Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić, rekao je da dio Upravnog odbora Fonda, kojem je istekao mandat 18. februara poku&scaron;ava da ga na nezakonit način, grubim kr&scaron;enjem procedure propisane Zakonom o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i Statutom FZO smijeni.
On je kazao da je za danas najavljeno održavanje hitne elektronske sjednice i inicijative Upravnog odbora Fonda za njegove razrje&scaron;enje, koje je prvi put poku&scaron;ano u petak, zbog, kako je istakao, obnavljanja ugovora sa zdravstvenim ustanovama u regionu, (konkretno u Srbiji).
&bdquo;Dio Upravnog odbora kojem je istekao mandat 18. februara pa je samim tim nelegitiman, konkretno Marko Toma&scaron;ević i Milena Roganović, poku&scaron;avaju na apsolutno nezakonit način, grubim kr&scaron;enjem procedure propisane Zakonom o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i Statutom FZO, da realizuju moju smjenu&ldquo;, istakao je Kadić u izjavi dostavljenoj medijima, prenosi agencija Mina.
On je poručio da je spreman da podnese krivične prijave protiv tih članova Upravnog odbora, jer svjesno kr&scaron;e zakon i poku&scaron;avaju da destabilizuju FZO znajući da u zakonito sprovedenoj proceduri neće i ne može biti osnova za moje razrje&scaron;enje.&nbsp;
Kadić je rekao da su im sve to na sjednici u petak, &nbsp;kao i u mejl korespondenciji kao pripremi za danas najavljenu elektronsku sjednicu, ukazali člana UO Slobodan Mikavica, Mihailo Babović i Željko Leovac &bdquo;odbijajući da učestvuju u nezakonitim radnjama i postupcima&ldquo;.
&ldquo;Pozivam glavnog nalogodavca ove hajke, ministra (Vojislava) &Scaron;imuna, kao i predsjednika Upravnog odbora FZo-a, Toma&scaron;evića kao njegovog neposrednog izvr&scaron;ioca, na javnu debatu, da pred očima javnosti suočimo činjenice i argumentaciju, pa neka građani prosude ko radi u njihovom interesu, a ko se bavi me&scaron;etarenjem&rdquo;, kazao je Kadić.
On &nbsp;je rekao da je red da &Scaron;imun &ldquo;napokon posle dvije godine izađe nekome na crtu pred očima javnosti, jer se zdravstveni sistem ne može voditi spletkarenjem iz udobne fotelje u Ministarstvu zdravlja, već transparentno i pred očima javnosti&rdquo;.
Kadić je upitao za&scaron;to se poslije sjednice u petak kad Toma&scaron;eviću i &Scaron;imunu nije pro&scaron;la inicijativa za njegovu smjenu, ekspresno zakazuje nova i to elektronska sjednica za prvi sljedeći radni dan (ponedjeljak).
&ldquo;Kome se i zbog čega toliko žuri da uđe u Fond za zdravstveno osiguranje u ovom delikatnom trenutku kad ulazimo u poslednja dva mjeseca kalendarske i budžetske godine, ostavljam javnosti da prosudi&rdquo;, dodao je Kadić.
Kadić je podsjetio da je u srijedu, 15. oktobra Toma&scaron;ević podnio inicijativu za njegovo razrje&scaron;enje.&nbsp;
&bdquo;Kao obrazloženje, problematizuju se ugovori sa zdravstvenim ustanovama u regionu, dominantno u Republici Srbiji (VMA, Univerzitetski klinički centar Srbije, Banjica, Institut za onkologiju Vojvodine i dr) za koje Fond za zdravstveno osiguranje navodno nije imao saglasnost Ministarstva zdravlja&ldquo;, rekao je Kadić.
On je naglasio &nbsp;da je najveći dio navedenih ugovora prvi put zaključen jo&scaron; prije nekoliko decenija i da je saradnja realizovana u kontinuitetu.&nbsp;
Kadić je naveo da je Ministarstvo zdravlja o svemu uvijek obavje&scaron;tavano i da je svima poznato da se pacijenti upućuju u navedene ustanove.&nbsp;
On je kazao da nijedan prethodni direktor Fonda nije svake godine pribavljao pisanu saglasnost Ministarstva zdravlja.&nbsp;
&bdquo;Moj način postupanja u potpunosti je bio u skladu sa dosada&scaron;njom praksom i dogovorom sa resornim Ministarstvom, &scaron;to je i potvrđeno kroz usvajanje godi&scaron;njeg izvje&scaron;taja o radu Fonda za 2024. godinu i od strane UO FZO i Vlade Crne Gore na predlog samog Ministarstva zdravlja. Navedeni izvje&scaron;taj sadržao je i pomenute &ldquo;sporne&rdquo; ugovore&ldquo;, rekao je Kadić.
On je istakao da kao direktor Fonda, prije svega vodi računa da svaki osiguranik, posebno pacijenti kojima je neophodno liječenje van granica Crne Gore, ima obezbijeđen kontinuitet terapije i zdravstvene njege.&nbsp;
Kadić je kazao da je dobrobit pacijenata suočenih sa te&scaron;kim oboljenjima, za koja u Crnoj Gori nema adekvatnog liječenja, bila mi je primarna vodilja u svakoj odluci koju sam donio.
On je upozorio da bi prekid saradnje sa zdravstvenim ustanovama u regionu, čak i privremen, doveo do ozbiljnog rizika po život i zdravlje pacijenata.&nbsp;
&bdquo;Mnogi na&scaron;i osiguranici koji se trenutno liječe u inostranstvu ostali bi bez prijeko potrebne terapije, &scaron;to bi za neke od njih predstavljalo direktnu opasnost po život. Kao ljekar i direktor, smatram da bi takav ishod bio apsolutno neprihvatljiv i suprotan misiji Fonda za zdravstveno osiguranje&ldquo;, zaključio je Kadić.

