Građanska inicijativa Zdravi Mojkovac podnijela je krivičnu prijavu protiv ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i državnog sekretara u tom ministarstvu Admira &Scaron;ahmanovića, za zloupotrebu službenog položaja u slučaju rudnika Brskovo, navodi se u njihovom saop&scaron;tenju.&nbsp;
"U ranim jutarnjim časovima podnijeli smo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu protiv Ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija Admira &Scaron;ahmanovića ispred građanske inicijative Zdravi Mojkovac. U krivičnoj prijavi smo naveli da su Ervin Ibrahimović i Admir &Scaron;ahmanović u svojstvu ministra Ministarstva kapitalnih investicija i državnog sekretara u istom ministarstvu, svjesni svog djela čijim su izvr&scaron;enjem htjeli protivpravnim iskori&scaron;ćavanjem svog službenog položaja i svojih ovla&scaron;ćenja i prekoračenjem istih pribaviti drugom korist, nanijeti &scaron;tetu drugom i teže povrijediti prava drugih na način &scaron;to su protivno imperativnim propisima Ugovora o koncesiji za detaljna geolo&scaron;ka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude (Pb, Zn, Cu, FeS2 i ostalih pratećih sulfida metala) na istražno-eksploatacionom prostoru biv&scaron;eg rudnika &ldquo;Brskovo&rdquo; kod Mojkovca, broj 01-3660/1 od 10.12.2010. godine, Anex 1, Anex 2, Anex 3, Anex 4, Anex 5 i Anex 6, kao i protivpravnim iskori&scaron;ćavanjem svog službenog položaja i svojih ovla&scaron;ćenja spriječili raskidanje ugovora i pored sticanja uslova za raskid Ugovora, a Ministarstvo kapitalnih investicija nije poslalo Obavje&scaron;tenje Koncesionaru o tome, čime su Izvr&scaron;ili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 2 u vezi stava 1 KZ CG a na osnovu na osnovu člana 255 i 256 ZKP-a", kazali su iz GI Zdravi Mojkovac.
Prema njihovim riječima, ugovor je istekao 25. jula tekuće godine, o čemu su bezbroj puta obavijestili i upozorili Vladu Crne Gore i Ministarstvo kapitalnih investicija, koje je nadležno za prekid Ugovora, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Ugovorom je, tvrde, predviđeno da je koncesionar bio dužan da ispuni sve zakonske obaveze do 25 jula 2023. godine, &scaron;to isti nije učinio. Time su se stekli uslovi da Ministarstvo kapitalnih investicija po&scaron;alje obavje&scaron;tenje koncesionaru da su se stekli svi zakonski uslovi za prekid Ugovora i bez ikakvih posljedica po državu Crnu Goru.
"Iako smo pisali Ministru Ibrahimoviću, sekretaru &Scaron;ahmanoviću, Ministarki Novaković Đurović i premijeru Abazoviću, oni ni&scaron;ta nisu preduzeli kako bi za&scaron;titili državu Crnu Goru, imovinu države Crne Gore i građane Crne Gore a prvenstveno Mojkovca.&nbsp;Nepostupanje po zakonskim normama i službenoj dužnosti svih pomenutih donosioca odluka postavlja pred nas odgovor: zloupotreba službenog položaja zarad pribavljanja koristi za Koncesionara i stvaranje organizovane kriminalne grupe koja ugrožava ustavno pravo na život, bezbjednost i zdravlje građana Crne Gore a prvenstveno Mojkovca.&nbsp;Nadamo se da će SDT postupiti prema zakonima Crne Gore, formirati predmet i sprovesti pravdu u interesu ustavom zagarantovanih prava na život, bezbjednost, zdravlje i zdravu životnu sredinu.&nbsp;I na kraju, svojim najnovijim medijskim istupima koji su na ivici PR službe Koncesionara a suprotno interesima države i građana, tandemu Abazović &amp; Novaković Đurović preporučujemo da se zapitaju da li su &bdquo;na pravom putu&ldquo;", zaključuju iz te Građanske inicijative.

GI "Zdravi Mojkovac": Krivična prijava protiv Ibrahimovića i Šahmanovića

ZBOG, KAKO TVRDE, ZLOUPOTREBE SLUŽBENOG POLOŽAJA

Ne prestaju sporenja o &scaron;kolskom brodu &bdquo;Jadran&rdquo;. Dok hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman očekuje da će u duhu dobrosusjedskih odnosa Crna Gora vratiti jedrenjak toj zemlji, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i Ministarstvo odbrane tvrde da je brod u vlasni&scaron;tvu Crne Gore.
U General&scaron;tabu Vojske Crne Gore vjeruju da će se ovo pitanje rije&scaron;iti dijalogom.
Pokretanje novog-starog pitanja o &scaron;kolskom brodu Jadran počelo je u Hrvatskoj. Ministar vanjskih poslova te zemlje za tamo&scaron;nje medije poručio je da su od Crne Gore dobili notu u kojoj se navodi da su na dubrovačkom rati&scaron;tu učestvovali pripadnici JNA iz na&scaron;e zemlje.
Gordan Grlić Radman to tumači kao dobar znak za povratak Jadrana u okrilje Hrvatske. Tvrdi da je matična luka &scaron;kolskog broda Split, a da je bio upisan u flotne liste svih hrvatskih luka na Jadranu.
Bili su manji, srednji i veći remonti, slučajno je 1990.godine na jesen zavr&scaron;io u remontu u Tivtu i tako je ostao.&nbsp;
Ne misle, međutim, tako u crnogorskoj vladi. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da su na priču o brodu "Jadran&rdquo; stavili tačku.
"Brod "Jadran" pripada državi Crnoj Gori . U cijeloj disoluciji Jugoslavije valjda je ne&scaron;to trebalo da pripadne državi Crnoj Gor, ako je to brod "Jadran" mi ne želimo da brod treba da bude stvar sporenja niti njemu to pristaje", tvrdi on.
A da resurs poput &bdquo;Jadrana&rdquo; treba čuvati, smatraju i u Ministarstvu odbrane. Načelnik General&scaron;taba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević vjeruje da će se dvije zemlje o tom pitanju dogovoriti.
"Vjerujem u to da će se dijalogom doći do korektnog rje&scaron;enja, do tada Jadran je u vlasni&scaron;tvu Crne Gore, u formaciji Vojske Crne Gore, ima svoju poslugu svake godine odvajamo sredstva za njegovo održavanje bilo bi dobro da ih imamo vi&scaron;e pa da ne zapada u krize po pitanju održavanja", kaže on.&nbsp;
Iz Vlade su, poručuju, spremni da čuju predloge susjedne Hrvatske.
Obučavanje mladih kadeta jedna je od opcija koja bi bila korisna svima, poručuje premijer.
Podsjetimo, Crna Gora je u avgustu obilježila devedesetu godi&scaron;njicu broda zbog čega je hrvatska diplomatija uputila protestnu notu Podgorici.

