Foto: Pixabay

U posljednje vrijeme u supermarketu vjerovatno ste primijetili promjenu. Žitarice za doručak, nekada namijenjene uglavnom djeci, sada se reklamiraju kao „prepune proteina“, piše Boston University. U frižiderima pored kasa, gdje su nekada bili sokovi i grickalice za impulsivnu kupovinu, danas se nalaze proteinski napici. Čak ni rafovi sa grickalicama nijesu ostali pošteđeni – pojavili su se „proteinski čipsevi“.

Pod svjetlima supermarketa proteini su postali glavna tema.

„Uvijek je nešto u centru pažnje“, kaže Džoan Saldž Blejk, klinička profesorka ishrane na Univerzitetu u Bostonu, navikla na stalne promjene prehrambenih trendova.

„Prvo su svi brojali kalorije. Zatim je bio popularan režim sa malo ugljenih hidrata, pa ishrana bez dodatog šećera. Uvijek postoji neki trend koji privuče pažnju ljudi.“

Ipak, za razliku od mnogih prethodnih trendova, smatra da bi ovaj mogao da ostane.

Zašto su proteini toliko važni?

Proteini su jedan od osnovnih makronutrijenata i predstavljaju ključni gradivni element organizma. Nalaze se u mišićima, kostima, koži, kosi i gotovo svim drugim tkivima

Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, proteini su neophodni za većinu procesa u ćelijama i imaju ključnu ulogu u građi, funkciji i regulaciji tkiva i organa.

Kome su suplementi zaista potrebni?

Suplementi su opravdani samo kada ishrana ne može da pokrije dnevne potrebe za proteinima. To se najčešće dešava kod sportista sa intenzivnim treninzima (potrebe 1.6-2.2 g proteina po kg težine) i aktivnih rekreativaca (potrebe 1.2-1.6 g po kg težine), osoba u oporavku, starijih lica ili pacijenata koji gube mišićnu masu, vegana i vegetarijanaca koji teže unose sve esencijalne aminokiseline“, kazala je za Forbes nutricionistkinja Dubravka Tišma

Proteini su oduvijek bili važan deo uravnotežene ishrane, ali njihova popularnost posljednjih godina dodatno je porasla. Saldž Blejk smatra da se to poklopilo sa pojavom ljekova za mršavljenje.

Nekada su povećan unos proteina uglavnom praktikovali bodibilderi, ali danas je on posebno važan i za milione ljudi koji koriste ljekove sa semaglutidom za mršavljenje. Ti ljekovi značajno smanjuju apetit i često izazivaju mučninu, zbog čega obroci postaju manje privlačni.

„Ovo više nije samo prolazni trend. Danas, zaista postoje grupe ljudi koje moraju da vode računa da unose dovoljno proteina i da ih ravnomjerno rasporede tokom dana“, kaže ona.

Većina ljudi već unosi dovoljno proteina

Za većinu zdravih ljudi, međutim, unos proteina nije razlog za brigu.

Mnoge namirnice koje svakodnevno jedemo već sadrže proteine – meso, jaja, riba, mleko, jogurt, pasulj, pa čak i žitarice.

Dovoljan unos proteina pomaže obnovi mišića, ali i produžava osjećaj sitosti nakon obroka.

Preporuka Nacionalne akademije medicine jeste da odrasli unose najmanje 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno.

To znači da osobi teškoj oko 64 kilograma treba približno 50 grama proteina dnevno, dok je osobi od oko 91 kilogram potrebno oko 70 grama.

Problem nastaje kada se pretjera

Kako upozorava Saldž Blejk, problem nastaje kada fokus na proteinima potisne ostale važne djelove zdrave ishrane.

„Pogledajmo dijetu zasnovanu isključivo na mesu. To je režim koji se gotovo u potpunosti oslanja na životinjske proteine. Bilo je slučajeva da ljudi jedu samo meso i razviju skorbut jer uopšte ne unose voće i povrće. To jeste ekstreman primer, ali se dešava.“

Na kraju, najbolji savjet o ishrani ostaje isti kao i godinama.

„Jedite raznovrsnu hranu, uključujući dosta voća i povrća“, kaže Saldž Blejk.

Drugim riječima, nije potrebno juriti za svakim novim „proteinskim“ proizvodom na policama supermarketa.

Izvor: N1