Na &scaron;etali&scaron;tu u Pljevljima jutros je postavljen novi putokaz.
Kako je objavio predsjednik te op&scaron;tine Dario Vrane&scaron;, na putokazu se nalazi razdaljina u odnosu na četiri grada.
Na putokazu se, uz predstavljenu razdaljinu u kilometrima, nalaze imena gradova u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, a preciznije - Beograda, Banjaluke, Knina i Prizrena.
Nije poznato kojim je povodom postavljen putokaz, niti ko je to učinio.
Tek je Vrane&scaron; sam uputio poruku kojom je, po svoj prilici, želio pojasniti kontekst.
- Beograd nam je bliži od Brisela, i Prizren, i Banja Luka i Knin su bliži od Brisela - dodao je on.
Podsjetimo, u lokalnoj vlasti u Pljevljima participiraju koalicija "Za budućnost Crne Gore", Evropa sad i Demokratska Crna Gora.

U Pljevljima postavljen putokaz, Vraneš poručuje: Svi ovi gradovi su nam bliži od Brisela

NA TABLAMA PREDSTAVLJENA KILOMETRAŽA DO BEOGRADA, BANJALUKE, KNINA I PRIZRENA

Danas će u Crnoj Gori biti umjereno do potpuno oblačno i nestabilno, povremeno ki&scaron;a ili pljusak i grmljavina, lokalno se očekuju obilniji pljuskovi i jači grmljavinski procesi.
Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode, praćene gradom i jakim udarima vjetra.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, pretežno južni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 26 stepeni.

Danas nestabilno, moguće vremenske nepogode

DO 26 STEPENI

Vanredni inspekcijski nadzor otkrio je da pojedine osnovne &scaron;kole nezakonito isplaćuju sindikalni dodatak i nepravilno obračunavaju zarade, &scaron;to nije predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete.
Ministarstvo finansija objavilo je rezultate vanrednog inspekcijskog nadzora koji je obuhvatio obračun zarada za zaposlene u osnovnim &scaron;kolama za period od januara 2016. do februara 2025. godine. Iz tog resora navode da su utvrđene nepravilnosti od strane budžetske inspekcije jo&scaron; jedna potvrda neophodnosti uvođenja centralizovanog sistema zarada.
Inicijativa, evidentirana u Ministarstvu finansija pod brojem UPIN 01-703/25-26/1 i dostavljena 7. jula 2025. godine, ukazuje da se zaposlenima u prosvjeti zarade isplaćuju nezakonito, a radi se o značajnim sredstvima koja se izdvajaju iz budžeta.
U zapisniku o nadzoru navodi se da ne postoji jedinstveni sistem obračuna za osnovne &scaron;kole koje su bile predmet kontrole.
Za Osnovnu &scaron;kolu &bdquo;Jugoslavija&ldquo; utvrđeno je da je isplaćivan sindikalni dodatak, &scaron;to je, kako se navodi, &bdquo;suprotno članu 22 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, kojim su definisana uvećanja koeficijenta za stečena zvanja i stečena naučna zvanja&ldquo;.
"Granskim kolektivnim ugovorom nije predviđeno uvećanje zarade po osnovu tog dodatka. Takođe, nepravilnosti su konstatovane u obračunu dijela zarade definisanih čl. 22 ugovora, kao i kod naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad", pi&scaron;e u dokumentu.&nbsp;
Slične nepravilnosti utvrđene su i u Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Milorad Musa Burzan&ldquo;.
U zapisniku stoji da je i ovdje primjenjivan sindikalni dodatak.
"Procenat minulog rada se obračunavao na uvećani koeficijent složenosti predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno zvanje zaposlenog, uvećan shodno članu 22 Granskog kolektivnog ugovora&ldquo;, pi&scaron;e u obrazloženju.&nbsp;
Prilikom utvrđivanja naknada za privremenu spriječenost za rad, obračun je, kako je utvrđeno vr&scaron;en bez primjene korektivnog koeficijenta na posebni dio zarade.
U Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Ratko Žarić&ldquo; utvrđene su gotovo identične nepravilnosti.
&bdquo;Sindikalni dodatak nije utvrđen Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Konstatovano je i da se procenat minulog rada i naknade za vrijeme spriječenosti obračunavaju na način koji odstupa od propisa.
Nepravilnosti su zabilježene i u Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;&Scaron;tampar Makarije&ldquo;.
I ovdje je obračunavan sindikalni dodatak, a kako se ističe, &bdquo;procenat minulog rada se obračunavao na uvećani koeficijent složenosti predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno zvanje zaposlenog, uvećan shodno članu 22 Granskog kolektivnog ugovora&ldquo;.
Uvidom u obračunske liste kod zaposlenih i u raspoloživu dokumentaciju u osnovnim &scaron;kolama koje su obuhvaćene nadzorom utvrđeno je da za časove zamjene ne postoji metodolo&scaron;ki okvir utemeljen u pozitivnim propisima kojim bi sa sigurno&scaron;ću mogao utvrditi postupak obračuna časova zamjene.
"Imajući u vidu navedeno za iznose i utvrđene koeficijente za časove zamjene koji su navedeni u obračunskim lista nije moguće konstatovati njihovu tačnost i zakonitost njihovog obračuna. Uvidom u obračunske liste kod zaposlenih u osnovnim &scaron;kolama koje su obuhvaćene nadzorom utvrđeno je da za period januar 2016, januar 2017, januar 2018, januar 2019, januar 2020, januar 2021, januar 2022, januar 2023, januar i februar 2024 i januar i februar godine, obračunska vrijednost koeficijent iznosi 90 eura, a da posebni dio zarade iznosi 63 eura", navodi se u dokumentu, prenosi RTCG.
Iz Ministarstva finansija je, nakon &scaron;to smo objavili izvje&scaron;taj, saop&scaron;teno da je njihova budžetska inspekcija sprovela nadzor nad obračunom zarada u četiri osnovne &scaron;kole, a kontrolom je, između ostalog, utvrđeno vi&scaron;egodi&scaron;nje ponavljanje istih nepravilnosti &ndash; od nezakonitog obračuna tzv. sindikalnih dodataka, preko pogre&scaron;nog umanjenja zarada tokom bolovanja, do neujednačenog i neosnovanog obračuna časova preko norme i minulog rada.
&nbsp;"Ove i druge nepravilnosti potvrđuju opravdanost i nužnost uvođenja Sistema za centralizovani obračun zarada koji omogućava jedinstven, zakonit i transparentan obračun, kao i smanjenje prostora za samovolju i tumačenja van propisa. Ovaj sistem istovremeno jača kontrolu nad tro&scaron;enjem javnih sredstava i omogućava pravičnost prema svim zaposlenima u javnom sektoru", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju koje su danas objavili.
Kako kažu, radiće na utvrđivanju i ispravljanju nezakonitih praksi koje su godinama prolazile bez adekvatne kontrole.
"Ostajemo posvećeni uspostavljanju sistema u kojem se zarade obračunavaju isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Granskim kolektivnim ugovorom. Nastavljamo, da u okviru svih zakonskih mehanizama, radimo na obezbjeđivanju transparentnog i efikasnog upravljanja javnim sredstvima, kao i jačanju povjerenja građana u institucije sistema", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Inspekcija utvrdila da u više osnovnih škola zarade nijesu obračunate u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom

MINISTARSTVO FINANSIJA OBJAVILO JE REZULTATE VANREDNOG INSPEKCIJSKOG NADZORA

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) odbio je kao neosnovan zahtjev punomoćnika biv&scaron;e direktorice Agencije Jelene Perović za naknadu zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, saop&scaron;teno je iz ASK-a.
Iz Agencije su rekli da je ta odluka donijeta na dana&scaron;njoj sjednici Savjeta ASK-a.
&ldquo;Savjet Agencije odbio je kao neosnovan zahtjev punomoćnika Perović za naknadu zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje, od 29. jula, imajući u vidu da je imenovana, na osnovu rje&scaron;enja Savjeta ASK-a, to pravo već ostvarila u periodu od 16. avgusta pro&scaron;le do 15. avgusta ove godine&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Navodi se da je Savjet, takođe, odbio zahtjev Perović za naknadu zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje, od 7. avgusta, jer je u istoj upravnoj stvari već odlučeno po zahtjevu njenog punomoćnika.
&ldquo;Rasprava o zahtjevu Perović za isplatu naknade zbog neiskori&scaron;ćenog godi&scaron;njeg odmora za 2023, 2024. i ovu godinu odgođena je za narednu sjednicu, zbog potrebe dodatnog razmatranja dokumentacije neophodne za odlučivanje u navedenom predmetu&rdquo;, rekli su iz ASK-a.

Odbijen zahtjev Perović za naknadu zarade

ODLUKA DONIJETA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći se očekuje jače naoblačenje.
Vjetar će biti slab do umjeren, mjestimično pojačan, južni.
Jutarnja temperatura devet do 21, a najvi&scaron;a dnevna 26 do 35 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 35 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Kliničkom centru (KCCG) od 442 medicinske sestre sa visokim obrazovanjem 230 nema položen stručni ispit, kazao je direktor te zdravstvene ustanove Aleksandar Radović, navodeći da će medicinskim sestrama biti omogućeno da naknadno polažu stručni ispit, uz jasno definisan rok.
Radović je u saop&scaron;tenju naveo da je KCCG u prethodnom periodu suočen sa nizom kadrovskih nepravilnosti, nastalih usljed petnaestogodi&scaron;nje neusklađene prakse raspoređivanja medicinskih sestara nakon zavr&scaron;etka vi&scaron;eg stepena obrazovanja.&nbsp;
&bdquo;Riječ je o zaposlenim medicinskim sestrama koje su, dok su se nalazile u stalnom radnom odnosu na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, zavr&scaron;avale visoke medicinske &scaron;kole&ldquo;, rekao je Radović, a prenosi agencija Mina.&nbsp;
Međutim, kako je dodao, nakon sticanja diplome visokog obrazovanja, te medicinske sestre nijesu prolazile zakonom propisan pripravnički staž, niti polagale stručni ispit za vi&scaron;i stepen obrazovanja, &scaron;to je preduslov za raspoređivanje na ta radna mjesta.&nbsp;
&bdquo;Trenutno u KCCG radi oko 1,7 hiljada medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 posjeduju diplomu visokog obrazovanja&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su te medicinske sestre unazad 15 godina automatski raspoređivane na radna mjesta sa koeficijentima sa visokom stručnom spremom po dostavljenom uvjerenju da su zavr&scaron;ile &scaron;kolovanje, bez ispunjavanja svih zakonskih procedura, odnosno bez položenog stručnog ispita za visoku stručnu spremu.&nbsp;
&bdquo;To su sve medicinske sestre i tehničari, mahom sa vi&scaron;edecenijskim iskustvom, od kojih vi&scaron;e od 80 odsto ima preko 20 godina rada u struci&ldquo;, istakao je Radović.
On je naglasio da je nesporno da su sve te medicinske sestre već imale položen stručni ispit za srednju stručnu spremu, &nbsp;na osnovu kojeg su stekle uslov da zasnuju radni odnos u KCCG, unazad 15 godina i duže i da su tokom rada obavljale poslove koji su, prema važećem pravilniku o sistematizaciji, gotovo identično opisani za oba nivoa obrazovanja.&nbsp;
Radović je rekao da njihova stručnost i posvećenost nikada nijesu bili dovedeni u pitanje.&nbsp;
&bdquo;Međutim, inspekcijski nadzor je nedavno utvrdio proceduralne nepravilnosti i naložio njihovo otklanjanje, ostavljajući rok od 120 dana&ldquo;, dodao je Radović.&nbsp;
Kako je naveo, time je otvoreno ozbiljno pitanje &ndash; kako istovremeno za&scaron;tititi zaposlene, obezbijediti nesmetano funkcionisanje sistema i ostati u okvirima zakona.
Radović je istakao da je, suočen sa tim izazovom, menadžment KCCG-a, pokazav&scaron;i odgovornost i razumijevanje, &nbsp;nakon inspekcijskog nadzora, uradio analizu zatečenog raspoređenog kadra.
&bdquo;Od ukupno 442 visoke medicinske sestre koje su raspoređene u skladu sa stečenim visokim obrazovanjem, njih 230 nema položen stručni ispit&ldquo;, rekao je Radović.&nbsp;
On je kazao da od ukupnog broja koje imaju položen stručni ispit, a to je 212 medicinskih sestara, njih 121 je položilo ispit do pro&scaron;le godine, odnosno značajno kasnije čak i poslije deset godina, po&scaron;to su raspoređene na radno mjesto sa visokim obrazovanjem, a &nbsp;91 medicinska sestra je ispit položila u toku 2024/2025 godine.&nbsp;
Radović je naveo da je bilo jasno da bi striktna primjena zakona, bez uvažavanja &scaron;ireg konteksta, mogla imati te&scaron;ke posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema.
On je dodao da je tako jer bi svaki zdravstveni radnik koji je raspoređen na radno mjesto sa visokim obrazovanjem a za isto nema položen stručni ispit mogao biti isključen iz procesa rada.
&bdquo;Odnosno ne bi mogao obavljati poslove na kojima je raspoređen, a za koje nije ispunio uslov u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj za&scaron;titi, koji jasno ukazuje da su zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni da, nakon zavr&scaron;enog pripravničkog staža, polažu stručni ispit&ldquo;, pojasnio je Radović.
On je naglasio da medicinske sestre i tehničari predstavljaju ključni kadar u pružanju zdravstvene za&scaron;tite, a s obzirom na njihov već izražen deficit, privremeno udaljavanje čak i jednog broja zaposlenih značajno bi ugrozilo kontinuitet rada i dostupnost zdravstvenih usluga.&nbsp;
&bdquo;Uprava je stoga donijela odmjerenu odluku: medicinskim sestrama biće omogućeno da naknadno pristupe polaganju stručnog ispita za vi&scaron;i nivo obrazovanja, uz jasno definisan rok za realizaciju&ldquo;, rekao je Radović.&nbsp;
Kako je naveo, time se ispunjavaju zakonski uslovi i otklanjaju nepravilnosti, a proces rada ustanove ostaje stabilan i neprekinut.&nbsp;
&bdquo;Na ovaj način izvr&scaron;ava se potrebna provjera znanja, uklanjaju pravne praznine i uspostavlja ravnoteža između po&scaron;tovanja zakona i uvažavanja specifičnih okolnosti zaposlenih. Pokazano je da sistem može biti i human i odgovoran, čak i kada ispravlja naslijeđene formalno-pravne propuste&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Radović je poručio da KCCG ostaje posvećen principima održivosti, pravičnosti i profesionalizma.&nbsp;
&bdquo;Po&scaron;tovanje zakonskih procedura mora ići ruku pod ruku sa razumijevanjem realnih okolnosti. Uprava odlučno stoji u namjeri da prekine sve prakse koje bi nepostupanjem ili odlaganjem odluka mogle ugroziti kredibilitet zaposlenih i povjerenje građana&ldquo;, rekao je Radović.
On je rekao da ponuđeno kompromisno rje&scaron;enje predstavlja primjer kako se sistemske gre&scaron;ke mogu ispravljati bez žrtvovanja onih koji su nosioci zdravstvene djelatnosti i neposredno pružaju zdravstvenu za&scaron;titu građanima.&nbsp;
&bdquo;Na taj način obezbjeđuje se kontinuitet usluga i ostvaruje najvi&scaron;i cilj &ndash; očuvanje zdravlja građana&ldquo;, poručio je Radović.