Spor oko broda "Jadran" ne jenjava; U Generalštabu Vojske Crne Gore vjeruju u dijalog

VLADA TVRDI DA "JADRAN" PRIPADA CRNOJ GORI

Na većini puteva u Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetano, a izuzetak su pojedine dionice na kojima je zbog radova promijenjen režim vožnje, saop&scaron;teno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG vozače su upozorili da po&scaron;tuju sva ograničenja i zabrane definisane postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac, u mjestu Sokolovina, obustavljen je zbog radova za sva vozila.
Na tom putu u mjestu Gojakovići, zbog sanacije klizi&scaron;ta, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni i zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija je nosivost preko 7,5 tona.
Na putu Rožaje-&Scaron;piljani saobraćaj će biti obustavljen od devet do 15 sati.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi, na dionici Nik&scaron;ić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 sati i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi&ndash;Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj će biti obustavljen i preusmjerava lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-3, dionica Nik&scaron;ić &ndash; Danilovgrad, režim saobraćaja biće promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični od 23 do pet sati zbog farbanja tunela Budo&scaron;.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mate&scaron;evo-Kola&scaron;in u toku je rekonstrukcija puta zbog čega se saobraća jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine&ndash;Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica&ndash;Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica &ndash; Cetinje &ndash; Nik&scaron;ić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizi&scaron;ta Bukovik 2, na magistralnom putu M-2 Petrovac&ndash;Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Dobri uslovi za vožnju

AUTO MOTO SAVEZ

Urbanističko-građevinski inspektori su u toku pro&scaron;le godine podnijeli 137 krivičnih prijava zbog bespravne gradnje, u 409 slučajeva su zabranili gradnju, a donijeli su i 84 rje&scaron;enja o ru&scaron;enju objekata. Inspektorima je u toku 2022. godine podnijeto 3.460 inicijativa za vr&scaron;enje inspekcijskog nadzora, 851 prijava građenja ili rekonstrukcije objekata, te 621 prijava adaptacije, prenosi Dan.
"Urbanističko-građevinski inspektori izvr&scaron;ili su 484 kontrole po službenoj dužnosti. U odnosu na podnijete zahtjeve (inicijative i po službenoj dužnosti), donijeto je 409 rje&scaron;enja kojima je izrečena mjera zabrane građenja objekta, 84 rje&scaron;enja o ru&scaron;enju objekta, 19 rje&scaron;enja o odbijanju zahtjeva i tri rje&scaron;enja o usklađivanju činjeničnog stanja. U skladu sa Zakonom o upravnom postupku, donijeto je 10 rje&scaron;enja o prekidu postupka. U izvje&scaron;tajnom periodu podnijeto je 16 zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnih postupaka i 137 krivičnih prijava", navodi se u izvje&scaron;taju o stanju prostora za pro&scaron;lu godinu.
Direkcija za inspekcijski nadzor ima 46 urbanističko-građevinskih inspektora, od čega su četiri službenika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) koja rade s ovla&scaron;ćenjima. U toku pro&scaron;le godine zaposleno je 13 urbanističko-građevinskih inspektora, a po ugovoru su angažovana 22 lica.
"Zbog sajber napada, bio je otežan rad urbanističko-građevinske inspekcije jer su planski dokumenti, javne internet stranice &ndash; geoportal, e-registar, orto-foto snimak i drugi bili nedostupni, zbog čega je bilo nemoguće obraditi veliki broj pristiglih prijava građenja u zakonski predviđenom roku od 15 dana i odgovoriti na dopise i dostaviti predmetnu dokumentaciju", konstatovano je u ovom dokumentu.
Ukazano je da su učestala ometanja izvr&scaron;enja rje&scaron;enja o ru&scaron;enju, odnosno ne izvr&scaron;avaju se, između ostalog, i iz razloga nepružanja asistencije od strane policije.
"Subjekti nadzora nesporno iznalaze razne načine da se rje&scaron;enja ne izvr&scaron;avaju na način &scaron;to se u objektima zadržavaju i okupljaju maloljetna lica, nakon čega predstavnici Centra za socijalni rad obavje&scaron;tavaju postupajućeg urbanističko-građevinskog inspektora da nemaju ovla&scaron;ćenja da ih otklone iz objekta. Isto proizilazi i zbog neusagla&scaron;enosti Zakona o upravnom postupku i Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata sa zakonima i pravilnicima koje primjenjuju drugi državni organi i službe čija je asistencija i prisustvo neophodno pri sprovođenju izvr&scaron;enja rje&scaron;enja o ru&scaron;enju, to jest neusagla&scaron;enost pozitivno-pravnih propisa", navodi se u izvje&scaron;taju, prenosi Dan.

Zbog divlje gradnje urbanističko-građevinski inspektori podnijeli 137 krivičnih prijava

U TOKU PROŠLE GODINE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i relativno toplo za ovo doba godine, dok se u popodnevnim satima očekuje slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Na sjeveru, u jutarnjim satima, po kotlinama magla, tokom noći naoblačenje, ponegdje može usloviti slabu ki&scaron;u.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći sjeveroistočni ponegdje u pojačanju.
Jutarnja temperatura od četiri do 18, najvi&scaron;a dnevna od 18 do 29 stepeni.

Sunčano, do 29 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Prema posljednjim preliminarnim raspoloživim podacima Monstata za period januar - jun 2023. u Crnoj Gori sklopljen je 1.387 brak. U istom periodu u Crnoj Gori bilo je 370 razvoda.
U ovoj godini tokom januara bilo je 165 sklopljenih brakova, februaru 193, martu 186, aprilu 254, maju 312 i junu 277 brakova. Broj razvoda u januaru je bio 55, februaru 57, martu 59, aprilu 77, maju 63 i junu 59, navedeno je u podacima dostavljenim na&scaron;em portalu.
U prvoj polovini godine najvi&scaron;e brakova sklopljeno je u Podgorici (478), Nik&scaron;iću (128), Baru (113), Bijelom Polju (78), Herceg Novom (75), Rožajama (67), Beranama (58), Pljevljima (49)... Najmanje brakova sklopljeno je u &Scaron;avniku - svega jedan, a samo jedan vi&scaron;e u Plužinama. U Mojkovcu su zabilježena četiri braka, Žabljaku i Kola&scaron;inu po pet, Petnjici osam, Gusinju devet, Andrijevici 12...
Najvi&scaron;e razvoda, čak 195, zabilježeno je u Podgorici u prvih &scaron;est mjeseci ove godine. Drugi grad sa najvi&scaron;e razvoda je Bar (32), zatim slijede Kotor (26), Bijelo Polje (25), Rožaje (20), Herceg Novi (18), Pljevlja (14), Nik&scaron;ić (12), Cetinje (10).
Nije zabilježen nijedan razvod u Andrijevici, Budvi, Gusinju, Kola&scaron;inu, Mojkovcu, Petnjici, Plužinama, &Scaron;avniku, Tivtu, Tuzima i Zeti. Po jedan razvod zabilježen je u Plavu i Ulcinju, dva na Žabljaku, &scaron;est u Beranama i osam u Danilovgradu.
Podaci se evidentiraju od 1991. kada je bilo 3.817 sklopljenih brakova. Godinu kasnije zaključen je 4.041 brak, &scaron;to je uz 2003, kada je bilo 4.050 brakova, jedina godina kada je bilo vi&scaron;e od 4.000 brakova. Najmanje brakova je bilo 2020, u vrijeme pandemije koronavirusa- 2.026 sklopljenih brakova, dok je tokom ostalih godina taj broj varirao od 3.200 do 4.000 brakova.
U posljednjih pet godina, ne računajući 2020. i pandemiju koronavirusa, broj brakova po godinama je konstantno na gotovo istom nivou.
Tako su 2017. sklopljena 3.272 braka, 2018 - 3.321 brak, 2019 - 3.523, 2021 - 3.196.
U Crnoj Gori je tokom pro&scaron;le godine sklopljen 3.291 brak, dok je bilo 690 razvoda.
&bdquo;Broj sklopljenih brakova u 2022. veći je tri odsto u odnosu na 2021. Statistika brakova u 2022.bilježi pad broja razvedenih brakova za 10,2% u odnosu na 2021. godinu&ldquo;, navode iz Monstata.
Najvi&scaron;e brakova tokom 2022. bilo je u Podgorici (954), zatim u Nik&scaron;iću (291), Bijelom Polju (245), Baru (197), Rožajama (148), dok je najmanje brakova bilo u &Scaron;avniku - svega dva, u Plužinama sedam, Žabljaku osam, jedan vi&scaron;e u Mojkovcu, Gusinju (11), Kola&scaron;inu (16), Andrijevici (19), Petnjica (20), Danilovgradu (27), Plavu (37), Kotoru (87)...
Najvi&scaron;e razvoda bilo je u Podgorici - 240, Kotoru (51), Baru (49), Rožajama (42), Herceg Novom (40), Nik&scaron;iću (36), Bijelom Polju (27), dok razvoda nije bilo u Andrijevici, Beranama, Budvi, Gusinju, Kola&scaron;inu, Mojkovcu, Petnjici, Plavu, Plužinama, &Scaron;avniku, Tivtu, Tuzima, a na Žabljaku su bila svega dva razvoda, Ulcinju &scaron;est, Pljevljima 15, Cetinju 17.
U pro&scaron;loj godini bilo je 690 razvoda, a tokom 2021. godine 768 razvoda. U toj godini je zabilježen i najveći negativni prirodni prira&scaron;taj - 1.953.
Tokom 2020. zabilježeno je 784 razvoda, 2019. - 841 razvod, a 2018. čak 849 razvoda, &scaron;to je i rekordan broj razvoda. Broj razvoda je, prema statistici Monstata, rastao godinama. Tako je 1991. evidentirano 388 razvoda, trend rasta je nastavljen, pa je 2000. registrovano 435 razvoda, pet godina kasnije 499 razvoda, 2010 &nbsp;- 520 razvoda, a 2015 - 577 razvoda.
&bdquo;Razvedeni brakovi, prema statistici Monstata, trajali su prosječno 12 godina. Od ukupnog broja razvedenih brakova 3,3 odsto brakova razvedeno je u prvoj godini braka, 46,8 odsto razvedenih brakova trajalo je od jedan do devet godina. U periodu od 10-19 godina trajanja braka razvedeno je 30 odsto brakova, a 19,9 odsto brakova je razvedeno nakon 20 i vi&scaron;e godina braka&ldquo;, navedeno je u analizi Monstata.
Prema jednoj od analiza Monstata, prosjek godina starosti prilikom razvoda braka za žene je 39 godina, a za mu&scaron;karce 43 godine.
&bdquo;U 2022. najveći broj razvedenih brakova čine brakovi sa djecom 57,2%, odnosno 395 razvedenih brakova, &nbsp;42,8%, odnosno 295 brakova od ukupnog broja razvedenih brakova čine brakovi bez djece. Od ukupnog broja razvedenih brakova sa izdržavanom djecom, u 85,3% slučajeva bilo je jedno ili dvoje djece, a u 14,7% troje i vi&scaron;e izdržavane djece&ldquo;, navode iz Monstata.

