Ekonomija

Cijene stanova u novogradnji tokom 2025. dostigle su novi istorijski maksimum. Prosječne trži&scaron;ne cijene stanova u novogradnji u Crnoj Gori zabilježile su godi&scaron;nju stopu rasta od 22,1 odsto.
U odnosu na 2020. godinu, cijene stanova u novogradnji porasle su 95,7 odsto, pokazuju podaci iz izvje&scaron;taja o stabilnosti finansijskog sistema Centralne banke (CBCG).
&ndash; Na području Podgorice, trži&scaron;na vrijednost stanova u novogradnji dostigla je 2.180 eura po kvadratu, &scaron;to predstavlja godi&scaron;nji rast od 19,7 odsto, odnosno 83,7 odsto u odnosu na 2020. godinu. Prema rezultatima ankete CBCG o cijenama nekretnina, u 2025. godini prosječna cijena svih stambenih nekretnina po kvadratnom metru u Podgorici iznosila je 1.841 euro, &scaron;to predstavlja rast od 17,1 odsto na godi&scaron;njem nivou. Cijene dobijene ovim putem prate generalni trend rasta, ali usljed određenih manjkavosti ankete, odnosno neblagovremene ili neadekvatne informisanosti ispitanika, bitno su niže od transakcionih cijena stanova u novogradnji (podaci Monstata) &ndash; konstatovano je u izvje&scaron;taju objavljenom na sajtu CBCG.
Cijene novogradnje, kako su naveli, zabilježile su snažan rast tokom 2024. i početkom 2025. godine, nakon čega dolazi do njihovog postepenog usporavanja i stabilizacije.
&ndash; Projekcije za 2026. godinu upućuju na stabilizaciju rasta cijena, uz zadržavanje relativno visokog nivoa cijena i umjerenu dinamiku rasta, uz moguće blage oscilacije tokom godine &ndash; naveli su iz CBCG.
Vrhovna monetarna institucija sprovela je anketu i među agencijama za nekretnine, koja je pokazala da je rast prometa u 2025. godini ostvarilo njih 28,6 odsto, dok je isti ili niži promet zabilježilo po 35,7 odsto agencija.
&ndash; Većina agencija za nekretnine (53,6 odsto) smatra da je cijena nekretnina po metru kvadratnom povećana. Većina agencija (67,9 odsto) očekuje da će cijene ostati na istom nivou u 2026. godini. S druge strane, većina agencija (60,7 odsto) smatra da će ukupna tražnja u narednoj godini pasti. Na pitanje o rastu inotražnje, koja je značajna posljednjih godina i generalno je ključna za rast cijena nekretnina, agencije su u ovoj anketi bile pesimistične, s obzirom na to da njih 71,4 odsto očekuje pad inotražnje &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
U izvje&scaron;taju je konstatovano da je stopa rasta stambenih kredita fizičkih lica u 2025. godini iznosila 20,8 odsto, a kumulativni rast u odnosu na kraj 2020. godine iznosio je oko 92 odsto.
&ndash; Rast stambenih kredita fizičkih lica uočljiv je i kroz novoodobrene kredite, pa tako godi&scaron;nji kumulativ novoodobrenih kredita ostvaruje ubrzani rast od 2022. godine, &scaron;to je u 2025. godini iznosilo 34 odsto. Stambeni krediti fizičkih lica bilježe trend rasta u odnosu na kredite fizičkih lica, ukupne kredite i BDP, a njihov rast prati veći broj kreditnih partija i veći prosječni iznos kredita. Vrijednost u odnosu na BDP jo&scaron; uvijek je značajno niža od prosjeka koji je karakterističan za zemlje EU (preko trećine vrijednosti BDP-a) &ndash; precizirali su iz CBCG.
Banke spremne da finansiraju kupovinu nekretnina
Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka ukazala je na povećanu tražnju stanovni&scaron;tva za stambenim kreditima, ali i na jasnu spremnost banaka da finansiraju kupovinu nekretnina.
Rezultati ankete pokazuju i smanjenje broja odbijenih zahtjeva, &scaron;to se može objasniti ublažavanjem kreditnih standarda tokom svih kvartala 2025. godine.
Kao ključne razloge za ovakve trendove banke navode povećanu spremnost na preuzimanje rizika, bolju percepciju rizika i znatno veću konkurenciju na trži&scaron;tu. Dodatno, uslovi za stambene kredite bili su povoljniji, naročito u pogledu kamatnih marži, zahtjeva za kolateralom, vrijednosti hipoteke i depozita, kao i ročnosti, provizija i naknada.