Radović:  U KCCG 230 medicinskih sestara bez stručnog ispita

SAOPŠTIO DIREKTOR TE ZDRAVSTVENE USTANOVE

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović uputila je premijeru Milojku Spajiću predlog da se, kroz izmjene granskog kolektivnog ugovora u prosvjeti, dodatak za razredno starje&scaron;instvo poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za vi&scaron;a zvanja za po 0,2 odsto.
Ona je kazala da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada koji sprovodi Ministarstvo finansija i da od prvog dana njegove implementacije ima jasan stav - da razgovora i pregovora oko primjene zakona nema i ne može biti.
&bdquo;Taj stav sam u ime resornog Ministarstva vi&scaron;e puta eksplicitno saop&scaron;tila Sindikatu prosvjete (SPCG) i ostajem pri njemu&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da, međutim, kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija i prosvjetni radnik ne podržava ni da se sredstva koja su planirana budžetom za plate prosvjetnih radnika iskoriste u bilo koje druge svrhe, posebno imajući na umu reformu obrazovnog sistema koja predstoji, a čiji će ključni nosioci biti upravo prosvjetni radnici.
&bdquo;Zato sam uputila premijeru predlog da se, kroz izmjene granskog kolektivnog ugovora u prosvjeti, dodatak za razredno starje&scaron;instvo poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za vi&scaron;a zvanja (nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-vi&scaron;i savjetnik i nastavnik-istraživač) uvećaju za po 0,2 odsto&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović, a prenosi agencija Mina.
Ona je dodala da vjeruje da će Spajić prepoznati zajedničke napore da se bave reformom obrazovnog sistema na svim nivoima i postave temelje neke bolje i ljep&scaron;e Crne Gore.
&bdquo;Sigurna sam da, kao i u svakom sistemu, i u prosvjeti postoji određeni broj onih koji ne zaslužuju mjesto u učionici, ali sam jo&scaron; sigurnija u to da postoje i oni sjajni izuzetni prosvjetni radnici koji služe na čast i profesiji i cijelom dru&scaron;tvu. I moja je kako ljudska, tako i profesionalna obaveza da stanem uz njih&ldquo;, istakla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je poručila da tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na čijem je čelu ostaje dosljedan po&scaron;tovanju zakona, ali da ne može i ne smije zaboraviti obećanje koje su dali, a to je ne samo borba za bolji materijalni položaj prosvjetnih radnika, već i za status u dru&scaron;tvu koji većina njih zaslužuje.
&bdquo;To smo dužni ne SPCG, već prosvjetnim radnicima sa kojima želimo da gradimo bolji obrazovni sistem za sve generacije koje dolaze&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Zahvalila je svim prosvjetnim radnicima i direktorima obrazovno-vaspitnih ustanova koji, kako je navela, prepoznaju svakodnevne napore MPNI da unaprijede kvalitet obrazovnog sistema na svim nivoima u svim segmentima.

Jakšić Stojanović predložila izmjene GKU i povećanje dodataka

PREDLOG UPUTILA PREMIJERU

Prema posljednjim podacima, Jadransko more se ubrzano zagrijava i dolazi do povećanja saliniteta vode, a taj proces se de&scaron;ava znatno brže nego ranijih klimatskih predviđanja, zbog čega se sve če&scaron;će bilježi prisustvo tropskih vrsta u ovom moru, pokazuju rezultati studije koju su sproveli naučnici s Instituta "Ruđer Bo&scaron;ković" u Zagrebu i Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, a koja je dio međunarodnog istraživanja u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana.
Rezultati pokazuju da salinitet i temperatura dubokih voda u tom dijelu mora rastu znatno brže od očekivanog, prenosi danas portal Indeks.
Konkretno, na dubini od 1.000 metara temperatura mora porasla je za 0,8 stepeni Celzijusa tokom posljednjih deset godina, dok je salinitet porastao za 0,2 promila, &scaron;to predstavlja najbrže zabilježene promjene u dubinama Sredozemnog mora do sada.
"Ovo su promjene koje su se prema modelima očekivale tek krajem vijeka, a već su realnost", upozoravaju autori studije.
Jadransko more ima ključnu ulogu u regulaciji temperature cijelog Mediterana, upozoravaju naučnici.
U hladnim zimskim mjesecima, guste hladne vode iz sjevernog Jadrana struje prema dnu i kroz Otrantska vrata ulaze u dublje slojeve Mediterana, snabdijevajući ih kiseonikom.
Međutim, kako upozorava studija, ta funkcija prirodnog "termostata" sve je slabija, jer Jadran sada &scaron;alje toplije i slanije vode prema jugu, čime dodatno zagrijava cijeli mediteranski basen.
U studiji se ističe da je Jadran pod uticajem vi&scaron;e međusobno povezanih procesa, od globalnog zagrijavanja i manjka padavina, do smanjenog dotoka reka i dolaska toplijih voda iz istočnog Mediterana.
Naučnici su utvrdili da je do nagle promjene do&scaron;lo oko 2005, kada su temperatura i salinitet u dubinama počeli da kontinuirano rastu.
"Ne radi se o postepenom prilagođavanju, već o nagloj tranziciji prema novom režimu koji jo&scaron; ne razumijemo u potpunosti", istakao je Ivica Vilibić, jedan od autora studije.
Iako bi toplija voda trebalo da bude manje gusta, porast saliniteta povećava gustinu, &scaron;to omogućava nastavak dubokih konvektivnih procesa, ali uz smanjen sadržaj kiseonika, &scaron;to ima ozbiljne posljedice po morski život, navodi se u studiji.

Studija: Duboki Jadran već dosegao temperature i salinitet predviđene za kraj vijeka

NAUČNICI UTVRDILI DA JE DO NAGLE PROMJENE DOŠLO OKO 2005.