U prvoj polovini godine u Crnoj Gori sklopljeno više od 1.300 brakova, skoro 400 razvoda

SAMO JEDAN BRAK U ŠAVNIKU, DVA U PLUŽINAMA

U mjestu Murići večeras je do&scaron;lo do incidenta, kad je krivolovac napao nadzornika na Skadarskom jezeru, koji ga je sa svojom ekipom zatekao u nelegalnom lovljenju ribe u ovom reonu.
Kako su nadzornici saop&scaron;tili Portalu RTCG, po&scaron;to su večeras iza&scaron;li na teren, zatekli su dva lica koja su nelegalno lovila ribu putem električnog aparata.
Po&scaron;to su vidjeli nadzornike, krivolovci su pobjegli i iskrcali se sa opremom i ulovom na obližnjoj plaži.
Upravo na plaži je do&scaron;lo do incidenta kad je jedan od krivolovaca fizički napao nadzornika. Drugi krivolovac je, kako tvrde nadzornici, pobjegao.
Nadzornici su zaplijenili njihovo plovilo, to jest čun i dva komada jezerske ribe koju su nelegalno ulovili, dok su ostali dio bacili.&nbsp;
"Ovo je drugi napad na na&scaron;e kolege u zadnjih 20 dana", kazali su za Portal RTCG nadzornici sa Skadarskog jezera.

Krivolovac napao čuvara na Skadarskom jezeru

NADZORNIK GA ZATEKAO U NELEGALNOM LOVLJENJU RIBE

Pripadnici Gorske službe spa&scaron;avanja Crne Gore na Visitoru, op&scaron;ina Plav, prona&scaron;li su državljanina Belgije koji se danas poslije podne izgubio na pomenutom lokalitetu, saop&scaron;teno je iz te službe.
Kako navode, akcija je bila složena iz razloga &scaron;to državljanin Belgije sa sobom nije imao ni&scaron;ta od adekvatne planinarske opreme, kao ni telefon sa kog je mogao poslati precizne GPS kordinate.
On se, dodaju, u pratnji spasilaca kreće ka Plavu.
"Podsjetimo poziv za pomoć upućen je putem OKC 112 Direktorata za za&scaron;titu i spasavanje Mup-a", navode iz Gorske službe spa&scaron;avanja.

Završena spasilačka akcija na Visitoru: Državljanin Belgije u pratnji spasilaca na putu ka Plavu

AKCIJA BILA SLOŽENA

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i relativno toplo za ovo doba godine, dok se u popodnevnim satima očekuje slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Na sjeveru, u jutarnjim satima, po kotlinama magla, tokom noći naoblačenje, ponegdje može usloviti slabu ki&scaron;u.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći sjeveroistočni ponegdje u pojačanju.
Jutarnja temperatura od četiri do 18, najvi&scaron;a dnevna od 18 do 29 stepeni.

Sjutra sunčano, do 29 stepeni

Vatrogasna jedinica Kotor prona&scaron;la je osobu povrijeđenu na ulazu u tvrđavu u &Scaron;piljarima, nakon čega su izvr&scaron;ili imobolilizaciju i spustili je do vozila hitne pomoći, saop&scaron;teno je iz Vatrogasne jedinice Kotor.
Kako navode, radi se o starijoj mu&scaron;koj osobi, državljanin Njemačke.
"U 16 sati, primljen je poziv o padu starije mu&scaron;ke osobe na tvrđavi San Giovanni , te da ima povrede glave i nije u stanju da se samostalno spusti do grada. Na intervenciju je upućeno deset vatrogasaca sa opremom. Povrijeđena osoba je pronađena na ulazu u tvrđavu. Izvr&scaron;ena je imobolilizacija i spu&scaron;tena je do vozila hitne pomoći. Radi se o starijoj mu&scaron;koj osobi njemačke nacionalnosti", kazali su iz te vatrogasne jednice.
&nbsp;

Kotor: Starija osoba sa povredama glave uspješno spuštena sa tvrđave

INTERVENISALO DESET VATROGASACA

Uprkos apelu opozicije da se popis odgodi, u toku su zavr&scaron;ne pripreme za njegovu realizaciju, od 1. do 15. novembra, saop&scaron;tila je pomoćnica direktora MONSTAT-a Snežana Remiković u emisiji &ldquo;Lice Podgorice&rdquo; na Gradskoj RTV.
Ona je istakla da će popis biti u skladu sa evropskim i preporukama Ujedinjenih nacija.
Održati popis stanovni&scaron;tva je nacionalni interes, navodi Remiković.
Dodaje da, zbog migracija, očekuje drugačiju strukturu u odnosu na posljednji iz 2011.
&ldquo;Najvažniji resurs, jedne zemlje je stanovni&scaron;tvo. Ako ne znate strukturu stanovni&scaron;tva po obrazovanju, koliko ih radi, koliko ne radi, ne možete donijeti nijednu adekvatnu ekonomsku politiku, niti socijalnu niti penzionu, niti bilo kakvu drugu ukoliko nemate baznu osnovu&ldquo;, kazala je ona.
Građanin je, kaže, obavezan da popisivaču odgovori na svako pitanje, u suprotnom &ndash; biće kažnjen.
&rdquo;Ovdje bih istakla da to znači da i kod pitanja osjetljivih etničko &ndash; kulturolo&scaron;kih karakteristika mora da se da odgovor, ali lice može da se ne izjasni. U tom slučaju, popisivač mora da upi&scaron;e da lice ne želi da se izjasni i to je tačan i potpun odgovor. To se radi da bi se izbjegle zloupotrebe i linije ne smije ostati prazna&ldquo;, kazala je Remiković.
Preleminarni rezultati popisa, poručuje, biti poznati 30 dana nakon njegovog zavr&scaron;etka.

