Ljetnje računanje vremena počelo je u 2.00 sata tako &scaron;to se, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, vrijeme računa kao 3.00, prema Zakonu o računanju vremena.
Pomjeranje sata je uvedeno da bi ljudi imali sat vremena vi&scaron;e dnevnog svjetla, kako se bliži zima, dan je sve kraći.
Crna Gora je prvi put počela da koristi ljetnje računanje vremena 27. marta 1983.&nbsp;
Ljetnje računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.

Počelo ljetnje računanje vremena

TRAJAĆE DO POSLJEDNJEG VIKENDA U OKTOBRU

Danas muslimani &scaron;irom svijeta počinju proslavu ramazanskog Bajrama, jednog od najvećih praznika za islamske vjernike. Ovaj praznik,&nbsp;traje tri dana, označava kraj tridesetodnevnog ramazanskog posta.
Ovaj praznik obično se čestita riječima &bdquo;Bajram &scaron;erif mubarek olsun&ldquo;, &scaron;to u prevodu znači &bdquo;Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen&ldquo;, a odgovara se sa &bdquo;Allah razi olsun&ldquo;.
Za islamske vjernike u Crnoj Gori, povodom ramazanskog Bajrama, neradni dani biće ponedjeljak 31 .mart i utorak 1. april.

Danas je prvi dan ramazanskog Bajrama

JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA ZA ISLAMSKE VJERNIKE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saop&scaron;teno da je lokalno moguć i kratkotrajni pljusak sa grmljavinom.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje i pojačan, sjeveroistočni i sjeverni, uz obalu, uglavnom tokom popodneva i sjeverozapadni.
Jutarnja temperatura od jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna od &scaron;est do 20 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, do 20 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Za nepune dvije godine, dijete iz spektra autizma je treći put žrtva digitalnog nasilja vr&scaron;njaka, učenika vi&scaron;ih razreda jedne osnovne &scaron;kole u Baru.
&ldquo;Objavljen je snimak mog sina na TikToku, u kojem je uz uvredljiv i &scaron;okantan sadržaj prikazana njegova slika. Nažalost, snimak je postao viralni. U neprimjerenom audio sadržaju se vrijeđa i omalovažava moje dijete. Ovakav postupak je i neprihvatljiv i nezakonit&rdquo;, navela je za Primorski portal majka dječaka&nbsp;D. K.
Posljednji put kad je snimak objavljen na Tik Toku, podijeljen je oko 50 puta i poslije nekog vremena obrisan.
&ldquo;Ja imam sve sačuvane dokaze&rdquo;, kazala je majka dječaka koga su snimali vr&scaron;njaci.
Ona se nada da njen sin neće vidjeti te uvrijedljive snimke.
O nemilim de&scaron;avanjima, navodi sagovornica Primorskog portala, je upoznata uprava &scaron;kole koji su, prema riječima majke, korektno postupili.
&ldquo;Takođe, kako ranije, tako i ovaj put slučaj sam prijavila policiji. Ovo je ozbiljan problem i moramo zajedno da radimo na za&scaron;titi djece od sajber nasilja. Pozivam sve roditelje, učitelje i odgovorne osobe u zajednici, ministarstvo unutarnjih poslova, ministarstvo prosvjete, ministarstvo rada i socijalnog staranja da učine sve &scaron;to je u njihovoj moći kako bi za&scaron;titili djecu i spriječili ovakve incidente. Apelujem na TikTok i sve druge dru&scaron;tvene mreže da ozbiljno shvate prijave i brzo reaguju u sličnim slučajevima. Ovo nije samo moj problem, ovo je problem svakog roditelja i svake osobe koja brine o sigurnosti i dostojanstvu djece&rdquo;, zaključila je D.K.
Pro&scaron;le godine su njenog sina fotografisali u svlačionici dok je bio u donjem ve&scaron;u i dijelili fotografije na dru&scaron;tvenim mrežama.
&Scaron;kola je reagovala i dječaku koji je snimao izrečena je disciplinska mjera.

Osnovci snimali i objavljivali dijete iz spektra autizma, majka pozvala nadležne da reaguju