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) održaće sjutra sjednicu na kojoj će razmatrati zahtjeve biv&scaron;e direktorke te institucije Jelene Perović da joj se isplate zarade po osnovu prestanka funkcije, kao i naknade za neiskori&scaron;ćene godi&scaron;nje odmore iz ove i prethodne dvije godine.
Ovo pokazuje da će nekada&scaron;nja čelnica ASK-a, koja je zbog tužbe za zloupotrebu položaja prije godinu bila smijenjena, ali na nezakonit način, istrajati u svim svojim zahtjevima prema nekada&scaron;njem poslodavcu. Na to je nedavno u izjavi za Pobjedu ukazao i advokat Veselin Radulović koji je, takođe, ukazao na zakonsko pravo Perović da zatraži isplatu svega &scaron;to bi joj sljedovalo u slučaju da je nastavila radni angažman u pomenutoj instituciji.
Podsjećamo, ASK je sredinom maja dobila presudu Upravnog suda kojom se usvaja žalba Perović povodom njenog razrje&scaron;enja, te poni&scaron;tava odluka koju je Savjet agencije donio 15. avgusta 2024. godine. Iako sud nije osporio razloge razrje&scaron;enja koji su bili posljedica nepravilnosti konstatovanih u nalazu inspekcijske, sami postupak razrje&scaron;enja i dono&scaron;enje odluke bili su &bdquo;bez prethodnog upoznavanja tužilje Perović&ldquo;, pa je cijela procedura morala biti ponovo sprovedena.
Time je Perović praktično vraćena na posao, &scaron;to je ona i poku&scaron;ala da učini u vi&scaron;e navrta početkom juna, kada je svakodnevno dolazila u prostorije Agencije u pratnji branioca Nikole Martinovića. Kako je ASK tada radio s pote&scaron;koćama, postignut je kompromis da Savjet agencije saslu&scaron;a stavove biv&scaron;e direktorice o njenom razrje&scaron;enju. Perović je zatražila da to bude usmena rasprava, koja je održana 24. juna, ali bez prisustva javnosti.
Cijela procedura trebalo je da se nastavi kroz izja&scaron;njenje nekada&scaron;nje čelnice ASK na zapisnik sa saslu&scaron;anja, ali do toga nikada nije do&scaron;lo. Tako je Savjet agencije 17. jula ove godine jo&scaron; jednom jednoglasno razrije&scaron;io Perović, ali je, prema zakonu, morao i za tu odluku da sačeka njeno izja&scaron;njenje. Cijeli slučaj okončan je ne validnim razrje&scaron;enjem, već istekom mandata koji je Perović imala zaključno sa 25. julom, nakon čega je ASK objavio da je proces protiv nje obustavljen.

Savjet ASK raspravljaće o zahtjevu Perović da joj se isplate naknade

SJEDNICA ZAKAZANA ZA SJUTRA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, uglavnom južni.
Jutarnja temperatura sedam do 20, a najvi&scaron;a dnevna od 26 do 35 stepeni.

Pretežno sunčano, do 35 stepeni

Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Baru utvrdilo je da je u tamo&scaron;njoj Osnovnoj &scaron;koli ,,Meksiko&ldquo; pro&scaron;le godine jedan učenik pjevao &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo;. Oni su taj predmet proslijedili Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici jer bi se u radnjama maloljetnika moglo raditi o krivičnom djelu. Iz tog tužila&scaron;tva Pobjedi je rečeno juče da su formirali predmet.
Reakcija Osnovnog državnog tužila&scaron;tva u Baru na ovaj slučaj uslijedila je u februaru pro&scaron;le godine, nakon &scaron;to je ranije uprava &scaron;kole prijavila policiji jednog roditelja zbog, navodno, lažne objave na dru&scaron;tvenim mrežama i poku&scaron;aja uno&scaron;enja razdora i uznemirenosti među učenike. Kako se ispostavilo, taj roditelj je objavio da je njegovo dijete, učenik trećeg razreda, zavr&scaron;ilo ranije nastavu nakon &scaron;to su stariji razredi pjevali &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo;. U međuvremenu se tada na dru&scaron;tvenim mrežama &scaron;irila i informacija da je navodno neko tu spornu poruku ispisao i na Vajber grupi, te da se i u &scaron;koli diskutovalo o tome.
Postupanje
Rukovodilac ODT-a u Baru Radovan Đuri&scaron;ić kazao je Pobjedi da su okončali predmet.
- Maloljetnik je pjevao spornu pjesmu. Predmet je ustupljen Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu u Podgorici jer bi se u radnjama jednog maloljetnika moglo raditi o krivičnom djelu iz njihove nadležnosti &ndash; rekao je Đuri&scaron;ić.
Iz Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva u Podgorici rečeno je juče Pobjedi da su formirali predmet.
- Formirali smo predmet na osnovu spisa predmeta koji su dostavljeni na ocjenu od Osnovnog državnog tužila&scaron;tva u Baru, kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužila&scaron;tva, povodom kojih spisa je zatraženo od Uprave policije prikupljanje potrebnih obavje&scaron;tenja, te će se nakon dostavljanja istih preduzeti i druge radnje za kojim se eventualno ukaže potreba nakon čega će se donijeti odluka u predmetu &ndash; naveli su iz Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saop&scaron;tilo je pro&scaron;le godine, u februaru, kada je zabilježen sporni događaj, da su upoznati samo sa slučajem u kojem je prijavljen roditelj zbog ispisanog statusa na dru&scaron;tvenim mrežama.
- Uprava O&Scaron; &bdquo;Meksiko&ldquo; negira da je do&scaron;lo do bilo kakvog incidenta koji se plasira u javnost proteklih dana. Uprava &scaron;kole će o svemu obavijestiti &Scaron;kolski odbor &ndash; saop&scaron;tavali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Nakon &scaron;to je Pobjeda u nekoliko navrata izvje&scaron;tavala o ovom predmetu, da ga tužila&scaron;tvo jo&scaron; nije rije&scaron;ilo, oglasila se nedavno i uprava &scaron;kole u Baru. Iz te obrazovne ustanove apelovali su da &scaron;to je prije moguće bude donijeta odluka, jer svako medijsko podsjećanje na ovo de&scaron;avanje ,,može da postane predmet spekulacija koje mogu da na&scaron;kode međuvjerskom skladu i toleranciji, koje &scaron;kola gaji duže od jednog vijeka postojanja&ldquo;. Istakli su da je uprava &scaron;kole u ovom slučaju odmah reagovala. Obavije&scaron;ten je, kako su rekli, Centar bezbjednosti Bar, podnijeta prijava protiv nesavjesnog roditelja, koji je objavio netačnu informaciju da je objavljena sporna objava.
- Obavije&scaron;teno je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, sazvani &Scaron;kolski odbor i Savjet roditelja, održana sjednica Nastavničkog vijeća i svi traženi podaci CB Bar dostavljeni u najkraćem mogućem roku. Nakon ovoga &scaron;kolu su posjetili prosvjetna inspektorka, tim Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zamjenica Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore sa svojim saradnicima &ndash; naveli su iz &scaron;kole.
Dodali su da u mi&scaron;ljenju dostavljenom &scaron;koli 19. aprila 2024. godine u ocjeni zaključka zamjenice Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore stoji da nakon sprovedenog ispitnog postupka ombudsman nije mogao utvrditi da su povrijeđena prava učenika O&Scaron; &bdquo;Meksiko&ldquo; iz Bara.
Iz &scaron;kole su naveli da iz dobijenih izja&scaron;njenja proizilazi da je ta obrazovna ustanova u vezi sa iznijetim navodima sprovela određeni postupak, obavila radnje i mjere, blagovremeno su zakazane i održane sjednice &Scaron;kolskog odbora i Savjeta roditelja, te da je &scaron;kola dobila podr&scaron;ku da se nastavi dosada&scaron;nja praksa da ta ustanova bude sigurno mjesto za sve koji u njoj borave.
Odbačena prijava
Kada je zabilježen sporni slučaj, tamo&scaron;nja odbornica u lokalnom parlamentu Edina De&scaron;ić, kao predsjednica OO Bo&scaron;njačke stranke, kako su prenijeli mediji, pozvala je nadležne da hitno informi&scaron;u javnost o svim činjenicama u vezi sa porukom na Vajber grupi Osnovne &scaron;kole &bdquo;Meksiko&ldquo; - &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo;, koju je, kako je navodila, poslao učenik te &scaron;kole.
&ndash; U vezi sa informacijom koja se počela &scaron;iriti dru&scaron;tvenim mrežama, a koja je i potvrđena od vi&scaron;e roditelja učenika O&Scaron; ,,Meksiko&ldquo;, da je na jednoj Vajber grupi neko od učenika ove osnovne &scaron;kole ispisao poruku/parolu &bdquo;Nož, žica, Srebrenica&ldquo; koju je uputio učenicima, članovima iste Vajber grupe islamske vjere, te da je nakon toga u dvori&scaron;te &scaron;kole uneseno hladno oružje kako bi se fizički obračunalo sa istim učenicima uz povike iste parole, pozivam direktoricu &scaron;kole i ministarku da hitno informi&scaron;u javnost o tome &ndash; navela je ona.
De&scaron;ić je tada poručivala da treba ispitati i da li je tačna informacija da je jedna nastavnica na času povela debatu o tome &scaron;to znači ,,Nož, žica, Srebrenica&ldquo;, te poku&scaron;ala da relativizuje ovaj događaj, ali i genocid u Srebrenici, govoreći im da nema potrebe da su toliko uznemireni, kao i da ne vjeruju svemu &scaron;to o Srebrenici pi&scaron;u i prenose mediji, navodi De&scaron;ić.
&ndash; Pozivam Upravu policije i tužila&scaron;tvo da ispitaju ovaj slučaj s jasnim elementima mržnje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, koji je drugi po redu takav slučaj u Baru u posljednjih deset dana i da procesuiraju odgovorne kako bi se dru&scaron;tvu poslala jasna poruka da država neće tolerisati &scaron;irenje mržnje &ndash; istakla je ona tada u saop&scaron;tenju.
Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo u Podgorici ranije je odbacilo krivičnu prijavu protiv odbornice iz Bo&scaron;njačke stranke De&scaron;ić koju je anonimna grupa građana optužila da je kroz javno obraćanje izazivala nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju.
Rukovoditeljka i portparolka Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva Lepa Medenica kazala je tada Pobjedi da su formirali predmet po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena od ODT-a u Baru.
&ndash; Krivična prijava je nakon izvr&scaron;ene ocjene spisa predmeta odbačena iz razloga &scaron;to u radnjama prijavljene nema elemenata bića prijavljenog krivičnog djela, niti bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti &ndash; navela je tada Medenica.