Remiković: Popis od 1. do 15.novembra uprkos apelu opozicije da se odgodi

"POPIS ĆE BITI U SKLADU SA EVROPSKIM I PREPORUKAMA UJEDINJENIH NACIJA"

Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom saop&scaron;tili su da će od 1. oktobra važiti nove, niže cijene karata trajekta na relaciji Kamenari - Lepetani.
"JMPDJ obavje&scaron;tava javnost da je od 01.10.2023. godine na snazi naplata karata po vansezonskoj cijeni, u skladu sa Cjenovnikom trajektne linije Kamenari-Lepetane. S tim u vezi, cijena karte za mala putnička vozila umjesto 5,00 eura iznosiće 4,00 eura, dok će cijena vansezonske karte za motocikla iznositi 1,50 eura", kazali su iz tog preduzeća, dodajući da će građani Herceg Novog i Tivta plaćati kartu po cijeni od 3,00 eura koja važi za sezonski i vansezonski period.
Vansezonska cijena karte, kako navode, važi za period od 01.oktobra ove godine do 31. maja 2024. godine.

Od 1. oktobra cijena karte za trajekt iznosiće četiri eura

NIŽE CIJENE NA RELACIJI KAMENARI-LEPETANI

Državljanin Belgije izgubio se na Visitoru, a pripadnici Gorske službe spa&scaron;avanja (GSS) aktivno ga traže.
Kako je saop&scaron;teno iz te službe, pripadnici GSS su otpočeli spasilačku akciju na Visitoru, u op&scaron;tini Plav.&nbsp;
"Državljanin Belgije, koji je uputio poziv za pomoć putem Direktorata za za&scaron;titu i spasavanje MUP-am izgubio se na pomenutom lokalitetu. Potraga je u toku", navode u zaključenju.

Državljanin Belgije se izgubio na Visitoru, u toku akcija GSS

U PLAVU

Tri od sedam kandidata koji su predloženi za članove Savjeta RTV Podgorica ne ispunjavaju formalno &ndash; pravne uslove za ovu funkciju, saop&scaron;tio je &scaron;ef kluba odbornika Nove srpske demokratije Mitar &Scaron;u&scaron;ić na sjednici odbor za izbora i imenovanja.
Odbor za izbor i imenovanje treba da utvrdi listu kandidata koji ispunjavaju uslove za Savjet RTV Podgorice.
&Scaron;u&scaron;ić je naveo da uslove ne ispunjavaju kandidati koje su predložili Univerzitet Crne Gore, NVO sektor i Unija poslodavaca. Univerzitet je za člana predložio Kseniju Rakočević, Unija poslodavaca Vesnu Radulović, dok je NVO sektor predložio Zorana Rakočevića.
Pored njih za članove Savjeta predloženi su i Aleksandar Đuri&scaron;ić ispred Advokatske komore, Miodrag Bujisić ispred Unije slobodnih sindikata, Tatjana Džudović ispred Saveza sindikata Crne Gore i Danijela Radec ispred Sindikalne organizacije organa lokalne uprave Glavnog grada.
&Scaron;u&scaron;ić je kazao da je nezadovoljan odnosom predlagača i na koji su se način odnijeli prema tome, kao i kakvu su dokumentaciju dostavili.
"Osim Advokatske komore, čiji je prijedlog pravovremen i Unije sindikata, svi drugi podnosioci prijedloga su dostavili prijedloge koji su diskutabilni. Univerzitet predlaže kandidata koji je stekao specijalisticke studije 2014.godine. Očekivao sam da Univerzitet to prepozna i od 100-ak profesora da nam predlože nekog profesora sociologije. Imamo prijedlog koji treba da se izjasnimo, a ne ispunjava uslove", rekao je &Scaron;u&scaron;ić.
&Scaron;u&scaron;ić navodi da uslove ne ispunjavaju ni prijedlozi Unije poslodavaca i NVO sektora jer nemaju prebivali&scaron;te u Podgorici. &Scaron;ef kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je Ksenija Rakočević ne ispunjava uslove jer nema dovoljan broj godina radnog iskustva.
"Rakočević je prije zaključenja javnog poziva podnijela ostavku na funkciju člana Savjeta Narodne biblioteke Đurđe Crnojević", rekao je Klikovac.
Takođe je dodao da mu je diskutabilna i kandidaturu Zorana Rakočevića koji, kako je naveo, nema prebivali&scaron;te u Podgorici. Klikovac je naveo da prebivali&scaron;ta u Podgorici nema ni Vesna Radulović, zbog čega je predložio da se za ova tri člana ponovo raspi&scaron;e javni poziv.
Predsjednik odbora za izbor i imenovanje Vasilije Čarapić istakao je da je prebivali&scaron;te uslov koji mora biti ispunjen.