TREĆI PUT ŽRTVA DIGITALNOG NASILJA

Nakon &scaron;to je poslije jučera&scaron;njeg otvaranja koverti na licitaciji u Privrednom sudu u Podgorici postalo definitivno da je Op&scaron;tina Berane novi vlasnik autobuske stanice, nakon skoro punih pet godina prekinuta je agonija i haotično stanje u funkcionisanju autobuskog saobraćaja kroz ovaj sjeverni grad.
Predsjednik op&scaron;tine Đole Lutovac kazao je da je to značajno ne samo za Berane, već za čitav sjever, odnosno ovaj region Crne Gore.
On je ranije rekao da će, čim to dozvoli resorno ministarstvo, otvoriti kapije na autobuskoj stanici i omogućiti ulazak autobusa, i da će to tako biti dok god Op&scaron;tina ne pronađe najbolji model za organizovanje poslovanja novog preduzeća u vlasni&scaron;tvu grada.
Zasluge za to &scaron;to putnici i građani vi&scaron;e neće sačekivati autobuse na improvizovanom stajali&scaron;tu na ulici svakako pripadaju vladajućoj koaliciji, ali ne treba ni jednog trenutka zaboraviti da je odluka o uče&scaron;ću Op&scaron;tine Berane u kupovini dijela imovine nekada&scaron;njeg preduzeća &ldquo;Simon vojaž&rdquo; u stečaju u Skup&scaron;tini nedavno donijeta jednoglasno. Nijedan odbornik nije bio protiv niti uzdržan, &scaron;to pokazuje da je interes građana ujedinio vlast i opoziciju.
Kriza u najvećem autoprevozničkom preduzeću na sjeveru države započela je odavno, a kulminirala je u maju 2020, kada su radnici &ldquo;Simon vojaža&rdquo; stupili u generalni &scaron;trajk. Tada su im vlasnici dugovali plate i druga potraživanja za pune dvije godine, &scaron;to će sada namiriti iz stečajne mase, jer je autobuska stanica prodata za 971.110 eura.
Vjerovalo se da će uvođenjem stečaja biti prekinuto haotično stanje u pogledu parkiranja autobusa, ali se to nije dogodilo.
Berane, kao najveće autobusko čvori&scaron;te na sjeveru Crne Gore, od tada je bilo bez autobuske stanice, koja je zaključana, a dosada&scaron;nje licitacije za njenu prodaju nisu uspjele.
Biv&scaron;i radnici podsjećaju da je beransko autoprevozno preduzeće &ldquo;Simon vojaž&rdquo; nastalo od nekada&scaron;njeg Jugoprevoza, odnosno Ivangradprevoza, koji je bio među najjačima u SFRJ. Nakon zapadanja u krizu, 2004. godine uveden je prvi stečaj i preduzeće je godinu kasnije prodato mje&scaron;ovitoj firmi &ldquo;Simon vojaž&rdquo;.
Ta firma je odmah rasprodala kamionski vozni park i samo od toga povratila sva uložena sredstva. Nastavila je da radi sa stotinu radnika, ali je onda i ona počela da posustaje i ukida linije, &scaron;to je dovelo do &scaron;trajka radnika prije dvije godine.
U međuvremenu, luksembur&scaron;ki državljanin Simon Bernard podnio je krivičnu prijavu protiv svog partnera u Crnoj Gori, Mehmeda Adrovića, visokog funkcionera Demokratske partije socijalista, za zloupotrebu službenog položaja i navodno falsifikovanje njegovog potpisa. Ta krivična prijava zavr&scaron;ila je u specijalnom tužila&scaron;tvu, ali za sada bez epiloga.
Nezadovoljstvo biv&scaron;ih radnika kulminiralo je krajem ljeta 2023. godine kada je stečajni upravnik prodao devet najboljih autobusa ove kompanije za svega 34 hiljade eura, a radnici su od tada vi&scaron;e puta protestovali tražeći da im se autobusi vrate u Berane.
Zbog toga su predali i krivičnu prijavu specijalnom državnom tužila&scaron;tvu. Tokom svih godina krize, državne institucije nisu se ogla&scaron;avale.
Predstavnik radnika Nenad Radičević kazao je za Portal RTCG da je jučera&scaron;nja kupovina autobuske stanice najbolji potez koji je neka lokalna vlast u gradu povukla u posljednjih pet godina, te da je to najbolje rje&scaron;enje.
&ldquo;Ako bi se posao dalje razvijao u tom pravcu da se organizuje i prevoz i vrate neke rentabilne autobuske linije koje je držao &lsquo;Simon vojaž&rsquo;, na&scaron;i najbolji vozači autobusa, koji su u međuvremenu napustili Berane, siguran sam da bi se vratili. Od svega je najbolje &scaron;to je autobuska stanica vraćena u vlasni&scaron;tvo države, odnosno op&scaron;tine, i to je mnogo bolje rje&scaron;enje nego da ju je kupio neki privatnik&rdquo;, smatra Radičević.
Odlaskom u stečaj &ldquo;Simon vojaža&rdquo;, Berane je ostalo bez najboljih vozača autobusa, koji su oti&scaron;li trbuhom za kruhom u inostranstvo ili u susjednu Srbiju, dok je manji dio njih ostao da vozi za druge privatne firme u Crnoj Gori. Najmanje deset beranskih vozača autobusa oti&scaron;lo je za Luksemburg, Njemačku ili Austriju.
&ldquo;To su sve odlični vozači srednje starosne dobi, koji nisu željeli ovdje da životare na birou rada, a nisu bili za penziju. Većina sada radi kao vozači u tim državama&rdquo;, rekao je Radičević, koji je i sam prinuđen da radi u jednoj firmi iz Srbije i svakodnevno vozi kroz svoj rodni grad.
On je dodao da niko od njegovih kolega nije oti&scaron;ao iz Berana od sreće, već iz nužde, te da su ovdje ostavili kuće, a neki i porodice.
&ldquo;Svi bismo bili spremni da se vratimo i da radimo ovdje. Ne znate vi koja je to sreća kada se vratite sa puta, a kod kuće vas dočeka porodica. Kada radite sa kućnog praga&rdquo;, kaže Radičević.
Op&scaron;tina Berane je pro&scaron;le godine kupila poslovni krug ove kompanije na Rude&scaron;u, odnosno dva hektara zemlji&scaron;ta za svega ne&scaron;to vi&scaron;e od dvjesto hiljada eura. Jučera&scaron;nja kupovina autobuske stanice vratila je nadu da je pravda dostižna.
Sada se svi nadaju da resorno ministarstvo neće odugovlačiti sa izdavanjem licence autobuskoj stanici ili makar privremene dozvole, kako bi njene kapije &scaron;to prije bile otvorene za putnike i vozače autobusa, a gužve oko improvizovanog stajali&scaron;ta na ulici postale ružna pro&scaron;lost.