Potvrđeno da je učenik pjevao „Nož, žica, Srebrenica“

ODT U BARU NAKON GODINU I PO OKONČALO PREDMET KOJI SE TIČE  OŠ ,,MEKSIKO“

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura&nbsp; pet do 20, a najvi&scaron;a dnevna od 24 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

Na granici Nacionalnog parka &bdquo;Skadarsko jezero&ldquo;, u selu Bistrice koje se nalazi u rejonu Kuriječkog luga, snimljen je medvjed. To je saop&scaron;teno iz Lovačkog dru&scaron;tva &bdquo;Zeta&ldquo;, čija je lovačka kamera zabilježila prisustvo medvjeda, prenosi Pobjeda.
Iz dru&scaron;tva su upozorili mje&scaron;tane i građane koji se kreću tim područjem ili čuvaju stoku da budu posebno oprezni.
&nbsp;

Medvjed snimljen u Zeti, lovačko društvo upozorilo mještane da budu oprezni

U SELU BISTRICE

Nezavisni sindikat policije Crne Gore obavijestio je vi&scaron;e zvaničnih adresa, o kako navode,&nbsp; malim zaradama, lo&scaron;im uslovima za rad, nedostatak kadra.Predsjednik sindikata Igor Rmandić kaže da će zahtjevi biti upućeni danas.
"Danas smo tu jer moramo, prisiljeni jer smo do&scaron;li do zida. Trpljenje je do&scaron;lo do kraja i ima svoje granice. Na&scaron;e ćutanje je počelo da služi kao alat protiv nas samih", poručuje Rmandić.
Svi njihovi napori da daju ono &scaron;to se od njih traži nisu ispo&scaron;tovani od države i ljudi koji je vode, tvrdi Rmandić.
Spremni su na dijalog sa vlastima, da sjednu da se dogovore. Ako do razgovora ne dođe u narednih 15 dana, ne isključuju blokadu pet najvećih graničnih prelaza u Crnoj Gori.
U oktobru 2024., priča Rmandić, uputili su premijeru Spajiću i ministru Vukoviću poziv da se sastanu da razgovaraju o povećanju zarada.
"Dobili samo ignorisanje. Nikakav odgovor. Nećemo vi&scaron;e da molimo nikoga", poručuje Rmandić uz napomenu da su Spajić i Vuković u službi građana i da moraju da reaguju na svako nezadovoljstvo zaposlenih.
Za sve &scaron;to dajemo dobili smo zaradu od 719 eura, kaže Rmandić i dodaje da mlade kolege, koje počinju da rade, imaju platu manju od toga.
"Ako se uzme u obzir prosječna plata, na&scaron;i zaposleni žive na rubu siroma&scaron;tva. To ne možemo da prihvatimo i tražimo da se to promijeni", saop&scaron;teno je na press konferenciji.
Druga stvar koju u &nbsp;Nezavisnom sindikatu policije navode je da nemaju uniforme. Policajci hodaju po ulici kao odrpanci, kaže Rmandić.
"Nema patrole u Crnoj Gori gdje policajci imaju istu obuću osim ako je nijesu kupili u istoj prodavnici i to na rate", dodaje on.
Treća stvar koju su danas istakli je nedostatak kadra.
"Trenutno nedostaje ne&scaron;to vi&scaron;e od 2000 ljudi. To dovodi do iscrpljenosti", poručuje Rmandić i ističe da policijski službenici već 30 godina nisu obavili sistematski pregled.
"Postoji razlog - kada bi se obavio taj pregled, vi&scaron;e od 50 % bi moralo da dobije lak&scaron;e radno mjesto. Imamo ljude koji sa holterom dolaze da rade noćnu smjenu. To je požrtvovanje i želja da se pomogne kolegama. A Vlada nam poručuje da smo beznačajan dio dru&scaron;tva", priča Rmandić.
Ne žele vi&scaron;e da budu samo statistički broj, dosta im je, kažu, deklarativne podr&scaron;ke.
Pokrenuli su peticiju koju je potpisalo 1292 službenika. Te potpise poslaće danas predsjednicima Crne Gore, Vlade, Skup&scaron;tine te ministrima &Scaron;aranoviću i Vukoviću.
Ovo je borba za dostojanstvo crnogorske policije, poručuje Rmandić.
Upitan, da li planiraju proteste ako im se ne ispune zahtjevi, Rmandić odgovara - svakako.
"Mi nemamo kud nazad. Spremni smo na dijalog, da sjednemo da se dogovorimo. Ako se to ne desi u roku od 15 dana, &scaron;to je dovoljan rok da se nadležni dogovore, poo&scaron;trićemo mjere. Na prijer, blokiraćemo pet najvećih graničnih prelaza u CG", nagla&scaron;ava Rmanidć.