Kadić: Dio Upravnog odbora FZO pokušava da me smijeni na nezakonit način

DANAS NAJAVLJENO ODRŽAVANJE HITNE ELEKTRONSKE SJEDNICE ZA NJEGOVE RAZRJEŠENJE

U jednom podgoričkom vrtiću registrovan je slučaj zau&scaron;ki (mumpsa) kod djeteta pred&scaron;kolskog uzrasta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Instituta za javno zdravlje.
Kako su naveli, tokom perioda infektivnosti dijete nije boravilo u vrtiću, pa se ne očekuje &scaron;irenje infekcije u kolektivu.
Moglo bi doći do &scaron;irenja infekcije u dječjim kolektivima
Prema podacima IJZ, pojava zau&scaron;ki u Crnoj Gori nije neuobičajena &ndash; u posljednjih deset godina bilježi se od jednog do osam slučajeva godi&scaron;nje.
Ipak, zbog nedovoljnog obuhvata MMR vakcinacijom, rizik od &scaron;irenja oboljenja poput morbila, zau&scaron;ki i rubele i dalje je prisutan.
Iz IJZ ističu da se kolektivni imunitet jo&scaron; održava na visokom nivou kod starijih osnovaca, srednjo&scaron;kolaca i dijela odraslih koji su vakcinisani sa dvije doze vakcine (ili su nekada davno preboljeli morbile i stekli prirodni imunitet).
&ldquo;Međutim, u mlađim uzrastima - među djecom pred&scaron;kolskog uzrasta, mlađim osnovcima i odraslima koji su prije vi&scaron;e decenija primili samo jednu dozu vakcine - on je značajno oslabljen ili upitan. Zbog toga rizik od pojave epidemije morbila, a zatim i zau&scaron;ki (mumpsa/parotitisa), vremenom postaje veći usljed nakupljanja osjetljivih, odnosno neimunih osoba&rdquo;, poja&scaron;njavaju iz IJZ.
Upravo zbog toga, upozoravaju da bi u slučaju vi&scaron;estrukog uno&scaron;enja virusa kroz kontakt sa inficiranim osobama moglo doći do &scaron;irenja infekcije u dječjim kolektivima sa niskim obuhvatom vakcinacije.
Pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa
IJZ ističe da je u saradnji sa vrtićima i domovima zdravlja pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa prilikom upisa djece, kao i informisanja roditelja o rizicima nevakcinisanja.
&ldquo;Odgovornost je sada jasno prenesena na roditelje,&rdquo; navode iz IJZ, uz napomenu da bi obavezna vakcinacija kao uslov za boravak u kolektivu bila najsnažniji podsticaj za povećanje obuhvata.
Ističu da se opsežne aktivnosti na unapređenju imunizacije očekuju se kroz realizaciju Programa mjera za imunizaciju za period 2026-2028., koji je u julu usvojila Vlada Crne Gore.
&ldquo;Ako se planirane mjere sprovedu u punom obimu u previđenom periodu, očekuju se značajna unapređenja sistema imunizacije&rdquo;, zaključuju iz IJZ.
Dr Janković: Posljedice nevakcinisanja daleko teže od nuspojava
Pedijatar dr Vjera Janković za Portal Analitika podsjeća da MMR vakcina &scaron;titi od morbila, zau&scaron;ki i rubele, te da se daje u dvije doze &mdash; prva u uzrastu od 12 do 15 mjeseci, a druga pred polazak u &scaron;kolu.
&ldquo;Svaka vakcina, kao i svaki lijek, može da ima nuspojave, ali su one rijetke i bezopasne. Kod MMR vakcine može se javiti tzv. mala vakcinalna bolest sa blagom temperaturom i ospom, koja traje jedan dan,&rdquo; navodi Janković.
Ona upozorava da su posljedice nevakcinisanja daleko teže.
&ldquo;Morbili mogu imati smrtni ishod, zau&scaron;ke kod dječaka dovesti do steriliteta, a rubela do deformacije ploda ako majka oboli u trudnoći. Nevakcinisano dijete ugrožava i drugu, najmlađu djecu koja jo&scaron; nijesu prispjela za vakcinaciju&rdquo;, upozorava dr Janković.
Sagovornica Analitike podsjetila je i da je strah od MMR vakcine potekao od diskreditovanog članka britanskog ljekara Endrjua Vejkfilda iz 1998, koji je tvrdio da vakcina izaziva autizam. Te tvrdnje su, podvlači dr Janković, odavno naučno opovrgnute.
Prema njenim riječima, i u zemljama regiona postoji sličan problem - &scaron;irenje nepovjerenja kroz dru&scaron;tvene mreže i uticaj pojedinih influensera.
Ipak, navodi i primjer rje&scaron;enja koje se pokazalo efikasnim.
&ldquo;U nekim zemljama roditelji imaju pravo da ne vakcini&scaron;u dijete, ali tada dijete ne može pohađati vrtić. Kada su suočeni s takvim izborom, mnogi roditelji ipak mijenjaju odluku&rdquo;, napominje dr Janković.
Roditelji da vi&scaron;e povjerenja imaju u struku nego u laičku javnost
Roditeljima poručuje da treba da imaju vi&scaron;e povjerenja u struku nego u laičku javnost.
&ldquo;Pedijatar može roditelju objasniti sve o vakcinama i odagnati mu strah. Shvatam da su upla&scaron;eni i pod raznim uticajima i da to nije lako, ali ipak nek se vode time &scaron;to im je najvažnije - a to je zdravlje njihovog djeteta&rdquo;, zaključila je dr Janković.

IJZ i pedijatri upozoravaju: Slabiji kolektivni imunitet među najmlađima, rizik od pojave epidemije sve veći

U PODGORIČKOM VRTIĆU REGISTROVAN SLUČAJ ZAUŠKI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz slabu do umjerenu visoku oblačnost.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura nula do 13, dnevna od 12 do 22 stepena.

Pretežno sunčano, do 22 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Novljanka Rosa Čudić (1961. godi&scaron;te), koja živi u blizini herecgnovske zgrade Elektrodistribucije, u Nemiloj, nestala je prije tri dana. To je Novskom portalu potvrdila njena kćerka Vesna Lepetić, koja kaže da jeste patila od demencija i dijabetesa, ali se nikada do sada nije gubila.
&ldquo;Ona je samo iza&scaron;la po cigarete i nije se vratila. Ovo je treći dan da je nema. Prijavila sam policiji i teren zajedno preče&scaron;ljavamo. Ne znam &scaron;ta ćemo. Moja majka nije mogla daleko poći. Slabog je zdravlja. Imala je i upalu pluća, primala je infuzije&ldquo;.
U trenutku nestanka Rosa Čudić je imala na sebi narandžasti dio donje trenerke i majicu.
Njena ćerka moli sve koji ne&scaron;to znaju&nbsp; da joj jave na broj telefona: 068 430 981.

U Herceg Novom nestala Rosa Čudić

PRIJE TRI DANA

Timovi Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) ljetos su sa uzburkanog mora spasili 52 osobe, kazao je vr&scaron;ilac dužnosti direktora UPSUL-a Neboj&scaron;a Kaljević, navodeći da su tokom ove nautičke sezone imali brojne intervencije u oblasti traganja i spa&scaron;avanja.&nbsp;
Kaljević je Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) rekao da je pomorsko operativni centar primio 18 distress poziva, odnosno poziva u vezi sa osobama koje su se nalazile u opasnosti na moru.&nbsp;
&bdquo;Spa&scaron;ene su 52 osobe, kao i 11 plovila, a imali smo takođe i medicinske pozive i izvr&scaron;ena je evakuacija osam osoba sa plovila&ldquo;, naveo je Kaljević, prenosi portal RTCG.&nbsp;
On je kazao da su emitovali 79 radio oglasa za pomorce.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, imali smo jednu pomorsku nesreću u kojoj je jedna osoba izgubila život, to je bila plovidba čamca i parasailing aktivnost. Jedna mlada žena je izgubila život. Druga osoba je te&scaron;ko povrijeđena tokom vožnje skutera na u&scaron;ću Bojane&ldquo;, naveo je Kaljević.&nbsp;
On je rekao da je bilo i nekoliko slučajeva utopljenja, ali u značajno manjoj mjeri nego prethodnih godina.
Kaljević je istakao da je, zahvaljujući brzoj reakciji timova Uprave, spriječeno potencijalno zagađenje mora sa plovila.
"Moram da napomenem da smo imali nekoliko zapaljenja plovnih objekata, gorjela je jedna jahta i dva manja plovila&ldquo;, podsjetio je Kaljević.&nbsp;
U tim slučajevima, kako je kazao, postojala je realna opasnost od zagađenja mora sa tih plovnih objekata.&nbsp;
Kaljević je rekao da su spremno reagovali i da je u tim slučajevima spriječeno zagađenje mora.
Pomorski saobraćaj bio je najvećeg intenziteta u Kotorskom zalivu, pa je UPSUL za narednu sezonu planirao formiranje tima za brze reakcije u Kotoru.
To je, kako je istakao Kaljević, predviđeno aktom o sistematizaciji UPSUL-a.
"U kome smo predvidjeli formiranje spasilačke jedinice Kotor. Tako da ćemo na području Bokokotorskog zaliva ubuduće biti prisutni i biti spremni na mnogo većem nivou, posebno &scaron;to ćemo, osim skutera, obezbijediti stalno prisustvo jednog SAR (Search and Rescue) čamca", kazao je Kaljević.

