nijesu brojke, procenat ili statistički podatak. To su ljudi koji svakodnevno osjećaju posljedice odluka nadležnih institucija i koji danas žive sa realnim problemima, nesigurno&scaron;ću i rastućim tro&scaron;kovima života &ndash; istakao je on.
Savez penzionera Crne Gore uputio je jasan apel Vladi, Ministarstvu finansija i rukovodstvu Fonda PIO da hitno preispitaju donesenu odluku i ponude rje&scaron;enje koje će biti realno, pravedno i humano.
Kako navode, povećanje penzija mora biti usklađeno sa stvarnim rastom cijena i inflacijom, kao i sa drugim ekonomskim faktorima koji direktno utiču na svakodnevni život penzionera.
U suprotnom, iz Saveza poručuju da će biti primorani da iskoriste sva zakonom dozvoljena demokratska sredstva kako bi za&scaron;titili prava i dostojanstvo penzionera, jer ljudi koji su cijeli život radili i doprinosili dru&scaron;tvu imaju pravo na siguran i dostojanstven život u starosti.
Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je juče 25. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzija.
- Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. januara 2026. godine usklađuju za 0,38 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,94 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno o&scaron;tećenje 459,83 eura - navodi se u saop&scaron;tenju Fonda PIO.&nbsp;
Kako dodaju, donesene odluke biće primijenjene prilikom isplate penzije za januar 2026. godine, koja će biti izvr&scaron;ena u februaru.

Vešović: Povećanje penzija od 1,74 eura je uvreda i poniženje

REAGOVANJE SAVEZA PENZIONERA NA ODLUKE UPRAVNOG ODBORA FONDA PIO

Na svjetskim valutnim trži&scaron;tima dolar je pao i ove sedmice, druge zaredom, a u jednom trenutku je u odnosu na korpu valuta zaronio na najniži nivo u četiri godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,3 odsto na 97,14 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,2 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1850 USD, prenosi SEEbiz.
U fokusu ulagača bila je redovna sjednica američke centralne banke, na kojoj su čelnici Feda odlučili da kamatne stope ostaju nepromijenjene u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto, kao &scaron;to se na trži&scaron;tu i očekivalo.
Fed je poručio da je inflacija i dalje povi&scaron;ena, a da ekonomija solidno raste. Od deset čelnika Feda, njih osam glasalo je za zadržavanje kamata na dosada&scaron;njim nivoima.
Na konferenciji za medije predsjednik Feda, Jerome Powell, nije dao nikakav znak u vezi kamata. On je kazao da su rizici od rasta inflacije i usporavanja ekonomije smanjeni, te da će dalje odluke Feda zavisiti od budućih makroekonomskih pokazatelja.
Nakon poruka iz Feda, na trži&scaron;tu se očekuje da će Fed ove godine nastaviti da smanjuje kamate, ali ne prije juna.
Uprkos tome, dolarov indeks zaronio je polovinom sedmice na najniže nivoe u četiri godine, nakon &scaron;to je predsjednik SAD-a Donald Trump, na upit novinara o slabosti dolara, kazao da je vrijednost te valute &bdquo;odlična&ldquo;.
Trampov non&scaron;alantni odgovor podstaknuo je trgovce na dalju prodaju dolara, koji je u posljednje vrijeme ionako pod pritiskom zbog, kako kažu analitičari, gubitka povjerenja u američku valutu.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Dolar potonuo na najniži nivo u četiri godine

NA SVJETSKIM VALUTNIM TRŽIŠTIMA

&nbsp;Januarske penzije biće uvećane samo 0,38 odsto, nezvanično je Danu potvrdilo vi&scaron;e izvora bliskih Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).&nbsp;
Upravni odbor Fonda PIO tokom naredne sedmice će objaviti zvaničnu informaciju o rastu januarskih penzija. Minimalne penzije od 450 eura biće uvećane oko 1,7 eura, a prosječne od 553,5 eura oko dva.
Dan pi&scaron;e da je sigurno da penzioneri, koji su dvije godine imali 450 EUR primanja, neće biti zadovoljni uvećanjem, posebno jer im je penzija dvije godine bila zamrznuta, kao i zbog činjenice da su pro&scaron;le godine tri povećanja penzija iznosila ukupno 12 odsto. Od toga je januarsko bilo 6,85 odsto, &scaron;to znači da su pro&scaron;le godine odmrznute minimalne penzije, ti penzioneri bi dobili uvećanje od 30 eura.
Dan je prije desetak najavio da će uvećanje penzija, po dostupnim parametrima, biti minimalno i manje od jednog procenta, ali su prognoze tog tipa izostale, jer se čekalo da Monstat objavi podatke o decembarskim platama. Kada je objavljeno da su prosječne zarade u decembru porasle 0,4 odsto, bili su kompletirani svi podaci.
Prema tim podacima, zarade su u poslednja četiri mjeseca pro&scaron;le godine porasle 0,4 odsto, dok je u istom periodu svakog mjeseca zabilježena deflacija.
Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih u Crnoj Gori u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode

Penzije rastu samo 0,38 odsto

MINIMALNE OD 450 EURA BIĆE UVEĆANE OKO 1,7 EURA

Vlada i Op&scaron;tina Ulcinj potpisale su ugovor o osnivanju dru&scaron;tva sa ograničenom odgovorno&scaron;ću za upravljanje Parkom prirode Ulcinjska solana.
Ugovor su potpisali ministar ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić i predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj, Genci Nimanbegu.
Ćulafić je, kako je saop&scaron;teno iz resornog Ministarstva, rekao da Ulcinjska solana nije klasično za&scaron;tićeno područje, već simbol na&scaron;e svijesti, kao države sa malom teritorijom, kao i da je izuzetno važno sačuvati ono &scaron;to imamo.
&ldquo;Solana je dokaz patriotizma, na&scaron;a ispunjena obaveza i trajna odgovornost, koju kao Ministarstvo ekologije, održivog i razvoja sjevera dosljedno preuzimamo&rdquo;, kazao je Ćulafić.
On je naveo da je poslije zvaničnog zatvaranja Poglavlja 27 rje&scaron;enje upravljača jedna od najvažnijih obaveza koje smo uspje&scaron;no priveli kraju, prenosi Mina business.
"Ulcinjska solana je ponos Ulcinja i cijele Crne Gore, živi dokaz da prirodu možemo čuvati odgovorno, s ljubavlju i vizijom za budućnost. Ona je ambasador Crne Gore, mjesto gdje se ekologija i tradicija susreću na održiv način. Zato danas ovdje i ponosno stojimo pred na&scaron;im evropskim partnerima, jer smo pokazali da kao dru&scaron;tvo vrijedimo i da znamo da se dogovorimo oko važnih pitanja&rdquo;, poručio je Ćulafić.
On je ocijenio da se, iako se činilo da su neki procesi trajali dugo, neke stvari nijesu mogle desiti ranije i da se sada de&scaron;avaju u pravo vrijeme, a u ovom slučaju, pred finalni krug zavr&scaron;avanja obaveza i zatvaranja Poglavlja 27.
Ćulafić je zahvalio svima koji su istinski doprinijeli finalizaciji pitanja Ulcinjske solane.
Nimanbegu je rekao da potpisuju odluku da se Ulcinjska solana trajno za&scaron;titi, obnovi i odgovorno upravlja, u interesu građana Ulcinja, biv&scaron;ih radnika Solane i budućih generacija.
"Politički dogovor o progla&scaron;enju Solane Parkom prirode postignut je 2016. godine, a Skup&scaron;tina op&scaron;tine Ulcinj je 2019. donijela odluku kojom je taj status i formalno potvrđen. U periodu od 2021. do pro&scaron;le godine radili smo posvećeno na implementaciji te odluke i stvaranju uslova za zakonito i održivo upravljanje", kazao je Nimanbegu.
On je naveo da Ulcinj bira dugoročne vrijednosti ispred kratkoročnih interesa, da prirodna dobra nijesu predmet prodaje, već nasljeđe koje čuvamo i unapređujemo.
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador Njemačke Peter Felten, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr Martin Schneider Jacoby Association (MSJA).

Potpisan ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

MINISTAR EKOLOGIJE, ODRŽIVOG I RAZVOJA SJEVERA I PREDSJEDNIK OPŠTINE ULCINJ

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradili&scaron;te postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavnih i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradili&scaron;te veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Laku&scaron;ić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vr&scaron;enju inspekcijskog pregleda na gradili&scaron;tu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vr&scaron;enju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Laku&scaron;ić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, &scaron;ta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje za&scaron;tita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
&ldquo;Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, iza&scaron;la na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradili&scaron;te veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji", poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno o&scaron;tar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vr&scaron;ioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužila&scaron;tvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;u Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Ni&scaron;avića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mje&scaron;tani Zete i rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

"INSPEKTOR KONSTATOVAO MANJI BROJ JEDNOSTAVNIH I U KRATKOM ROKU OTKLONJIVIH NEPRAVILNOSTI"