Tri kandidata ne ispunjavaju uslove za članove Savjeta RTV Podgorica

OD SEDAM PRIJAVLJENIH

U Crnoj Gori se povećava broj osoba s invaliditetom (OSI) koje vode postupke, sporove i predmete pred pravosudnim organima, ali njihovi ishodi nisu zadovoljavajući, zbog čega bi trebalo edukovati zaposlene u pravosuđu o njihovim pravima kako bi ih na adekvatan način za&scaron;titili.
To je saop&scaron;tila izvr&scaron;na direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić povodom Seminara o pristupu pravdi i mehanizmima za&scaron;tite od diskriminacije OSI, koji je ta organizacija organizovala u Bijelom Polju.
Vujačić je kazala da je ovo treći seminar koji je UMHCG organizovao na istu temu, a koji je namijen onima koji se bave ljudskim pravima i pristupom pravdi za OSI - zaposlene u sudstvu, tužila&scaron;tvu, notare/ke, advokate/ice, zaposleneu organima policije i inspekcijskim organima.
&ldquo;Teme koje smo obradili tokom seminara su: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije prava OSI, izjednačavanje mogućnosti, univerzalni dizajn, razumne i proceduralne adaptacije, vi&scaron;estruka i intersekcijska diskriminacija, s osvrtom na teže oblike diskriminacije OSI, institutut besplatne pravne pomoći i načini komunikacije s OSI&rdquo;, navela je Vujačić u izjavi za PR Centar. Ukazala je da je važno da se službenici koji se bave pristupom pravdi vode modelom zasnovanim na ljudskim pravima, poja&scaron;njavajući da on jedini uvažava sve principe ljudskih prava OSI koje drugi modeli ne uvažavaju ili ignori&scaron;u.
Na pitanje koliko su se učesnici seminara koje su organizovali do sad susreli u radu sa za&scaron;titom prava OSI, Vujačić je kazala da u svom radu nisu imali dovoljno isustva u toj oblasti.
&ldquo;Pitali smo učesnike seminara da li su se u praksi sreli sa primjerima za&scaron;tite prava OSI, a njihovi odgovori su nam pokazali da u ovoj oblasti nisu imali dovoljno iskustva, zbog čega je ovo tema koju konstatno treba pokretati i sprovoditi edukacije. Ne nekim seminarima smo govorili i o važnosti edukacije zaposlenih u zdravstvu kada su u pitanju prava OSI i model pristupa zasnovan na ljudskim pravima&rdquo;, rekla je Vujačić.
Kazala je da su veliki dio seminara posvetili temi instituta poslovne sposobnosti, i negativnim efektima koje on nosi zbog neadekvatnog zakonodavsta i primjene u praksi.
&ldquo;Polazi se od pretpostavke da su OSI nesposobne da samostalno donose odluke i upravljaju svojim životom, zbog čega se u Crnoj Gori koristi zamjensko odlučivanje umjesto podržanog odlučivanja koje propisuje Konvencija UN. U tom segmentu zdravstveni radnici uimaju značajnu odgovornost&rdquo;, navela je Vujačić.
Ukazala je da ukoliko u dovoljnoj mjeri nema postupaka pred različitim institucijama, to znači da OSI nisu u dovoljnoj mjeri osnažene da pokreću takve postupke, bilo zbog nemogućnosti da pristupe različitim institucijama ili nepristupačnih procedura da bi se postupci pokrenuli ili vodili.
&ldquo;Međutim, besplatno pravno savjetovali&scaron;te, koje u UMHCG pružamo, pokazuje da se povećava broj OSI koje vode različite vrste postupaka, ali da njihovi ishodi nisu zadovoljavajući. To znači da treba edukovati sudije, tužioce i advokate da zastupaju OSI da bi na adekvatan način za&scaron;titile svoja prava&rdquo;, istakla je Vujačić. Savjetnica u instituciji Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Milena Krsmanović Iković, koja je bila trenerica na seminaru, kazala je je fokus njenog predavanja bilo pitanje pristupačnosti, proceduralnih i razumnih adaptacija i univerzalnog dizajna.
&ldquo;Proceduralna adaptacija je izuzezno važna u postupcima pred organima javne vlasti, javnim službama, naročito sudovima. Proceduralna adaptacija predstavlja segment pristupačnosti i bezuslovna je obaveza. Pod proceduralnim adaptacijama podrazumijeva se &scaron;irok opseg metoda, načina komunikacija, sredstava OSI u sudskom postupku&rdquo;, rekla je Krsmanović Iković.
Pojasnila je da se OSI koja učestvuje u sudskom postupku mora dati pravo izbora kojom metodom komunikacija će se koristiti.
&ldquo;Razumne adaptacije predstavljaju segment individualne pravde i uzimanja u obzir individualnih potreba OSI u datom kontekstu. Pristupačnost važi za sve OSI, a razumne adaptacije za osobu sa rijetkim o&scaron;tećenjima. Tako možemo govoriti o razumnoj adaptaciji na radnom mjestu, &scaron;koli, vaspitno-obrazovnoj ustanovi...Razumne adaptacije nekad ne znače novac, već samo malo vi&scaron;e vremena i razumijevanja&rdquo;, kazala je Krsmanović Iković. Advokat iz Bijelog Polja, Josip Božović, kazao je da u svom dosada&scaron;njem radu nije imao priliku da se susretne sa za&scaron;titom prava OSI.
&ldquo;To je bio motiv da učestvujemo u seminaru i naučim ne&scaron;to novo. Na seminaru su bile jako interesantne teme. Govorilo se od istorije diskriminacije OSI do njihove integracije u dru&scaron;tvu i za&scaron;tite njihovih prava kroz Konvencije, zakone i ostale akte&rdquo;, rekao je Božović. Ukazao je da je većina advokatskih i notarskih kancelarija nepristupačna za OSI nepristupačna za OSI, jer se nalaze u zgradama.
&ldquo;Međutim, za razliku od sudova, advokati i notari imaju mogućnost da izađu na teren, uzmu potrebna punoćja i preuzmu ostalo &scaron;to je potrebno kako bi OSI ostvarila prava. Raduje me &scaron;to se u sudu u Bijelom Polju vr&scaron;i adaptacija na način da su obezbijedili rampu i lift za OSI, kao i taktilne staze za osobe o&scaron;tećenog vida&rdquo;, kazao je Božović.
Prvi Seminar na istu temu organizovan je u aprilu u Podgorici, dok je drugi održan u maju u Baru. Projekat "P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI" sprovodi UMHCG uz finansijsku podr&scaron;ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava posredstvom Konkursa za NVO u 2022. u oblasti za&scaron;tite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti.