Kaljević: Timovi Uprave pomorske sigurnosti spasili ovog ljeta 52 osobe

SAOPŠTIO VRŠILAC DUŽNOSTI DIREKTORA UPSUL-A

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu oblačnost, a ne&scaron;to vi&scaron;e oblaka očekuje se u ranim jutarnjim satima.&nbsp;
Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, pretežno oblačno i uglavnom suvo, po kotlinama moguća i magla, od sredine dana djelimično razvedravanje.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti najče&scaron;će slab do umjeren, dominantno sjeverni i sjeveroistočni, na jugoistoku umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura&nbsp; tri do 15, a najvi&scaron;a dnevna od devet do 23 stepena.

Danas do 23 stepena

U Crnoj Gori broj razvoda raste iz godine u godinu. Sve vi&scaron;e porodica zavr&scaron;ava pred sudom pa iako to ostavlja poljedice na partnere, &nbsp;često su djeca ta koja najvi&scaron;e pate, poručila je medijatorka u &nbsp;Centru za alternativno rje&scaron;avanje sporova Dijana Popović Gavranović za RTV Podgorica. Svaki postupak koji se tiče djeteta mora se zasnivati na njegovom najboljem interesu &ndash; a kako do njega doći pitanje je s kojim se medijacija stalno suočava, obja&scaron;njavaju stručnjaci.
&bdquo;Ono &scaron;to se de&scaron;ava u porodičnim sporovima je da su djetetovi roditelji često preplavljeni tim partnerskim sukobom i da ih taj sukob usmjerava da misle samo na ono &scaron;to njima treba i &scaron;to oni žele&ldquo;, kazala je Popović Gavranović.
U procesu razvoda izuzetno je važno da partneri shvate da kraj braka ne znači i kraj porodice za dijete &ndash; kontinuirani odnos sa oba roditelja, kako ističe, &nbsp;mora biti ispred ličnih sukoba i osjećanja.
&bdquo;Da dijete provodi dovoljno vremena sa svakim od roditelja, da to bude često i da to bude uobičajena djetetova rutina, i takođe da svaki od roditelja ima uče&scaron;će u djetetovom životu&ldquo;, istakla je Popović Gavranović.
Iako se razvod smatra sudskim postupkom u kojem se rje&scaron;avaju pravna, ekonomska i organizaciona pitanja, zaboravlja se da je to su&scaron;tinski emocionalan proces u kojem se otvara prostor za medijaciju, dodaje Popović Gavranović.
&bdquo;Pomažemo na neutralan način da svako od partnera realno sagleda gdje se nalazi, gdje želi da ide, da se otvore različite perspektive problema koji imaju, da se sagleda perspektiva onog drugog i da se traže različiti načini da se rije&scaron;e sporna pitanja i problemi&ldquo;, smatra Popović Gavranović.
Cilj medijacije je postizanje dogovora između roditelja. Kada dijete postane dio njihovog sukoba, često dobija razvojno neprimjerenu ulogu &ndash; odnosno osjeća pritisak da bira stranu.
&bdquo;I to je tako veliki emocionalni pritisak na dijete, koji ono trpi i kad vi&scaron;e ne može da izdrži, ono to razrije&scaron;i na svoj način &ndash; prikloni se jednom roditelju, i to najče&scaron;će onom kojeg doživljava kao manje sigurnog i za kojeg osjeća da njegovu ljubav treba da zaslužuju&ldquo;, kazala je Popović Gavranović.
Nije razvod taj koji &scaron;teti djetetu &ndash; već sukob koji traje, kaže medijatorka. Kada dijete stalno svjedoči napetosti među roditeljima, &nbsp;živi u stresu koji ostavlja duboke posljedice. Zato poručuje da je najvažnije da dijete uvidi da se mama i tata, iako vi&scaron;e nijesu partneri, kao roditelji nikada ne razilaze.

Popović Gavranović: U procesu razvoda izuzetno je važno da partneri shvate da kraj braka ne znači i kraj porodice za dijete