Nezavisni sindikat policije: Došli smo do zida, bez dogovora moguće blokade graničnih prelaza

ZAHTJEVE ĆE UPUTITI DANAS NA VIŠE ADRESA

Zavod za &scaron;kolstvo preporučio je juče osnovnim &scaron;kolama da odgode eventualno planirane ekskurzije u Srbiji ili da pronađu alternativnu lokaciju, jer odlazak u tamo nije bezbjedan za djecu. Iz pojedinih obrazovnih ustanova rečeno je Pobjedi juče da umjesto u Beograd i Novi Sad planiraju da organizuju ekskurzije u Sarajevu, a neke &scaron;kole će tek da se izjasne o promjeni lokacije...
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija potvrđeno je juče Pobjedi da je preporučeno da se odgode ekskurzije koje su planirane da se organizuju u Srbiji. Taj resor se, uvažavajući zabrinutost predstavnika Savjeta roditelja nekoliko &scaron;kola, obratio Ministarstvu vanjskih poslova radi pribavljanja mi&scaron;ljenja o bezbjednosti odlaska đaka na ovu destinaciju. Ispostavilo se da procjene ukazuju na određene okolnosti koje bi mogle imati uticaja na bezbjednost planiranog putovanja.
- Povodom va&scaron;eg obraćanja od 18. avgusta koje se odnosilo na procjenu bezbjednosti putovanja u Srbiju, a imajući u vidu ocjene relevantnih bezbjednosnih organa i preporuke Ambasade Crne Gore u Srbiji informi&scaron;emo da je politička situacija postala složena uz svakodnevne proteste u gradovima &scaron;irom Srbije i sukobe građana sa policijom - rečeno je resornom ministarstvu iz Ministarstva vanjskih poslova.
Istakli su i da se protesti organizuju bez unaprijed utvrđenih termina, da često dolazi do nasumičnog blokiranja saobraćajnica, te da je važno imati na umu da je nemoguće unaprijed procijeniti stanje u saobraćaju i moguće pote&scaron;koće koje mogu znatno uticati na prohodnost kretanja u cijeloj državi. Iz Ministarstva vanjskih poslova naveli su da se preporučuje oprez i detaljnije informisanje prije puta.
Izazov promijeniti destinaciju
Direktorica podgoričke Osnovne &scaron;kole ,,Radojica Perović&ldquo; Dijana Laković kaže Pobjedi da prati od ranije situaciju u Srbiji, te da je jo&scaron; prije 15 dana reagovala kada su zabilježeni nemiri u Beogradu i Novom Sadu. Polumaturanti ove &scaron;kole treba da idu na ekskurziju 1. septembra, a plan je bio da po dva noćenja realizuju u Beogradu i Novom Sadu, &scaron;to po učeniku ko&scaron;ta 430 eura. Laković kaže da je odmah kontaktirala sa predstavnikom agencije da predoči da nije saglasna da djeca putuju u ovom terminu, te da se poku&scaron;a naći alternativna destinacija.
- Gledam da sve bude u skladu sa propisima. Imali smo jutros redovnu sjednicu Nastavničkog vijeća i razgovarali smo neformalno sa predstavnicima roditelja, svi su saglasni da ne treba da se ide u područje koje nije bezbjedno za djecu. Dogovorili smo se da sve formalizujemo ove sedmice &ndash; rekla je ona.
Dodala je da će večeras u &scaron;koli da se organizuje sastanak sa roditeljima.
- Imamo alternativne destinacije, u ovom slučaju opredjeljujemo se za Sarajevo. Sarajevo bi bilo pet dana, četiri noćenja. Morali smo da tražimo destinaciju za sličan iznos. Nije lako sve organizovati. Vidjećemo na kraju kako će se zvanično sve zavr&scaron;i &ndash; kazala je direktorica.
Direktor podgoričke &scaron;kole ,,Maksim Gorki&ldquo; Tigran Dobra&scaron;inović kaže da je upoznat sa dopisom Zavoda za &scaron;kolstvo o odlaganju ekskurzije, te ističe da je planirano da njihovi polumaturanti idu u Srbiju početkom oktobra. Direktor navodi da su oni u startu planirali da se ekskurzija organizuje u Bosni i Hercegovini, ali da su roditelji tražili da to bude Srbija.
Rekao je da je dobra okolnost &scaron;to oni idu početkom oktobra te da imaju vremena da urede stvari.
- Vidjećemo kakva budu iskustva ostalih &scaron;kola do tada. Izazov je da se sve promijeni i uskladi sa zakonskim procedurama &ndash; kazao je direktor.
A izvr&scaron;na direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović upozorava da je organizacija ekskurzija u &scaron;kolama godinama sporna po nekoliko osnova. Ona ističe da godinama broje pritužbe od roditelja na cijene, organizaciju ekskurzije, tendere, kako se prijavljuju razne agencije i na koji način se biraju.
- Tema iziskuje ozbiljan pristup i dobili smo neke najave da će iz Ministarstva prosvjete ubuduće raditi na tome da se jasno i precizno defini&scaron;u i planovi i programi, da nema vi&scaron;e preporuka kako je to sada definisano... Ovo su ozbiljne stvari i moramo da pristupimo na način da se to rije&scaron;i podzakonskim aktima &ndash; rekla je Mihailović.
Ona je precizirala da su im se i proteklih sedmica obraćali roditelji zbog planiranih ekskurzija koje treba da se organizuju u Srbiji, jer ih je strah za bezbjednost djece.
- Ova situacija je pokazatelj da treba ozbiljnije da se bavimo organizacijom ekskurzija u &scaron;kolama. Treba da se naprave posebni pravilnici koji će jasno definisati kako i na koji način se sve organizuje, kao &scaron;to su to uradile zemlje u regionu, jer onda ne bismo imali nedoumica, pa ni u ovom slučaju, &scaron;to je procedura i kako treba da se reaguje &ndash; zaključuje Mihailović.

