<p>Tokom 2025. zabilježene su 23 povrede na radu, od kojih je pet bilo sa smrtnim ishodom, a 18 su bile te&scaron;ke povrede. Ukupno su 24 osobe izgubile živote na radnim mjestima u periodu od 2020. do 2025. godine. To su podaci iz Strategije za unapređenje za&scaron;tite i zdravlja na radu do 2027. godine. Najveći broj povreda na radu, smrtnih, te&scaron;kih i kolektivnih, de&scaron;ava u sredini sedmice, tačnije četvrtkom.</p>
<p>"Predstavljeni podaci su evidencije koje se vode u okviru Inspekcije za&scaron;tite i zdravlja na radu, i isti su razvrstani na smrtne, te&scaron;ke, kolektivne povrede na radu. Ovo su povrede za koje Inspekcije za&scaron;tite i zdravlja na radu vodi evidenciju, dok se u Direktoratu za za&scaron;tite I zdravlje na radu vodi evidencija o svim prijavljenim povredama na radu koje se desavaju u Crnoj Gori", navodi se u strategiji.</p>
<p><strong>I dalje najopasnije raditi na građevini</strong></p>
<p>Zaključeno je da je oblast građevinarstva i dalje zaista najosjetljivija djelatnost i da je neophodno uložiti dodatne napore, kako bi primjena mjera za&scaron;tite i zdravlja na radu u ovoj grani privrede bila na &scaron;to većem nivou.</p>
<p>Kada su u pitanju najče&scaron;ći faktori rizika po zdravlje, izdvojeno je sjedenje.</p>
<p>"Po sektorima, najče&scaron;će ga izvje&scaron;tavaju preduzeća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (88% preduzeća u sektoru u EU-27), javnoj upravi (88%) i informisanju i komunikacijama (84%). Istraživanje iz 2020. jo&scaron; je detaljnije i opsežnije od prvog, pri čemu se veličina uzorka povećala za pola, a u tri su se zemlje dodatno povećali nacionalni uzorci", pi&scaron;e u dokumentu.</p>
<p>Kako navode, dosada&scaron;nja praksa prijavljivanja povreda na radu je pokazala mnoge manjkavosti. Jedna od njih je da se prijavljivanje povreda na radu odvija popunjavanjem obrazaca u pisanoj formi na osnovu slobodno une&scaron;enog teksta &scaron;to je u uslovima dana&scaron;nje napredne IT tehnologije neprihvatljivo. Konstatovano je i neprijavljivanje povreda na radu od strane poslodavaca, zaka&scaron;njelo prijavljivanje povrede na radu i do mjesec dana, pa čak i situacija da poslodavac ne zna svoje obaveze kada se desi povreda na radu.&nbsp;</p>
<p>"Uvođenje jedinstvenog softverskog rje&scaron;enja u kojem bi se slivali svi podaci od trenutka nastanka povreda na radu do ostvarivanja prava osiguranika, bilo bi odlično rje&scaron;enje za obezbjeđivanje pouzdanih podataka neophodnih za sektorsko djelovanje", ističe se u dokumentu.</p>
<p>Dodaju da je zaključeno da odgovorna primjena digitalnih tehnologija mora biti praćena kontinuiranim jačanjem kapaciteta za za&scaron;titu i zdravlje na radu, kroz aktivnu saradnju svih relevantnih aktera, u cilju stvaranja bezbjednijeg, zdravijeg i pravednijeg radnog okruženja u Crnoj Gori.</p>
<p><strong>Moramo uspostaviti mehanizam za utvrđivanje profesionalnih oboljenja</strong></p>
<p>U Crnoj Gori su organizovane konferencije na ovu temu, a na jednoj od njih je ocijenjeno da Crna Gora hitno mora uspostaviti funkcionalan institucionalni mehanizam za utvrđivanje profesionalnih oboljenja, kao ključni stub modernog sistema za&scaron;tite i zdravlja na radu.</p>