PORUKA MEDIJATORKE U  CENTRU ZA ALTERNATIVNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Hladniji dani donose i povratak sezonskih infekcija &ndash; od obične prehlade i gripa, do bronhiolitisa i laringitisa. Ambulante su pune, a mnogi građani, vođeni starim navikama, iako je uglavnom riječ o virusnim oboljenjima, posežu za antibioticima bez ljekarskog recepta.
Antibiotici se u Crnoj Gori i dalje koriste kao &bdquo;lijek za sve&ldquo;, &scaron;to, prema riječima stručnjaka, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinca i zajednice.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Neboj&scaron;a Kavarić, u razgovoru za Portal Analitika upozorava da neracionalna primjena antibiotika vodi ka rastućoj otpornosti bakterija i da je odgovorna upotreba tih ljekova jedan od najvećih izazova savremene medicine.
Antibiotik djeluje samo protiv bakterija
 &bdquo;Antibiotici su ljekovi koji djeluju isključivo protiv bakterijskih infekcija &ndash; ciljano uni&scaron;tavaju ili zaustavljaju rast bakterija&ldquo;, obja&scaron;njava dr Kavarić.
Ne djeluju na viruse, pa samim tim, kaže, nemaju nikakav efekat kod gripa, prehlade, COVID-a, virusnog bronhiolitisa, virusnog laringitisa i sličnih virusnih oboljenja.
Dodaje da svaki antibiotik ima jasno definisano mjesto u terapiji, vrijeme djelovanja i potencijalne nuspojave, te da se mora birati prema vrsti i osjetljivosti bakterije.
&bdquo;Upotreba &ldquo;za svaki slučaj&rdquo; nema nikakvog medicinskog opravdanja &ndash; naprotiv, vodi u otpornost bakterija i slabljenje prirodne mikrobiote organizma&rdquo;, nagla&scaron;ava dr Kavarić.
Prema riječima sagovornika Analitike, antibiotik je opravdan samo kada je jasno potvrđeno ili vrlo vjerovatno da se radi o bakterijskoj infekciji.
&bdquo;To su, na primjer, gnojna angina uz potvrdu streptokoknog uzročnika, bakterijska upala pluća, infekcija mokraćnih puteva sa potvrđenim nalazom u urinu, kao i bakterijski otitis media ili sinusitis koji traje vi&scaron;e dana uz visoku temperaturu i gust sekret&rdquo;, dodaje on.
S druge strane, kada su u pitanju virusne infekcije, antibiotik, podvlači, ne pomaže.
&bdquo;Ne skraćuje tok bolesti, ne smanjuje simptome, niti sprečava komplikacije &ndash; naprotiv, može izazvati nuspojave, o&scaron;tetiti crijevnu mikrofloru i stvoriti rezistentne bakterije koje kasnije postaju problem i za pacijenta i za zdravstveni sistem&rdquo;, obja&scaron;njava dr Kavarić.
Antibiotici i dalje dostupni bez recepta
Iako je zakonom zabranjeno izdavanje antibiotika bez recepta, praksa samoinicijativnog uzimanja u Crnoj Gori i dalje postoji.
&bdquo;Ljudi se često vode preporukom kom&scaron;ije, poznanika ili iskustvom od pro&scaron;le zime. To ukazuje na nedovoljno povjerenje u zdravstveni sistem, ali i nedostatak edukacije o razlikama između virusnih i bakterijskih infekcija&ldquo;, kaže dr Kavarić.
Antibiotik, ističe on, ne smije biti &ldquo;brza pomoć&rdquo;.
&bdquo;To je ozbiljan lijek koji mora biti propisan uz tačnu indikaciju, dozu i trajanje terapije. Zato je važno da se javnost kontinuirano edukuje, a propisi dosljedno sprovode&rdquo;, precizira sagovornik Analitike.
Antimikrobna rezistencija, upozorava doktor, jedan je od najvećih javno-zdravstvenih problema dana&scaron;njice.
&bdquo;Procjene međunarodnih autoriteta pokazuju da bi do 2050.&nbsp; vi&scaron;e ljudi moglo umirati od infekcija rezistentnim bakterijama nego od malignih bolesti, ukoliko se ne preduzmu odlučne mjere&rdquo;, poručuje.
Ni Crna Gora nije izuzetak &ndash; već se bilježi porast otpornosti kod bakterija koje izazivaju infekcije mokraćnih puteva, respiratornog i gastrointestinalnog trakta.
&bdquo;Ako se ovakav trend nastavi, mogli bismo se suočiti sa situacijom da antibiotici koje danas uzimamo zdravo za gotovo vi&scaron;e ne djeluju. To znači duže hospitalizacije, teže infekcije i veći rizik od smrtnog ishoda i kod naizgled jednostavnih oboljenja&rdquo;, poja&scaron;njava na&scaron; sagovornik.
Najče&scaron;će gre&scaron;ke pacijenata
Pacijenti, kaže Kavarić, često prave gre&scaron;ke tokom terapije antibioticima.
&bdquo;Najče&scaron;će su samoinicijativno uzimanje bez pregleda, prekidanje terapije čim se osjete bolje, pogre&scaron;no doziranje, kombinovanje sa alkoholom ili drugim ljekovima, kao i čuvanje &ldquo;ostatka&rdquo; antibiotika za sljedeći put&rdquo;, navodi doktor.
Posljedice su ozbiljne &ndash; bakterije preživljavaju i postaju otpornije, bolest se vraća u težem obliku, a crijevna mikroflora se naru&scaron;ava, &scaron;to dodatno slabi imunitet.
Negativni efekti na organizam
&bdquo;Antibiotici &scaron;irokog spektra naru&scaron;avaju prirodnu ravnotežu mikroorganizama u crijevima, &scaron;to se odražava na imuni sistem, probavu i op&scaron;te zdravlje&ldquo;, ukazuje Kavarić.
Najče&scaron;će nuspojave su dijareja, gljivične infekcije, alergijske reakcije i smanjena otpornost zbog gubitka &ldquo;dobrih bakterija&rdquo; koje &scaron;tite organizam.
Prema novijim istraživanjima, neracionalna upotreba antibiotika može uticati i na mikrobiom djece u razvoju, povećavajući rizik od alergija, gojaznosti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.
&Scaron;ta treba mijenjati
Rje&scaron;enje, kako ističe sagovornik Analitike, leži u promjenama na tri nivoa &ndash; zdravstvenom, obrazovnom i sistemskom.
&bdquo;U praksi moramo po&scaron;tovati smjernice, edukovati ljekare o racionalnom propisivanju i redovno raditi antibiograme. U obrazovanju &ndash; potrebno je da građani, od &scaron;kolskog uzrasta, razumiju razliku između virusa i bakterija. U kontroli &ndash; moramo sprovoditi zakone koji propisuju izdavanje antibiotika samo uz recept&rdquo;, obja&scaron;njava dr Kavarić.
Posebno nagla&scaron;ava ulogu Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, koja kroz edukaciju roditelja i djece doprinosi promjeni kulture upotrebe ljekova.
Alternativa antibioticima
Kod virusnih infekcija, kako ističe, cilj liječenja je olak&scaron;anje simptoma i podr&scaron;ka imunom sistemu, a ne uni&scaron;tavanje virusa antibioticima.
&bdquo;Važno je unositi dovoljno tečnosti, odmarati, kontrolisati temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom, uzimati probiotike, vitamine D, C i cink, i balansirano se hraniti&ldquo;, navodi dr Kavarić.
Pomažu i fiziolo&scaron;ki rastvori, inhalacije, te biljni preparati poput ehinacee, propolisa i meda &ndash; uz oprez kod djece.
&bdquo;Ako se stanje ne pobolj&scaron;ava nakon nekoliko dana, ne treba čekati &ndash; već potražiti ljekarsku pomoć i uraditi laboratorijske analize&rdquo;, nagla&scaron;ava on.
Kako ojačati imunitet
Za jačanje otpornosti u jesenjem i zimskom periodu, doktor Kavarić preporučuje fizičku aktivnost, boravak na svježem vazduhu, smanjen unos &scaron;ećera, dovoljno sna i raznovrsnu ishranu bogatu vitaminom D, voćem, povrćem i ribom.
&bdquo;Ljekarsku pomoć treba obavezno potražiti ako temperatura traje duže od tri dana, ako se jave znaci te&scaron;kog disanja, bolova u grudima, dehidratacije, ili ako dijete odbija tečnost, ima povraćanje, pospanost ili osip. Tek tada ljekar, na osnovu analiza krvi i urina, može procijeniti da li se radi o bakterijskoj infekciji i da li je antibiotik zaista potreban&rdquo;, zaključuje sagovornik Analitike.

Kavarić: Antibiotik nije lijek “za svaki slučaj”, samoinicijativno uzimanje uvećava rizik od smrtnosti i kod jednostavnih oboljenja

"OZBILJAN LIJEK KOJI MORA BITI PROPISAN UZ TAČNU INDIKACIJU, DOZU I TRAJANJE TERAPIJE"

Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekada&scaron;njih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mje&scaron;ovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bo&scaron;njačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je pro&scaron;le sedmice govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da rije&scaron;e pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tada&scaron;nja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena jo&scaron; davne 2014. godine.
Uz ovo, HNV traži da se rije&scaron;e i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina pro&scaron;log vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine &bdquo;inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori&ldquo;.
&ldquo;Op&scaron;te je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina &bdquo;Boka&ldquo; (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke &scaron;kole &bdquo;Vida Matjan&ldquo; (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla)&rdquo;, rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je &bdquo;zalutao&ldquo; među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se rije&scaron;e u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.
Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasni&scaron;tvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema na&scaron;oj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
Restitucija
Kako bi se moglo razlučiti &scaron;to su želje, a &scaron;to mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, Pobjeda je odgovore potražila direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
&ldquo;Bez obzira na tu okolnost, informi&scaron;emo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice&rdquo;, istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se &bdquo;restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasni&scaron;tvo nadležnih crkvenih vlasti&ldquo;.
&ldquo;Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rje&scaron;avaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mje&scaron;ovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rje&scaron;enja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje&rdquo;, pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rje&scaron;avaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mje&scaron;ovite komisije.
&ldquo;Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mje&scaron;ovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice&rdquo;, dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da &bdquo;nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekada&scaron;njih crkvenih objekata na području Boke Kotorske&ldquo;, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
&ldquo;Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mje&scaron;ovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice&rdquo;, naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora poku&scaron;ava da rije&scaron;i sa Hrvatskom, kako bi &scaron;to prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
&ldquo;Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena za&scaron;titi prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je na&scaron;a zemlja prepoznata u regionu&rdquo;, zaključuju iz MVP.
Zahtjevi
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosada&scaron;nji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na novi &bdquo;kamen spoticanja&ldquo;.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna pro&scaron;le godine, kada je u Skup&scaron;tini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno &bdquo;zao&scaron;trili retoriku&ldquo;, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra pro&scaron;le godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije &bdquo;zeleno svjetlo&ldquo; za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi &bdquo;pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata&ldquo;, te da ona podrazumijeva &bdquo;sveobuhvatnu naknadu za sve logora&scaron;e&ldquo;.
Traženo je da se potvrdi vlasni&scaron;tvo Republike Hrvatske nad &Scaron;kolskim brodom &bdquo;Jadran&ldquo;, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekada&scaron;nje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, po&scaron;to je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima &bdquo;treba obezbijediti za&scaron;titu i očuvanje identiteta&ldquo;, a pripadnici te manjine moraju imati &bdquo;zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja&ldquo;, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje &bdquo;otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države&ldquo; &ndash; konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rje&scaron;avanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, &scaron;to je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je nerije&scaron;eno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekada&scaron;njeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni &bdquo;poku&scaron;aji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta&ldquo; u smislu &bdquo;prekrajanja istorije te zemlje&ldquo;, pozivajući se na kampanju uoči popisa u na&scaron;oj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rje&scaron;avanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture &bdquo;Josip Marković&ldquo; u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamo&scaron;nja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon &scaron;to je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom &Scaron;kolskog broda &bdquo;Jadran&ldquo; i najava njegove za&scaron;tite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekada&scaron;nji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala &bdquo;podizanjem uloga&ldquo;. Na pregovaračkom stolu tako su se na&scaron;la od&scaron;teta &ndash; vi&scaron;e od 17 miliona eura &ndash; logora&scaron;ima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored poku&scaron;aja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, &bdquo;pridruže&ldquo; podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, po&scaron;to je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

MVP O NADLEŽNOSTI ZA POVRAT VJERSKIH OBJEKATA U BOKI KOTORSKOJ

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje sa ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u jutarnjim satima, na sjeveru, po kotlinama magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura devet do 23 stepena.
<div class="entry-meta mb-2">&nbsp;</div>

Danas pretežno oblačno, ponegdje moguća kiša

DO 23 STEPENA

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredbi dva zakona koji propisuju ko se sve smatra da je povezana osoba sa javnim funkcionerom, pa samim tim podliježe obavezi vođenja podataka o njegovoj ličnosti bez date saglasnosti, saop&scaron;teno je iz tog Suda.
Predmet ocjene ustavnosti su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Zakon o sprečavanju korupcije.
"Prvim zakonom je propisano da se za politički eksponirana lica smatraju članovi uže porodice funkcionera, između ostalih, srodnici u pravoj liniji do bilo kojeg stepena srodstva", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Drugi zakon, kako navode, predviđa da funkcioner, prilikom predaje imovinskog kartona, dostavlja lične podatke za povezana lica, među kojima se smatraju srodnici do drugog stepena srodstva, po tazbinskoj liniji do prvog stepena srodstva, kao i osobe sa kojima je uspostavio poslovni, politički ili lični odnos.
"Osnovano se postavlja pitanje da li je ovakvim zakonskim rje&scaron;enjima postignuta pravična ravnoteža između, s jedne strane potrebe da se za&scaron;titi nacionalna bezbjednost, ekonomska dobrobit zemlje, moral i spriječi kriminal i, sa druge strane da se za&scaron;titi pravo na po&scaron;tovanje privatnog i porodičnog života kao i pravo na za&scaron;titu podataka o ličnosti, ne samo javnog funkcionera nego i drugih osoba", saop&scaron;rili su iz Ustavnog suda.
Ustavni sud ocjenjuje i da se osnovano postavlja pitanje da li je zakonodavac, time &scaron;to je propisao da se za politički eksponirano lice smatra i srodnik funkcionera &ldquo;do bilo kojeg stepena srodstva&rdquo;, odredio &scaron;iri krug lica iz reda srodnika koji se smatraju članovima uže porodice od onog koji propisuje Direktiva o za&scaron;titi ličnih podataka Evropske unije.
"Kako je Crna Gora u procesu pristupanja EU, uvažavanje evropskog prava od državnih organa, pa i od Ustavnog suda, predstavlja instrument za usklađivanje domaćeg prava.
Ustavni sud je odbacio kao nesnovanu inicijativu u dijelu u kojem su sudije Vrhovnog suda tvrdile da ne pripadaju politički eksponiranim licima, odnosno da je neustavno da budu obuhvaćene ovim antikorupcijskim zakonima", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Ustavni sud ocjenjuje dokle seže privatnost porodica funkcionera

PREDMET OCJENE USTAVNOSTI SU DVA ZAKONA

Usljed nedavnih navoda iz diskusija poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore i medijskih natpisa, Klinički centar Crne Gore obavje&scaron;tava javnost da u ustanovi ne nedostaju ljekovi, te da su svi pacijenti uredno zbrinuti, saop&scaron;tili su iz te zdravstvene ustanove.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/onkoloski-pacijenti-pitaju-ministarstvo-zdravlja-cuti-a-fzo-kaze-da-nemaju-novca-za-lijecenje-svih-17-10-2025-08-17-30">Onkolo&scaron;ki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih</a>
"Posebno nagla&scaron;avamo da su svi onkolo&scaron;ki pacijenti obezbijeđeni adekvatnom terapijom i da se liječenje odvija nesmetano, u skladu sa propisanim protokolima.
KCCG u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje, preduzima sve mjere kako bi se kontinuitet u snabdijevanju ljekovima i pružanju zdravstvene za&scaron;tite održao na najvi&scaron;em nivou", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

KCCG: Ljekova ima, pacijenti zbrinuti

REAGOVANJE

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je&nbsp; Predlog zakona o visokom obrazovanju.Za usvajanje zakona glasalo je 47 poslanika, a niko nije bio protiv niti uzdržan.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović kazala je u Skup&scaron;tini obrazlažući Predlog zakona, da će novo zakonsko rje&scaron;enje omogućiti mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe trži&scaron;ta rada.
Novim modelom, kako je navela, omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&bdquo;Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama trži&scaron;ta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita&ldquo;, saop&scaron;tila je Jak&scaron;ić Stojanović.