Vujačić: Edukovati zaposlene u pravosuđu o zaštiti prava OSI

IZVRŠNA DIREKTORICA UDRUŽENJA MLADIH SA HENDIKEPOM CRNE GORE

Zbog planiranih radova na mreži, u ponedeljak i utorak bez struje će ostati djelovi vi&scaron;e op&scaron;tina, saop&scaron;teno je iz CEDIS-a.
PONEDJELJAK
Podgorica
- u terminu od 08 do 15 sati: dio Veru&scaron;e i Drezga.
Danilovgrad
- u terminu od 08 do 15 sati: dio Stanjevića Rupe, dio Komunice, preduzeće Čakarević i dio naselja oko njega.
Cetinje
- u terminu od 08 do 14 sati: dio Bajica.
Nik&scaron;ić
- u terminu od 08 do 15 sati: Vitasojevići, dio Kuta, Zagrad, Oblatno, Raspuće, Tre&scaron;njica, Rudnik Zagrad.
Plužine
- u terminu od 08 do 15 sati: Borkovići.
- u terminu od 08 do 17:30 sati: Crkvičko Polje, Kolo, Jerinići, Bojati i Kneževići.
Bar
- u terminu od 08 do 14 sati: Grdovići.
Ulcinj
- u terminu od 08 do 15 sati: dio naselja Donji &Scaron;toj(ulica Sv. Mateo, ulica Sv.Marko).
Tivat
- u terminu od 07:30 do 18 sati: Kakrc- Mulo Oko.
Andrijevica
- u terminu od 08:30 do 14:30 sati: Oblo Brdo.
Berane
- u terminu od 08:30 do 14:30 sati: Crni Vrh, Zaostro, Crljevine, Skakavac, Lukavica, &Scaron;titari, Bubanje, Ruji&scaron;ta, Izbjeglička naselje Rude&scaron; i dio naselja Taluma.
Bijelo Polje
- u terminu od 08 do 14 sati: Dio ul. Voja Lje&scaron;njaka (Donja Pru&scaron;ka), zgrada Komunalnog, pumpa 'Luk-Oil', zgrada Granične policije, Babića brijeg i dio naselja Rasadnik i Njegnjevo (nova trafostanica).
- u terminu od 09 do 16 sati: Prijelozi 2 &ndash; Zakom, Ravna rijeka &ndash; Majstorovina, Lozna, Grab, Slatka, dio ulice Slobode i ulice Muniba Kučevića (dio grada između hotela 'Bijela Rada' i tržnog centra), Nedakusi i Sutivan.
- u terminu od 09 do 17 sati: Verga&scaron;evići.
Kola&scaron;in
- u terminu od 08 do 15 sati: Sjerogo&scaron;te, Mujića Rečine, Međuriječje, Bakovići, Ilinčić, Hils, Trebaljevo, Fabrika vode 'Suza', Radigojno, Sjerogo&scaron;te, mHE 'Bukovica', Željeznička stanica, Međuriječje, Ljevi&scaron;ta.
- u terminu od 08 do 16 sati: Biočinovići, Drpe, Seli&scaron;ta, Paljevine, Rijeka Mu&scaron;ovića, Ski centar 1450, Dulovine, &Scaron;ljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbu&scaron;a, Bijeli Potok, Planinica, Mate&scaron;evo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranje&scaron;tica, Jasenova, Ocka gora, Međuriječje, Cerovica, Tre&scaron;njica, Lije&scaron;nje, Bogutov do, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Vi&scaron;nje, Velje Duboko, Trmanje.
Mojkovac
- u terminu od 08 do 15 sati: Gornji Lepenac, Prži&scaron;ta &ndash; Lazine, Krstac, &Scaron;undeci i Ju&scaron;kovića potok.
Gusinje
- u terminu od 09 do 14:30 sati: Grnčar.
Petnjica
- u terminu od 08:30 do 14:30 sati: Petnjica, Godočelje, Lagatori, Đuđ, Murovac, Javorovo, Radmanci, Lje&scaron;nica, Tucanje, Orahovo, Vr&scaron;evo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Da&scaron;ča Rijeka i Kru&scaron;čica.
Plav
- u terminu od 09 do 14:30 sati: Jasenica i Hoti.
Pljevlja
- u terminu od 05 do 07 sati: KOMPLETNO KONZUMNO PODRUČJE PLJEVALJA - Naselje Deveta, Bakrenjače, Donja Rudnica, pilana Leovac, pilana Jasen - Stevanović, Srdanov Grob, Donje i Gornje Jugovo, Milunići, krečana Vrane&scaron;, Gotovu&scaron;a, Velike i Male Krće, Okazion Laković, naselje &Scaron;uljkovac, asfaltna baza - Vektra, Bu&scaron;nje, Radeta, Potoci, Tusko Brdo, Brvenica, Crljenice, Crni Vrh, Zaglavice, Rudnica, Staji&scaron;ta, Bjelibor, Trlica, Ko&scaron;ido, pilana Marić Vukoman, pilana Spajić, Otilovići, Lukavice, Mihailovica, Vijenac, pilana - Marić Vuko, Ranče, carina Ranč, brana Otilovići, naselje Bogi&scaron;evac, ul. Nemanjina, Zagrebačka, Stevana Samardžica, Vlatka Samardžica, ul. Njego&scaron;eva, 29. Novembra, Drvarske, Osnovna &scaron;kola Salko Aljković, zgrade Obnove, zgrada GM1 i GM2, GM3, GM5 - svi ulazi, ul. Mi&scaron;a Cvetkovića, Iva Andrića, ul. Lovćenska, GM6, GM7, GM8, ul. Drvarska, Vardarska, kapela Ravni, vojna fabrika - Vektra Optel, zgrada TE, ul. Boračka, ul. Kralja Petra, Vase Čarapića, Ivana Milutinovića, sportski centar Ada, JU Dom starih, zgrade u ul. Mila Peruničića, restoran Milet Ba&scaron;ta, ul. Vuka Kneževića, gradska pijaca, Hidrofor, Bolnica, ul. Vojske Crne Gore, ul. Drvarska, naselje Kamen, ul. Marka Miljanova, Durmitorska, Premćanska, Kozaračka, Osmana Đikića, Novosadska, Bobovska, Gotovu&scaron;ka, Obilićeva, ul. Volođina, zgrade u naselju Kupusi&scaron;te, pumpe za vodu na Bogi&scaron;evcu, Me&scaron;e Selimovića, Vase Čarapića, Manastirska, Manastir Svete Trojice, zgrade u ul. Mila Peruničića, ul. Ivana Milutinovića, Sutjeska, Osmana Džikića, stara stanica Policije, zgrade u ul. Kralja Petra, zgrada Op&scaron;tine Pljevlja, zgrada SDK, zgrade od Jalije prema Op&scaron;tini, ul. Boljanićka, 4. Sandžačka, Kozaračka, Nikole Pa&scaron;ića, Naselje Brdo, ul. Peđe Leovca, ul. Bobovska, Durmitorska, naselje Balibegovo brdo, naselje Gagovića Imanje, gradsko naselje Guke, ul. Save Kovačevića, Bjelopoljska, Slobodana Sloba Draga&scaron;evića, Budvanska, ul. Božidara Žugića, Bjelopoljska, Vojni Logor, Dragićevića imanje, naselje Dolovi, Draga&scaron;evića imanje, Osnovna &scaron;kola na Gukama, JPU ''Eko bajka'' na Gukama, Hram Svetog Georgija, naselje oko Hrama, Betonjerka, ul. Narodne revolucije, Vodovod Plije&scaron;, vodovod Podplije&scaron;, Komini, Zbljevo, Vidre, Bučje, Gosteč, Zadublje, Hoćevina, &Scaron;ljivansko, Plije&scaron;evina, Hodžići, Trnovice, Kalu&scaron;ići, Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje, živinska farma - Zabrđe, Zabrđe, &Scaron;umani, Klanica Trojica, Zenica, preduzeće Mivex - Vujanović, staklorezačka radnja - Duja, Zeleno Borje, Delić, pilana Draga&scaron;, pilana Mi&scaron;ović, Podrogatac, Pauče, Borovica, Vrbica, Lađana, Kru&scaron;evo, Draga&scaron;i, Kakmuže, Monter, Vektrina rasvjeta, zgrada pogranične Policije, Carinski terminal, Radosavac, restoran Balkan, Rudnička zgrada, Klanica, ul. Oslobođenja, naselje &Scaron;evari i Mljekara, Osnovna &scaron;kola Bo&scaron;ko Buha, Naselje C, benzinske pumpe Eko i Ina, perionica auta, Sava osiguranje, Mat Petrol pumpa, restoran i supermarket Franca, autobuska stanica, ul. Ratnih vojnih invalida, Velimira Jakića, zgrade u ul. Velimira Jakića, Restoran Oaza, stovari&scaron;te Vektra, zgrade u ul. Skerlićevoj, barake u Naselju C, NVU Zračak Nade, ul. Voja Đenisijevića, ul. 37. Divizije, Blaža Jovanovića, Srednjo&scaron;kolski centar, Osnovna &scaron;kola Ristan Pavlović, ul. 20. Novembra, ul. Tanasija Pejatovića, ul. Omladinska, zgrade u ul. Omladinskoj, ul. Prijepoljska, naselje iza Po&scaron;te, naselje Potrlica, Event-centar ''Ta&scaron;a'', ul. Milo&scaron;a To&scaron;ića, zgrada Uprave &scaron;umarstva, meteorolo&scaron;ka stanica, zgrada MUP-a, naselje u 3. Sandžačkoj, Romsko naselje, Trlica, repetitor Tvrda&scaron;, zgrade u naselju Varo&scaron;, zgrade u naselju Zlodo, ul. Banijska, Mirka Pejatovića, ul. 1. Decembra, zgrade u ul. 1. Decembra, ul. Pavla Bulatovića, Avalska, Tr&scaron;ova, hotel Pljevlja, Dom Kulture, zgrada Winga, podzemna garaža, Autobuska stanica, Po&scaron;ta, zgrade TE, ul 3. Sandžačke brigade, zgrada fonda PIO, zgrada penzionera, zgrada Borova, kotlarnica, zgrada Atlas banke, zgrada Suda, Tržni Centar, zgrada Stara Nama, ul. Bo&scaron;ka Buhe, Glasinačka, zgrada iznad apoteke, apoteka Risto Vukotić, Vatrogasni Dom, ul. Volođina, Zoil Lovćen, ul. Podgorička, Dječji vrtić, ul. Velimira Jakića, zgrada Solidarnosti, Dom Vojske, ul. Podgorička, Oslobođenja, zgrada Supermarketa Žitoprodukt, naselje Brdo, preduzeće Mat Company, ul. Oslobođenja, naselje Bajov potok, postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Židovićima, Krejino Vrelo, Pekara, naselje Židovići, &Scaron;evari, Sekcija za puteve, stovari&scaron;te Tanjević, kamenorezačka radnja Rvović, otkupna stanica Spajić, Komini, Vektra Jakić, rudnik u Borovici, &Scaron;umani, Katun, Bo&scaron;činovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čau&scaron;ević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Kosanica, Brenta Petrović, Paćevina, Repetitor Mrčajevac, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Va&scaron;kovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalu&scaron;ići, Ograđenica, Repetitor Kutu&scaron;a, Đurđevića Tara, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina, Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo, Orlja, Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, &Scaron;ljuke, Zahum, Meljak, Vi&scaron;njica, Bjelo&scaron;evina, Strahov Do, Rt, Puzići, Plakali, Prehari, Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Podkovač, Savine Vode, Raji&scaron;ići, Đuli, Milakovci, Plije&scaron;, Repetitor Vraca, Skenderovina, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka, naselje &Scaron;ula, Rudnik olova i cinka "Gradir Montenegro", Zabrnjica, Nange, Pračica, Mrčevo, Petine, Vitine, Čestin, Romač, Lugovi, Kovačevići, Kržava, Mrčići, Srečanje, Sirčići, Čardak, Seli&scaron;ta, Brda, Bori&scaron;ići, Obradović, Krćevine, Dužice, Stražice, Vuk&scaron;ići, Plansko.
- u terminu od 08 do 18 sati: Rudnik u Borovici, Katun, Bo&scaron;činovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čau&scaron;ević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Kosanica, brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pu&scaron;onjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Va&scaron;kovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalu&scaron;ići, Ograđenica, repetitor Kutu&scaron;a, Đurđevića Tara.
- u terminu od 09 do 17 sati: Male Krće i Ko&scaron;are.
Rožaje
- u terminu od 09 do 14:30 sati: Binjo&scaron;e.
Žabljak
- u terminu od 09 do 17 sati: Karadžić, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Bare Žugića, Novakovići, Merulja, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, &Scaron;tuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.
UTORAK
Podgorica
- u terminu od 08 do 15 sati: dio Veru&scaron;e oko pilane i dio Gradca.
Danilovgrad
- u terminu od 08 do 15 sati: Ždrebaonik, Ministarstvo odbrane (Tara&scaron;), Vučica, Počijevka, Kru&scaron;čica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, &Scaron;abov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj &Scaron;aranovića, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Bzo i Studeno (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu).
- u terminu od 08 do 15 sati: Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do i Jablan, dio Stanjevića Rupe, dio Komunice, preduzeće Čakarević i dio naselja oko njega
Cetinje
- u terminu od 09 do 16 sati: Brestovi, Ožegovica, Trnjine, Dolovsko Korito, Meoci, Bijelo Polje, Ubli, Prisoja i Bijele Poljane.
Nik&scaron;ić
- u terminu od 08 do 15 sati: Brezovik, Rastovac, Gornje Polje, Mali Brezovik, Vidov Potok, Vidrovan, Brod, Miločani, Dio Vira, Nula, Zavraca, Stuba, Sjenokosi, Duga, &Scaron;ume, Presjeka, Srijede, Čeline, Prisoja, Vrzipov do, Baljački Do, Vilusi, Broćanac, Usputnica, Petrovići, Montex, Vodovod, Crkvice, Seline, Mrkajići, Počekovići, Vidne, Kljakovica, Koravlica, Jabukovac, Granični prelaz, Podvr&scaron;, Vraćenovići, Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rvana Gora, Bratogo&scaron;t, Bjelice, Vrbice, Crkvice, Ubla.
Plužine
- u terminu od 08 do 18 sati: Unač, Repetiror Unač, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Pi&scaron;če, Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vro&scaron;nica, Bezuje Mala Crna Gora.
Bar
- u terminu od 08 do 14 sati: Grdovići.
Budva
- u terminu od 09 do 17 sati: Bijele Poljane.
Ulcinj
- u terminu od 08 do 15 sati: dio naselja Donji &Scaron;toj(ulica Sv. Mateo, ulica Sv.Marko).
Tivat
- u terminu od 07:30 do 18 sati: Kakrc- Mulo Oko i Kra&scaron;ići- Sokobanja.
Andrijevica
- u terminu od 08:30 do 14:30 sati: Oblo Brdo.
Berane
- u terminu od 08:30 do 14:30 sati: dio sela Buče.
Bijelo Polje
- u terminu od 08 do 14 sati: Čokrlije.
- u terminu od 09 do 16 sati: Kičava, Grubje&scaron;ići, Bijeli potok, Biokovac, Bli&scaron;kovo, Gorice, Grab, Kovren, Krstače, Mahala, Pavino polje, Rajkovići, Slatka, Stožer, Verga&scaron;evići, Vrh, Babića Brijeg, Voljavac, Sutivan, Nikoljac &ndash; Rogojevići i Nedakusi.
- u terminu od 09 do 17 sati: Verga&scaron;evići.
Kola&scaron;in
- u terminu od 08 do 15 sati: Ljuta, Međuriječje, Rečine, Suva Gora i Dragovića polje.
- u terminu od 08 do 16 sati: Drndari, Oćiba, Benzinska pumpa, Vlado&scaron;, Lugovi, Žirci, Crkvine, Pčinja, Moračka Bistrica i Smira.
- u terminu od 14 do 18 sati: Industrijsko.
Mojkovac
- u terminu od 08 do 15 sati: Bjelojeviće, Centar grada (naselje oko benzinske pumpe), Siga, Slatina, Jakovići, Jokići, Stričine, Stevanovac, Pobrsijevići, Gostilovina, Bistrica, mHE Ljevak, Kaludra, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina, Osredine, Zaboj, Crvena lokva i Seli&scaron;ta.
Gusinje
- u terminu od 09 do 14:30 sati: Grnčar, Kačanik, Dolja i Grebaje. (kratkotrajna isključenja DV 10 kV Grnčar).
Petnjica
- u terminu od 08:30 do 14:30 sati: Laze i dio sela Lagatori.
Plav
- u terminu od 09 do 14:30 sati: Jasenica, Hoti, Velika i Vojna kasarna.
Pljevlja
- u terminu od 08 do 14 sati: Dio ul. Voja Đenisijevića, Tanasija Pejatovića, ul. Omladinska, zgrade u ul. Omladinskoj,
- u terminu od 08 do 18 sati: Rudnik u Borovici, Katun, Bo&scaron;činovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak, Čau&scaron;ević, Potpeć, Laz, Njivice, Mijakovići, Kosanica, brenta Petrović, Paćevina, repetitor Mrčajevac, Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno, Pu&scaron;onjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Va&scaron;kovo, Pandurica, Kotlajići, Bare Visibabe, Krupice, pilana Potpara, Rzav, Gusino Brdo, Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalu&scaron;ići, Ograđenica, repetitor Kutu&scaron;a, Đurđevića Tara, Zbljevo.
- u terminu od 09 do 17 sati: Kakmuže i Male Krće.
- u terminu od 10 do 14 sati: Katun, Bo&scaron;činovići, Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče.
- u terminu od 11 do 13 sati: Repetitor Gradac, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Podkovač, Savine Vode, Raji&scaron;ići, Đuli, Milakovci, Plije&scaron;, Repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka
- u terminu od 12 do 22 sati: Mataruge, Vukovo Brdo, Kleke, Kozica, Raćevo.
- u terminu od 14 do 16 sati: Brana Otilovići, Ljutići, Ćirovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova, Roganice, Obarde, Kneževići, Gačevića Dolina.
Rožaje
- u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Mujevići.
Žabljak
- u terminu od 09 do 17 sati: Karadžić, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Bare Žugića, Novakovići, Merulja, Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, &Scaron;tuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.
"Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom.U slučaju lo&scaron;ih vremenskih uslova radovi će biti odgođeni", zaključuje se u saop&scaron;tenju CEDIS-a.