Simon Vojaž: Opština kupila autobusku, kapije uskoro otvorene

NAKON SKORO PUNIH PET GODINA PREKINUTO JE HAOTIČNO STANJE U FUNKCIONISANJU AUTOBUSKOG SAOBRAĆAJA KROZ BERANE

U Crnoj Gori danas će biti pomjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u drugom dijelu dana očekuje se mjestimično ki&scaron;a, lokalno i pljusak sa grmljavinom. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će slaba ki&scaron;a biti ponegdje i tokom jutra. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura nula do deset, najvi&scaron;a dnevna osam do 20 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima, popodne mjestimično kiša

DO 20 STEPENA

Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka održali su sastanak sa &scaron;efom Delegacije EU u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, ambasadorom Njemačke, Peterom Feltenom, i ambasadorkom Italije Andreinom Marselom.
"Tokom ovog sastanka, predstavnici Op&scaron;tine Ulcinj informisali su diplomatske misije o aktuelnim de&scaron;avanjima u vezi sa Velikom plažom, ističući svoju zabrinutost zbog planova Vlade koji se izrađuju i sprovode bez konsultacija sa lokalnim vlastima, usvojenih planskih dokumenata i, &scaron;to je najvažnije, bez uključivanja stanovni&scaron;tva Op&scaron;tine Ulcinj", saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tine Ulcinj.&nbsp;
Predstavnici Op&scaron;tine, kako je navedeno, naglasili su da Ulcinj ostaje otvoren za investicije i održivi ekonomski razvoj, ali na transparentan način i u skladu sa interesima svojih građana.
"Svi odbornici Op&scaron;tine, bez obzira na političku pripadnost, jednoglasno su glasali za za&scaron;titu interesa Op&scaron;tine u vezi sa ovim pitanjem.
Takođe, tokom sastanka, predstavnici Op&scaron;tine diplomatskim misijama predali su zaključke Skup&scaron;tine op&scaron;tine, koji odražavaju zvaničan stav predstavnika građana Ulcinja po ovom pitanju.
U slučaju realizacije ovog projekta u predloženom obliku, očekuju se značajne posljedice po lokalnu zajednicu, ekonomiju zemlje i prirodni ekosistem ovog područja. Zbog toga su predstavnici Op&scaron;tine zatražili podr&scaron;ku predstavnika EU i ambasada kako bi spriječili dodjelu čitave Velike plaže bez pravednog i inkluzivnog procesa konsultacija.
Op&scaron;tina Ulcinj ostaje posvećena za&scaron;titi interesa svojih građana i obezbjeđivanju održivog razvoja, u skladu sa zakonima i evropskim standardima", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Op&scaron;tine Ulcinj.&nbsp;

Nimanbegu i Đeka zatražili podršku EU i drugih ambasada: Zabrinuti smo za Veliku plažu, spriječiti dodjelu bez konsultacija

ODRŽALI SASTANAK SA ŠEFOM DELEGACIJE EU U CRNOJ GORI

Na dana&scaron;njoj elektronskoj &nbsp;sjednici Vlade &nbsp;predložen je zaključak da sporazum o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i ugovori koji nastanu na osnovu njega budu proslijeđeni na potvrđivanje Skup&scaron;tini Crne Gore.
U zaključku &nbsp;u koji je RTCG imao uvid zadužuje se Generalni sekretarijat Vlade da ugovore koji se odnose na raspolaganje državnom imovinom proslijedi na potvrđivanje crnogorskom parlamentu. Ranije je Vlada potvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključenje sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE i prihvatila sporazum o saradnji koji će potpisati premijer Milojko Spajić.
Premijer je ranije najavio mogućnost da investitori iz UAE ulože i do 30 milijardi eura na jugu i sjeveru Crne Gore.

Vlada predložila da Skupština da poslednju riječ u vezi sporazuma sa UAE

CRNOGORSKI PARLAMENT IZJASNIĆE SE O UGOVORIMA KOJI SE ODNOSE NA RASPOLAGANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

Požar na jahti "Ramonda" uga&scaron;en je sinoć nakon vi&scaron;esatne borbe sa vatrom, a blagovemenom akcijom nadležnih službi spriječen je ekolo&scaron;ki incident, odnosno potonuće jahte i izlivanje nafte u more, saop&scaron;teno je iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL).
Navodi se da je pomorsko-operativni centar UPSUL-a primio je poziv u četvrtak u 18 sati i 25 minuta da gori jahta "Ramonda" u Portonovi Marini.
Ističe se da je požar ga&scaron;en sa kopna jer je jahta bila na vezu u toj luci.
Iz UPSUL-a su kazali da je u ga&scaron;enju požara učestvovala Služba za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Porto Novi, kao i Služba za&scaron;tite i spa&scaron;avanja iz Herceg Novog.
Na mjesta događaja, kako su naveli, bio je i čamac EKO1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, sa opremom i sredstvima za borbu protiv zagađenja mora, jer se u jahti nalazilo osam tona goriva.
UPSUL je odmah nakon poziva u marinu uputio i spasilački čamac SAR 1 u cilju obezbjeđenja mjesta na kojem je izbio požar i sprečavanja da se pro&scaron;iri na druge brodove.
Navodi se da je koncesionar jahtu oteglio oko 150 metara od obale, a da je Portonovi Marini naloženo da angažuje sva raspoloživa sredstva, uključujući i vatrogasni čamac za ga&scaron;anje požara, prenosi agencija Mina.
Pored službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, podr&scaron;ku u ga&scaron;enju požara pružili su i privatni subjekti sa svojom opremom.
"Zbog potencijalne opasnosti od izlivanja nafte u more, pripadnici UPSUL-a su sve vrijeme bili pripravni, kao o inspektori sigurnosti plovidbe i PSC inspektori. Pripadnicu službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja dežurali su cijelu noć u marini", kaže se u saop&scaron;tenju.