Usvojen Zakon o visokom obrazovanju

PONOVO OMOGUĆENE OSNOVNE STUDIJE OD 180 KREDITA

Ministarstvo zdravlja je saop&scaron;tilo da snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom je kontinuirano i ne dovodi se u pitanje,&nbsp;saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora. Podsjećaju da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 15. oktobra dala saglasnost za pokretanje postupka nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka &ldquo;Montefarm".
"Na osnovu odluke Vlade, predviđeno je da se pokrene nabavka u ukupnom iznosu od 30.666.850,31 eura, radi obezbjeđivanja urednog i stabilnog snabdijevanja javnih zdravstvenih ustanova i apoteka neophodnim ljekovima, medicinskim materijalom i pomagalima do kraja 2025. godine.
Dakle, snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom je kontinuirano i ne dovodi se u pitanje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, sve aktivnosti sprovode se planski i koordinisano, kako bi građanima bile dostupne sve neophodne terapije i zdravstvene usluge
Postupak nabavke sprovodi JZU Apoteke Crne Gore &ldquo;Montefarm&rdquo;, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Ministarstvom zdravlja, u skladu sa važećim propisima i zaključcima Vlade", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
- Montefarm uredno nastavlja proces nabavke i isporuke ljekova svojim apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama. Prema informacijama iz ove ustanove, do kraja tekuće godine se ne očekuju zastoji u nabavci. Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama, uvijek preduzimaju sve potrebne mjere kako bi zdravstvene ustanove u Crnoj Gori bile redovno snabdjevene, a građanima dostupne sve neophodne terapije i medicinska sredstva, zaključili su.

Ministarstvo: Snabdijevanje ljekovima i medicinskim materijalom kontinuirano i stabilno

"SVE AKTIVNOSTI SPROVODE SE PLANSKI I KOORDINISANO"

Nakon pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu, predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao je za "Dan" da je njihov stav da Ustavni sud treba da ocijeni da li je GKU u saglasju sa ostalim zakonima.
Inicijativu je podnio Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i ona je prije dva dana prihvaćena na sjednici Ustavnog suda.
Božović i ministarka prosvjete Anđela Jak&scaron;ić Stojanović potpisali su 23. septembra 2024.godine izmjene GKU, kojim se uvećavaju plate u prosvjeti, u skladu sa odlukom Vlade.
Božović ističe da je zarada prosvjetnih radnika obračunavana isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu, tako &scaron;to se osnovni koeficijent množi sa minulim stažom. On podsjeća da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguli&scaron;e GKU, &scaron;to je i urađeno.
&ldquo;Međutim, sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao &scaron;to ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru. Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se granskim kolektivnim ugovorima može dati vi&scaron;e prava radnicima nego &scaron;to je to propisano zakonima i da ako ne&scaron;to ne pi&scaron;e u zakonima ne znači da je i zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona&rdquo;, rekao je Božović.
U Sindikatu su ubijeđeni da će sve sudije Ustavnog suda postupati isključivo u skladu sa pravom i principima prava.
Iz Ustavnog suda je prekjuče saop&scaron;teno da su pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredaba Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, jer se osnovano postavlja pitanje njihove usagla&scaron;enosti sa Ustavom i zakonom.
&ldquo;Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom vi&scaron;e pravne snage &ndash; Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Radi preciznosti, ocijeniće se ustavnost i zakonitost čl. 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete&rdquo;, saop&scaron;teno je iz tog suda.
Kako su naglasili, Ustavni sud, saglasno Ustavu, ne ocjenjuje ustavnost i zakonitost granskog kolektivnog ugovora za pojedine oblasti u odnosu na Op&scaron;ti kolektivni ugovor, već samo u odnosu na Ustav i zakon.
&ldquo;Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podrazumijeva i dostavljanje rje&scaron;enja Vladi Crne Gore i reprezentativnom sindikatu prosvjete, kako bi dali odgovore na iznijete navode, pa na osporene odredbe granskog ugovora ugovorne strane mogu sporazumno reagovati i prije konačne odluke suda, u skladu sa njegovim pravnim stavovima&rdquo;, objasnili su iz Ustavnog suda.
Do kraja oktobra trebalo bi da budu zavr&scaron;eni pregovori Sindikata i ministarstava finansija i prosvjete o izmjenama GKU, na čemu si prosvjetari mjesecima insistirali, prije početka centralizovanog obračuna zarada. Zbog novog načina obračuna zarada, plate u prosvjeti umanjene su do 50 eura, jer im u zaradu nijesu u&scaron;li dodaci garantovani GKU. Novi obračun zarada prvo je prije tri mjeseca primijenjen za zaposlene u osnovnim &scaron;kolama, kada je i najavljeno da će uslijediti i za ostale nivoe obrazovanja.