<p>Kako se navodi, kapaciteti medicine rada moraju biti unaprijeđeni, kako u pogledu kadrovskih kapaciteta, tako i uslova rada doktora medicine rada.</p>
<p>&bdquo;Važan ishod konferencije jeste informacija da je Ministarstvo zdravlja preduzelo konkretne korake ka institucionalizaciji medicine rada u okviru Instituta za javno zdravlje kao dijela tercijarnog nivoa zdravstvene za&scaron;tite&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.</p>
<p>U dokumentu se navodi da je predstavljen model prema kojem je planirano da od 2026. godine pri Institutu za javno zdravlje počne sa radom posebna kancelarija koju će činiti komisija od tri ljekara medicine rada sa jasno definisanim godi&scaron;njim planom rada.</p>
<p>&bdquo;Jedan od ključnih zadataka ovako zami&scaron;ljene strukture jeste unapređenje akata kojima su regulisane povrede na radu i profesionalna oboljenja, te stvaranje uslova za početak rada na utvrđivanju profesionalnih oboljenja&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.</p>
<p>Kako se ističe, predloženi model ocijenjen je kao najoptimalnije rje&scaron;enje, jer Institut za javno zdravlje Crne Gore već raspolaže potrebnom infrastrukturom, uključujući i savremenu toksikolo&scaron;ku laboratoriju.</p>
<p>&bdquo;Prema procjenama Međunarodne organizacije rada, profesionalna oboljenja predstavljaju glavni uzrok smrti na radu i to skoro &scaron;est puta vi&scaron;e od profesionalnih nezgoda&ldquo;, navodi se u dokumentu.</p>
<p><strong>Od 2015. nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje</strong></p>
<p>U Crnoj Gori od 2015. godine do danas nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje, dok je u periodu od 2009. do 2015. godine verifikovano svega desetak slučajeva.</p>
<p>Predstavnici Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore potvrdili su da u evidenciji Fonda u posljednjih dvadeset godina nije zabilježen nijedan slučaj invalidske penzije po osnovu profesionalnog oboljenja.</p>
<p>&bdquo;Ovakva statistika ne govori u prilog tome da zaposleni u Crnoj Gori ne obolijevaju od profesionalnih bolesti, već ukazuje na sistemski problem u kojem zaposleni ne mogu ostvariti prava koja im pripadaju&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.</p>
<p>Poručuju da je stvaranje zdravog radnog okruženja i zakonska obaveza, ali i važno za stvaranje dugoročnog uspjeha poslodavaca. .</p>
<p>"Primjena mjera za&scaron;tite i zdravlja na radnom mestu je stalan proces koji zahtijeva posvećenost svih činilaca dru&scaron;tva. Efikasna kultura rada je osnova sigurnog i zdravog radnog mjesta. To znači da svaki aspekt radnog okruženja, od menadžmenta do novozaposlenog, daje prednost za&scaron;titi i zdravlju na radu iznad svega. Da bi njegovali ovu kulturu, poslodavci moraju da obezbijede da svi zaposleni razumiju važnost primjene mjera za&scaron;tite i zdravlja na radu i da su osposobljeni za bezbjedan i zdrav rad kako bi pratili bezbjednosne protokole", preporučuju u ovoj strategiji.</p>
<p>Bezbjedan i zdrav rad je, kako zaključuju, od su&scaron;tinskog značaja za sve zaposlene.</p>