Cijene stanova od korone porasle skoro 100 odsto

POKAZUJU PODACI IZ IZVJEŠTAJA O STABILNOSTI FINANSIJSKOG SISTEMA CENTRALNE BANKE

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić kazala je da se nada da će uskoro biti postignut dogovor sa socijalnim partnerima u vezi sa Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom, ali da se Vlada zalaže za dijalog bez ucjena i rje&scaron;enje koje tretira sve radnike jednako. Kazala je da su njena očekivanja da će poglavlje 19. Socijalna politika i zapo&scaron;ljavanje uskoro biti privremeno zatvoreno.
Govoreći o dijalogu vezano za Op&scaron;ti kolektivni ugovor kazala je da se radna grupa već dva puta sastala ove sedmice.
"Moramo sjesti za sto. Ne možemo ići striktno "ili ovo, ili nema ni&scaron;ta". Moramo koristiti različite metode i mehanizme. Svjesni smo da ima inflacije, samo je veliko pitanje &scaron;ta bi bilo bez programa Evropa sad. Moramo doći do rje&scaron;enja koja će biti jednaka za sve", rekla je Ni&scaron;ić u emisiji "Link" RTCG.
To će biti poruka i EK, kazala je ona.&nbsp;
"Mi smo imali i poslodavce koji nijesu za povećanje koeficijenata, a bez povećanja primarnih koeficijenata čirtav privat ni sektor ne bi osjetio nikakvo povećanje &scaron;to bi dovelo do razočaranja na&scaron;ih građana. Mislim da povećanje primanja mora biti jednako za sve", rekla je Ni&scaron;ić.&nbsp;
Navela je da ni u jednoj fazi nijesu odustali od socijalnog dijaloga.&nbsp;
"Taj dijalog nikad nije prestao. Kod mene će uvijek imati otvorena vrata i pruženu ruku. Sijedaćemo za sto koliko god bude trebalo, jer mislim da ovu stvar moramo da iznesemo do kraja. To je ne samo interes Vlade, pa i sindikata, jer ulaskom u EU svi će imati interes, naročito radnici", rekla je ona. &nbsp;
Ni&scaron;ić kaže da je kompletna administracija državne uprave radila na poglavljima.
Ističe da je radno zakonodavstvo Crne Gore usklađeno sa svim savremenim evropskim direktivama.
"Imamo direktiva koje tek sada države članice implementiraju u svoje zakonodavstvo", kazala je Ni&scaron;ić.
Navela je da je Međunarodna organizacija rada ocijenila da je radno zakonodavstvo Crne Gore vrlo dobro usklađeno.
"Ti izvje&scaron;taji su po&scaron;li ka EK i dobili smo odgovor da uz nekoliko tehničkih izmjena možemo kompletirati na&scaron;e radno zakonodavstvo i da je ono po svim pitanjima i direktivama dobilo zeleno svjetlo", istakla je ministarka.
Kazala je da očekuje da će poglavlje 19. Socijalna politika i zapo&scaron;ljavanje biti zatvoreno.
"Apsolutno očekujem da će biti zatvoreno. Imamo finalne faze. Tim poglavljem koordinira Ministarstvo socijalnog staranja i radimo na velikom broju na&scaron;ih zakona i administrativnih potreba koje moramo ispuniti", rekla je Ni&scaron;ić.
Iako je benefit za radnike da se oprobaju u članicama EU, smatra da će nećemo imati veliki odliv radne snage jer je cilj Vlade da zadrži svoje građane.&nbsp;
"Mislim da ćemo postati toliko atraktivna zemlja da ćemo imati veći priliv, nego odliv radne snage", rekla je ona.&nbsp;
Istakla je da preko evropske mreže za zapo&scaron;ljavanje postoji preko dva miliona oglasa.&nbsp;

Nišić: Dogovor oko kolektivnog ugovora da bude bez ucjena, sa povećanjem jednakim za sve