UPSUL: Spriječen ekološki incident nakon izbijanja požara na jahti

NAKON VIŠESATNE BORBE SA VATROM

U Kliničkom centru Crne Gore biće uveden sistem identitetske kontrole dolaska na posao i odlaska sa posla, koja ću uz ID karticu i video-nadzor biti reper u obračunu zarada, ali i kontrolor stvarnog, a ne fiktivnog dopunskog rada.To je najavio direktor KCCG Aleksandar Radović na sastanku sa predsjednikom Sindikata slobodnih radnika KCCG Željkom Milićevićem i sekretarom Slobodanom Brajovićem.
Glavna tema sastanka bile su zarade u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji i mogućnosti za njihovo povećanje.&nbsp;
Milićević je tražio pomoć i angažovanje direktora Radovića u vezi sa njihovom inicijativom da zarade zaposlenih u KCCG budu procentualno veže od ostatka zdravstvenog sistema.
&ndash; Za početak, direktor je najavio da će u razgovoru sa ministrom zdravlja uraditi sve da postojeća stimulacija od 10 odsto bude pro&scaron;irena, bez bilo kakvih limitirajućih uslova koji su postojali do sada, a tiču se naknada zarade sa kojom zaposleni nije mogao ostvariti stimulaciju &ndash; saop&scaron;teno je iz Sindikata.
Kako ističu, Radović je upoznao predstavnike Sindikata da je povećao materijalne uslove za dopunski rad.
Na nedavno održanom sastanku, direktor KCCG podržao je i ideju o osnivanju fonda solidarnosti, u kojem bi participirali svi zaposleni, a koji bi služio kao materijalna pomoć u liječenju zaposlenih i članova njihovih porodica, kada je ne mogu ostvariti u okviru normi i uslova liječenja preko Fonda za zdravstveno osiguranje.
Inače, Sindikat je ovu inicijativu uputio jo&scaron; 2022. godine, ali nije nai&scaron;la na pozitivan odgovor tada&scaron;njeg menadžmenta.
Fond solidarnosti bio bi neprofitni, dobrovoljni i humanitarni fond KCCG, koji bi bio namijenjen za brzo finansiranje i pomoć ugroženim radnicima KCCG (te&scaron;ka materijalno-zdravstvena situacija, liječenja zaposlenih ili člana njihovih porodica, nesrećni slučajevi itd.).
Sindikat je na pomenutom sastanku sugerisao direktoru Radoviću da KCCG sa svojim kapacitetima mora ući u trži&scaron;nu utakmicu u oblasti zdravstva.
&ndash; Kori&scaron;ćenjem sopstvenih ljudskih resursa smanjilo bi se njihovo angažovanje u privatnom sektoru, na način da bi se u pojedinim ambulantama obavljao i dodatni dopunski rad, koji bi se plaćao po trži&scaron;nim cijenama, kao u privatnom sektoru, čime bi sigurno bili zadovoljni ljekari koji to rade, medicinske sestre i tehničari i drugo osoblje koje bi u tom radu učestvovalo. Direktor je takođe na fonu ove ideje, te je izrazio spremnost da je u skorije vrijeme predloži i da se ona realizuje &ndash; saop&scaron;teno je iz Sindikata nakon tog sastanka.
Istom prilikom bilo je riječi i o predlogu da zaposleni u KCCG imaju svog izabranog ljekara i da se oslobode plaćanja participacije za preglede u ustanovi u kojoj rade.
&ndash; Nažalost, zakonske norme zasad onemogućavaju realizaciju ovog predloga, ali će ga direktor kandidovati kod nadležnih institucija u cilju njegovog konkretnog rje&scaron;avanja &ndash; kažu iz Sindikata slobodnih radnika KCCG.
Otvoriće vrtić za djecu zaposlenih
Sindikat je predložio direktoru KCCG da se, u koordinaciji sa Ministarstvom prosvjete, otvori vrtić u krugu ustanove, gdje bi boravila djeca zaposlenih, čime bi se olak&scaron;ala pozicija roditelja u dolasku na posao i odlasku sa posla.
&ndash; Direktor je podržao tu ideju i obavijestio Sindikat da već radi na njoj, te da će, u zavisnosti od smje&scaron;tajnih kapaciteta u skorije vrijeme početi idejna, a nakon toga i konkretna realizacija ovog projekta &ndash; saop&scaron;tili su iz Sindikata.
&nbsp;

U KCCG uskoro elektronska kontrola boravka na radnom mjestu: ID karticama spriječiće plaćanje fiktivnog rada

NAJAVIO DIREKTOR TE ZDRAVSTVENE USTANOVE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno ki&scaron;a, ponegdje i pljusak sa grmljavinom.
U planinskim predjelima na sjeveru ujutru će ki&scaron;a prelaziti u susnježicu i snijeg.
Krajem dana i tokom noći u većini predjela očekuje se kratkotrajan prestanak padavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od dva do 12, a najvi&scaron;a dnevna od pet do 16 stepeni.

Danas oblačno, povremeno kiša

DO 16 STEPENI

Aparat za mamografiju u Kliničkom centru (KCCG) od srijede radi u punom kapacitetu, nakon &scaron;to četiri dana nije bio u funkciji zbog kvara i redovnog servisa, saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove.
Kvar na mamografu Odjeljenja za dijagnostiku bolesti dojke otklonjen u utorak, kada je bio zakazan i redovan servis, nakon čega je urađeno probno testiranje, navedeno je u saop&scaron;tenju.
&bdquo;Već u srijedu su sve zakazane pacijentkinje planiranom dinamikom obavile pregled na ovom aparatu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Poručuju da će pacijentkinje koje su imale zakazan termin za mamografiju u periodu kada aparat nije bio u funkciji, biti naknadno pozvane za novi termin u najkraćem mogućem roku.