Za pet godina na radu poginula 24 radnika

PODACI IZ STRATEGIJE ZA UNAPREĐENJE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

<p>U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, uz povremenu ki&scaron;u i lokalne pljuskove sa grmljavinom.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeoologiju i seizmologijum, u sjevernim predjelima se očekuju duži periodi suvog vremena.</p>
<p>Vjetar će biti južnih smjerova, umjeren do jak.</p>
<p>Jutarnja temperatura četiri do 16, najvi&scaron;a dnevna 11 do 22 stepena.</p>

Danas oblačno, mjestimično kiša

DO 22 STEPENA

<p>U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i tokom dana uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajne ki&scaron;e.</p>
<p>Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći se očekuje jače naoblačenje sa uslovima za mjestimičnu ki&scaron;u.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, najče&scaron;će južni.</p>
<p>Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 13, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 13 do 24 stepena.</p>

Danas oblačno, moguća kratkotrajna kiša

DO 24 STEPENA

<p>Osim &scaron;ture informacije iz Uprave policije da je dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas oko 13 sati jedna mu&scaron;ka osoba prijavila da je, dok se nalazio u mjestu Kobilji Do na teritoriji cetinjske op&scaron;tine u Katunskoj nahiji, čuo pucanj iz vatrenog oružja iz pravca obližnje &scaron;ume, te da tom prilikom nije zadobio tjelesne povrede &ndash; sve ono &scaron;to je uslijedilo pokazalo se kao netačno, pi&scaron;e <a href="https://cetinjskilist.com/dezinformacije-uznemirile-stanovnike-prijestonice/"><span style="color: #e03e2d;">Cetinjski list.&nbsp;</span></a></p>
<p>- Naime, tokom podnevnih sati lokalnu javnost su uznemirile, kako se pokazalo, dezinformacije, da neko prijeti da će aktivirati eksplozivnu napravu i da je do&scaron;lo do pucnjave i ranjavanja jedne osobe.</p>
<p>Reporteri Radio televizije Cetinje su tragom tih vijesti obi&scaron;li sva mjesta za koja se govorilo da su popri&scaron;te obračuna i veoma brzo se ispostavilo da se radi o netačnim informacijama.</p>
<p>Nije bilo pucnjave na benzijskoj pumpi, niti je bilo pucnjave na zavr&scaron;etku bulevara Crnogorskih junaka. Niko se nije zabarikadirao u navodni ugostiteljski objekat, a jo&scaron; manje u Ministarsvu kulture - navodi se u tekstu Cetinjskog lista.&nbsp;</p>
<p>Iz cetinjske bolnice &bdquo;Danilo I&ldquo; Radio Cetinju je saop&scaron;teno da ni jedna osoba nije zbrinuta u toj instituciji niti je proslijeđenja Kliničkom Centru Crne Gore u Podgorici.</p>
<p>Na cetinjskim ulicama je bilo primijetno povećano prisustvo pripadnika policije.</p>

Cetinjski list: Dezinformacije uznemirile stanovnike Prijestonice

U POPODNEVNIM SATIMA

<p>U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa intervalima sunčanog vremena.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je samo veoma rijetka kratkotrajna ki&scaron;a u kontinentalnim predjelima.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.</p>
<p>Jutarnja temperatura jedan do 15, najvi&scaron;a dnevna 12 do 22 stepena.</p>