PORUČILA MINISTARKA RADA I SOCIJALNOG STARANJA

Nezavisni revizor dao je Elektroprivredi (EPCG) mi&scaron;ljenje sa rezervom na finansijske iskaze za 2025. godinu, ponovo iz istog razloga &ndash; nemaju odgovarajuću dokumentaciju o vlansi&scaron;tvu nad nekretninama, postrojenjima i opremom.
&ndash; Na dan 31. decembar 2025. godine, nekretnine, postrojenja i oprema u iznosu sada&scaron;nje vrijednosti od 760,5 miliona uključuju sredstva ukupne neto sada&scaron;nje vrijednosti od 23,7 miliona bez odgovarajuće dokumentacije o vlasni&scaron;tvu. Shodno tome, nijesmo bili u mogućnosti da utvrdimo da li bi određene korekcije bile neophodne u vezi sa stanjem navedenih sredstava na dan 31. decembra 2025. i 2024. godine, kao i povezanih pozicija u iskazu o ukupnom rezultatu, iskazu o promjenama na kapitalu i iskazu o tokovima gotovine za 2025. i 2024. godinu. Reviziju smo izvr&scaron;ili u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim standardima revizije (MSR). Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovarajući da nam pruže osnovu za izražavanje na&scaron;eg mi&scaron;ljenja &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju revizorske kuće BDO, koji je usvojen na skup&scaron;tini akcionara državne kompanije.
U izvje&scaron;taju je navedeno da je tokom 2025. godine, kao i prethodnih, EPCG usagla&scaron;avala vlasničke listove sa podacima iz registra osnovnih sredstava.
&ndash; Shodno tome, rukovodstvo je utvrdilo da pojedina dokumenta o vlasni&scaron;tvu i dalje nedostaju. Međutim, dru&scaron;tvo je oduvijek koristilo relevantna sredstva evidentirana u okviru nekretnina, postrojenja i opreme koja su evidentirana u registru osnovnih sredstava i kontrolisalo prilive dru&scaron;tva po osnovu njihovog kori&scaron;ćenja. Shodno pomenutom, rukovodstvo ulaže značajne napore u cilju pribavljanja potrebne dokumentacije o vlasni&scaron;tvu za sredstva čija je sada&scaron;nja vrijednost na dan 31. decembra 2025. godine 26,5 miliona, od čega zemlji&scaron;te i objekti koji su upisani na treća lica imaju vrijednost 20,5 miliona, objekti koji nijesu upisani u katastarske evidencije imaju vrijednost 2,35 miliona, a imovina koja nije upisana u katastar usled nepostojanja katastra nepokretnosti ima vrijednost od 3,62 miliona &ndash; precizirano je u izvje&scaron;taju.
EPCG je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ila sa minusom od 92,1 milion eura, &scaron;to je za preko 100 miliona slabiji rezultat u odnosu na 2024. godinu. Razlog je ekolo&scaron;ka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja (TEP). Rukovodstvo, međutim, smatra da nema većih prepreka po pitanju nastavka poslovanja.
&ndash; Dru&scaron;tvo je u periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. godine ostvarilo gubitak u iznosu od 92.121.426 eura. Na dan 31. decembar 2025. godine obrtna imovina dru&scaron;tva je manja od njegovih kratkoročnih obaveza za 51,2 miliona. Rukovodstvo smatra da dru&scaron;tvo ima adekvatne resurse da nastavi sa poslovanjem u doglednoj budućnosti. Shodno tome, priloženi finansijski iskazi dru&scaron;tva su pripremljeni po načelu stalnosti poslovanja &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Nabavna cijena električne energije porasla vi&scaron;e od 100 miliona
Zbog ekolo&scaron;ke rekonstrukcije TE Pljevlja, prihodi su znatno pali u 2025. godini. Razlika u nabavnoj vrijednosti električne energije iznosila je preko 100 miliona eura.
Prihodi od prodaje električne energije lani su iznosili 88,4 miliona, a godinu ranije 119 miliona.
Kada je u pitanju nabavna vrijednost uvezene električne energije, ona je lani uvećana za 23 miliona eura i iznosila je 50 miliona.
Nabavna vrijednost električne energije kupljene u zemlji iznosila je 164,7 miliona, dok je u 2024. godini bila 70,8 miliona. Razlika od 94 miliona.
Kada su u pitanju zarade i naknade zarada one su lani iznosile 17,6 miliona, &scaron;to je za 100 hiljada vi&scaron;e u odnosu na godinu ranije.
&ndash; Tro&scaron;kovi neto zarada umanjeni su za 4,3 miliona po osnovu zarada zaposlenih koji su direktno učestvovali u izgradnji investicija u toku koje se sprovode kroz veliki broj projekata u dru&scaron;tvu, za 2025. godinu &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.

Ponovo mišljenje sa rezervom na finansijske iskaze EPCG: Nema dokumentacije za imovinu vrijednu skoro 24 miliona eura

EPCG PROŠLU GODINU ZAVRŠILA SA MINUSOM OD 92,1 MILION EURA

Poreska inspekcija od danas intenzivira aktivnosti na praćenju regularnosti poslovanja poreskih obveznika na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore, u skladu sa planiranim aktivnostima na suzbijanju neformalne ekonomije tokom ljetnje turističke sezone.&nbsp;
&ldquo;Cilj ovih aktivnosti je unapređenje poreske discipline, podsticanje dobrovoljnog po&scaron;tovanja poreskih obaveza, za&scaron;tita poreskih obveznika koji posluju zakonito i stvaranje jednakih uslova za sve učesnike na trži&scaron;tu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Poreske uprave (PU), prenosi Mina business.
Na osnovu iskustava iz prethodnih turističkih sezona, aktivnosti poreskih inspektora biće posebno usmjerene na kontrole pravilnog evidentiranja ostvarenog prometa i izdavanja fiskalnih računa, prijave zaposlenih i angažovanih osoba, redovnog evidentiranja i uplate ostvarenog pazara, blagovremenog podno&scaron;enja poreskih prijava i izmirivanja poreskih obaveza.
&ldquo;Posebna pažnja biće posvećena i poreskim obveznicima kod kojih postoji povećan rizik od nepravilnosti i poreskim obveznicima koji sezonski obavljaju djelatnost, sa posebnim fokusom na subjekte iz oblasti ugostiteljstva i trgovine, kao i na obveznike koji posluju tokom turističke sezone na otvorenom prostoru&rdquo;, rekli su iz PU.
Dodatno, u dijelu kontrole pružanja usluga smje&scaron;taja, izmjene Zakona o prekr&scaron;ajima omogućile su efikasnije sprovođenje nadzornih aktivnosti. U skladu sa zakonskim procedurama, poreski inspektori će, uz nalog nadležnog suda, moći izvr&scaron;iti nadzor i u privatnim prostorijama koje se koriste za obavljanje djelatnosti, uključujući provjeru stvarnog broja gostiju, utvrđivanje da li su svi korisnici smje&scaron;taja uredno prijavljeni, kao i kontrolu da li je promet ostvaren od pruženih usluga pravilno evidentiran.
&ldquo;Problem neprijavljenog smje&scaron;taja, neevidentiranog prometa i drugih oblika neformalne ekonomije tokom turističke sezone neće biti predmet djelovanja samo Poreske uprave. U skladu sa nadležnostima, u aktivnosti će biti uključene i druge inspekcijske službe, kroz koordinaciju Vladinog koordinacionog tijela za praćenje turističkih sezona, sa ciljem zajedničkog i efikasnijeg djelovanja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poreska uprava će i u narednom periodu nastaviti da posebnu pažnju posvećuje saradnji sa poreskim obveznicima, pružanju informacija i edukaciji u cilju pravovremenog usklađivanja poslovanja sa zakonskim propisima.&nbsp;
&ldquo;Podsjećamo da je blagovremeno i pravilno izvr&scaron;avanje poreskih obaveza najbolji način da izbjegnu eventualne sankcije i obezbijedi nesmetano poslovanje&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Od danas intenzivirane kontrole poreskih inspektora