Mamograf u KCCG radi u punom kapacitetu

ČETIRI DANA NIJE BIO U FUNKCIJI

Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu policije od 59 provjera zakonitosti policijskog postupanja, u 23 slučaja konstatovalo je propuste, nepravilnosti ili nezakonitosti. Insistiralo je na provjeri u 11 slučajeva u kojima su postojale sumnje na zlostavljanje od strane policijskih službenika, pi&scaron;e RTCG.
To se navodi u Izvje&scaron;taju o radu Odjeljenja za unutra&scaron;nju kontrolu policije za 2024. godinu.
Ističe se da u preostalih 36 slučajeva nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika. Međutim, u 18 od tih slučajeva, gdje su se ispitivali navodi o nezakonitom postupanju, izvje&scaron;taji su proslijeđeni nadležnim tužila&scaron;tvima radi daljeg postupanja i ocjene mogućeg postojanja krivičnog djela.
Optužnice protiv devet policajaca zbog primanja mita
Nadležna tužila&scaron;tva obavijestila su Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu da su protiv devet policijskih službenika podignute optužnice za primanje mita (član 423 KZ CG). U jednom slučaju, tužila&scaron;tvo je odbacilo krivičnu prijavu protiv dva policajca, ali je unutra&scaron;nja kontrola na ovu odluku uložila pritužbu. Vi&scaron;e tužila&scaron;tvo je odlučilo da pritužbu odbaci.
U četiri slučaja, nadležna tužila&scaron;tva nisu na&scaron;la elemente krivičnog djela u postupcima policajaca. Takođe, Etički odbor je obavijestio Odjeljenje da je &scaron;est policijskih službenika prekr&scaron;ilo Kodeks policijske etike u dva slučaja.
Posebnu pažnju privukli su slučajevi koji su se odnosili na moguće prekoračenje ovla&scaron;ćenja i nezakonitu upotrebu prinude policijskih službenika.
Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu policije pokrenulo je 11 provjera u kojima su postojale sumnje na zlostavljanje od strane policijskih službenika. Svi ovi slučajevi proslijeđeni su državnim tužila&scaron;tvima radi dalje ocjene i odlučivanja o eventualnom postojanju elemenata krivičnog djela.
U jednom od ovih slučajeva, pored dostavljanja spisa nadležnom tužila&scaron;tvu, unutra&scaron;nja kontrola je zaključila da postoje osnovi za disciplinsku odgovornost policijskog službenika OB Cetinje. Izvje&scaron;taj je dostavljen direktoru Uprave policije radi preduzimanja zakonskih mjera i pokretanja disciplinskog postupka.
Pokrenut postupak protiv policajca zbog zlostavljanja
Tužila&scaron;tva su nakon sprovedenih postupaka unutra&scaron;nje kontrole u nekoliko slučajeva zaključila da nema elemenata krivičnog djela.
Međutim, Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Pljevljima je podnijelo optužni predlog protiv policijskog službenika OB Žabljak za krivično djelo zlostavljanje, kao i za falsifikovanje službene isprave i davanje lažnog iskaza.
Povećan broj pritužbi građana na postupanje policije
Odjeljenje za unutra&scaron;nju kontrolu policije je u 2024. godini sprovelo 75 kontrola na osnovu pritužbi građana, &scaron;to predstavlja povećanje i to za 25 pritužbi u odnosu na 2023. godinu, kada je zabilježeno 50 pritužbi.
Nakon provedenih kontrola, 18 pritužbi ocijenjeno je kao osnovano, dok je u preostalih 57 slučajeva utvrđeno da ne postoje dokazi koji bi ukazivali na disciplinsku ili drugu odgovornost policijskih službenika.

Unutrašnja kontrola procesuirala 23 policajca

POVEĆAN BROJ PRITUŽBI GRAĐANA NA POSTUPANJE POLICIJE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a povremeno se očekuju ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorlogiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura od tri do 13, najvi&scaron;a dnevna od osam do 18 stepeni.

Danas oblačno sa kišom

DO 18 STEPENI

Vozač gradskog prevoza u Glavnom gradu zadobio je povrede prije desetak dana kada ga je napao jedan od putnika, saop&scaron;tio je jutros u Jutarnjem programu RTCG&nbsp;direktor Gradskog preduzeća Putevi Rado&scaron; Zečević.
"Njemu je polomljena jagodična kost.&nbsp;Neki lokalni momak, rekli su mi da je iz Donje Gorice, nadam se da je procesuiran. Imamo srećom video kamere u autobusima. Za&scaron;to? Zbog gluposti, nije imao para da plati kartu, na&scaron; mu je vozač rekao "u redu, prolazi", to mu je zasmetalo i on je smatrao da treba da udari sa leđa i polomi tu čovjeku koji sjedi i drži volan jagodičnu kost. I to je stavio metalni boks i udario ga", kazao je Zečević.
Dodao je i da je pro&scaron;le godine bilo sedam incidenata kada su kamenovani autobusi.

Zečević: Napadnut vozač gradskog prevoza, putnik stavio metalni boks i udario ga, polomio mu jagodičnu kost

SAOPŠTIO DIREKTOR GRADSKOG PREDUZEĆA "PUTEVI"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om.
U južnim i centralnim predjelima očekuju se i pljuskovi sa grmljavinom.
Prijepodne u sjevernim predjelima, a tokom noći u većem dijelu države biće malo padavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje će duvati umjeren do jak vjetar istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura&nbsp; četiri do 14, a najvi&scaron;a dnevna sedam do 18 stepeni.