Preporučeno da  polumaturanti ne idu u Beograd i Novi Sad na ekskurziju, pojedine škole izmijenile plan i planiraju Sarajevo

NEKE OBRAZOVNE USTANOVE TEK ĆE DA SE IZJASNE  O PROMJENI LOKACIJE

Evropska unija (EU) počeće od 12. oktobra primjenu novog elektronskog sistema Entry/Exit Systema (EES) za registraciju ulazaka i izlazaka stranih državljana koji dolaze iz država koje nijesu članice Unije, uključujući i Crnu Goru, saop&scaron;teno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Navodi se da crnogorski građani zadržavaju pravo bezviznog putovanja u &scaron;engenski prostor koji obuhvata države članice EU izuzev Irske i Kipra, kao i Island, Norve&scaron;ku, &Scaron;vajcarsku i Lihten&scaron;tajn, pod istim uslovima kao i do sada, uz dodatak biometrijske registracije - fotografije lica i otiske četiri prsta, koja će se sprovoditi na graničnim prelazima.
Ističe se da će digitalizacija sistema zamijeniti važeću praksu pečatiranja paso&scaron;a i omogućiti bržu i sigurniju graničnu kontrolu.
"Podaci će se, zajedno sa osnovnim podacima iz paso&scaron;a i informacijama o datumu i mjestu prelaska granice, automatski čuvati tri, odnosno pet godina u slučaju da osoba prekorači dozvoljeni boravak, a cilj je efikasnije praćenje kretanja i sprječavanje eventualnih zloupotreba kratkoročnih boravaka u &scaron;engenskom prostoru", kazali su iz MVP-a, a prenosi agencija Mina.
Oni su objasnili da će se sistem primjenjivati fazno, pa će ga prva dva mjeseca države članice moći koristiti bez biometrijskih funkcija (sistemsko pečatiranje prilikom ulaska i izlaska), dok će nakon pola godine članice &Scaron;engena imati obavezu da koriste EES na svim graničnim prelazima.&nbsp;
Iz MVP-a su naveli da će se od tada, biometrijski podaci uzimati prilikom svakog prelaska spoljnih granica &scaron;engenskog prostora.
Navodi se da se sistem EES ne odnosi na državljane trećih zemalja, imaoce boravi&scaron;ne dozvole ili dugoročne vize države članice &Scaron;engena, kao i na državljane trećih zemalja koji su članovi porodice državljanina EU i koji posjeduju boravi&scaron;nu dozvolu po tom osnovu.&nbsp;
"Bez obzira da li prate ili se pridružuju tom državljaninu, te na osobe koje su oslobođene granične kontrole ili su im odobrene određene povlastice", kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističu da je uvođenje EES sistema i tehnički preduslov za naredni korak &ndash; uvođenje Evropskog sistema za odobravanje putovanja (ETIAS) koji će, prema planu Evropske komisije, početi s primjenom krajem naredne godine, nakon &scaron;to EES bude potpuno funkcionalan.

MVP: Od 12. oktobra primjena novog sistema EU za registraciju ulazaka i izlazaka stranih državljana

"DIGITALIZACIJA SISTEMA ZAMIJENIĆE VAŽEĆU PRAKSU PEČATIRANJA PASOŠA"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu, uglavnom visoku, oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 21, a najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 22 do 32 stepena.

Danas do 32 stepena

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodi&scaron;njeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, biće održana sjutra u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu s početkom u 11 sati, saop&scaron;teno je iz CNP.&nbsp;
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozori&scaron;ne kritike, preminuo je 17.avgusta u Podgorici u 94. godini.

Sjutra komemoracija povodom smrti Sretena Perovića

U CRNOGORSKOM NARODNOM POZORIŠTU

Spomen-obilježje Rudolfu Karužiću Njunju uklonjeno je iz centra Herceg Novog po nalogu inspekcije za kulturno dobro Ministarstva kulture i medija, prenosi RTHN.
Utvrđeno je da je spomen-obilježje &bdquo;Pamtimo na&scaron;e oriđinale&ldquo; nezakonito postavljeno 2009.&nbsp; u Njego&scaron;evoj ulici, te da za to ne postoji neophodna dokumentacija propisana Zakonom o spomen-obilježjima.
Kako je saop&scaron;teno iz lokalne samouprave, konstatovano je da u momentu obavljanja inspekcijskog nadzora ne postoji potrebna dokumentacija o podizanju spomen-obilježja &bdquo;Pamtimo na&scaron;e oriđinale&ldquo;. Inspektorka je ukazala na obavezu da se po&scaron;tuje odredba člana 27 Zakona o spomen-obilježjima kojim se propisuje da su organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni da spriječe bespravno podizanje spomen obilježja, dono&scaron;enjem rje&scaron;enja o zabrani podizanja, odnosno o uklanjanju bespravno podignutog spomen-obilježja.
U skladu sa utvrđenim stanjem, inspektorka za kulturna dobra je rje&scaron;enjem od 21. avgusta naložila Op&scaron;tini Herceg Novi da po hitnom postupku, a najkasnije u roku od tri dana, ukloni sporno spomen-obilježje. Op&scaron;tina Herceg Novi je postupila po ovom rje&scaron;enju i o tome, pisanim putem, obavijestila inspekciju za kulturna dobra.
Lokalna samouprava je ostavila mogućnost da se u skladu sa Programom podizanja spomen-obilježja, uz po&scaron;tovanje zakonske procedure, planira postavljanje spomen-obilježja &bdquo;Pamtimo na&scaron;e oriđinale&ldquo; na drugoj lokaciji koja bi imala saglasnost svih nadležnih institucija.