NAJAVLJENO IZ PORESKE UPRAVE

Nik&scaron;ić u posljednjih nekoliko godina bilježi značajan investicioni zamah na trži&scaron;tu nekretnina. U toku je izgradnja brojnih vi&scaron;espratnica &scaron;irom gradskog jezgra, a potražnja za stanovima, naročito manjim, ne jenjava, prenosi Portal RTNK.
Veća ponuda, ipak nije donijela niže cijene. Naprotiv, kvadrat stana u novogradnji danas ko&scaron;ta vi&scaron;estruko vi&scaron;e nego prije desetak godina.
&bdquo;U izgradnji se cijene okvirno kreću između 1.900 pa čak do 2.500 eura. U prosjeku, novogradnja danas ko&scaron;ta oko 2.100 eura&ldquo;, kaže Dalibor &Scaron;ućur iz agencije Nekretnine Nik&scaron;ić.
Starogradnja se, kako je pojasnio, cijeni u zavisnosti od stanja, pa je ima u rasponu od 1.200 do 2.000 eura. &Scaron;ućur navodi da su jeftiniji samo stanovi na vi&scaron;im spratovima, bez lifta i koji nijesu renovirani, a njihova cijena se kreće od 1.000 do 1.300 eura.
&bdquo;Kada se gleda prosječna cijena svih vrsta stanova, starogradnje i novogradnje, mislim da se kreće oko 1.800 eura, možda i malo vi&scaron;e&ldquo;, smatra &Scaron;ućur.
Prema informacijama od prodajnih timova i investitora, cijene nekretnina su naročito visoke u užem gradskom jezgru. U Ulici &bdquo;Serdara &Scaron;ćepana&ldquo; u toku je izgradnja vi&scaron;eporodičnog stambeno-poslovnog objekta, a cijena kvadratnog metra je 2.500 eura. Istovremeno, stanovi iz projekta Danica Homes u Grudskoj mahali nude se po cijeni 2.300 eura i vi&scaron;e.
Te brojke drastično su veće od nekada&scaron;njih. U skladu sa podacima od prije pet do deset godina, cijena kvadratnog metra u Nik&scaron;iću kretala se između 700 i 800 eura.
Zvanična statistika potvrđuje trend
Investiciona aktivnost vidljiva je i u zvaničnim podacima. Željko Knežević, vr&scaron;ilac dužnosti sekretara Sekretarijata za urbanizam i stambene poslove, rekao je da je ove godine u Nik&scaron;iću izdato 67 građevinskih dozvola, od kojih je jedan dio &ndash; četiri do pet projekata &ndash; namijenjen izgradnji stambenih zgrada.
&bdquo;Interesovanje investitora postoji. Već je u obradi projekat izgradnje stambene zgrade preko puta Osnovne &scaron;kole &bdquo;Luka Simonović&ldquo;, a tu bi u narednom periodu trebalo da bude i jo&scaron; jedna op&scaron;tinska zgrada&ldquo;, kazao je Knežević.
Uprava za statistiku saop&scaron;tila je da je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2026. godine iznosila 2.445 eura. Prema podacima sa terena, nik&scaron;ićke brojke su u skladu sa situacijom na državnom nivou.
Sve to stavlja u posebno težak položaj prosječnog kupca. Naime, prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosila je 1.029 eura u aprilu, &scaron;to znači da je za jedan kvadrat novogradnje u Nik&scaron;iću potrebno izdvojiti vi&scaron;e od dvije prosječne plate.
Op&scaron;tina Nik&scaron;ić traži rje&scaron;enje za mlade bračne parove
Predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević rekao je pro&scaron;le sedmice da lokalna samouprava analizira stanje na terenu u cilju pripreme programa dodjele op&scaron;tinskog zemlji&scaron;ta mladim bračnim parovima za izgradnju stambenih objekata po povoljnim uslovima. On je kazao da se ta aktivnost odvija u saradnji sa lokalnom Direkcijom za imovinu.
&bdquo;U pripremi je skeniranje određenih zemlji&scaron;ta i parcela u vlasni&scaron;tvu Op&scaron;tine za koje ćemo da osmislimo politiku u okviru koje bi mogli te parcele da dodjeljujemo mladim bračnim parovima, da izgrade svoje stambene objekte na njima po povoljnim uslovima, uz uče&scaron;će Op&scaron;tine, i sa tim zemlji&scaron;tem i sa jeftinijim komunalijama. To su odluke na kojima se radi&ldquo;, naveo je Kovačević.
Prema njegovim riječima, potražnja je u tom smislu velika, &scaron;to pokazuju i brojni građevinski projekti privatnih investitora.
&bdquo;Tako da očekujemo u nekom narednom periodu da će uz ovu politiku koju Op&scaron;tina bude sprovodila malo pasti kvadrat stana i da će biti lak&scaron;e kupiti stan u Nik&scaron;iću i obezbijediti osnovne stambene jedinice u na&scaron;em gradu&ldquo;, najavio je Kovačević.
&Scaron;ućur: Potražnja postoji, ali realizacija često izostaje
Visoke cijene stanova, ipak nijesu uticale na zainteresovanost. Dalibor &Scaron;ućur iz agencije za nekretnine svakodnevno prima upite potencijalnih kupaca, a najveća potražnja, kako kaže, vezuje se za manje stanove.
&bdquo;Obično postoje dva tipa kupaca. Prvo, to su porodični ljudi koji žele da rije&scaron;e važno porodično pitanje. Drugo, tu su investitori, odnosno ljudi koji imaju novac i ulažu ga u ne&scaron;to da bi se vraćalo kroz kiriju ili prosto &scaron;tite novac od inflacije&ldquo;, poja&scaron;njava &Scaron;ućur.
Prema njegovim riječima, cijene nekretnina su skuplje najvi&scaron;e zbog toga &scaron;to su skuplji građevinski materijali i građevinsko zemlji&scaron;te.
&bdquo;U prethodnom periodu u Nik&scaron;iću nije bilo ni velike ponude, &scaron;to je takođe uticalo na povećanje cijena&ldquo;, smatra &Scaron;ućur.
Pored visokih cijena, prepreku za potencijalne kupce predstavlja i obaveza da transakcije idu preko računa, &scaron;to otežava situaciju onima koji prihode ostvaruju u zanatskim djelatnostima, poljoprivredi ili stočarstvu. Uz to, i uslovi za dobijanje kredita nisu jednostavni.
&bdquo;Dakle, generalno ima potražnje, ali realizacije nema ni treći dio kolika je potražnja. Svi bi da kupe nekretninu, ali je to jako te&scaron;ko realizovati i privesti kraju&ldquo;, zaključuje &Scaron;ućur.