I danas oblačno, povremeno kiša

U Crnoj Gori ne postoji registar i nema preciznih podataka o broju oboljelih od epilepsije, kazala je predstavnica Instituta za bolesti djece Nelica Ivanović Radović.
Ivanović Radović je to rekla na tribini povodom 26. marta - Međunarodnog dana podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom.
Ona je kazala da je Međunarodni dan podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom prilika da se naglasi koliko je važno da se zajedno sa svima koji učestvuju u edukaciji stanovni&scaron;tva bore jasno i glasno protiv stigme koja značajno naru&scaron;ava kvalitet života djece i ljudi sa epilepsijom.
"Ljudi koji žive sa epilepsijom se svakodnevno susrijeću sa velikim brojem problema u obrazovnom i profesionalnom smislu, u smislu porodičnih odnosa, ali i u smislu ostvarivanja punih potencijala i mogućnosti&ldquo;, kazala je Ivanović Radović.
Kako je istakla, epilepsija je hronična bolest centralnog nervnog sistema, ali se ona u ogromnom procentu uspje&scaron;no liječi.
"Moguće je kod značajnog broja pacijenata doći do izlječenja i najvažnije je da ljudi sa epilepsijom žive svoj puni životni kapacitet, da ostvare sve životne planove, da budu uvaženi i prihvaćeni u dru&scaron;tvu&ldquo;, navela je Ivanović Radović.
Upitana da li u Crnoj Gori postoji registar oboljelih o epilepsiji, Ivanović Radović je odgovorila negativno.
&bdquo;Nažalost, ne postoji registar i mi ne posjedujemo informaciju o tačnom broju ljudi koji žive sa epilepsijom. Mi se u su&scaron;tini osvrćemo na podatke koji su validni u Evropi i svijetu, znamo da jedan do dva odsto op&scaron;te populacije boluje od epilepsije i da je taj broj veći u nerazvijenim i zemljama u razvoju&ldquo;, kazala je Ivanović Radović.
Ona je kazala da i u Institutu za bolesti djece i na Kliničkom Centru Crne Gore postoje adekvatna terapija i metode liječenja, dodajući da se pacijenti, ukoliko im je potrebno ne&scaron;to &scaron;to nije dostupno u Crnoj Gori, upućuju u zdravstvene ustanove u inostranstvu.
Prema riječima Ivanović Radović, značajne probleme i ljekarima i pacijentima povremeno predstavlja to &scaron;to pojedine terapije koje su na listi ljekova u Crnoj Gori ponekad trenutno nijesu dostupne.
Direktorica Centra za nauku u Institutu za javno zdravlje Agima Ljaljević rekla je da je obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom, dobra prilika da se skrene pažnja da pona&scaron;anje prema tim osobama značajno može da determini&scaron;e kvalitet njihovog života.
"Na&scaron;e pona&scaron;anje značajno može da utiče na postojanje stigme i diskriminacije jer su oni zaista suočeni sa ovim pojavama i to značajno može da utiče na pružanje kompetentne zdravstvene za&scaron;tite&ldquo;, kazala je Ljaljević.
Ona je rekla da podaci pokazuju da preko 50 miliona osoba živi sa epilepsijom, od čega 80 odsto živi u zemljama koje su nerazvijene.
To, kako je dodala Ljaljević, uslovljava da tri četvrtine tih osoba ne dobija adekvatan i kompetentan tretman.
"&Scaron;to se tiče Crne Gore, kod nas je u toku pro&scaron;logodi&scaron;njeg perioda liječeno oko 3,4 hiljade osoba u institucijama primarne zdravstvene za&scaron;tite, od čega je bilo ne&scaron;to vi&scaron;e mu&scaron;karaca nego žena, a najvi&scaron;e je bilo u grupi do 19 godina&ldquo;, rekla je Ljaljević.
Ona je navela da je liječeno 20 osoba u epileptičnom napadu.
