U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za godinu evidentirano je million pregleda, a ukupno je bilo 160.000 neiskori&scaron;ćenih termina.
To je u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore saop&scaron;tio direktor te zdravstvene ustanove Aleksandar Radović.
Radović je u emisiji saop&scaron;tio da su odnedavno uveli novinu - pacijente na preglede podsjećaju SMS-om.
Radović se nada da će ovaj projekat biti učinkovit i da će smanjiti velike liste čekanja, na koje se pacijenti stalno žale.
"U trenutku kad izabrani ljekar zakaže pregled pacijentu, pacijent će dobiti poruku kad je pregled zakazan i kod kog ljekara. Sedam dana unaprijed, takođe, će dobiti poruku koja će ga podsjetili kad mu je termin zakazan. Tri dana prije pregleda stići će mu i poruka da pacijent može nazvati na besplatan broj kako bi potvrdio dolazak ili ga otkazuje", pojasnio je Radović.
Radović se nada da će građani biti dru&scaron;tveno odgovorni.
"Ukoliko pacijent ne dođe i to blagovremeno javi, otvara se prostor i mogućnost da se drugi pacijent pregleda", naveo je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, naredna tri mjeseca u KCCG su popunjena za reumatolo&scaron;ke preglede, a i za preglede za vaskularnog hirurga.&nbsp;
"Sve ambulante u KCCG rade dopunski. Ako uporedimo stanje u evropskim zemljama, vidjećete da se u Sloveniji na skener čeka i po godinu. &Scaron;to se tiče liste čekanja na dijagnostiku - ne kasnimo za Evropom", rekao je Radović.&nbsp;
Deficitaran kadar anesteziolozi&nbsp;
Upitan koji je kadar deficitaran u ovoj zdravstvenoj ustanovi, Radović je kazao da najveći problem imaju sa anesteziolozima.&nbsp;
"Na&scaron;i ljekari su mnogo opterećeni, kako na op&scaron;toj intezivnoj njezi, tako i na kardio-hirurgiji. Taj problem nam je gorući", zaključio je on.&nbsp;

Radović: Uveli smo novinu- pacijente za pregled podsjećamo SMS-om, ove godine bilo 160.000 neiskorišćenih termina

SAOPŠTIO DIREKTOR KCCG

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjavio je juče da je saglasan sa prijedlogom izmjena Zakona o produženju pritvora do pet godina za najteža krivična djela, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, prenosi Pobjeda.
On je to saop&scaron;tio u okviru okruglog stola u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti na temu &bdquo;Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crna Gore &ndash; da li je Crnoj Gori potrebna reforma krivičnog zakonodavstva?&ldquo;
&ldquo;Produženje pritvora je tema za duboku analizu. Ima dosta argumenata za i protiv, ali ja sam za, jer se radi o najtežim krivičnim djelima. Saglasan sam i sa činjenicom da se mjera određivanja pritvora previ&scaron;e koristi, zbog čega su nam zatvori pretrpani. I zato to treba dublje ispitati &ndash; za&scaron;to dolazi do toga, za&scaron;to nema oslobađajućih presuda. Stiče se utisak i da sudovi imaju lake kriterijume za potvrđivanje optužnica&rdquo;, istakao je Marković.
Sa druge strane, advokat Marko Radović naglasio je da je posrijedi brutalno kr&scaron;enje pretpostavke nevinosti.
&ldquo;Mi kada postupamo u izviđajnoj fazi postupka već dobijamo naređenje od organa od Tužila&scaron;tva, da smo u obavezi da čuvamo sve činjenice koje smo čuli i kojim smo prisustvovali. Ako prekr&scaron;imo tu obavezu ulazimo u zonu krivične odgovornosti. Sjutradan ili isti dan pojedini medijiobjavljuju materijal i informacije bez ikakve sankcije za njih&rdquo;, problematizovao je Radović.
Dodao je da ako se predmet nalazi u fazi između optužnice i nedono&scaron;enja prvostepene presude, mjera nadzora je neizvr&scaron;iva.
&ldquo;Ne možete sankcionisati okrivljenog zbog kr&scaron;enja mjere &ndash; određivanjem pritvora&rdquo;, &nbsp;podvukao je advokat Radović.
Sugerisao je da bi bilo dobro da se član 395a KZ kr&scaron;enje zabrane izrečene mjerom bezbjednosti, da se doda i mjerom nadzora, jer se i u jednom i u drugom slučaju radi o sudskoj odluci.
&ldquo;Sudskom odlukom se izriče i mjera bezbjednosti i mjera nadzora i nemam ni&scaron;ta protiv da se poveća kazna zatvora za to krivično djelo sa jedne godine na dvije&rdquo;, naveo je on.
Vlada je podnijela Prijedlog zakona o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku kojim su predložene izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi prijedlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za jo&scaron; dvije godine.
Neophodna reforma Krivičnog zakonika usagla&scaron;ena sa EU
Vrhovni tužilac Marković poručio je i da je Crnoj Gori neophodna reforma Krivičnog zakonika, usagla&scaron;ena sa pravnim aktima Evropske unije (EU), dodajući da rastuće promjene i novi oblici kriminaliteta ukazuju na potrebu efikasnog, djelotvornog i otvorenog i otvorenog krivično-procesnog zakonodavstva.
&ldquo;Na&scaron; Krivični zakonik treba reformu. Novi oblici kriminaliteta, uz primjenu savremene tehnologije na sasvim novom nivou ugrožavaju dru&scaron;tvene vrijednosti pa samim tim ograničavaju primjenu tradicionalnih krivično-pravnih zakonodavstava. Zbog toga je međunarodna saradnja ključna u borbi protiv najtežih oblika krivičnih djela&rdquo;, istakao je Marković.
Vanredni član CANU i predsjednik Odbora za pravne nauke Zoran Stojanović podsjetio je da je Crna Gora usvojila Krivični zakonik 2003. čija je primjena počela 2004. godine.
&ldquo;U posljednjih 20 godina KZ je permanentno inoviran. Ne samo zbog obaveze usagla&scaron;avanja sa pravnim aktima EU, već i zato &scaron;to su određeni zahtjevi i problemi dru&scaron;tvene stvarnosti bili povod za određene intervencije&rdquo;, saop&scaron;tio je Stojanović.
On je poručio da u vezi sa novim krivičnim djelima posebnu opasnost predstavljaju zahtjevi nekih dru&scaron;tvenih subjekata za &scaron;to o&scaron;trijom kaznom za počionioce.
&ldquo;Propisane kazne KZ-a dovoljno su stroge u poređenju sa krivičnim zakonicima evropskih zemalja&rdquo;, ocijenio je Stojanović.
Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević ukazao je da je crnogorski krivični Zakonik bogatiji za jo&scaron; 57 krivičnih djela koje ranije nije poznavalo zakonodavstvo.
Najznačanija reforma dogodila se 2023. godine kada je Skup&scaron;tina usvojila izmjene i dopune KZ-a kojim je uvedeno 18 novih krivičnih djela. Na ovaj način se Crna Gora značajno usaglasila sa evropskim standardima &scaron;to je i jedan od ključnih preduslova za zatvaranja poglavlja 23 i 24.
Među učesnicima okruglog stola bili su i Vid Jakulin u ime Pravnog fakulteta u Ljubljani, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kao i Jelena Đuri&scaron;ić sa Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica.