Danas promjenljivo sa sunčanim intervalima

<p>Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius na kojemu je izbila epidemija hantavirusa, nalazi se u karantinu u hotelu u Ajndhovenu u Holandiji. Prema informacijama IJZCG, kod nje infekcija nije potvrđena.</p>
<p>Iz IJZCG Pobjedi nijesu saop&scaron;tili podatke o identitetu, kretanju i tačnoj ruti putovanja ove osobe, pozivajući se na za&scaron;titu privatnosti. Nagla&scaron;eno je, međutim, da je IJZCG u komunikaciji s nadležnim institucijama i da postupa u skladu s procjenom rizika i međunarodnim preporukama.</p>
<p>Detaljnije informacije o statusu crnogorske državljanke iznijelo je Ministarstvo vanjskih poslova, koje je Televiziji Vijesti saop&scaron;tilo da se radi o članici posade broda, koja se trenutno nalazi u karantinu u hotelu u Ajndhovenu u Holandiji, gdje je kasno u nedjelju stigla organizovanim transportom iz &Scaron;panije. U Ajndhovenu joj je urađeno testiranje, a do zavr&scaron;etka propisanih mjera nije joj dozvoljeno napu&scaron;tanje smje&scaron;taja.</p>
<p>MVP je naveo da je u stalnoj komunikaciji s njom preko crnogorske ambasade i da joj je ponuđena sva neophodna konzularna pomoć. Tako je Ministarstvo vanjskih poslova istog dana javnosti otkrilo ono &scaron;to je IJZCG odbio da saop&scaron;ti pozivajući se na za&scaron;titu privatnosti - da je riječ o članici posade, te gdje se trenutno nalazi i pod kojim mjerama.</p>
<p><strong>Praćenje do 42 dana</strong></p>
<p>Prema obja&scaron;njenju Instituta, osobe koje su boravile u okruženju u kojem je potvrđena infekcija hantavirusom, a kod kojih infekcija nije utvrđena, procjenjuju se prema stepenu izloženosti. Na osnovu te procjene određuju se mjere zdravstvenog nadzora, koje mogu uključivati svakodnevno praćenje zdravstvenog stanja, mjerenje tjelesne temperature i praćenje pojave simptoma, uz obavezu hitnog javljanja epidemiolo&scaron;koj službi pri prvim tegobama.</p>
<p>U konkretnim međunarodnim preporukama koje se odnose na brod &bdquo;MV Hondius&ldquo;, osobe koje su boravile na brodu tretiraju se kao kontakti povi&scaron;enog rizika, uz preporuku praćenja do 42 dana od posljednje moguće izloženosti. Praćenje se može sprovoditi telefonski, elektronskim putem ili neposredno, u zavisnosti od procjene nadležnih javnozdravstvenih službi.</p>
<p>Za javnozdravstveno postupanje i epidemiolo&scaron;ku koordinaciju nadležan je IJZCG, u saradnji s zdravstvenim ustanovama i nadležnim službama. Izabrani ljekar može biti uključen u praćenje, naročito ukoliko se pojave simptomi ili postoji potreba za kliničkom procjenom.</p>
<p><strong>Rijetkost, ali i izuzetak</strong></p>
<p>Institut je pojasnio da se hantavirusi uobičajeno prenose kontaktom s izlučevinama zaraženih glodara, najče&scaron;će udisanjem kontaminirane pra&scaron;ine. Većina vrsta hantavirusa ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. Izuzetak je Andes virus - upravo ona vrsta koja je povezana s epidemijom na &bdquo;Hondiusu&ldquo; - kod kojeg je rijedak prenos među ljudima moguć, uglavnom nakon bliskog i produženog kontakta s oboljelom osobom. Rizik za &scaron;iru javnost ocjenjuje se kao nizak.</p>
<p>Ukoliko osoba dobije povi&scaron;enu temperaturu, bolove u mi&scaron;ićima, glavobolju, mučninu, povraćanje, proliv, ka&scaron;alj, bol u grudima ili otežano disanje tokom perioda praćenja, IJZCG upozorava da ne smije samoinicijativno odlaziti u zdravstvenu ustanovu, već je neophodna prethodna najava nadležnoj epidemiolo&scaron;koj službi.</p>
<p><strong>Deset slučajeva, tri smrtna ishoda</strong></p>
<p>Ukupan broj potvrđenih i vjerovatnih slučajeva hantavirusa povezanih s brodom porastao je na deset, uključujući dvoje potvrđeno preminulih od virusa i jednu osobu čija smrt ostaje pod istragom.</p>
<p>Brod je 10. maja uplovio u luku Granadilla de Abona na Tenerifeu, a počelo je iskrcavanje putnika koji se repatriraju u matične zemlje. Početne genetske analize potvrdile su da se radi o poznatoj varijanti Andes virusa, bez relevantnih mutacija, saop&scaron;tila je &scaron;panska ministarka zdravlja.</p>
<p>Francuska ministarka zdravlja potvrdila je da je jedna od repatriranih francuskih putnica testirana pozitivno na hantavirus, a njeno stanje se pogor&scaron;alo. Četvoro ostalih francuskih putnika testirano je negativno, a vlasti su identifikovale 22 slučaja kontakata. Američki zdravstveni zvaničnici saop&scaron;tili su da je jedna od 18 repatriranih američkih osoba testirana blago pozitivno na virus i smje&scaron;tena je u bioizolacioni dio bolnice, dok je 15 drugih u karantinskom odjeljenju Medicinskog centra u Nebraski.</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je rizik za globalnu populaciju od ovog događaja nizak i nastavlja da prati epidemiolo&scaron;ku situaciju. Organizacija je rasporedila eksperte na brod i obezbijedila 2.500 dijagnostičkih setova iz Argentine za laboratorije u pet zemalja.</p>
<p>- Ovo nije novi kovid - poručio je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejisus, dodajući da je &bdquo;rizik za javnost nizak&ldquo; i da ljudi ne treba da strahuju niti da paniče.</p>

Crnogorska državljanka se osjeća dobro, infekcija nije potvrđena

HANTAVIRUS NA KRUZERU „MV HONDIUS“

<p>U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima za mjestimičnu ki&scaron;u, kratkotrajne lokalne pljuskove, a ponegdje i grmljavinu.&nbsp;</p>
<p>Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saop&scaron;teno da će vjetar biti slab do umjeren, u vi&scaron;im predjelima na sjeveru mjestimično pojačan, pretežno južni.&nbsp;</p>
<p>Jutarnja temperatura od osam do 17, najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od 13 do 24 stepena.<br /><br /></p>

Promjenljivo oblačno, mjestimično kiša i kratkotrajni pljuskovi

<p>Nalog na mreži X pod nazivom &ldquo;Istina134696&rdquo; preko koga su se pojavljivali navodni snimci odbjeglog Milo&scaron;a Medenice suspendovan je.</p>
<p>Kako je obrazloženo, profil vi&scaron;e dostupan jer kr&scaron;i standarde koje je propisao X.</p>
<p>Milo&scaron; Medenica je u bjekstvu od 28. januara, nakon &scaron;to je prvostepeno osuđen na desetogodi&scaron;nju kaznu zatvora.</p>