Božović: Nije zabranjeno ono što ne piše u zakonima

USTAVNI SUD OCJENIVAĆE USTAVNOST GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA OBLAST PROSVJETE

Onkolo&scaron;ki pacijenti požalili su se Pobjedi da su danima bez terapije i izrazili duboku zabrinutost za tok svoga liječenja.
&ldquo;Možete li vi, po&scaron;to ja nemam mogućnosti, da pitate ministra zdravlja čemu služe odobrenja i saglasnosti njegovog ministarstva, kad onkolo&scaron;ki pacijenti ovih dana ne dobijaju svoju terapiju, jer ministarstvo nije izmirilo obaveze prema Montefarmu&rdquo;, navedeno je u pismu koje je dobila redakcija Pobjede.
Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koja je postavio ovaj pacijent. Redakcija je tražila poja&scaron;njenje situacije: koliko se novca duguje i kome, kako je do&scaron;lo do toga da građani, koji su među najtežim pacijentima, ostanu bez važnih terapija, te da li je u pitanju nedostatak novca u FZO-u ili ne&scaron;to drugo.
Dok resor kojim upravlja ministar dr Vojislav &Scaron;imun ćuti, iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) stigli su odgovori koji ne ulivaju optimizam &ndash; ne samo oboljelima od raka, već ni ostalim građanima sa zdravstvenim problemima.
Iz Fonda su Pobjedi kazali da je budžet FZO-a određen Odlukom Skup&scaron;tine Crne Gore i da su iz tih sredstava nabavljane terapije, ljekovi, medicinski potro&scaron;ni materijal i pomagala, neophodni za liječenje građana.
&ldquo;Nažalost, opredijeljena sredstva nijesu bila dovoljna za zadovoljenje svih potreba za liječenje građana Crne Gore&rdquo;, istakli su iz FZO-a.
Nakon &scaron;to je Pobjeda prije dva dana pitala Ministarstvo zdravlja, FZO i Montefarm o problemu, juče je nezvanično rečeno da su ljekovi nabavljeni i da se do kraja godine ne očekuju nikakvi prekidi.
Iz Fonda su dodali da uredno izmiruju sve obaveze prema ZUA Montefarm i da trenutno ne postoje dospjele, a neizmirene obaveze prema toj ustanovi.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio iznos od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona. Direktor FZO-a dr Vuk Kadić upozorio je u septembru da već sredinom oktobra mora doći do rebalansa budžeta kako bi Montefarm mogao uredno da se snabdijeva ljekovima, te da očekuje da će potro&scaron;nja biti između 490 miliona i pola milijarde eura.
Vi&scaron;e pacijenata i ljekara KCCG potvrdilo je Pobjedi informaciju da terapija nema i da je u pitanju kvota koju je Ministarstvo finansija odredilo Fondu, a koja je prema&scaron;ena.
Pobjeda, kao i drugi mediji, često izvje&scaron;tava o nesta&scaron;ici ljekova, posebno onih za onkolo&scaron;ke pacijente. U posljednje dvije godine vi&scaron;e puta je pisano da fali preko deset ljekova i da su pacijenti vraćani sa Onkolo&scaron;ke klinike bez terapije.
Nije bilo ljekova &bdquo;keytrude&ldquo;, &bdquo;phesgo&ldquo;, &bdquo;bevacizumaba&ldquo;, &bdquo;nivolumaba&ldquo;, &bdquo;alvelumaba&ldquo;, &bdquo;cetuximaba&ldquo;, kao ni pojedinih citostatika, a neke terapije su stizale u manjim količinama.
Nesta&scaron;ice ljekova i terapija za onkolo&scaron;ke pacijente de&scaron;avaju se često, o čemu je Pobjeda pisala vi&scaron;e puta tokom pro&scaron;le godine. Osim brige za zdravlje i liječenje, onkolo&scaron;ki pacijenti su nerijetko bili primorani da ljekove kupuju u privatnim apotekama ili da čekaju na poziv, pla&scaron;eći se da bi preskočena terapija mogla pogor&scaron;ati njihovo stanje.
Problemi sa nabavkom nijesu uvijek rezultat nedostatka novca &ndash; ponekad dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek zbog problema u proizvodnji. U takvim situacijama dolazi do zastoja u isporuci ugovorenih količina, &scaron;to rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Montefarm, kao državna apotekarska ustanova, ima veoma ograničena ovla&scaron;ćenja. Za razliku od privatnih distributera, ona ne može direktno kupiti lijek i uvesti ga, već mora po&scaron;tovati Zakon o javnim nabavkama i raspisivati tender za svaki lijek ili medicinsko sredstvo. Te procedure produžavaju vrijeme nabavke, a na tendere se mogu javiti samo ovla&scaron;ćeni dobavljači. Ukoliko dobavljač nema određeni lijek, Montefarm ga ne može ni dobiti.
Vlada je juče objavila da je usvojila informaciju u kojoj je navedeno da se FZO obratio Ministarstvu zdravlja zahtjevom za saglasnost Vlade Crne Gore na raspisivanje dodatne nabavke ljekova, medicinskog materijala i pomagala ZUACG Montefarm.

Onkološki pacijenti pitaju, Ministarstvo zdravlja ćuti, a FZO kaže da nemaju novca za liječenje svih

LJEKOVA NEMA JER SE PROBIJAJU MJESEČNE „KVOTE“ KOJE JE PROPISALO MINISTARSTVO FINANSIJA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, a povremeno će padati kisa.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vi&scaron;e padavina očekuje se u južnim, nego u sjevernim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju povremeno jak, pretežno istočni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura četiri do 15, najvi&scaron;a dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno, povremeno sa kišom

DO 19 STEPENI

Goran Mugo&scaron;a, poljoprivredni proizvođač iz podgoričkog naselja Donja Gorica, mlijeko neće prosipati &ndash; radije će ga, kaže, pokloniti.
&ldquo;Ko god hoće, neka dođe na farmu, pet litara, deset litara, punoga srca, neka dođe sa bidonom, ja ću mu napuniti, neka nosi, ali ga prosipati neću. Jer mislim da je to grehota. Ja se mučim, radim ovdje, praktično sam 24 sata na farmi &ndash; ja sam i veterinar, i radnik, i muzač&rdquo;, kazao je Mugo&scaron;a za Boje jutra na Televiziji Vijesti.
Na svojoj porodičnoj farmi ima oko 40 grla stoke sa podmlatkom, a mljekara sa kojom sarađuje najavila je obustavu otkupa mlijeka od sjutra.
&ldquo;Iznenađeni smo pozivom direktora mljekare &ndash; juče nas je pozvao i rekao da jo&scaron; dva dana može da otkupi mlijeko jer mu je puna komora. Mi ne znamo &scaron;ta radimo. Znači, ja sam zatečen, ne mogu da razmislim, ne mogu da nađem sistem, &scaron;ta da radim&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Dnevno proizvede i do 350 litara domaćeg crnogorskog mlijeka, a kao dugoročno rje&scaron;enje ne vidi predlog Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede da trgovinski lanci otkupe mlijeko.
&ldquo;Nije rje&scaron;enje da ga mi rije&scaron;imo tri dana, četiri dana, taj vi&scaron;ak, nego je rje&scaron;enje dugoročno da se to zavr&scaron;i, da kažemo da smo zavr&scaron;ili, da nemamo problem. Jer ovo su svakodnevni stresovi. Ja mislim da trgovinski lanci to ne mogu da rije&scaron;e.
Ne mogu na&scaron;e sirovo mlijeko da otkupe, jer oni nemaju gdje s njim. Znači, mora da se preradi pa onda da ga otkupe. Ali oni ga ne otkupljuju, nego kupuju uvozno. I uvozno imate na rafovima, a na&scaron;e domaće nema. Kako može da bude fre&scaron;kije i bolje ono iz uvoza nego na&scaron;e? Ne može biti jasno. Ali na&scaron; narod kupuje to uvozno zato &scaron;to je jeftinije. Treba staviti domaće jednu cijenu, a ono &scaron;to je uvozno &ndash; skuplje&rdquo;, obja&scaron;njava Mugo&scaron;a.
Pored problema s otkupom, Mugo&scaron;a ukazuje i na ličnu cijenu bavljenja poljoprivredom. Iza svakog litra mlijeka, kaže, stoje godine rada, ogromna ulaganja i stres koji, priznaje, te&scaron;ko podnosi.
&ldquo;Ovim poslom ne možete da se bavite danas, pa sjutra da se ne bavite. Ovaj posao se radi godinama, godinama ulažemo. Ja sam, na primjer, uložio 300.000 eura u mehanizaciju, podigao sam kredit od 100.000, zavr&scaron;io, stavio kuću na hipoteku, stavio imanje na hipoteku. Ne znam da li to mogu ja da izdržim na duži period, da budem normalan, da ostanem psihički stabilan, da se ne razbolim zbog takvih stvari&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Goran Mugoša neće da prosipa mlijeko, pokloniće ga: Ko god hoće, neka dođe na farmu…

POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČ IZ PODGORIČKOG NASELJA DONJA GORICA

Nekada&scaron;nji direktor FZO Sead Čirgić poručuje da je potrebno &scaron;to prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako ka&scaron;njenje u reakciji, kako nagla&scaron;ava, ugroziće pravo na zdravstvenu za&scaron;titu onih koji su za isti najvi&scaron;e vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
&ldquo;Izjavu gospodina Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije &scaron;to je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić već najavio neophodnost dono&scaron;enja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, &scaron;to upućuje do kada će sistem imati novca&rdquo;, ocjenjuje za Antenu M nekada&scaron;nji direktor FZO Sead Čirgić.
Podsjetimo, tokom skup&scaron;tinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno poja&scaron;njavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
&ldquo;Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovje&scaron;taje problema u zdravstvenom sistemu. Ono &scaron;to se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potro&scaron;nje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema zavr&scaron;nom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura&rdquo;, smatra sagovornik Antene M.
Svako ka&scaron;njenje u reakciji, kako nagla&scaron;ava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu za&scaron;titu onih koji su za isti najvi&scaron;e vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
&ldquo;Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je jo&scaron; jedan test brige države za svoje građane. I umjesto &scaron;to se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi&rdquo;, poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saop&scaron;tio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je poku&scaron;ala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog poja&scaron;njenja zabrinjavajućih podataka, ali smo za komentar ostali uskraćeni.Odgovoreno je kako nijesu u mogućnosti da izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura

"OVO JE JOŠ JEDAN TEST BRIGE DRŽAVE ZA SVOJE GRAĐANE"

Pet pacijenata zatražilo je od Fonda za zdravstveno osiguranje da im refundiraju tro&scaron;kove koji se tiču transplantacije bubrega u Bjelorusiji, ali su odbijeni. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje kazali su Pobjedi da se ti zahtjevi za refundaciju tro&scaron;kova odbijaju na osnovu - izvje&scaron;taja konzilijuma nefrologa.
Pacijenti su obavili transplantacije u Bjelorusiji prije nego &scaron;to je država uspostavila saradnju sa tamo&scaron;njom klinikom. Ugovor o saradnji potpisan je pro&scaron;le godine, kada je pacijentima omogućeno da operacije budu besplatne.
Tri pacijenta su tražila refundaciju tro&scaron;kova za obradu, odnosno proces pripreme prije operacije koju su obavili u Minsku, a dva pacijenta zahtjevala su refundaciju za transplantaciju koja je obavljena u Gomelju.
- Kada je u pitanju obrada, to je iznos od oko 6.900 eura, a sama transplantacija oko 60.000 eura &ndash; kažu iz Fonda.
Na pitanje da li Fond refundira tro&scaron;kove za transplantaciju bubrega pacijentima u nekim drugim zemljama koje obave o svom tro&scaron;ku, odgovaraju da to ne čine.
- Ne, upravo iz razloga &scaron;to se Konzilijum nefrologa izja&scaron;njava da nije u pitanju hitna procedura, već je transplantacija elektivna procedura liječenja, a osiguranici koji se obraćaju za refundaciju isto sprovode suprotno propisanoj proceduri upućivanja na liječenje van Crne Gore (bez pribavljenog izvje&scaron;taja Konzilijuma nefrologa i Konzilijuma za upućivanje na liječenje van Crne Gore, kao i odluke nadležne Komisije Fonda) &ndash; ističu iz Fonda.
Upozorenje
Nedavno je Ustavni sud Crne Gore usvojio ustavnu žalbu jednog građanina S. Č. i utvrdio da su mu Upravni i Vrhovni sud povrijedili pravo na život, jer nijesu adekvatno razmotrili njegov zahtjev za refundaciju tro&scaron;kova transplantacije jetre koje je sam snosio.
Ustavni sud je u ovom slučaju ukinuo odluku Vrhovnog suda iz 2022. godine i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
S. Č. je od 2012. do 2015. godine liječen u Kliničkom centru Crne Gore zbog ciroze jetre sa pratećim oboljenjima, nakon čega su iz KBC Rebro &ndash; Zagreb odbili da urade transplantaciju jetre od njegove sestre, navodeći da bi bila previ&scaron;e rizična. Pacijent je nakon toga samoinicijativno, u posljednjem stadijumu bolesti, oti&scaron;ao u Tursku gdje mu je uspje&scaron;no transplantirana jetra, a tro&scaron;kovi liječenja su iznosili nepunih 70.000 eura.
Pacijent je od nadležnih tražio da mu refundiraju dio sredstava koje je platio za liječenje, odnosno onoliko koliko bi transplantacija ko&scaron;tala da je urađena u nekoj bolnici koja ima zaključen ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja, a potom i Upravni i Vrhovni sud, odbili su zahtjev za refundaciju tro&scaron;kova liječenja kao neosnovan. Naveli su da se nije radilo o hitnom slučaju, da nije pribavio izvje&scaron;taj Konzilijuma ljekara KCCG-a i da nije upućen preko Komisije Fonda zdravstva na liječenje u inostranstvo, već je po sopstvenom izboru obavio liječenje u Turskoj.
Kritika
Irena Čabarkapa iz NVO ,,Hrabro u novi život&ldquo;, organizacije koja se bori za prava ovih pacijenata, kaže Pobjedi da odluka Ustavnog suda pokazuje da je pravda spora, ali dostižna i daje vjeru pacijentima da ih država ipak razumije. Ona ističe da su pacijenti spa&scaron;avajući živote prodavali nekretnine i podizali kredite koje i dalje vraćaju.
- Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore prethodnih mjeseci redom odbija da refundira tro&scaron;kove transplantacije bubrega u Bjelorusiji pacijentima koji su je uradili prije uspostavljanja saradnje sa Bjelorusijom u avgustu 2024. godine &ndash; navela je ona.
Čabarkapa podsjeća da je saradnja sa Bjelorusijom u pogledu transplantacije bubrega uspostavljena na osnovu člana 8 stav 2 Pravilnika o načinu i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje van Crne Gore, koji je bio važeći, kroz nekolike verzije pravilnika, najmanje osam godina prije njegove pune primjene.
- Dakle, svi pacijenti koji su u tom roku obavili transplantaciju bubrega u Bjelorusiji istu su morali sami platiti jer, prvo, Ministarstvo zdravlja nije davalo zeleno svjetlo Kliničkom centru Crne Gore, zatim konzilijumi nefrologa Kliničkog centra Crne Gore nijesu davali pozitivna mi&scaron;ljenja o potrebi upućivanja na transplantaciju bubrega van Crne Gore, i u krajnjem, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je odbijao, a i sada odbija da im nadoknadi te tro&scaron;kove &ndash; rekla je ona.
Kako Crna Gora nema razvijen sistem doniranja organa i kako ni na jedan drugi način nije mogla da obezbijedi izlječenje pacijenta u svom zdravstvenom sistemu, ista je bila dužna da uputi pacijenta u inostranstvo gdje svoj problem može da rije&scaron;i, poručuje Čabarkapa.
- Postojao je i navedeni pravni osnov u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji se nije primjenjivao godinama, iz kog razloga mnogi pacijenti, prikupljajući novac, transplantaciju nijesu ni dočekali, među kojima su i mladi ljudi &ndash; navela je Čabarkapa.
Kadaverične transplantacije su omogućene u Bjelorusiji, a transplantacije od srodnog donora se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore i klinikama u Turskoj sa kojima država ima potpisan ugovor.
Država je od pro&scaron;le godine omogućila pacijentima da obavljaju transplantacije u Bjelorusiji, a nakon &scaron;to su organizovali proteste i zaprijetili da će prekinuti terapiju, odnosno dijalizu ukoliko im donosioci odluka ne omoguće operacije koje spa&scaron;avaju njihove živote.
U klinici u Minsku, u Bjelorusiji, uspje&scaron;no je obavljeno devet transplantacija bubrega crnogorskih pacijenata. Nažalost, kako je saop&scaron;teno nedavno, desetak pacijenata je odbijeno zbog zdravstvenih razloga.