Marković saglasan sa predlogom da pritvor traje pet godina

SAOPŠTIO NA OKRUGLOM STOLU "DVIJE DECENIJE PRIMJENE KRIVIČNOG ZAKONIKA CRNA GORE"

U toku septembra i oktobra evidentirano je 29 slučajeva nasilja i to u sjevernoj regiji tri, u centralnoj 12 i u južnoj 14. To pi&scaron;e u dokumentu "Analiza stanja i predlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u &scaron;kolama".
Kako navode, nasilje je evidentiralo 16 osnovnih i devet srednjih &scaron;kola.
"Fizičko nasilje se desilo u 17 slučajeva, sajber tri, emocionalno nasilje jedan slučaj, socijalno jedan, verbalno pet i nasilje u porodici dva slučaja. Sa učenicima je realizovano 89 aktivnosti (razgovori i grupni rad), sa roditeljima 40, dok je sa nastavnicima realizovano 20 individualnih savjetovanja (pedago&scaron;ko-instruktivni rad)", pi&scaron;e u dokumentu.
Kako ističu, timovi za prevenciju nasilja realizovali su 35 aktivnosti (saradnja sa centrima za socijalni rad i Upravom policije, sprovođenje plana podr&scaron;ke, restitucija).
"Besplatna telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za prijavu vr&scaron;njačkog nasilja je u funkciji od 4. maja 2023. godine. &Scaron;kolske 2023/2024. godine bilo je 15 prijava, a ove &scaron;kolske godine do sada je bila jedna prijava", precizirano je u dokumentu.
Policija, kako navode, ne vodi posebnu evidenciju po događajima koji bi prema definiciji predstavljali vr&scaron;njačko nasilje, već se vodi evidencija podnijetih krivičnih prijava protiv maloljetnika koji su izvr&scaron;ioci krivičnih djela u zavisnosti od kvalifikacije djela i maloljetnicima koji su žrtve.
"lako se po definiciji ne radi o vr&scaron;njačkom nasilju, u prethodnih devet mjeseci 2024. godine registrovana su 252 krivična djela, počinjenih od ukupno 289 maloljetnih izvr&scaron;ilaca. Od ukupnog broja izvr&scaron;enih krivičnih djela od strane maloljetnih lica najveći procenat (47%) djela odnosi se na krivična djela iz oblasti imovinskog kriminalita, dok krivična djela protiv života i tijela čine (27%), a (26%) je ostalih krivičnih djela", pi&scaron;e u dokumentu.
Kada je u pitanju izvr&scaron;enje kričnih djela u toku ove godine od strane maloljetnih osoba u kojima su maloljetnici žrtve, a koja se dovode u vezu sa vr&scaron;njačkim nasiljem u strukturi dominiraju krivična djela "Laka tjelesna povreda", "Te&scaron;ka tjelesna povreda", "Nasilničko pona&scaron;anje", "Zlostavljanje", "Ugrožavanje sigurnosti", "Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem", "Oduzimanje tuđe stvari".
Kada je u pitanju maloljetničko pravosuđe u tekućoj godini pripremljene su izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je u procesu usklađivanja sa Evropskom komisijom i kojim se posebno akcenat stavlja na za&scaron;titu prava djeteta koje je žrtva ili svjedok krivičnog djela.
"Uz podr&scaron;ku UNICEF organizacije pokrenut je dvogodi&scaron;nji projekat pilotiranja &scaron;kolske medijacije u odabranim &scaron;kolama u Crnoj Gori, koji će realizovati Udruženje medijatora i za koji se očekuje da će dati mjerljive rezultate i pokazati održivost, a koji će pomoći razvijanju vje&scaron;tina kod učenika za mirnim rje&scaron;avanjem nastalih konflikata. Setom medijskih zakona, usvojenih junu tekuće godine, predviđeno je i dodatno unaprijeđeno vi&scaron;e obaveza koje imaju mediji kada je u pitanju za&scaron;tita prava maloljetnika, kao polazna osnova za preduprjeđenje, odnosno preventivu lo&scaron;eg uticaja i devijantnog pona&scaron;anja djece, te njihove dalje stigmatizacije i etiketiranja u slučaju izvje&scaron;tavanja o slučajevima vr&scaron;njačkog nasilja/nasilja nad djecom", ističu u dokumentu.
Zakonom je propisano da se za&scaron;tita navedenih prava, u smislu zabrane daljeg &scaron;irenja medijskih sadržaja kojim se kr&scaron;e ta prava, vr&scaron;i pred nadležnim sudom, s tim &scaron;to je novina da osim nadležnog tužioca, postupak za&scaron;tite pred sudom može pokrenuti i lica koje traži za&scaron;titu prava.
"Osim toga, kao jedan od ključnih faktora u za&scaron;titi maloljetnika od svih vidova nasilja, posebno u pogledu upotrebe medijskih sadržaja, može se istaći i medijska pismenost. Kao takva, prepoznata je kako medijskim zakona, ali i prvim strate&scaron;kim dokumentom u oblasti medija u Crnoj Gori - Medijskom strategijom Crne Gore 2023-2027 i prvim Akcionim planom za period 2023-2024 kroz niz mjera", navodi se u toj analizi.
Konstatovano je da je evidentno i vr&scaron;njačko nasilje prema djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, a vrlo često su žrtve i njihova braća i sestre.
"Ne smijemo zanemariti činjenicu da u porodicama djece sa te&scaron;koćama postoje mlađa braća i sestre koji su dodatna podr&scaron;ka i etiketirani su od vr&scaron;njaka u vrtiću ili &scaron;koli, izloženi da postanu žrtve vr&scaron;njačkog nasilja. Kako bismo reagovali preventivno, važno je da prepoznamo djecu u riziku i pružimo im odgovarajuću podr&scaron;ku pravovremeno. Na osnovu Sporazuma Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju sa Udruženjem "Zračak nade", određeno je ovla&scaron;ćeno lice za praćenje izvr&scaron;enja posebne obaveze - dru&scaron;tveno korisnog rada. U saradnji sa Centrom za socijalni rad, u periodu od 2019. godine do danas, četiri maloljetnika izvr&scaron;ila su ovu mjeru, od kojih ni jedno lice nakon zavr&scaron;ene obaveze nije nastavilo sa vr&scaron;enjem krivičnog djela, već su vremenom razvili senzibilitet u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju, nastavili neobavezna druženja sa djecom, upisali fakultete ili se adekvatno radno angažovali", pi&scaron;e u analizi.
Detaljna analiza stanja sa definisanim strte&scaron;kim i operativnim ciljevima zastupljena je u Strategiji za prevenciju i za&scaron;titu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025- 2026. godine, čije usvajanje se očekuje do kraja godine.