Suspendovan nalog preko koga su objavljivani navodni snimci Medenice

PROFIL VIŠE NIJE DOSTUPAN

<p>Izrada oko 3.000 nacionalnih protokola, smjernica i vodiča predstavlja najvažniji reformski proces u crnogorskom zdravstvenom sistemu u posljednjih nekoliko decenija, ocijenio je ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun, navodeći da je za dva mjeseca usvojeno 140 dokumenata, dok je dodatnih 160 spremno za usvajanje.</p>
<p>Rekao je da je krajnji cilj izrada oko 3.000 protokola, smjernica i vodiča koji bi trebalo da obezbijede isti kvalitet zdravstvene za&scaron;tite u svim ustanovama u Crnoj Gori.</p>
<p>&Scaron;imun je kazao da je cilj reforme da se standardizuje zdravstvena za&scaron;tita, smanji rizik od neželjenih ishoda i poveća bezbjednost pacijenata.</p>
<p>&bdquo;Pokrenuli smo, po meni, najvažniji reformski proces u zdravstvenom sistemu u zadnjih vi&scaron;e decenija i smatram da će on smanjiti rizik za gre&scaron;ku, povećati izglede za dobar i povoljan ishod liječenja i povećati bezbjednost pacijenata&ldquo;, rekao je &Scaron;imun u jutarnjem programu Televizije Crne Gore&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori su i ranije postojali pojedinačni vodiči i smjernice, ali oni nijesu bili standardizovani niti podignuti na nacionalni nivo.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja formiralo je komisiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite i bezbjednosti pacijenata, koju čine stručnjaci iz Crne Gore i regiona, uz podr&scaron;ku Ljekarska komora Crne Gore.</p>
<p>Osim toga, u javnim zdravstvenim ustanovama formirani su multidisciplinarni timovi koji pripremaju protokole, smjernice i vodiče, nakon čega ih dostavljaju komisiji Ministarstva zdravlja na superviziju i usvajanje.</p>
<p>&bdquo;Su&scaron;tina je da zdravstveni radnici imaju pred sobom set jasnih koraka i pravila kako pružiti zdravstvenu njegu u odgovarajućoj oblasti, kako bi se smanjio rizik od neželjenih ishoda i povećala bezbjednost pacijenata&ldquo;, kazao je &Scaron;imun.</p>
<p>On je naveo da će standardizovani protokoli omogućiti da pacijenti dobijaju jednak kvalitet zdravstvene za&scaron;tite bez obzira na to u kojoj se ustanovi ili op&scaron;tini liječe.</p>
<p>Ukoliko se protokoli ne budu po&scaron;tovali, kako je istakao, biće jasno utvrđena odgovornost pružaoca zdravstvene usluge.</p>
<p>&Scaron;imun je podsjetio da je u saradnji sa World Health Organization pro&scaron;le sedmice dodijeljeno oko 80 sertifikata zdravstvenim radnicima obučenim u oblasti kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite i bezbjednosti pacijenata.</p>
<p>Prema njegovim riječima, za dva mjeseca usvojeno je 140 protokola iz prioritetnih oblasti, uključujući ginekologiju, aku&scaron;erstvo, hirurgiju, urgentnu medicinu, pedijatriju, psihijatriju i onkologiju.</p>
<p>&bdquo;Jo&scaron; 160 protokola je pripremljeno i očekujem da budu usvojeni u narednih nekoliko sedmica. Praktično, za dva mjeseca smo odradili oko 300 dokumenata&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.</p>
<p>Među usvojenim dokumentima izdvojio je nacionalne protokole za ranu dijagnostiku i liječenje sepse kod odraslih i djece, neonatalnu njegu, reanimaciju novorođenčadi, kao i protokole za preeklampsiju, eklampsiju i vaginalni porođaj.</p>
<p>Kako je pojasnio, protokoli će u formi algoritama biti postavljeni u ambulantama, operacionim salama i porodili&scaron;tima, kako bi zdravstvenim radnicima olak&scaron;ali dono&scaron;enje brzih i kvalitetnih odluka.</p>
<p>Govoreći o kadrovima, &Scaron;imun je kazao da je broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu povećan sa 1.975 krajem 2023. godine na 2.150.</p>
<p>&bdquo;&Scaron;to se tiče ljekara, taj odliv se smanjio, između ostalog zbog boljih finansijskih uslova, boljih uslova rada i većih mogućnosti za edukaciju i specijalizacije&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.</p>
<p>Dodao je da najveći izazov ostaje neravnomjerna raspodjela ljekara, posebno na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>Govoreći o listama čekanja, ministar je naveo da u Dječjoj bolnici ranije nije postojao transparentan sistem zakazivanja pregleda.</p>
<p>&bdquo;Novo rukovodstvo dječje bolnice uvelo je sistem koji će učiniti termine vidljivim izabranim ljekarima na duži period, ne samo na mjesec dana&ldquo;, kazao je &Scaron;imun.</p>
<p>On je istakao da je riječ o modelu koji je već dao rezultate u Klinički centar Crne Gore, te da očekuje iste efekte i u Dječjoj bolnici.</p>