Kvadratni metar u Nikšiću i do 2.500 eura: Ponuda stanova sve veća, ali su cijene za mnoge nedostižne

GRAD POD TREBJESOM POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA BILJEŽI ZNAČAJAN INVESTICIONI ZAMAH

Akcize na benzine od juče se plaćaju u punom iznosu i cijene za građane vi&scaron;e neće biti umanjene odlukom Vlade.
Nakon skoro tri mjeseca umanjivanja akciza na dizel i benzine, Vlada je u ponedjeljak donijela odluku da ukine i posljednje umanjenje na benzine od pet odsto, pa se sada i na tu vrstu naftnog derivata plaća puna cijena.
Tako od juče je akciza na benzine 54,9 centi po litru, a na dizel od pro&scaron;log utorka 44 centa.
Cijena dizela od juče je 1,66 eura, dok su benzini 1,66 eura i 1,70 eura.
Od sada su vozači u potpunosti prepu&scaron;teni trži&scaron;tu i posljedicama globalnih de&scaron;avanja. U korist vozačima idu de&scaron;avanja na relaciji SAD i Iran i najava potpisivanja sporazuma u petak. Trži&scaron;te će sigurno pozitivno odreagovati na sporazum, a koliko centi će biti jeftinije gorivo znaćemo narednog ponedjeljka.
Kada je izbio sukob dizel je bio 1,34 eura, a benzini oko 1,45 eura. Vlada je tokom posljednjeg mjeseca dizala akcize kada je trebalo da pojeftini dizel i držala mu cijenu na iznosu od oko 1,7 eura.