Za dva mjeseca 29 slučajeva vršnjačkog nasilja, zlostavljana i djeca sa posebnim potrebama

VANDALIZAM U ŠKOLAMA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa padavinama.
Prijepodne se u većini predjela očekuju duži periodi suvog vremena, krajem dana ili tokom noći ponegdje umjerena ki&scaron;a, a uveče će u vi&scaron;im predjelima na sjeveru ki&scaron;a preći u snijeg.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ujutru ponegdje na primorju kratkotrajno pojačan, sjeveroistočni.
Tokom dana će u sjevernim predjelima duvati mjestimično umjeren do pojačan vjetar, južni, a na primorju uveče ponegdje pojačan zapadni.
Jutarnja temperatura minus dva do 12, najvi&scaron;a dnevna od četiri do 15 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa padavinama

DO 15 STEPENA

Pro&scaron;irivanje kruga srodnika koji mogu biti živi davoci organa, obezbjeđivanje sljedljivosti i kontrole kvaliteta i bezbjednosti organa, između ostalog, osnovne su izmjene i dopune Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, koje je danas utvrdila Vlada.
Kako je saop&scaron;teno, predlog ovog zakonskog teksta Ministarstvo zdravlja pripremilo je u cilju dodatnog usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije, koji se odnose na oblast presađivanja organa, saglasno komentarima Evropske komisije.
&ldquo;Dono&scaron;enje ovog zakona je jedan od uslova za ispunjavanje drugog zavr&scaron;nog mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 28 - Za&scaron;tita potro&scaron;aća i zdravlja. Usagla&scaron;avanje sa EU direktivama se posebno odnosi na razmjenu informacija kojima se obezbjeđuju i prate informacije o karakterizaciji davaoca i organa, sljedljivosti i o ozbiljnim neželjenim događajima i ozbiljnim neželjenim reakcijama&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je obja&scaron;njeno, predlogom ovog zakona pro&scaron;iren je krug srodnika koji mogu biti živi davoci organa, a to su osobe sa kojim je srodnik po krvi u pravoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno vanbračni supružnik i partner u zajednici života lica istog pola.
Ističu da se prvi put uređuje mogućnost nesrodničkog davanja organa živih davalaca, koje mora biti zasnovano na osnovnim načelima davanja organa u svrhu liječenja.
Kako se dodaje, propisano je da o uzimanju organa od živog davaoca u svrhu presađivanja primaocu sa kojim se nalazi u posebnim prijateljskim, emotivnim i sličnim odnosima, o uzimanju organa odlučuje Ministarstvo.
Navodi se da Ministarstvo odlučuje na osnovu mi&scaron;ljenja Bioetičkog komiteta, koji obrazuje kao stručno savjetodavno tijelo koje čine istaknuti stručnjaci iz oblasti medicine, medicinske etike, psihologije, socijalnog staranja, prava i drugih oblasti koje su od značaja za ove postupke.
&ldquo;Posebna važnost pridaje se etičkom aspektu i dobročinosti ovih postupaka, &scaron;to je i smisao davanja organa radi presađivanja u svrhu liječenja i pobolj&scaron;anja kvaliteta života lica kojima je ovo jedini način liječenja&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Proširen krug srodnika koji mogu biti živi davaoci organa

VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG

Pojedinci i grupe, čiji su lični interesi ugroženi dono&scaron;enjem odgovornih i transparentnih odluka u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore, uputili su prijetnje direktorici Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Marineli Đuretić i njenoj porodici, saop&scaron;tili su iz NPCG.
Kako su naveli u saop&scaron;tenju, Đuretić je o prijetnjama koje je dobila i zbog kojih osjeća da je bezbjednost nje i njene porodice ugrožena, obavijestila nadležne državne organe.
"Od momenta naimenovanja Đuretić&nbsp; je preduzela odlučne korake u cilju za&scaron;tite prirode i resursa koji su joj dati na upravljanje kao rukovodiocu NPCG", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Kako dalje navode, Đuretić smatra da su prijetnje izazvali njeni nedavni koraci i odluke koji se tiču zaustavljanja aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonskim propisima i interesima lokalnih zajednica,
"&Scaron;to je očigledno izazvalo nezadovoljstvo određenih interesnih grupa i pojedinaca.Ovo nije napad samo na mene kao ličnost, već i na principe za koje se u NPCG zalažemo &ndash; očuvanje prirode, zakonitost i za&scaron;titu zajedničkih resursa&ldquo;, smatra Đuretić.
Saop&scaron;tila je da je NPCG nadležnim institucijama uputilo dokumentaciju o utvrđenim nepravilnostima i nezakonitim radnjama koje su određene osobe vr&scaron;ile u cilju stvaranja lične finansijske dobiti, a na &scaron;tetu nacionalnih parkova.
Đuretić je pozvala javnost, nadležne institucije i medije da pruže podr&scaron;ku naporima usmjerenim ka očuvanju prirodnih resursa i borbi protiv nezakonitih radnji.
&bdquo;Zajednička odgovornost svih nas je da za&scaron;titimo integritet institucija i ljudi koji se zalažu za javno dobro. Nastaviću da radim u skladu sa zakonom, bez obzira na pritiske. Samo zajedno možemo sačuvati prirodnu ba&scaron;tinu za buduće generacije.
NPCG poziva i apeluje na sve građane da prijave nezakonite radnje ili prijetnje koje mogu ugroziti nacionalne parkove i na taj način pomognu preduzeću da stane na kraj vi&scaron;egodi&scaron;njim zlupotrebama resursa nacionalnih parkova&ldquo;, poručuje Đuretić u saop&scaron;tenju.

NPCG: Prijetnje Đuretić zbog ugrožavanja privatnih interesa

DIREKTORICA NACIONALNIH PARKOVA CRNE GORE OBAVIJESTILA JE NADLEŽNE ORGANE

Izvr&scaron;na direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) Dragana Luk&scaron;ić kazala je da neće podnijeti ostavku jer bi to, kako je rekla, značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG.
Luk&scaron;ić je, povodom zahtjeva za njenu ostavku koju iznosi određeni broj zaposlenih, istakla da je na funkciju izvr&scaron;nog direktora ŽPCG stupila prije mjesec &ldquo;i zatekla upravo ovo stanje voznih sredstava&rdquo;.
&ldquo;Odmah po preuzimanju dužnosti, usmjerila sam svoje napore na uvođenje reda, rada i discipline u kompaniju &ndash; &scaron;to, očigledno, nije odgovaralo određenom broju zaposlenih&rdquo;, dodala je Luk&scaron;ić.
Ona je navela da je trećeg dana po preuzimanju dužnosti sa inženjerima iz tehničkog sektora obi&scaron;la remontne zavode u kojima se vr&scaron;i remont EMV (elektro motornih vozova) i dvoje &ldquo;Z&rdquo; putničkih kola za sjedenje.
&ldquo;Uvidom u izvr&scaron;ene radove i u dogovoru sa remonterom očekujemo dolazak jednog EVM-a do kraja ove godine, a do kraja januara naredne godine i dolazak dvoje &ldquo;Z&rdquo; kola sa čime bi na&scaron; inventarski park voznih sredstava bio na zadovoljavajućem nivou&rdquo;, rekla je Luk&scaron;ić.
To bi, kako je navela, rezultiralo redovnim odvijanjem željezničkog saobraćaja bez kori&scaron;ćenja alternativnog prevoza.
&ldquo;Takođe sam nakon nekoliko dana posjetila i remontni zavod u Krajovi (Rumunija) gdje se nalazi elektro lokomotiva, sa istim ciljem&rdquo;, kazala je Luk&scaron;ić.
Ona je poručila da njen cilj ostaje unapređenje ŽPCG, u interesu svih građana i zaposlenih, kroz odgovoran i posvećen rad, preduzimanjem svih potrebnih koraka u cilju efikasnog poslovanja i za&scaron;tite interesa dru&scaron;tva.
&ldquo;Iz tog razloga neću podnijeti ostavku jer bi to značilo bježanje od problema sa kojima se suočava ŽPCG, mogu slobodno reći najvećim od osnivanja&rdquo;, kazala je Luk&scaron;ić.
Ona je dodala da se stavlja na raspolaganje resornom Ministarstvu, Odboru direktora.
&ldquo;I ostalim zaposlenima koji ne podržavaju ovakav vid ophođenja prema Dru&scaron;tvu i korisnicima usluga koji koriste voz kao prevozno sredstvo&rdquo;, dodala je Luk&scaron;ić.