Šimun: Za dva mjeseca usvojeno 140 protokola, cilj je 3.000 standarda za isti kvalitet liječenja u cijeloj državi

SAOPŠTIO MINISTAR ZDRAVLJA

<p>Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, registrovao je zemljotres u 11.59, čiji je epicentar bio osam kilometara sjeverno od Morinja.</p>
<p>Jačina zemljotresa u epicentru iznosila je 3,4 jedinice Rihterove skale.</p>
<p>Kako su naveli, zemljotres nije mogao izazvati materijalne &scaron;tete u epicentralnom području.</p>

Zemljotres kod Morinja

JAČINE 3, 4 JEDINICE RIHTEROVE SKALE

<p>Na Crnogorskom primorju registrovana je opasna riba srebrnopruga napuhača, a iz Instituta za biologiju mora kažu da već ima nekoliko prijavljenih ulova, odnosno da se u crnogorskim vodama nalazi riba napuhača, čija konzumacija može biti rizična.</p>
<p>&ndash; Ribe napuhače (Tetraodontidae) spadaju u opasne vrste po ljudsko zdravlje jer u unutra&scaron;njim organima sadrže otrov tetrodotoksin (TTX), termostabilan toksin koji se ne razgrađuje kuvanjem. U Jadranu su zabilježene četverozupka (Sphoeroides pachygaster), srebrnoobrazna napuhača (Lagocephalus sceleratus) i okeanska napuhača (Lagocephalus lagocephalus). Poslednji prijavljeni ulov srebrnoprugaste napuhače bio je početkom marta ispred Petrovca &ndash; saop&scaron;tili su Danu iz Instituta za biologiju mora.</p>
<p>Upitani da li postoji opasnost da bi se brojnost ove ribe mogla povećavati i kako se od nje za&scaron;titi, potvrđuju da ta opasnost postoji jer je registrovano prisustvo mužjaka i ženki, kao i mlađih primjeraka, &scaron;to ukazuje na vjerovatno mrije&scaron;ćenje ove ribe u na&scaron;im vodama, &scaron;to zasigurno vodi ka uspostavljanju stalne populacije.</p>
<p>&ndash; Način za&scaron;tite je oprez prilikom ulova, kao i dono&scaron;enje akcionih planova za suzbijanje i uspostavljanje kontrole nad ovim alohtonim, stranim vrstama &ndash; obja&scaron;njavaju iz Instituta.</p>
<p>Kada su u pitanju preporuke ribolovcima, ali i građanima, pozivaju na oprez.</p>
<p>&ndash; Ne treba dodirivati ribu golim rukama, nikako ne poku&scaron;avati njenu konzumaciju, obavezno kontaktirati Institut za biologiju mora zbog evidencije i baze podataka o ulovima stranih vrsta. Za građane i kupače nema bojazni, vrsta nije agresivna i uglavnom živi na većim dubinama, tako da kontakt s njom imaju ribari prilikom ribolova &ndash; kazali su Instituta za biologiju mora.</p>
<p>Pojava srebrnopruge napuhače u crnogorskim vodama rezultata je klimatskih promjena, smatra profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Vladimir Pe&scaron;ić.</p>
<p>&ndash; Mi smo skloni da i ove vrste zovemo invazivnim, a to su vrste za koje se dokaže da imaju negativan uticaj na prirodu, ekonomiju i ekosistem. Međutim, u mnogim slučajevima ne postoje studije koje su pokazale da ba&scaron; ta vrsta ima negativan uticaj. Tako da se ova vrsta ne bi mogla definisati kao invazivna. Klimatske promjene utiču na &scaron;irenje nekih vrsta. Mi ćemo u budućnosti imati sve vi&scaron;e i vi&scaron;e ovakvih vrsta. Zasad ovu vrstu možemo posmatrati kao egzotičnu. Egzotična vrsta je ona koja nije ranije registrovana, a invazivna je ona za koju smo sigurni da ima negativan uticaj &ndash; pojasnio je Pe&scaron;ić.</p>
<p><strong>Otrov vi&scaron;estruko jači od cijanida?</strong></p>
<p>Mediji u regionu prenijeli su ranije da je u martu ove godine na dvije lokacije u Jadranu ulovljena izuzetno opasna riba, koja u mi&scaron;ićima, polnim žlijezdama, jetri, pa i koži, sadrži otrov tetrodotoksin. Upozorili su da u slučaju konzumacije može doći do te&scaron;kih zdravstvenih tegoba, a ponekad i do smrti. Smatra se da je njen otrov i nekoliko stotina puta jači od cijanida. Riječ je o vrsti srebrnopruga napuhača,koja je prvo ulovljena u južnom Jadranu, a nekoliko dana kasnije i u splitskom akvatorijumu.</p>
<p>Nadležni su savjetovali ribolovcima da u slučaju da je ulove pažljivo rukuju s njom i, po mogućnosti, izbjegavaju direktan kontakt, prenio je ranije Jutarnji list.</p>
<p>Osim otrova, napuhača ima i snažne čeljusti sa o&scaron;trim zubima, pa i ugriz može uzrokovati ozbiljne povrede. Iako relativno rijetko posjećuje Jadransko more, njena brojnost će vremenom najvjerovatnije biti povećana. Tako bi postala jo&scaron; jedna u nizu invazivnih vrsta koje se ubrzano &scaron;ire.</p>