Vlada više ne smanjuje akcize na gorivo

OD SADA SU VOZAČI U POTPUNOSTI PREPUŠTENI TRŽIŠTU I POSLJEDICAMA GLOBALNIH DEŠAVANJA

Skup&scaron;tina je usvajanjem Zakona o upravljanju privrednim dru&scaron;tvima u vlasni&scaron;tvu države, podržala jednu od najznačajnijih reformi u oblasti upravljanja državnom imovinom u posljednjim decenijama, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
&ldquo;Ovim zakonom Crna Gora pravi odlučan zaokret od praksi koje su godinama karakterisali fragmentisano upravljanje, nejasno definisane odgovornosti i nedovoljna usmjerenost na rezultate. Država prvi put uspostavlja jedinstven, moderan i odgovoran sistem upravljanja svojim privrednim dru&scaron;tvima, zasnovan na profesionalnosti, transparentnosti i za&scaron;titi javnog interesa&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Državni kapital je, kako se dodaje, kapital građana. Upravo zato njime se mora upravljati odgovorno, stručno i u skladu sa najvi&scaron;im standardima korporativnog upravljanja.
&ldquo;Novi zakon uvodi jasna pravila i precizno defini&scaron;e odgovornosti svih učesnika u sistemu, uz snažniju koordinacionu ulogu Ministarstva finansija u sprovođenju vlasničke politike države. Rezultati poslovanja vi&scaron;e neće biti stvar procjene, već jasno mjerljiva obaveza kroz definisane ciljeve i redovno praćenje njihovog ostvarivanja&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na profesionalizaciju upravljačkih struktura u državnim preduzećima. Uvode se jasni i strogi kriterijumi za izbor kandidata, nezavisna komisija koja vr&scaron;i selekciju, kao i obaveza da članovi organa upravljanja posjeduju odgovarajuće znanje, iskustvo i kompetencije. Članovi organa upravljanja će biti birani po sprovedenom javnom konkursu.
&ldquo;To znači da stručnost postaje osnovni kriterijum, a odgovornost sastavni dio upravljanja. Prostor za diskreciono odlučivanje i politički uticaj biće značajno sužen, dok će rezultati i učinak biti ključni pokazatelji uspje&scaron;nosti&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Zakon predviđa i uključivanje nezavisnih članova u organe upravljanja, jasne uslove za reizbor i razrje&scaron;enje, (ne)ostvarivanje postavljenih ciljeva i indikatora je vezano za trajanje mandata upravljačkih struktura, kao i transparentnu politiku naknada povezanu sa ostvarenim rezultatima.
&ldquo;Istovremeno, država jasno defini&scaron;e kada i pod kojim uslovima treba da bude vlasnik privrednih dru&scaron;tava. Državno vlasni&scaron;tvo zadržava se isključivo tamo gdje postoji opravdan javni interes i strate&scaron;ki značaj za Crnu Goru, čime se &scaron;tite principi trži&scaron;ne konkurencije i sprječava neopravdano &scaron;irenje državnog portfolija&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
Poseban značaj zakona ogleda se i u za&scaron;titi javnih finansija. Uvode se vi&scaron;egodi&scaron;nje planiranje, redovno izvje&scaron;tavanje i sistemsko upravljanje fiskalnim rizicima, kako državna preduzeća vi&scaron;e ne bi predstavljala potencijalni izvor skrivenih tro&scaron;kova i nepredvidivih obaveza po budžet.
Ova reforma potvrđuje jasnu opredijeljenost Crne Gore da gradi efikasne institucije i odgovoran odnos prema imovini svih građana. Usklađivanjem sa OECD principima korporativnog upravljanja privrednim dru&scaron;tvima u vlasni&scaron;tvu države, Crna Gora dodatno jača svoj kredibilitet i potvrđuje evropski kurs reformi.
&ldquo;Koristi od ovog zakona osjetiće prije svega građani, kroz efikasnija i odgovornija državna preduzeća, veću stabilnost javnih finansija, manje fiskalne rizike i održiviji razvoj države&rdquo;, ocijenili su iz Ministarstva.
Proces pripreme zakona bio je otvoren i inkluzivan. U njegovoj izradi učestvovali su predstavnici institucija i civilnog sektora, a brojne sugestije iz javne rasprave ugrađene su u konačno zakonsko rje&scaron;enje.
Usvajanje ovog zakona nije samo dono&scaron;enje novog propisa. To je reformska odluka da se uvede red tamo gdje ga nije bilo dovoljno, da se podignu standardi upravljanja i da se javni interes stavi u sredi&scaron;te svih odluka koje se tiču državne imovine.
Crna Gora, kako se dodaje, ovim zakonom &scaron;alje jasnu poruku da odgovornost, stručnost i rezultati postaju temelj upravljanja državnim resursima.
Ministar finansija, Novica Vuković je kazao da usvajanjem Zakona o upravljanju privrednim dru&scaron;tvima u vlasni&scaron;tvu države &scaron;alju jasnu poruku da državni kapital pripada građanima i da se njime mora upravljati odgovorno, profesionalno i u njihovom najboljem interesu.&nbsp;
&ldquo;Vrijeme nejasnih odgovornosti i izostanka rezultata ostavljamo iza sebe. Ovim zakonom uvodimo sistem u kojem stručnost, integritet i učinak postaju osnov za upravljanje državnim preduzećima&ldquo;, zaključio je Vuković.

Usvojen Zakon o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države; Vuković: Stručnost postaje temelj upravljanja

"DRŽAVA PRVI PUT USPOSTAVLJA JEDINSTVEN, MODERAN I ODGOVORAN SISTEM UPRAVLJANJA "

Eurodizel će od ponoći pojeftiniti, dok će cijena benzina biti veća dva centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će litar eurosupera 95 i 98 u narednih sedam dana ko&scaron;tati 1,66 eura, odnosno 1,70 eura
Cijena eurodizela iznosi 1,66 eura.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa na 1,59 eura.
Naredni obračun je 22. juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. juna.