Lukšić: Neću podnijeti ostavku

PORUČILA IZVRŠNA DIREKTORICA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA CRNE GORE

Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da predsjednik države Jakov Milatović nije prekr&scaron;io Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja na način &scaron;to je toku radnog vremena imao aktivnosti koje se odnose na izbornu promociju liste koja je nosila njegovo ime za izbor odbornika u Skup&scaron;tini Glavnog grada za lokalne izbore koji su održaani 29.septembra, navodi se Odluci ASK-a.
Predsjedniku Crne Gore, kako su obrazložili nije propisano radno vrijeme koje ga ograničava da ima aktivnosti koje se odnose na promociju izborne liste, a koja lista je nosila njegovo ime.
"Cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a nakon razmatranja spisa predmeta, utvrđeno je da Jakov Milatović, Predsjednik Crne Gore, nije prekr&scaron;io član 44 stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja na način &scaron;to je toku radnog vremena, bio angažovan na aktivnostima izborne kampanje u periodu predviđenom za službene obaveze, a ovo iz razloga &scaron;to niti jednim propisom nije jasno definisano radno vrijeme Predsjednika Crne Gore koji svoje zakonske nadležnosti Ispunjava u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o predsjedniku", pi&scaron;e u odluci Agencije za sprečavanje korupcije.

ASK: Milatović nije prekršio zakon kada je bio na skupu liste "Za bolju Podgoricu"

"NI JEDNIM PROPISOM NIJE JASNO DEFINISANO RADNO VRIJEME PREDSJEDNIKA CRNE GORE"

Portal za refundaciju naknada zarada za porodiljsko i roditeljsko odsustvo na web adresi porodiljsko.gov.me zvanično radi od juče, saop&scaron;teno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
"Portal pruža poslodavcima modernizovan i digitalizovan sistem za podno&scaron;enje zahtjeva za refundaciju naknada zarada. Već prvog dana rada zabilježen je značajan interes, sa registrovanim 61. poslodavcem, među kojima su i oni sa najvećim brojem zahtjeva za refundacije, &scaron;to potvrđuje potrebu i važnost ovog rje&scaron;enja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Mnistarstva.
Ključne prednosti portala su, kako obja&scaron;njavaju, mogućnost podno&scaron;enja zahtjeva online, praćenje statusa predmeta i digitalno preuzimanje rje&scaron;enja, čime se izbjegava potreba za fizičkim dolaskom u institucije.
"Na ovaj način, administrativni procesi su znatno ubrzani, dok su tro&scaron;kovi i vrijeme poslodavaca značajno smanjeni. Uvođenjem ovog portala, poslovno okruženje dobilo je moderan alat koji olak&scaron;ava svakodnevne aktivnosti poslodavaca. Digitalizacija procedura ne samo da doprinosi efikasnosti, već i podiže nivo transparentnosti i dostupnosti usluga, &scaron;to su korisnici već prvog dana prepoznali kao značajnu prednosti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Prvog dana rada portala porodiljsko.gov.me registrovan 61 poslodavac

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SOCIJALNOG STARANJA, BRIGE O PORODICI I DEMOGRAFIJE

Kasim Dizdarević jedini se prijavio na javni poziv za izbor jednog člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, saop&scaron;teno je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, prenosi agencija Mina.
Javni poziv raspisan je 1. avgusta, nakon &scaron;to je Savjet obavijestio Odbor o prestanku mandata Fikretu Kurga&scaron;u usljed smrti.
&ldquo;Na javni poziv se, na na&scaron;e iznenađenje, prijavio samo jedan kandidat &ndash; Kasim Dizdarević&rdquo;, rekao je predsjednik Odbora Vladislav Bojović na dana&scaron;njoj sjednici.
Na sjednici je dogovoreno i da Odbor po&scaron;alje dopis Advokatskoj komori sa molbom da raspi&scaron;e javni poziv za nedostajućeg člana Tužilačkog savjeta (TS) i predlog dostavi tom skup&scaron;tinskom radnom tijelu na dalju realizaciju.
Dva mjesta u Tužilačkom savjetu upražnjena su nakon &scaron;to su ostavke podnijeli advokati Sini&scaron;a Gazivoda i Marko Vuksanović.
Bojović je ukazao na to da su dono&scaron;enjem Zakona o Državnom tužila&scaron;tvu napravljene izmjene u odnosu na izbor članova TS, pa sada Odbor, umjesto pet, predlaže četiri člana Tužilačkog savjeta.
Kako je pojasnio, Odbor raspisuje javni poziv za dva ugledna pravnika, jednog člana iz nevladinog sektora (NVO) i predlaže jednog kandidata za kojeg javni poziv raspisuje Advokatska komora.
&ldquo;S obzirom na činjenicu da se u Tužilačkom savjetu već nalaze dva ugledna pravnika i jedan predstavnik NVO sektora, Advokatska komora je dužna da raspi&scaron;e javni poziv za jednog nedostajućeg člana TS&ldquo;, rekao je Bojović.

Dizdarević jedini kandidat za člana Sudskog savjeta

IZ REDA UGLEDNIH PRAVNIKA

Vozna sredstva datiraju iz 1975, a najnoviji vozovi su iz 2013, a najoptimističnije je da za dvije, tri godine očekujemo nove vozove, i tada bi se donekle rije&scaron;io saobraćaj u željezničkom prevozu, kazao je direktor Uprave za željeznice Denis Lukač.
Lukač je u jutarnjem programu Budilnik, na Televizijii E kazao da su informacije koje je dobio od prevoznika Željezničkog prevoza Crne Gore da jutros saobraća jedan voz iz Bara za Bijelo Polje 6101, a za ostale vozano u lokalnom saobraćaju, dodaje on, koristi se alternativni prevoz - autobusi, dok je međunarodni brzi voz, ističe on, saobraćao po redu vožnje.
Vozna sredstva su prilično stara, podsjeća Lukač, iz 1975, a najnovija su tri &scaron;panska voza Caf-a iz 2013, te je to činjenica sa kojom se bori Željeznički prevoz, i, dodaje on, poku&scaron;ava da održava ta prevozna sredstva.
"Jedino ispravna, i potpuno bezbjedna vozna sredstva se mogu naći u saobraćaju. To je prednost na&scaron;e uređenosti, jer su nam jako rigorozni propisi i ne dozvoljava se apsolutno nikakva improvizacija. Iz ove situacije možemo izaći nabavkom novih vozova, &scaron;to je i u toku, jer se trenutno se vodi postupak odabira konsultanata, koji će, zajedno sa Željezničkim prevozom i resornim Ministarstvom, napraviti tender, provesti taj postupak do kraja i negdje, optimistično da kažem, za dvije do tri godine možemo očekivati nove vozove, i na taj način ćemo sigurno dugoročno rije&scaron;iti problem star preko 20 godina", istakao je Lukač.
Svi moraju dati doprinos da se stanje &scaron;to se tiče željezničkog prevoza popravi, poručuje Lukač, i tu vidi, dodaje on, mnogo načina da se afirmi&scaron;e prevoz vozovima, te, kako kaže, i mogućnosti da mediji afirmi&scaron;u takvu vrstu prevoza.
"U kratkoročnom periodu bi mogli da uvrstimo u svoju ponudu turistički voz, koji bi saobraćao redovno. To bi bio jedan brend, i jedna prezentacija, kako željezničkog saobraćaja, tako i na&scaron;ih prirodnih ljepota. Mislim da smo jedinstveni po tome &scaron;to možemo iz jednog nacionalnog parka da dođemo u drugi nacionalni park vozom. U prilog ovoj tvrdnji ide i zainteresovanost turističkih agencija za takav tip usluga", zaključio je Lukač.