&bdquo;Takođe je ne&scaron;to vi&scaron;e bilo mu&scaron;karaca nego žena, a &scaron;to se tiče bolničkog tretmana bilo je oko 250 osoba, od čega je vi&scaron;e bilo vi&scaron;e mu&scaron;karaca nego žena i bilo ih je najvi&scaron;e u populacionoj grupi do 19 godina&ldquo;, rekla je Ljaljević.
Ona je kazala da je predmet na&scaron;eg interesovanja postojanje stigme i diskriminacije koje nastaje zbog neznanja.
&bdquo;Naime, mi ne znamo kako da prepoznamo simptome epipletičkog napada kako da se odnosimo prema tim osobama, kako da tretiramo takve situacije i usljed toga nastaju neadekvatni postupci, dolazi do nastanka diskirminacije a to je osnov za razvoj stigme&ldquo;, rekla je Ljaljević.
Ona je dodala da se stigma može pratiti kroz nekoliko nivoa.
&bdquo;Stigmu koja osjeća ta osoba sama prema sebi, stigme koje imaju međusobno osobe i stigma koja nastaje od institucija, koja, kada se radi o zdravstvenom sistemu, može da dovede do te&scaron;kih komplikacija&ldquo;, pojasnila je Ljaljević.
Ona je rekla da su U Crnoj Gori rađena istraživanja na temu postojanja stigme koje je pokazalo da je vrlo važno raditi na edukaciji mladih prije svega u &scaron;kolama, kako da prepoznaju znake epileptičkog napada.
&bdquo;Kako da pomognu osobi koja se nalazi u epileptičkom napadu i generalno u populaciji kako pomoći osobama koje žive sa epilepsijom, kako smanjiti diskriminaciju i na taj način suzbiti stigmu prema njima&ldquo;, kazala je Ljaljević.
Specijalistkinja neurologije u Op&scaron;toj bolnici Pljevlja Sabrina Hadžiosmanović rekla je da su ovakvi događaji značajni jer im omogućavaju da prepoznaju pacijente sa epilepsijom i njihovim potrebama.
&bdquo;Sve ono zbog čega su oni zabrinuti i da damo na značaju upravo tim njihovim problemima, da ih na neki način izvučemo iz te socijalne restrikcije i anonimosti, da im olak&scaron;amo život u ovom okrutnom svijetu za bilo koga, a ne za nekog ko nosi takvo opterećenje kao &scaron;to je epilepsija&ldquo;, rekla je Hadžiosmanović.
Ona je rekla da se u tome uspijeva ali nedovoljno i da zato moraju da iskoriste sve dostupne resurse.
&bdquo;Da istaknemo ove ljude i njihov značaj u prvi plan, i značaj njihovog oboljenja i mogućnosti liječenja, sve probleme sa kojima se nose, od dijagnostike, prihvatanja terapije, komplikacija bolesti do svih onih socijalnih, emotivnih kognitivnih kompomenti koje prate život onog ko boluje od epilepsije&ldquo;, dodala je Hadžiosmanović.
Predstavnica nevladine organizacije Nacionalna organizacija za rijetke bolest Nata&scaron;a Bulatović kazala je da su ovakvi događaji značajni jer se prije deset godina nije puno pričalo o rijetkim oboljenjima.
&bdquo;Na&scaron;e udruženje je osnovano prije deset godina kada niko nije znao &scaron;ta je rijetko oboljenje. Ni sami mi nijesmo znali da ima u Crnoj Gori toliko pacijenata koje imaju neko rijetko oboljenje, danas je drugačije, ljudi izađu javnost i pričaju, jo&scaron; to nije na nivou na kom bismo željeli da budu, ali svakako mnogo bolje nego prije deset godina&ldquo;, kazala je Bulatović.
Doktorica Marija Lakićević ukazala je na značaj nefarmakolo&scaron;kog liječenja epilepsije, navodeći da jedna trećina epilepsija ne može samo farmakolo&scaron;ki da se liječi.
&bdquo;Dakle, postoje drugi modaliteti kao &scaron;to je hirurgija epilepsije, kao i modaliteti koji se odnose na stimulaciju moždane aktivnosti&ldquo;, kazala je Lakićević.
Ona je naglasila da je važno obilježavti datume poput Ljubičastog dana, kako bi se povećavao nivo svijesti o epilepsiji.
Tribinu su organizovali Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom Crne Gore i Nacionalnom organizacijom za rijetke bolesti.