CEDIS: U ponedjeljak i utorak bez struje više opština

NAJAVLJENA NOVA ISKLJUČENJA

Portal Dnevno.me nastavlja sa partnerima da nagrađuje svoje čitaoce.
Ovog puta u saradnji sa parfimerijom Tanja obezbijedili smo ženski parfem Midnight fantasy by Britney Spears.
Izvlačenje dobitnika, koji će dobiti parfem Midnight fantasy by Britney Spears, biće u ponedeljak 02. oktobra u 10h na na&scaron;em <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.instagram.com/dnevno.me/">Instagram profilu</a>.
Tekst sa informacijama o nagradama, kao i dobitniku biće objavljen na na&scaron;em portalu.
Pravila igre:
1. Zapratite Instagram profile @ _parfimerija_tanja_ i @dnevno.me;
2. U komentaru post objave na Instagramu tagujte jedan profil;
3. Lajkujte post objavu
O sponzoru:
&bdquo;U parfimeriji TANJA možete pronaći svjetski poznate brendove parfema, dekorative, kao i program za kosu - od klasičnih, decenijama poznatih parfema do najnovijih nijansi mirisa.
Pronađite omiljeni miris koji će stvoriti magiju u dodiru sa va&scaron;om kožom. Sigurno smo da će impresivne mirisne note ostaviti snažan utisak.
Ukoliko želite da dobijete kompletnu uslugu prilikom kupovine koja podrazumjeva vrhunski kvalitet proizvoda, prihvatljivu cijenu i kao najvažnije ljubazno i edukovano osoblje, onda je parfimerija TANJA &nbsp;pravo mjesto za Vas".