Lukač: Trenutno u Crnoj Gori saobraća jedan voz iz Bara za Bijelo Polje

SAOPŠTIO DIREKTOR UPRAVE ZA ŽELJEZNICE

Direktor Gimnazije &ldquo;Stojan Cerović&rdquo; u Nik&scaron;iću Du&scaron;an Kilibarda kazao je za Dan da je učenik, koji je prije tri dana uhap&scaron;en zbog sumnje da je slao mailove prijeteće sadržine na adrese dviju srednjih &scaron;kola u tom gradu, bio primjerenog vladanja, kao i da je nosilac diplome &ldquo;Luča&rdquo;.
Kilibarda navodi da će, poslije svega &scaron;to se desilo, ovaj gimnazijalac biti najvjerovatnije isključen iz &scaron;kole.
&ldquo;Ovaj učenik je upisan u odjeljenje koje je po broju luča&scaron;a jedno od najboljih, ako ne i najbolje od prvih razreda u na&scaron;oj &scaron;koli. Istina, malo je popustio u učenju, mislim da sada ima jednu slabu ocjenu. Koliko se moglo primijetiti, ovaj učenik se normalno pona&scaron;ao u &scaron;koli i ničim se nije izdvajao od ostalih. Odakle njemu takvo pona&scaron;anje da &scaron;alje ovakve mailove i stvara op&scaron;ti haos, nije mi jasno. On je dobar programer, ali kakva je sada njemu korist od svega toga? Možda je neko stajao iz svega toga! Poslije svega &scaron;to se desilo mislim da će ovaj učenik biti isključen iz na&scaron;e &scaron;kole&rdquo;, kaže Kilibarda.
Iz Uprave policije su jo&scaron; jednom apelovali na roditelje da uspostave kontrolu i nadzor nad aktivnostima koje djeca preduzimaju u sajber-prostoru, u cilju zajedničke borbe protiv negativnih efekata tehnologije i uticaja dru&scaron;tvenih mreža.
Petnaestogodi&scaron;nji učenik nik&scaron;ićke gimnazije uhap&scaron;en je zbog osnovane sumnje da je u proteklih nekoliko dana uputio vi&scaron;e dojava o postavljenoj bombi u toj ustanovi. Iz Uprave policije su saop&scaron;tili da je identifikovan maloljetnik koji je uputio prijeteće mejlove.
Kako su objasnili, maloljetnik je slanje prijetećih poruka počinio tako &scaron;to je u navedenom vremenskom periodu kreirao vi&scaron;e e-mail naloga, te sa istih, uz kori&scaron;ćenje određenih servisa za anonimizaciju na Internetu, upućivao prijetnje čiji sadržaj se odnosio na postojanje opasnosti po učenike i zahtjev za evakuaciju istih iz &scaron;kolskih objekata.
&nbsp;
&nbsp;

Direktor nikšićke Gimnazije: Lučonoša osumnjičen zbog prijetnji bombama

"BIĆE NAJVJEROVATNIJE ISKLJUČEN IZ ŠKOLE"

Nik&scaron;ićanka Neda Bo&scaron;ković najmlađa je osoba u Crnoj Gori sa dva zavr&scaron;ena doktorata i to iz oblasti Za&scaron;tita životne sredine i održivi razvoj. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, ali i autorka mnogih naučnih radova. Uprkos želji da znanjem i stručno&scaron;ću doprinese svojoj zemlji, to joj ba&scaron; i ne polazi za rukom. Iz razloga jer je &ndash; i dalje nezaposlena.
Da upi&scaron;e za&scaron;titu životne sredine odlučila se u posljednjem trenutku, i kako je kazala u emisiji Mladovanje na TVCG, nikada se zbog toga nije pokajala.
&ldquo;Nakon zavr&scaron;etka studija u Podgorici, na Metalur&scaron;ko-tehnolo&scaron;kom fakultetu, upisala sam odmah master studije. Nije ih bilo u Crnoj Gori, upisujem ih u Novom Sadu na PMF-u i dok sam bila na masteru ozbiljno sam razmi&scaron;ljala o doktoriskim studijama jer sam vidjela da me ta oblast izuzetno interesuje. Upisujem doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore, i dok sam bila na trećoj godini doktorskih studija za&scaron;tite životne sredine pročitam da se na UCG-u otvaraju nove doktorske studije &ndash; Održivi razvoj. I nekako me zanimalo da životnu sredinu povežem sa nekom drugom naukom, da bih to mogla da objedinim i imam &scaron;to vi&scaron;e znanja i iskustva i tako zavr&scaron;avam doktorske studije &ndash; Održivi razvoj&rdquo;, priča Neda.
I dalje, kaže, nije svjesna da ima dva doktorata: &ldquo;I mogu reći da sam najmlađa osoba u Crnoj Gori koja posjeduje dva doktorata, i to ba&scaron; ta dva doktorata u Crnoj Gori. Jer kad govorimo o za&scaron;titi životne sredine ja sam jedini student koji se upisao na tim doktorskim i nakon mene se vi&scaron;e konkurs nije raspisivao&rdquo;.
Posljednjih mjeseci često odlazi u Sloveniju, za koju su vezana njena prva doktorska istraživanja: &ldquo;&hellip;Po&scaron;to sam odabrala oblast mikroplastike kojom se niko nije ovdje bavio, a nijesmo imali kadar ni laboratorije za to. Tako da se uspostavila saradnja sa Slovenijom, gdje sam učila od najboljih profesora i naučnika&rdquo;.
U odnosu na Sloveniju smo, kaže, jako daleko i to je jedna od zemalja na koju se, navodi ona, treba ugledati ne samo Crna Gora, nego i druge razvijenije zemlje.
No uprkos svemu &scaron;to je postigla, Neda je nezaposlena.
Na pitanje kako je to moguće, ovako odgovara:
&ldquo;Nažalost moguće je. Istina je. Ali ne znam &scaron;ta reći. To je, ipak pitanje za Crnu Goru. Nijesam jedina koja je nezaposlena sa visokom &scaron;kolom. Ali neprepoznavanje stručnog kadra, nedavanje prilike, to je posljedica i ovoga&rdquo;.
Ono &scaron;to je sigurno je da je jedina u zemlji sa dva doktorata koja je nezaposlena:
&ldquo;Da, to jeste. Ali uprkos toj činjenici i svim rezultatima, to političkoj strukturi u Crnoj Gori nije dovoljno da bi angažovali mene u nekom poslu ili vidjeli me kao stručnjaka da doprinesem ekolo&scaron;kom stanju Crne Gore koje je na nezavidnom niovu&rdquo;.
Osjećaj je, kaže, razočaravajući &ldquo;na činjenicu da mlada osoba sav svoj životni put opredijeli ka obrazovanju i da bude najbolji, a da nema priliku da doprinese svojim znanjem i obrazovanjem Crnoj Gori.&rdquo;
Može li se ne&scaron;to slično desiti u Sloveniji, u kojoj često boravi?
&ldquo;Imam veliki broj prijatelja i kolega tamo i u komunikaciji smo. Impresionirani su rezultatima koje sam postigla i ne mogu da vjeruju da nemam posao u svojoj zemlji i da me država kao stručnjaka u toj oblasti ne prepoznaje&rdquo;, dodala je ona.
Govorila je Neda i o uslovima života u Sloveniji koji su, kako kaže, veoma dobri, posebno za mlade.
&ldquo;Kad govorimo o obrazovanju mladih, oni imaju vi&scaron;e povoljnosti nego u Crnoj Gori. Takođe imaju mogućnost, osim teorijskog znanja, da ga primijene u praksi, &scaron;to kod nas nije slučaj osim stručnog osposobljavanja nakon studija. Život je stabilan, miran, siguran &scaron;to ne može da se kaže za Crnu Goru&rdquo;.
U Sloveniji fakulteti bolje organizovani
Fakulteti su tamo, kaže, bolje organizovani, bolje su opremljene i laboratorije, dok su studenti dobro povezani s poslodavcima.
Neda je sada angažovana na tri projekta, od kojih su dva vezana za Sloveniju.
&ldquo;Treći projekat je od strane UNESCO-a koji radim samostalno. I jako sam ponosna. UNESCO je prepoznao moj projeklat i finansira ga. UNESCO je odabrao od svih naučnika koji su aplicirali na svijetu nas 13 mladih naučnika koji će se baviti istraživanjem za&scaron;tićenih područja od strane UNESCO-a&rdquo;, ukazuje Bo&scaron;ković.
Sebe za deset godina i dalje vidi u oblasti u kojoj se obrazovala ili kao profesora na fakultetu.
&ldquo;To me zanima, jer bih se bavila naukom i istraživanjima, a isto tako da to svoje znanje iskoristim i prenesem na mlađe generacije. Vidim sebe i na mjestima donosioca odluka ili rukovođenja iz oblasti životne sredine i održivog razvoja, a sebe bih željela da vidim u Crnoj Gori, jer sam ovdje najpotrebnija. Crnoj Gori je potreban stručni kadar, a to bi mogla da bude i Slovenija, ili zemlja EU ili nekog drugog kontinenta&rdquo;, rekla je Bo&scaron;ković.
U Crnu Goru su joj, kaže, često dolazili gosti iz Slovenije koji su uglavnomo bili razočarani stanjem životne sredine.
&ldquo;Izrazili su želju da obiđu nekoliko lokacija, i moram priznati da su određenim djelovima razočarani. Naročito količinom otpada, kako na putu do tog nekog mjesta, tako i u nacionalnim parkovima. Pa su me i pitali rade li komunalne službe, je li neki &scaron;trajk pa ne radi čistoća na nekom nivou. Bilo me sramorta kada su morali da prođu kroz neke djelove i vide divlje deponije pored puta. Odu&scaron;evljeni su kad govorimo o prirodi, ali razočarani na&scaron;om ekolo&scaron;kom osvije&scaron;ćeno&scaron;ću&rdquo;, zaključila je Bo&scaron;ković.