U Crnoj Gori nema registra oboljelih od epilepsije

SAOPŠTENO IZ IJZCG

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke da je prekr&scaron;io zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke i na ime od&scaron;tete traži pet hiljada eura.
U tužbi, navodi Dan, stoji da je Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvi&scaron;im stepenom odgovornosti prema obavezama.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je odluku, kojom je utvrdila da je prekr&scaron;io Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u dru&scaron;tvu i državi Crnoj Gori.
Đukanović traži naknadu &scaron;tete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od 5.000 eura zbog odluke kojom je ASK utvrdila da je prekr&scaron;io zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.

Đukanović tužio ASK, traži pet hiljada eura odštete

BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE

&nbsp;U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, &scaron;to omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga, saop&scaron;teno je iz ove ustanove za Portal RTCG.
Mart je mjesec podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Tim povodom, Portalu RTCG je saop&scaron;teno da se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) godi&scaron;nje obavi oko 150 operacija pacijenata sa karcinomom debelog crijeva.
Kako su pojasnili, ove operacije, pored klasičnog načina hirur&scaron;kog tretmana karcinoma debelog crijeva, uključuju i, kako navode, laparoskopske procedure.
"U KCCG ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, &scaron;to omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga", istakli su u saop&scaron;tenju.
Kažu da se u Crnoj Gori na godi&scaron;njem nivou registruje oko 300 do 340 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, od čega je približno 25% dijagnostikovano u metastatskoj fazi bolesti.
"Prevedeno u brojkama otprilike oko 85-100 pacijenata godi&scaron;nje se suočava sa uznapredovalim stadijumom ove bolesti", saop&scaron;teno&nbsp; je iz ove ustanove.
Kako su naveli, tokom pandemije COVID-19, zabilježen je blagi porast broja pacijenata koji su se inicijalno dijagnostikovali u metastatskoj fazi bolesti, ali, kako navode, sa sigurno&scaron;ću nije moguće zaključiti da li je do&scaron;lo do stvarnog porasta broja takvih pacijenata ili je to posljedica odlaganja pregleda zbog straha od zaraze koronavirusom.
Napominju da ovi podaci nagla&scaron;avaju važnost redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se povećale &scaron;anse za uspje&scaron;no liječenje.
Program za rano otkrivanje raka debelog crijeva pobolj&scaron;ava ishode liječenja
Iz Kliničkog centra kažu da u Crnoj Gori postoji organizovan nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, te da je ovaj program usmjeren na mu&scaron;karce i žene starosne dobi od 50 do 74 godine, koji nemaju simptome bolesti.
"Cilj ovog programa je rano otkrivanje premalignih lezija i raka debelog crijeva, &scaron;to omogućava pravovremeno liječenje i bolji ishod bolesti. Skrining se sprovodi putem testa na prisustvo nevidljive krvi u stolici (iFOBT &ndash; imunohemijski test na okultno krvarenje)", ističu u saop&scaron;tenju za Portal RTCG.
Ukoliko je test pozitivan, kako kažu iz ove ustanove, pacijent se potom upućuje na dodatne dijagnostičke procedure, poput kolonoskopije, radi tačnog utvrđivanja uzroka krvarenja.
Nagla&scaron;avaju da je tokom 2023. i 2024. godine, u okviru ovog programa, pozvano oko 50% ciljne populacije da učestvuje u skriningu.
"Kod 6% testiranih osoba skrining test je pokazao pozitivan rezultat, nakon čega su upućeni na dalju dijagnostiku. Analize su pokazale da su kod oko dvije trećine otkrivene premaligne lezije, dok je kod 10% uzoraka postavljena dijagnoza raka debelog crijeva", ističu u KCCG.
Ovi podaci, kako navode, nagla&scaron;avaju značaj ranog otkrivanja i prevencije raka debelog crijeva, a Nacionalni program skrininga omogućava rano otkrivanje bolesti i smanjenje smrtnosti.
Žujović: Rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspje&scaron;no liječenje
Sa tim je saglasan op&scaron;ti i abdominalni hirurg dr Janko Žujović, koji za Portal RTCG-a poručuje da rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno povećava &scaron;ansu za izliječenje, &scaron;to je, kako ističe, ključni razlog za učestvovanje u skrining programima.
Doktor kaže da se kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva i rektuma) klasifikuje prema stadijumima na osnovu veličine tumora, dubine invazije zida crijeva, prisustva metastaza u limfnim čvorovima i udaljenih organa.
"&Scaron;anse za potpunim izliječenjem u ranim stadijumima bolesti (0, I, II) su mnogo veće i one iznose od 75 do 100%, često bez potrebe za hemoterapijom. Dok u kasnim stadijumima bolesti, kada se verifikuje prisustvo tumorskih ćelija u limfnim čvorovima ili kad postoje metastaze u drugim organima &scaron;ansa za preživljavanje uz adekvatno liječenje (hirurgija, hemoterapija, imunoterapija) je značajno manja i iznosi 50-65% za III stadijum i 10-15% za IV stadijum", naglasio je dr.
&Scaron;to se tiče hirur&scaron;kih zahvata na debelom crijevu i rektumu, one obuhvataju različite procedure, od uklanjanja polipa do resekcija dijelova crijeva, kaže dr.
"Prateći savremene trendove u hirurgiji debelog crijeva i rektuma, od 2019. godine kada je uradjena prva laparoskopska operacija tumora debelog crijeva, ova vrsta hirurgije je postala dio standardne prakse u KCCG", rekao je dr.
Ističe da minimalno invazivna hirurgija omogućava manje rezove, kraći boravak u bolnici i brži postoperativni oporavak pacijenata, a samim tim, nagla&scaron;ava dr, doprinosi pobolj&scaron;avaju ishoda liječenja.
Oporavak nakon operacije raka debelog crijeva zavisi od tipa zahvata, prisustva komplikacija i op&scaron;teg zdravstvenog stanja pacijenta, kaže dr.
Ističe da uz pravilan postoperativni tretman i rehabilitaciju, većina pacijenata može voditi kvalitetan i normalan život nakon oporavka.
Žujović kaže da uslijed nedostatka Registra za maligna oboljenja, nije moguće utvrditi ukupan broj oboljelih tj. prevalenciju ovog oboljenja, kao ni broj novooboljelih tj. incidenciju za pojedina maligna oboljenja.
"Ne postoje konkretni statistički podaci o broju pacijenata u Crnoj Gori koji se javljaju s uznapredovalim stadijumom karcinoma debelog crijeva", ističe Žujović.
Premda, op&scaron;te je poznato da u mnogim zemljama, uključujući i Crnu Goru, značajan broj pacijenata dolazi kod ljekara tek u poodmakloj fazi bolesti, &scaron;to, ističe dr, smanjuje &scaron;anse za uspje&scaron;no liječenje.
"Faktori koji doprinose kasnoj dijagnozi su nedostatak simptoma u ranim fazama, nedovoljna svijest o važnosti preventivnih pregleda i ograničen pristup zdravstvenim uslugama (u nekim područjima može postojati otežan pristup specijalističkim pregledima)", naglasio je dr.
Preporuke za pobolj&scaron;anje ranog otkrivanja, nagla&scaron;ava dr, su adekvatna edukacija stanovni&scaron;tva, odnosno povećanje svijesti o simptomima i važnosti ranog otkrivanja, zatim unapređenje nacionalnih skrining program i pobolj&scaron;anje dostupnosti zdravstvenih usluga.
"Osigurati da svi građani imaju pristup preventivnim pregledima i dijagnostici, jer rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspje&scaron;no liječenje i povećanje stope preživljavanja", zaključio je dr.

U KCCG-u nema liste čekanja za operacije raka debelog crijeva

"RANO OTKRIVANJE  KLJUČNO ZA USPJEŠNO LIJEČENJE"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a povremeno će padati ki&scaron;a. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saop&scaron;teno je da se u jugozapadnim predjelima očekuju pljuskovi sa grmljavinom i vi&scaron;e padavina. Očekuju se i periodi suvog vremena, naročito na krajnjem sjeveru i sjveroistoku. Vjetar južni, umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, poslijepodne ili krajem dana će oslabiti. Najvi&scaron;a dnevna temepratura devet do 19 stepeni.