Od ponoći skuplji benzin, dizel jeftiniji

NOVE CIJENE GORIVA

Bulevar Tivat-Jaz, sa trenutnim stepenom radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu, saop&scaron;tio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstvo saobraćaja, Filip Radulović, i dodao da će se ovog Ijeta saobraćati značajno bolje nego prethodnog.
On je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanice Nove srpske demokratije, Bojane Pićan, kazao da da je prethodnom periodu, od kada je preuzeo rukovođenje radom Ministarstva saobraćaja, u vi&scaron;e navrata javno saop&scaron;tio da je cilj Vlade da kompletna dionica Tivat-Jaz bude izvedena sa dva sloja asfalta zakijucno sa 31. majem, odnosno pocetkom turističke sezone.
&ldquo;Danas sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da je taj cilj u potpunosti ostvaren u dijelu koji se odnosi na planirani nivo funkcionalnosti za turističku sezonu. I tada, kao i sada, ponavljam da bulevar, sa ovim stepenom izvedenih radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu. Naravno, uz po&scaron;tovanje svih pravila i ograničenja koja su definisana postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom&rdquo;, rekao je Radulović.
On je istakao da će ovog Ijeta saobraćati na tom putnom pravcu biti značajno bolje nego prethodnog, kao i bolje nego u periodu prije početka rekonstrukcije tog putnog pravca.
&ldquo;Podsjećam da je riječ o saobraćajnici sa najvećim sezonskim opterećenjem u Crnoj Gori, gdje u Ijetnjim mjesecima saobraća i preko 30 hiljada vozila dnevno na relaciji Tivat-Budva i obrnuto&rdquo;, kazao je Radulović, prenosi agencija Mina.
Kada je riječ o preostalim radovima na bulevaru Tivat-Jaz, Radulović je objasnio da se oni odnose na zavr&scaron;ni sloj asfalta, saobraćajnu signalizaciju i opremu puta, kao i na dio radova koji se tiču trotoara, javne rasvjete i hidrotehničkih instalacija.
&ldquo;Na&scaron; cilj je da i ovi preostali radovi budu zavreni tokom jula ove godine, a u svakom slučaju biće izvođeni na način koji neće negativno uticati&nbsp; na saobraćaj, niti ugroziti funkcionalnost i bezbjednost ove saobraćajnice u toku turističke sezone&rdquo;, naveo je Radulović.
Kada je riječ o projektu zaobilaznice oko Budve, Radulović je najavio da se potpisivanje ugovora očekuje do 20. juna.
&ldquo;U kombinaciji sa već zavr&scaron;enim i funkcionalnim bulevarom Tivat-Jaz, ovaj projekat ce značajno podici kvalitet turističke ponude crnogorskog primorja, unaprijediti dostupnost destinacija i doprinijeti ukupnom razvoju turizma kao jedne od ključnih grana na&scaron;e ekonomije. Oba projekta predstavijaju strate&scaron;ke infrastrukturne investicije od ključnog značaja za bezbjednost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih guzvi i ukupni razvoj crnogorskog primorja, a Vlada ostaje u potpunosti posvećena njihovoj realizaeiji u planiranim rokovima&rdquo;, naveo je Radulović.
Poslanica Demokratske narodne partije, Jelena Kljajević, pitala je Radulovića da li Vlada smatra da 100 miliona eura iz 2019. godine i 100 miliona eura danas imaju istu ekonomsku vrijednost.
Radulović je odgovorio da zadržavanje vlasni&scaron;tva nad cjelokupnom infrastrukturom, garancije pro&scaron;irenja oba aerodroma i to u relativno kratkom roku i najmanje milijarda direktnih finansijskih benefita za državu od ovog posla kao i reputaciju prvorangiranog ponuđača koji je godinama u top pet najboljih svjetskih aerodroma, razlozi su koji su dominantno opredijelili resorno Ministarstvo na osnovu čega je upućen Vladi predlog za dono&scaron;enje odluke o koncesiji aerodroma Crne Gore na dalju nadležnost.
&bdquo;Ono &scaron;to je bitno da istaknemo jeste to da je Tenderska komisija realizovala vrednovanje i rangiranje pristiglih ponuda, i na osnovu toga dostavila resornom Ministarstvu predlog u kojem je navedeno da je prvorangirana ponuda Incheon International Airport Corporation dostavila ponudu koja je tri i po puta veća od onoga &scaron;to su bili postavljeni uslovi iz javnog poziva&ldquo;, naveo je Radulović.
Navedena ponuda, kako je precizirao, podrazumijeva 35 odsto od bruto prihoda koje koncesionar ostvari na godi&scaron;njem nivou, &scaron;to iznosi najmanje 600 miliona eura za 30 godina
&bdquo;Pored toga, veliki benefit za državu predstavlja &scaron;to će pored obavezne koncesione naknade koncesionar biti obavezan da uloži 300 miliona eura u modernizaciju i razvoj oba aerodroma&ldquo;, dodao je Radulović.
Prema njegovim riječima, država u tom slučaju dobija i investiciju i značajna finansijska sredstva na godi&scaron;njem nivou &scaron;to joj daje mogućnost da ta sredstva uloži u druge infrastrukturne projekte koji su važni za ekonomski rast i razvoj.