Nikšićanka ima dva doktorata, a nema posao: "Vidim sebe u CG, ovdje sam najpotrebnija"

UPRKOS ŽELJI DA ZNANJEM I STRUČNOŠĆU DOPRINESE SVOJOJ ZEMLJI, TO JOJ BAŠ I NE POLAZI ZA RUKOM

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa padavinama. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu se očekuje mjestimično ki&scaron;a, na sjeveru snijeg, a u nižim predjelima će se smjenjivati ki&scaron;a, susnježica i snijeg. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, ponegdje na udare jak, sjeverni. Jutarnja temperatura minus tri do deset, najvi&scaron;a dnevna minus jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, povremeno padavine

DO 14 STEPENI

Željeznički saobraćaj je uspostavljen, a vozovi su krenuli prema Baru, saop&scaron;tila je direktorka ŽPCG Dragana Luk&scaron;ić koja garantuje bezbjednost putnika.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/izmedu-podgorice-i-bara-saobraca-jedan-voz-do-niksica-se-putnici-i-danas-prevoze-autobusom-04-12-2024-10-44-00">Između Podgorice i Bara saobraća jedan voz, do Nik&scaron;ića se putnici i danas prevoze autobusom</a>
Luk&scaron;ić je najavila da bi sjutra ako se utvrdi ispravnost vozova KAF, saobraćaj mogao biti normalizovan.
Kako je kazala, ukoliko se potvrdi krivica nekih radnika kod o&scaron;tećenja, oni će biti kažnjeni.
Menadžment je odbio da poveća plate radnicima čiji je sindikat tražio danas da se izjasne o povećanju plate za 200 eura, rekla je Luk&scaron;ić.
"Željeznički prevoz nema taj novac, koji mjesečno iznosi &nbsp;ukupno 280.000 eura. Nije tačno da se menadžmentu povećavaju plate", navela je ona.
Ona je kazala i da nije tačno ni da je poslovodstvu nuđen aneks o povećanju plata.
&nbsp;

Lukšić: Ako se utvrdi ispravnost vozova KAF, sjutra bi mogao biti normalizovan željeznički prevoz