Crnogorska ekonomija je nastavila stabilan rast u pro&scaron;loj godini, predvođen snažnom potro&scaron;njom, rastom zarada i kontinuiranom investicionom aktivno&scaron;ću, ocijenili su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i dodali da su taj napredak podržali ulaganjem od 215 miliona eura.
&Scaron;ef EBRD-a u Crnoj Gori Remon Zakaria saop&scaron;tio je&nbsp; prilikom predstavljanja glavnog Izvje&scaron;taja o tranziciji od pro&scaron;le do ove godine, pod nazivom Hrabri stari svijet, da je Crna Gora tokom prethodne godine nastavila da pokazuje snažan ekonomski zamah.
&ldquo;EBRD je sa ponosom podržao taj napredak rekordnim ulaganjem od 215 miliona eura kroz 18 projekata u ključnim sektorima. Ovi rezultati odražavaju povjerenje na&scaron;ih partnera, Vlade i privatnog sektora i potvrđuju na&scaron;u dugoročnu posvećenost zelenoj tranziciji, povezivanju, ekonomskom razvoju i otpornosti Crne Gore&rdquo;, rekao je Zakaria.
On je naveo da od tih 18 projekata, 47 odsto investicija ima kvalifikaciju zelene, 67 odsto projekata uključuju rodnu i ekonomsku inkluziju kao komponentu.
&ldquo;Na&scaron;a strategija koja se odnosi na Crnu Goru je trojaka, gdje se fokusiramo na zelenu tranziciju kao ključni prioritet. Drugi stub se tiče konektivnosti ili povezanosti, &scaron;to donosi veće prilike za trgovinsku razmjenu, turizam i ekonomski razvoj zemlje uop&scaron;te&rdquo;, rekao je Zakaria.
On je kao treću komponentu naveo osnaživanje konkurentnosti privatnog sektora, gdje EBRD radi blisko sa lokalnim finansijskim institucijama koje posluju u Crnoj Gori i koje sprovode projekte zajedno s njima i drugim donatorima, prvenstveno EU i time podržavaju različite programe za mala i srednja preduzeća i uključivanje mladih i žena u trži&scaron;te rada.
&ldquo;Fokusirali smo se na dionicu auto-puta Mate&scaron;evo-Andrijevica koja je podržana i od EU. Osim toga, u sektoru energetike radimo paralelno sa različitim partnerima kao &scaron;to je Evropska investiciona banka (EIB) na razvoju infrastrukture i posebno željeznice i transportnih veza&rdquo;, dodao je Zakaria.
Kad je riječ o javnim politikama, EBRD je veoma aktivan i pruža podr&scaron;ku regulatornom okruženju za razvoj u brojnim oblastima, kao &scaron;to je podr&scaron;ka Vladi u pogledu novog Zakona o energetici ili uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda.
&ldquo;Radimo i sa Željezničkim prevozom Crne Gore na izradi jednog ugovora o javnim uslugama kako bi se pobolj&scaron;ao kompenzatorni mehanizam, unaprijedio kvalitet usluga i održivost finansiranja&rdquo;, kazao je Zakaria.
Prema njegovim riječima, nalazi ovogodi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja o tranziciji nagla&scaron;avaju značaj politika usmjerenih ka budućnosti u suočavanju sa demografskim i ekonomskim promjenama.
&ldquo;Mi ostajemo spremni da nastavimo partnerstvo sa Crnom Gorom u cilju ostvarivanja održivog rasta, moderne infrastrukture i novih prilika za njene građane&ldquo;, kazao je Zakaria.
Direktor za tranzicioni uticaj i globalnu ekonomiju Alexander Plekhanov kazao je da postoji sve vi&scaron;e starih ljudi, a manje mladih, i da to predstavlja problem.
&ldquo;Glavni problem jeste da ekonomski model na koji smo navikli, a koji je uglavnom izgrađen u 20. vijeku, dakle socijalna država sa penzijama, zdravstvom i obrazovanjem, se uglavnom zasniva na velikom broju mladih ljudi, a ne velikom broju starih. I sada, kada idete u suprotnom smjeru, kada se ti brojevi promijene, to kreira dosta tenzija u dru&scaron;tvu&rdquo;, rekao je Plekhanov.
Kako smatra, pitanje nije kako ćemo da imamo vi&scaron;e mladih ljudi, već kako dru&scaron;tva mogu da se prilagode novoj realnosti i novoj ekonomiji i da izgrade razumne ekonomije za starija dru&scaron;tva.
&ldquo;Mislim da je velika razlika između na&scaron;eg i izvje&scaron;taja drugih organizacija, jer na&scaron; detaljnije gleda na političku ekonomiju, dakle &scaron;ta ljudi misle i kako možete da ubijedite ljude da promijene ekonomski model&rdquo;, kazao je Plekhanov.
Vi&scaron;i menadžer za evaluaciju Oskar Andruszkiewicz saop&scaron;tio je da svaka zemlja u koju EBRD ulaže ima svoju strategiju.
Kod Crne Gore prioriteti manje vi&scaron;e ostaju isti - unapređenje konkurentnosti privatnog sektora, podr&scaron;ka regionalnoj konektivnosti i integraciji u smislu prekograničnog transporta i osnaživanja prekograničnih energetskih veza i treći je produbljivanje zelene tranzicije.
Prema njegovim riječima, EBRD je značajno uložio u Crnu Goru.
&ldquo;U periodu od 2017. do 2024. godine, govorimo o 490 miliona eura&rdquo;, precizirao je Andruszkiewicz.
U tom periodu, riječ je o 773 eura po stanovniku, &scaron;to u 38 zemalja u kojima je prisutan EBRD, Crnu Goru stavlja na prvo mjesto.
&ldquo;To vam kazuje da banka ima visok stepen posvećenosti i ulaganja za zemlju ove veličine&rdquo;, rekao je Andruszkiewicz.
Izvje&scaron;taj o tranziciji, kako je saop&scaron;teno, ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i &scaron;ire. Analizira kako brzo stareća dru&scaron;tva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast, tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podr&scaron;ke preduzetni&scaron;tvu.
Prema izvje&scaron;taju, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovni&scaron;tva, &scaron;to povećava dugoročne fiskalne i pritiske na trži&scaron;te rada. Očekuje se da će starenje stanovni&scaron;tva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast &scaron;irom Evrope.&nbsp;
&ldquo;Proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja uče&scaron;ća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i kori&scaron;ćenja migracija, mogle bi ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve vi&scaron;e oblikuje političke prioritete &mdash; često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj za&scaron;titi u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
EBRD je vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori, sa ukupno 1,08 milijardi eura uloženih u 106 projekata do danas, čime se podržavaju održivi razvoj zemlje, infrastruktura, rast privatnog sektora i regionalna integracija.