Radulović: Bulevar Tivat-Jaz funkcionalan za ljetnju sezonu

"OVOG LJETA, NA TOM PUTNOM PRAVCU SAOBRAĆAĆE SE ZNAČAJNO BOLJE NEGO PRETHODNOG"

Direktna avio-linija između Podgorice i Antalije je otvorena, a iz Aerodroma Crne Gore (ACG) je najavljeno da će saobraćaj na toj ruti realizovati avio-kompanija SunExpress dva puta sedmično - nedjeljom i utorkom.
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Nikola Bajčetić kazao je, na otvaranju linije i dočeku prvih putnika, da su ACG uradili svoj zadatak i otvorili rutu između Podgorice i svjetski popularne, all-inclusive destinacije.
"Ne manje važno, uz novu avio-liniju, na&scaron;a zemlja je danas dobila i novog partnera. To je avio-kompanija SunExpress, koja je po 50 odsto, u vlasni&scaron;tvu Turkish Airlinesa i Lufthanze", rekao je Bajčetić.
Prema njegovim riječima, kada takva avio-kompanija otvori novo trži&scaron;te, to znači da su zainteresovani za dugoročnu saradnju, a ne za jednokratan sezonski izlet.
"Osim toga, dolazak SunExpressa je signal drugim avio-kompanijama u vezi s na&scaron;im potencijalom&rdquo;, rekao je Bajčetić.&nbsp;
On je podsjetio da je na Aerodromu Podgorica ovoga ljeta otvoreno čak 18 novih ruta, a u Tivtu, za sada dvije.
Kako je dodao, od sredine jula u Crnu Goru stiže i &scaron;panski nacionalni avio-prevoznik, Iberija koji otvara liniju Madrid-Tivat.
&ldquo;Aerodromi, kao &scaron;to vam je poznato, rade u otežanim uslovima. Dok čekamo odluku o koncesiji, sav posao počiva na entuzijazmu zaposlenih kojima i danas zahvaljujem na posvećenosti, a o kolikim dometima je riječ najbolje je nedavno pokazalo nesmetano opsluživanje aviona i putnika najvi&scaron;ih evropskih državnika i u Tivtu i u Podgorici, uz sav redovan komercijalni saobraćaj&rdquo;, naveo je Bajčetić.
Ministarka turizma Simonida Kordić ocijenila je da je otvaranje jo&scaron; jedne nove rute pokazatelj da Crna Gora postaje sve vidljivija na mapi evropskog i svjetskog avio-saobraćaja.
&ldquo;Danas ne govorimo samo o novoj avio-liniji. Govorimo o novim mogućnostima za razvoj turizma, privrede i ukupne povezanosti Crne Gore sa ključnim emitivnim trži&scaron;tima", rekla je Kordić.
Prema njenim riječima, avio-dostupnost je jedan od osnovnih preduslova turističkog uspjeha.
"Bez kvalitetne povezanosti nema ni održivog rasta turizma. Upravo zato smo snažno fokusirani na &scaron;irenje mreže avio-linija i dovođenje novih prevoznika", istakla je Kordić.
Kako je dodala, rezultati jasno potvrđuju da je to ispravan put.
&ldquo;Ovo je ujedno jo&scaron; jedna potvrda izuzetno uspje&scaron;ne avio-sezone. Podsjetiću da je Wizz Air, koji je ove godine otvorio bazu na Aerodromu Podgorica, pokrenuo čak sedamnaest novih linija prema brojnim evropskim destinacijama"; rekla je Kordić.
Ona je istakla da se sa letom za Antaliju dolazi do ukupno 18 novih ruta samo u jednoj sezoni sa Aerodroma Podgorica, &scaron;to predstavlja rezultat bez presedana u istoriji crnogorskog civilnog vazduhoplovstva.
Kako je kazala, ACG su od početka godine do kraja maja opslužili vi&scaron;e od 890 hiljada putnika, &scaron;to predstavlja rast od oko osam procenata u odnosu na rekordnu pro&scaron;lu godinu.&nbsp;
&ldquo;To je najbolji pokazatelj da ulaganje u avio-dostupnost donosi rezultate i da se krećemo u dobrom pravcu. Zato želim da zahvalim kompaniji SunExpress na ukazanom povjerenju, ACG na predanom radu, kao i svim partnerima koji doprinose jačanju na&scaron;eg turizma&rdquo;, zaključila je Kordić.

Otvorena avio-linija Podgorica - Antalija

DVA PUTA SEDMIČNO

Počela je isplata redovnih mjesečnih primanja za maj korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prema podacima Fonda PIO, prosječna penzija za maj iznosi 561,41 euro.
Kako je navedeno, za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za maj ove godine obezbijeđeno je ukupno 69,09 miliona eura.

Počela isplata majskih penzija