SAOPŠTILA DIREKTORICA ŽPCG

Poku&scaron;aj nekoliko ljudi da ucjenama, manipulacijama i izbjegavanjem radne obaveze dovedu do haosa u Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG) razlog je jučera&scaron;njeg otkazivanja vozova, kazala je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Vozovi na relaciji Podgorica &ndash; Nik&scaron;ić i Podgorica &ndash; Bar u utorak nijesu saobraćali zbog, kako je saop&scaron;teno iz ŽPCG, tehničke neispravnosti.
Vukićević se izvinila građanima zbog neprijatnosti koje su nastale kao posljedica otkazivanja vozova.
&bdquo;Ono &scaron;to je važno je da je ŽPCG brzo reagovao i da su obezbijeđeni alternativni načini prevoza, &scaron;to svakako ne može umanjiti ozbiljnost jučera&scaron;njih događaja&ldquo;, napisala je Vukićević na Fejsbuku /Facebook/.
Ona je kazala da su se, kada je krajem jula preuzela Ministarstvo saobraćaja, gotovo sve kompanije koje posluju u okviru crnogorske željeznice nalazile u nezavidnom položaju.
&bdquo;Do toga su dovele godine nebrige i neodgovornog upravljanja&ldquo;, navela je Vukićević.
Kako je rekla, Ministarstvo je uradilo sve &scaron;to stoji na raspolaganju, vezano za mehanizme pomoći u zakonom predviđenim okvirima.
Vukićević je dodala da su se obraćali i drugim državnim organima kako bi se popravila prije svega finansijska situacija u tim kompanijama, a usluga građanima bila na adekvatnom nivou.
&bdquo;ŽPCG konkretno od države dobija subvencije od &scaron;est miliona EUR, a na zahtjev Ministarstva saobraćaja omogućeno im je da država bude garant i za zaduženje do 6,5 miliona za obaveze popravki i remonta postojećih voznih sredstava&ldquo;, kazala je Vukićević.
Ona je rekla da su vozovi stari i da je iz tog razloga obezbijeđeno 30 miliona EUR za nabavku novih, &scaron;to je postupak kojim rukovodi Željeznički prevoz.
&bdquo;Na startu svog mandata rukovodiocima ŽPCG sam saop&scaron;tila da bezbjednost putnika mora biti imperativ i da je bolje u slučaju sumnje da voz bude parkiran, nego da ide u neispravnom stanju, rizikujući živote putnika&ldquo;, istakla je Vukićević.
Ona je naglasila da, poučeni lo&scaron;im iskustvima iz pro&scaron;losti, moraju voditi računa da se ne dogodi ni&scaron;ta slično.
&bdquo;Ali jučera&scaron;nje stajanje vozova, nažalost, ima svoju pozadinu, u poku&scaron;ajima nekoliko ljudi da ucjenama, manipulacijama i izbjegavanjem radne obaveze dovedu do haosa u Željezničkom prevozu&ldquo;, navela je Vukićević.
Kako je rekla, istina je da su vozovi stari i to je stanje koje postoji dugi niz godina.
&bdquo;Ali je istina i to da su se u utorak vozovi i vagoni izbacivali iz upotrebe zbog kvara na slavini u toaletu. To je dovoljan pokazatelj o čemu se zapravo radi i &scaron;ta je pozadina&ldquo;, kazala je Vukićević.
Ona je rekla da je Ministarstvu prije mjesec prijavljeno da radnici zaposleni u državnom ŽPCG nakon odrađene smjene bez odmora nastavljaju da rade za privatnog prevoznika koji posluje na teritoriji Crne Gore.
&bdquo;Ministarstvo je, u skladu sa svojim nadležnostima, uputilo inspekciju koja je konstatovala da dio ma&scaron;inovođa ŽPCG vozi vozove za privatnog prevoznika bez saglasnosti svog matičnog preduzeća&ldquo;, istakla je Vukićević.
Prema njenim riječima, jo&scaron; veći problem je &scaron;to su to radili bez odmora, kr&scaron;eći Zakon o željeznici i ugrožavajući bezbjednost željezničkog saobraćaja.
&bdquo;Nalaz inspekcije poslat je ŽPCG, koji je nakon toga pristupio izradi aneksa kojim bi se radnici obavezali da bez saglasnosti neće raditi kod privatnog prevoznika&ldquo;, dodala je Vukićević.
Ona je kazala da je posljedica toga da je dio radnika ucjenama, bez konstruktivnih razgovora, poku&scaron;avao da prisili menadžment na podizanje plata, navodeći da im se mora izaći u susret jer na trži&scaron;tu rada ne postoje ljudi koji bi ih zamijenili.
Vukićević je ocijenila da je takav pristup nedopustiv i nedobronamjeran jer, prema njenim riječima, da im je cilj bio konstruktivan dogovor pristali bi na ponudu kojom im je menadžment ponudio povećanje plata za iznos koji bi kompanija mogla da isplaćuje.
&bdquo;Moram pomenuti da veći dio radnika pokazuje konstruktivnost i da je to razlog &scaron;to država jo&scaron; nije pribjegla radikalnijim mjerama, jer ne smiju ljudi koji su posvećeni i koji su radni vijek proveli na željeznici biti taoci neodgovornih pojedinaca&ldquo;, navela je Vukićević.
Ona je rekla da će Ministarstvo biti prinuđeno da preduzme radikalne korake kako bi se situacija u tom preduzeću rije&scaron;ila, ukoliko Odbor direktora i izvr&scaron;ni menadžment ne pronađu način da to rije&scaron;e i da krivično gone organizatore jučera&scaron;nje sabotaže.
Prema riječima Vukićević, za te osobe postoji sumnja da su se kriminalno udružili u cilju stvaranja panike i sprečavanja željezničkog saobraćaja.
&bdquo;Organizatorima poručujem da dok sam na ovoj poziciji neću dozvoliti bilo kakve ucjene, jer ni građani, ni država ne smiju biti taoci neodgovornih pojedinaca&ldquo;, zaključila je Vukićević.

Vukićević tvrdi: Nekoliko ljudi pokušalo da dovede do haosa u ŽPCG

"MENADŽMENT ŽPCG DA KRIVIČNO GONI ORGANIZATORE SABOTAŽE"

Nova izvr&scaron;na direktorica Agencije za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost (EKIP) je Marija Konjević.
Savjet EKIP-a je, na sjednici održanoj 23. novembra, većinom glasova donio odluku da za izvr&scaron;nu direktoricu bude imenovana Konjević, sada&scaron;nja vi&scaron;a specijalistkinja za informacione tehnologije - programerka u Agenciji.
Iz EKIP-a je saop&scaron;teno da mandat novoimenovane direktorice Agencije počinje 23. januara.
Savjet je javni konkurs za izvr&scaron;nog direktora raspisao 25. septembra, preko Zavoda za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ).
Prijave na javni konkurs dostavilo je ukupno &scaron;est kandidata.
"Nakon sprovedenog postupka i obavljenog intervjua sa kandidatima koji su ispunili sve op&scaron;te i posebne uslove, članovi Savjeta su izbor vr&scaron;ili po slobodnoj ocjeni, polazeći od diskrecionog prava, osnova i granica ovla&scaron;ćenja koje su im date Zakonom o elektronskim komunikacijama i op&scaron;tim aktom Agencije, a u skladu sa ciljem u kojem im je ovo ovla&scaron;ćenje dato, uzimajući u obzir i objektivne kriterijume vrednovanja koji su bili navedeni u konkursu", navodi se u saop&scaron;tenju.

Konjević izvršna direktorica EKIP-a

MANDAT NOVOIMENOVANE DIREKTORICE POČINJE 23. JANUARA

Pobjednici Montesonga-&nbsp; bend NeonoeN svojevoljno je odustao od uče&scaron;ća na Evroviziji.
Njihovo saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
"U najboljem javnom interesu, sa željom da &nbsp;prekinemo neizvjesnost i jo&scaron; jednom damo doprinos muzici zbog koje smo prije svega ovdje, obavje&scaron;tavamo vas da svojevoljno odustajemo od uče&scaron;ća na Evroviziji. RTCG shodno propisima, izabraće drugog predstavnika, a mi ćemo biti prvi da mu poželimo sreću i pružimo punu podr&scaron;ku.
Pobjeda na Montesongu donijela nam je publicitet čiju vrstu i obim nijesmo birali, niti mogli kontrolisati. Napominjemo, a činjenice to potvrđuju, da izvođenje radne verzije pjesme uživo niti je ugrozilo sam proces festivala Montesong, niti je moglo uticati na njegov konačni ishod i na&scaron; plasman.
Činjenica je i da je bilo mnogo sličnih primjera i da je EBU uvijek odlučivala da te pjesme mogu učestvovati (jedna je čak i pobijedila na Eurosongu), jer nijesu imale konkurentsku prednost u odnosu na druge, &scaron;to je svima jasno.
Međutim, mi jednostavno ne želimo da budemo dio bilo kakvih priča van muzike, niti da na taj način promovi&scaron;emo na&scaron; autorski rad.
Evrovizija za nas nikad nije bila cilj sam po sebi. &Scaron;irenje polja na&scaron;eg muzičkog djelovanja - svakako jeste!
Festival Montesong u organizaciji Udruženja estradnih umjetnika donio je 16 novih pjesama i to je njegova najveća vrijednost.
Želimo da zahvalimo menadžmentu RTCG-a na dobronamjernom odnosu i namjeri da nam daju prostor za druge opcije. Vjerujemo da će razumjeti na&scaron;u odluku da odustanemo od Eurosonga i na tome im, takođe, zahvaljujemo.
Posebna i ogromna zahvalnost za podr&scaron;ku kolega muzičara, ljubitelja dobre muzike, prijatelja, poznanika, novinara i &scaron;iroke javnosti iz Crne Gore i inostranstva, koja nam je davala snagu posljednjih dana. Na&scaron;e porodice zajedno s nama proživjele su sav sjaj i očaj ovog procesa i sad je vrijeme da im se odužimo i posvetimo na pravi način.
CLICKBAIT nastavlja da živi kao muzički singl, ali bojimo se i kao savremeni dru&scaron;tveni fenomen.
Jo&scaron; jednom, hvala svima. Sad svi zajedno podržimo Crnu Goru na Evroviziji!&rdquo;, naveli su iz grupe NeonoeN.&nbsp;
U narednim danima RTCG donijeće odluku o novom predstavniku Crne Gore na Evroviziji u &Scaron;vajcarskoj 2025. godine, objavio je portal javnog servisa.