EBRD: Podržali smo u 2025. napredak crnogorske ekonomije sa 215 miliona eura, glavni problem postaje starosna dob radne snage

KROZ 18 PROJEKATA

Predstavnici Udruženje prevoznika Crne Gore bili su jutros na novom sastanku u Ministarstvu ekonomskog razvoja sa ministrom Nikom Đeljo&scaron;ajem, kao i predstavnicima Uprave policije i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Vesko &Scaron;ljivančanin je saop&scaron;tio da prekidaju blokade granica.
On je saop&scaron;tio da je odluka done&scaron;ena nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Crne Gore i relevantnih insitucija.
Sastanak je, kako je kazao, pro&scaron;ao u konstruktivnoj, otvorenoj i partnerskoj atmosferi.
"U narednom periodu ćemo uz podr&scaron;ku Privredne komore Crne Gore organizovati dodatne sastanke sa institucijama sistema, kako bismo unaprijedili transportni sektor u skladu sa standardima EU. Ovo nije uspjeh samo ove radne grupe Udruženja, već rezultat zajedničkog djelovanja svih 135 privrednih dru&scaron;tava koje predstavljamo, kao i na&scaron;ih zaposlenih koji su jo&scaron; jednom pokazali odgovornost, jedinstvo, profesionalizam u najzahtjevinijim okolnostima", kazao je &Scaron;ljivančanin.
Iz Udruženja prevoznika Đorđije Lje&scaron;njak je govorio o postignutim dogovorima:
"Dobili smo uvjerenje da rok tranzita uvoza i izvoza carinske robe iz Crne Gore od polazne do odredi&scaron;ne ispostave bude 72 sata, to smo mi tražili, to smo dobili. Vezano za beneficirani radni staž na&scaron;ih vozača, dobili smo uvjerenje od ministra Đeljo&scaron;aja da će predlog dati Vladi na glasanje. Nadamo se da će Vlada to usvojiti, drugačije je nemoguće rije&scaron;iti to pitanje", poručuje on.
U vezi sa povratom akcize, Lje&scaron;njak navodi da trenutno nijesu ni&scaron;ta rije&scaron;ili ali, kako kaže, to nije okončano.
"To zavisi od na&scaron;ih evropskih partnera, da li će oni omogućiti da povrat bude veći. Dobili smo uvjeravanja da će dvije glavne teme na sastancima, sa evropskim izaslanicima, koji će se organizovati već u februaru, biti odredba ETIAS i povraćaj dijela plaćanja akcize na dizel gorivo, da poku&scaron;aju da nas i tu stimuli&scaron;u i da nam tu izađu u susret", poručuje Lje&scaron;njak.
On je istakao da su se sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane dogovorili da se na najvećim graničnim prelazima radno vrijeme fitosanitarnih i veterinarskih inspektora poveća, odnosno produži od 7 do 20 sati.