Otrovna riba i u crnogorskim vodama, prijavljeno nekoliko ulova

SREBRNOPRUGA NAPUHAČA

<p>U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, povremeno se očekuje slaba ki&scaron;a, a lokalno je moguć i pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Če&scaron;će padavine u drugom dijelu dana.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južni, mjestimično umjeren do pojačan.</p>
<p>Jutarnja temperatura &scaron;est do 17, a najvi&scaron;a dnevna 14 do 24 stepena.</p>

Promjenljivo, povremeno slaba kiša

VREMENSKA PROGOZA

<p>Crna Gora je vodeća zemlja u Evropi po potro&scaron;nji antibiotika, a stručnjaci upozoravaju da prekomjerna i nepravilna upotreba te vrste lijekova ozbiljno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije, zbog koje infekcije postaju teže za liječenje.</p>
<p>Prema podacima koje su agenciji MINA dostavili Institut za javno zdravlje (IJZ) i Institut za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), prosječna potro&scaron;nja antibiotika u Crnoj Gori je za oko 50 odsto vi&scaron;a u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije (EU), a država se svrstava i među države sa najvi&scaron;im nivoom antimikrobne rezistencije, posebno kada se poredi sa EU.</p>
<p>Posljednji podaci CINMED-a iz 2024. godine pokazuju da je ukupna potro&scaron;nja antibiotika u javnim i privatnim ustanovama iznosila 30,83 definisanih dnevnih doza na hiljadu stanovnika dnevno, &scaron;to je vi&scaron;e i od Grčke, koja je među državama EU sa najvećom potro&scaron;njom antibiotika. &nbsp;</p>
<p>&ldquo;Uporedni podaci takođe govore da je Crna Gora u samom vrhu po potro&scaron;nji antibiotika u Evropi&rdquo;, kazali su iz CINMED-a.</p>
<p>Iz te ustanove su upozorili da prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika direktno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije, koja je jedan od najvećih globalnih javnozdravstvenih izazova dana&scaron;njice i apelovali na racionalnu i odgovornu primjenu antibiotika.</p>
<p>U IJZ-u ističu da je zbog takve potro&scaron;nje antibiotika u Crnoj Gori neophodno sprovesti sveobuhvatne i koordinisane aktivnosti kroz multidisciplinarni pristup.</p>
<p>Oni su naglasili da je potro&scaron;nja antibiotika u korelaciji sa razvojem antimikrobne rezistencije i da je, s obzirom na velike potro&scaron;nju antibiotika, očekivano prisustvo problema u vidu pojave i &scaron;irenja bakterija otpornih na njihovo dejstvo.</p>
<p>&ldquo;U Crnoj Gori bilježi se visoka stopa rezistencije značajnih patogena na ključne antibiotike. Slična situacija prisutna je i u regionu, dok se u poređenju sa zemljama EU svrstamo među države sa najvi&scaron;im nivoom antimikrobne rezistencije&rdquo;, kazali su iz IJZ.</p>
<p>Prema njihovim riječima, brojni su razlozi za visoku potro&scaron;nju antibiotika u humanoj medicini, a odgovornost za to snose i zdravstveni radnici i sami građani.</p>
<p>Iz IJZ su kazali da je interdisciplinarna komisija Ministarstva zdravlja za borbu protiv antimikrobne rezistencije (NIKRA) izradila Program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike sa Akcionim planom za period 2026&ndash;2028. godine.</p>
<p>Dokument je, kako su pojasnili, trenutno nalazi u fazi razmatranja, a predviđa sprovođenje kampanja na nacionalnom nivou, usmjerenih na unapređenje racionalne upotrebe antibiotika i suzbijanje antimikrobne rezistencije.</p>