NeonoeN odustao od učešća na Evroviziji

U NAREDNIM DANIMA RTCG DONIJEĆE ODLUKU O NOVOM PREDSTAVNIKU

Na relaciji od Bara do Podgorice i nazad jutros saobraća jedan voz, dok se zbog kvara na česmi voza do Nik&scaron;ića i danas prevoz putnika obavlja autobusom.
To je u &ldquo;Bojama jutra&rdquo; na TV Vijesti kazala izvr&scaron;na direktorica Željezničkog prevoza Dragana Luk&scaron;ić, dodajući da se nada da će u toku dana osposobiti jo&scaron; jedan voz.
Do Bijelog Polja i Beograda saobraća se regularno. Luk&scaron;ić je saop&scaron;tila kako sumnja i da je do ovog problema dovela opstrukcija desetak zaposlenih, koji su nedavno tražili povećanje plata, za &scaron;ta, kaže Luk&scaron;ić, trenutno nema uslova.
&ldquo;Voz koji krene iz Beograda ispravan, pregledaju se sva kola u Beogradu, Prijepolju, Bijelom Polju, Podgorici i dođe do Bara&hellip; jednostavno, sva kola, vlasni&scaron;tvo ŽPCG-a, se odmah isključe. Imamo tako nekih de&scaron;avanja da moramo to dobro ispitati. Kola koja se daju u Baru ispravna, u Podgorici se odmah isključe, na tako maloj relaciji&rdquo;, rekla je.
Luk&scaron;ić je kazala da se Jedinstveni sindikat radnika ŽPCG-a obratio Odboru direktora i njoj sa zahtjevom da se zarade povećaju 200 eura.
&ldquo;I to su nabrojali od izvr&scaron;ne službe kao &scaron;to su ma&scaron;inovođe, kontrolno-prijemni organi za lokomotive, pregledači kola&hellip; Njihovi zahtjevi apsolutno nisu opravdani&rdquo;.
Iznijela je podatak da se zarada ma&scaron;inovođa kreće od 967 do 1.338 eura, zarada pregledača kola od 814 do 992 eura&hellip;
Smatra da su to dovoljni iznosi za posao koji obavljaju, s obzirom na to da je u pitanju srednja stručna sprema i &ldquo;u kakvoj se situaciji nalazimo&rdquo;.

Između Podgorice i Bara saobraća jedan voz, do Nikšića se putnici i danas prevoze autobusom

U MENADŽMENTU ŽPCG SUMNJAJU DA JE DO PROBLEMA DOŠLO ZBOG OPSTRUKCIJE  DIJELA RADNIKA

Advokat smijenjenih direktora &scaron;kola Mihailo Volkov je nakon &scaron;to je na sudu dokazano da su ostali bez posla mimo zakona, a mnogima je isplaćen novčani iznos zbog te &scaron;tete, zatražio je od države da se pred Centrom za alternativno rje&scaron;avanje sporova dogovore da dobiju i pravičnu naknadu zbog pretrpljenih du&scaron;evnih bolova, povrede časti i ugleda, pi&scaron;e Pobjeda.
Ukoliko država odbije taj zahtjev, Volkov će podnijeti tužbe.
Advokat je kazao Pobjedi da je samo nekoliko direktora odustalo od ovih potencijalnih tužbi, nakon &scaron;to su na sudu dokazali da su razrije&scaron;eni mimo propisa. Volkov zastupa oko stotinjak direktora.
Volkov se poziva na međunarodnu praksu i navodi da direktori i na ovu vrstu nadoknade imaju pravo.
&ldquo;Dokazano je da su direktori smijenjeni mimo zakona. Ministarstvo je donijelo rje&scaron;enja da su ostali bez posla zbog neobavljanja radnih obaveza, rečeno je, u su&scaron;tini, da su neradnici. To je uticalo na njihovo zdravlje, naru&scaron;en ugled kada su tražili negdje drugo da se zaposle&hellip;&rdquo;, rekao je on.
Volkov je već zastupao jednog direktora koji je dobio prvostepenu presudu u kojoj je dosuđeno da mu se isplati 800 eura zbog pretrpljenih du&scaron;evnih bolova, povrede časti i ugleda. Advokat kaže da presuda jo&scaron; nije postala pravosnažna, na nju se žalila država i čeka se izja&scaron;njenje Vi&scaron;eg suda.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je po raznim osnovama u dosada&scaron;njem periodu isplatilo 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, rečeno je nedavno Pobjedi iz ovog resora.
Biv&scaron;a ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore &scaron;kola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rje&scaron;enja, da su ostali bez funkcije zato &scaron;to nijesu formirali &scaron;kolske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga &scaron;to ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu.
Po&scaron;to su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje od&scaron;tetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.
Volkov kaže da su tužbe direktora zbog naknade &scaron;tete nakon izgubljenih direktorskih funkcija u zavr&scaron;noj fazi. Istakao je da su jednoj trećini isplaćeni iznosi, trećina je dobila prvostepenu presudu koja jo&scaron; nije pravosnažna, te da je trećina njih u fazi dobijanja prvostepenih presuda.
On je tada kazao da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li pre&scaron;ao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla.
Ranije je Pobjeda pisala i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke O&Scaron; ,,Sutjeska&ldquo; koji, prema tada&scaron;njoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne &scaron;tete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci biv&scaron;ih direktora &scaron;kola državu mogli da ko&scaron;taju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti tro&scaron;kovi na način &scaron;to će se priznavati tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, a nastali tro&scaron;kovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.
Volkov je tražio tada da se sporovi rije&scaron;e mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju za sudske sporove.
Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu da mirnim putem rije&scaron;e probleme kako bi država imala manje tro&scaron;kove, odnosno da nema sudskih i tro&scaron;kova vje&scaron;tačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor.
&ldquo;Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju&rdquo;, kazao je tada Volkov.
Protiv Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT).
U januaru pro&scaron;le godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja &ndash; jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, &scaron;to je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.
Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi biv&scaron;a ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu &scaron;tetu nastalu njenim &scaron;tetnim djelovanjem.
Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru pro&scaron;le godine podnijela za&scaron;titnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi &scaron;tetu koja je nastala zbog toga &scaron;to je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.
Nije precizirano koja tačno suma se potražuje od biv&scaron;e ministarke. Navedeno je da će to odrediti vje&scaron;tak finansijske struke.
Biv&scaron;a ministarka Bratić je reagovala na podno&scaron;enje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan&ldquo; da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je obja&scaron;njavala da je to nužno bilo kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skup&scaron;tini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.
&nbsp;