U Herceg Novom uklonjen spomenik Rudolfu Karužiću Njunju

PO NALOGU INSPEKCIJE ZA KULTURNO DOBRO

Vozila koja su od petka bila blokirana u auto-vagonu međunarodnog voza koji je saobraćao na pruzi Beograd&ndash;Bar, akcijom radnika Željezničkog prevoza (ŽPCG) i Montekarga juče su iskrcana i predata vlasnicima. U vozu koji je u petak u&scaron;ao u podgoričku Željezničku stanicu, nekoliko minuta nakon početka obustave željezničkog saobraćaja koju su organizovala 84 radnika Željezničke infrastrukture (ŽICG), bili su zarobljeni 18 vozila i jedan motocikl.
Akcija koju su iz ŽICG najavili u subotu počela je sa sat i 15 minuta zaka&scaron;njenja, jer su se čekali vlasnici vozila koji su kombijem, organizovano, dovezeni na stanicu. Samo je manji broj vlasnika do&scaron;ao u svojoj organizaciji.
Operacija, u kojoj su učestvovali radnici Montekarga i Željezničkog prevoza, počela je kada je vlasnik prvog vozila na vratima auto-vagona stigao na podgoričku Željezničku stanicu.
Iskrcavanju vozila prisustvovao je i inspektor željezničke struke iz Ministarstva sobraćaja, koji nije bio raspoložen da daje izjave.
Iskrcavanju vozila nije prisustvovao niko iz menadžmenta Željezničke infrastrukture, niti iz grupe radnika, otpravnika vozova i dispečera, koji su svojim &scaron;trajkom uzrokovali do sada neviđenu blokadu željezničkog prevoza u Crnoj Gori.
Iskrcavanje, kako se Dan uvjerio, nije bilo nimalo jednostavno. Akcija je izvedena tako &scaron;to su vlasnici vozila odvezli svoja auta preko &scaron;ina do &scaron;lep-vozila, nakon čega bi vozilo dočekao &bdquo;pauk&ldquo; Glavnog grada, koji je zatim bezbjedno prevozio automobile do asfaltiranog dijela perona na stanici.
Da će zaustavljanje međunarodnog voza i posljedično onemogućavanje stranih državljana da raspolažu svojom imovinom biti problem koji prevazilazi i ŽICG i radnike u &scaron;trajku bilo je jasno već u petak, nakon apela izvr&scaron;ne direktorke ŽICG Marine Bo&scaron;ković i saop&scaron;tenja Ministarstva saobraćaja.
Svaki vlasnik vozila sa kojim je Dan razgovarao potvrdio je da će tražiti materijalnu nadoknadu zato &scaron;to su onemogućeni da koriste svoju imovinu, kao i zbog eventualne &scaron;tete pričinjene tokom iskrcavanja na Željezničkoj stanici u Podgorici.
Kako je Danu nezvanično potvrđeno, vozna karta ima oblik ugovora kojim se garantuje dolazak na željenu destinaciju, kako putnika, tako i njegove imovine. Sve ostalo je kr&scaron;enje ugovora koje podliježe sankcijama.
Beograđanin Zvonko, koji je u Bar krenuo iz stanice u Zemunu, rekao je Danu da su mu sa vozilom bili blokirani i i garderoba i ljekovi.On je kazao da podržava proteste, ali ne one u kojima su koleteralna &scaron;teta putnici, i to državljani druge države.
Novosađanin Borko Kučević nije krio ogorčenje, jer je, kako je rekao, prve noći sa suprugom i djetetom spavao na klupi. Tek u subotu se povezao sa prijateljem koji ga je odveo u Ulcinj. Kako kaže, razumije potrebu da se protestuje, tim prije &scaron;to je to svakodnevna pojava u Srbiji, ali da je nekorektno svaliti sve na nedužne turiste, koji su do&scaron;li u Crnu Goru da odmore i potro&scaron;e svoj novac.
Dodaje da je bilo korektno da su radnici propustili voz da stigne do Bara, naročito &scaron;to su u Bijelom Polju čekali dva i po sata.
&ndash; U subotu sam se vratio u Podgoricu da probam da uzmem stvari. Tako sam izgubio jo&scaron; jedan dan od odmora. Smje&scaron;taj koji sam uplatio u Herceg Novom i drugi dio smje&scaron;taja u Igalu takođe mi je propao. A ko će to da refundira ne znam. Vjerujte mi, moji tro&scaron;kova su na ta dva putovanja od Ulcinja do Podgorice preko 400 eura &ndash; ističe Kučević.
On se već na stanici interesovao za potvrdu o prinudnoj &bdquo;ležarini&ldquo; u podgoričkoj stanici, s namjerom da traži nadoknadu &scaron;tete. Kaže da je sa barske stanice upućen na direkciju ŽPCG i ŽICG.
&ndash; Ostavljeni smo ovdje na cjedilu, bez igdje ikoga i bez ičega. Nebrojeno puta sam zvao ambasadu, konzulat, institucije, i&scaron;ao sam u policiju u Ulcinju, i&scaron;ao sam u policiju u Baru, da mi pomognu da uzmem stvari i saznam &scaron;to se dogodilo. Ja sam porijeklom iz Crne Gore, iz Kuča, ali, nakon ovog iskustva, nikada vi&scaron;e, vjerujte mi, neće mi pasti na pamet da dođem u Crnu Goru &ndash; poručio je Kučević.
Kako je Danu rečeno iz ŽICG, juče nije bilo pomaka niti kontakata između poslovodstva i radnika u &scaron;trajku. Ni Andrej Kaluđerović, predstavnik radnika koji su obustavili željeznički saobraćaj, nije bio raspoložen da daje izjave.
Putnici već razmatraju hoće li pojedinačno ili kolektivno da traže nadoknadu tro&scaron;kova
Beograđanin Vladimir Đorić kazao je Danu da će sigurno tražiti, ako treba i na sudu, nadoknadu &scaron;tete i obe&scaron;tećenje zbog blokade njegovog vozila.
&ndash; Hoćemo svakako da tražimo da nam se nadoknade tro&scaron;kovi zbog ovog maltretiranja. Kada kupite kartu, vi ste potpisali ugovor da se na određeni način prevezete do određenog mjesta i taj ugovor ne&scaron;to znači, a ako se ne ispuni, onda moraju da se nadoknade tro&scaron;kovi, to je potpuno normalno, tu nema nikakve dvojbe. Ali ovdje postoji jo&scaron; taj dodatni moment da vam je auto ovdje zarobljen tri dana, sa kompletnim stvarima &ndash; ističe sagovornik Dana.
Kako je dodao, jo&scaron; ne zna da li će putnici pojedinačno tražiti nadoknadu tro&scaron;kova, ili će nastupiti kolektivno, ali će sigurno ne&scaron;to preduzeti.
Montekargo će tražiti od ŽICG da im plati &scaron;tetu
Montekargo će biti prinuđen da nastalu &scaron;tetu, koja će biti milionska, potražuje od ŽICG kao pravnog lica koje po zakonu odgovara za &scaron;tetu koju njegovi zaposleni prouzrokuju trećim licima zbog blokade željezničkog prevoza, saop&scaron;teno je iz te kompanije.
Kako su dodali, ŽICG će usljed toga, izvjesno, biti prinuđena da se regresira u istom iznosu od svojih zaposlenih koji su uzrokovali nastalu &scaron;tetu usljed organizacije i uče&scaron;ća u obustavi saobraćaja.
&ndash; Obustava saobraćaja u ŽICG već se odražava na po&scaron;tovanje rokova prevoza. U stanicama Prijepolje i Požega čekaju otpremu vozovi sa automobilima iz Kragujevca i bakarnim koncentratom iz Bora, dok iz Nik&scaron;ića čekaju vozovi sa boksitom za Bar, a iz Bara vozovi sa cementom za Srbiju. Sve to je onemogućeno jer se vozovi ne mogu primiti i otpremiti zbog obustave rada od strane otpravnika &ndash; ukazuju u saop&scaron;tenju.
Kako dodaju, zbog ka&scaron;njenja u isporuci robe, doći će i do ka&scaron;njenja brodova, &scaron;to će dovesti do milionske &scaron;tete, a osim toga i do mogućnosti da njihovi komitenti ugovorene poslove preusmjere na druge pravce.
&ndash; Na putu je i brod utovaren sa 65.000 tona uglja za EPS &ndash; posao koji se prvi put usmjerava preko Luke Bar i Montekarga za Srbiju. Takođe, u Luku Bar je već pristigao brod sa 11.000 tona uglja za na&scaron;eg komitenta HBIS iz Smedereva, koji ne može da se otpremi zbog nastale situacije, tj. obustave saobraćaja od strane otpravnika vozova u ŽICG.
&Scaron;tetu zbog ovoga trpe Montekargo, Luka Bar, Uniprom, Stellantis, TCL i HBIS, a ona ozbiljno ugrožava privredni sistem i u Crnoj Gori i u regionu &ndash; saop&scaron;tili su iz Montekarga.