Dnevno i parfimerija Tanja nagrađuju

NAGRADNA IGRA NA INSTAGRAM PROFILU NAŠEG PORTALA

Roditelji djece koja koriste usluge Institita dr "Simo Milo&scaron;ević" uputili su apel premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću i ministru finansija u tehničkom mandatu Aleksandru Damjanoviću da, kako navode, pruže ruku jedinoj svijetloj tački u na&scaron;em zdravstvenom sistemu kada su djeca sa smetnjama u razvoju i problemima sa zdravljem u pitanju.
Oni su kazali da će ako sačuvaju Institut pokazati da istinski brinu.
"Molimo vas da čujete vapaj roditelja djece koja koriste usluge Instituta Dr 'Simo Milo&scaron;ević' i sačuvate nam jedinu nadu da na&scaron;oj djeci obezbijedimo kvalitetno liječenje i osiguramo bolji kvalitet života. Dok prolazimo hodnicima Instituta u koji vodimo na&scaron;u djecu na tretmane bez kojih ne mogu i koje nemaju nigdje drugo u ovoj zemlji, susrijećemo požrtvovano osoblje - istrajne medicinske radnike koji nam ulivaju snagu da istrajemo i onda kada izgleda da je vi&scaron;e nemamo", navodi se u apelu.
Ostaviti djecu sa zdravstvenim problemima bez, kako su kazali, jedine sigurne stanice, kako su naveli, znači ostaviti ih u potpunom očaju.
"A to vjerujemo ni jedna država ne želi nikome, a ne posebno djeci koja imaju neke zdravstvene pote&scaron;koće. Kažu da bolest može biti svačija, ali (shvatite) da je ona na&scaron;a realnost - svih roditelja koji dane provode u Institutu opterećeni dijagnozama svoje djece, a uz to bespomoćno strahujući da li će imati vi&scaron;e tu vrstu podr&scaron;ke", kazali su u saop&scaron;tenju.
Kako su naveli u saop&scaron;tenju, &scaron;ta Abazoviću i Damjanoviću znači Institut, žele da vide na osnovu konkretnih djela.
"U suprotnom, država neće biti majka već tiranin svojim građanima", zaključuju u apelu.

"Institut jedina svijetla tačka za djecu sa smetnjama u razvoju"

RODITELJI UPUTILI APEL PREMIJERU I MINISTRU FINANSIJA

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač poručio je da je svjestan činjenice da trenutno v.d. stanje predsjednika Vrhovnog suda nije održivo, da predugo traje i da ostavlja negativne posljedice po sudski sistem, kao i da su legitimni zahtjevi da se izvr&scaron;e nužne promjene na ovom polju, ali smatra da nije zakonito ovo pitanje regulisati mimo Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, već da se na drugi način može postići namjeravani cilj bez kr&scaron;enja pozitivnih propisa.
Kovač, koji i član Sudskog savjeta se oglasio povodom Predloga odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Sudskog savjeta, kojim je predviđeno regulisanje statusa v.d. Predsjednika Vrhovnog suda kroz izmjene Sudskog poslovnika.
"Podsjećam da u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama ne postoji odredba kojom je propisano određivanje vr&scaron;ioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore ili bilo kog drugog suda. Budući da ove pravne situacije nijesu regulisane važećim zakonom, Sudski savjet je vr&scaron;ioce dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i drugih sudova određivao tumačeći svoja ustavna ovla&scaron;ćenja iz čl. 124 i 128 Ustava, da bira i razrje&scaron;ava predsjednika Vrhovnog suda, odnosno sudije i predsjednike sudova", naveo je Kovač.
U saop&scaron;tenju sa 18. sjednice Sudskog savjeta može se vidjeti da je Sudski savjet 6. septembra 2021. godine Vesnu Vučković postavio za vr&scaron;ioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda.
"Norme koje se odnose na određivanje vr&scaron;ilaca dužnosti predsjednika sudova mogu isključivo biti normirane na nivou zakona, jer se samo zakonom mogu propisivati prava i obaveze dok se Poslovnikom, kao podzakonskim aktom, jedino mogu bliže urediti ona pitanja koja su propisana zakonom i za čije uređivanje je zakon stvorio pravni osnov, odnosno pitanja organizacije rada Sudskog savjeta, dakle prevashodno pitanja kojima se u tehničkom smislu uređuje funkcionisanje ovog organa. U suprotnom, propisavanjem predloženih normi o određivanju v.d. predsjednika suda i prestanku njegove funkcije u Poslovniku Sudskog savjeta bila bi dovedena u pitanje njihova ustavnost i zakonitost", ocijenio je Kovač.
Dodaje da je nesporna činjenica da Sudski savjet ima ustavne nadležnosti da bira i razrje&scaron;ava sudije, predsjednike sudova i sudije porotnike, ali je čl. 16 stav 3 Ustava Crne Gore između ostalog propisano da se zakonom uređuje organizacija organa vlasti ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje.
"Upravo zbog važnosti sudske vlasti u državnom sistemu ustavopisac nije ostavio dilemu da se organizacija sudske vlasti može urediti samo zakonom, ne i Sudskim poslovnikom kao podzakonskim aktom. Upravo iz ovog razloga Ministarstvo pravde je norme koje se odnose na ovo pitanje inkorporiralo u Predlog izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su u skup&scaron;tinskoj proceduri", navodi Kovač.

Kovač: Izbor predsjednika Vrhovnog suda ne može se rješavati izmjenama Poslovnika

"TRENUTNO V.D. STANJE PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA NIJE ODRŽIVO, PREDUGO TRAJE"

Centar za kardiologiju Klinike za bolesti srca (KBS) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) danas je zdravstveno-preventivnim aktivostima obilježio 29. septembar &ndash; Svjetski dan srca.
Kako je KCCG saop&scaron;tio, ovogodi&scaron;nja globalna kampanja Svjetske kardiolo&scaron;ke federacije za Svjetski dan srca se obiljležava pod sloganom &bdquo;Koristi srce, upoznaj srce&ldquo;, a Svjetski dan srca ustanovljen je 2000. godine.
"Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. Septembra, a Klinika za bolesti srca KCCG je odlučila da se pridruži ovoj globalnoj inicijativi koako bi skrenula pažnju javnosti na važnost brige o zdravlju srca", navodi se u saop&scaron;tenju.
Danas u periodu od 10 sati do 12 sati ljekari i medicinske sestre Centra za kardiologiju KBS na Poliklinici KCCG odgovarali su na pitanja o kardiovaskularnim bolestima, dijelili savjete, promotivni materijal za očuvanje zdravlje i mjerili krvni pritisak.
"Klinika za bolesti srca KCCG nastaviće sa aktivnostima usmjerenim ka edukaciji i prevenciji srčanih oboljenja, kako bi doprinijela pobolj&scaron;anju zdravlja stanovni&scaron;tva Crne Gore", zaključuje se u saop&scaron;tenju.