<p>Iz IJZ su kazali da su i oni imali značajnu i proaktivnu ulogu kroz javne nastupe, aktivnosti na dru&scaron;tvenim mrežama, kontinuiranu medicinsku edukaciju, kao i kroz saradnju sa Robert Koh institutom na jačanju nacionalnog nadzora nad potro&scaron;njom antibiotika, antimikrobnom rezistencijom i bolničkim infekcijama, uz istovremeni razvoj održivih informacionih rje&scaron;enja.</p>
<p>&ldquo;Antibiotici su lijekovi koji spasavaju živote &ndash; ali samo ako se koriste odgovorno&rdquo;, poručili su iz IJZ i ponovili da njihova nepravilna i prekomjerna upotreba dovodi do otpornosti bakterija na lijekove koji su nekada bili djelotvorni.</p>
<p><strong>IJZ: Blag trend opadanja broja propisanih recepata u javnim ustanovama</strong></p>
<p>IJZ podatke o potro&scaron;nji antibiotika dobija iz javnih zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene za&scaron;tite, a ti podaci u periodu od 2021. do 2025. godine pokazuju opadajući trend broja propisanih recepata za antibiotike u javnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.</p>
<p>Prema podacima IJZ, u javnim zdravstvenim ustanovama pro&scaron;le godine je prepisano 750 recepata na hiljadu stanovnika, dok su 2024. godine propisana 803. recepta, 2023. godine 800, 2022. godine 838, dok je 2021. prepisano 820 recepata na hiljadu stanovnika.</p>
<p><strong>Canović: Visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim</strong></p>
<p>Doktorica farmacije Sanda Canović kazala je agenciji MINA da činjenica da je Crna Gora po potro&scaron;nji antibiotika vodeća zemlja u Evropi ukazuje na sistemski problem, koji je kulturolo&scaron;ke prirode, ali i pokazatelj nedovoljne osvije&scaron;ćenosti pacijenata o značaju čuvanja antibiotika za stvarne potrebe, kad su i neophodni.</p>
<p>&ldquo;Antibiotici su se na Balkanu godinama koristili kao lijek za sve. Nažalost, čak i pored raznih edukacija kojim struka upućuje na značaj pravilne upotrebe antibiotika, često se de&scaron;ava da i dalje postoji prekomjerna upotreba- odnosno primjena antibiotika onda kad nisu potrebni&rdquo;, rekla je Canović.</p>
<p>Ona je naglasila da veća potro&scaron;nja ne znači i bolje liječenje. &ldquo;Naprotiv, znači veći rizik po zdravlje populacije usled razvoja bakterijske rezistencije&rdquo;.</p>
<p>Prema riječima Canović, svaka nepravilna upotreba antibiotika, bilo da se uzimaju bez potrebe, u pogre&scaron;noj dozi ili se terapija prekine prerano, doprinosi razvoju bakterijske rezistencije.</p>
<p>&ldquo;To znači da bakterije vremenom &ldquo;nauče&rdquo; kako da prežive djelovanje lijeka, čineći dostupne antibiotike sve manje efikasnim&rdquo;, navela je Canović.</p>
<p>Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je taj problem već veoma izražen.</p>
<p>&ldquo;Kod određenih bakterija bilježe se visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim, odnosno onima koji bi trebalo da se koriste samo u najtežim slučajevima&rdquo;, kazala je Canović.</p>
<p>Kako je dodala, to vodi u situaciju da se infekcije teže liječe, liječenje traje duže, a rizik od komplikacija i smrtnog ishoda raste.</p>
<p>&ldquo;Rezistencija na antibiotike danas se s pravom smatra jednom od najvećih prijetnji savremenoj medicini&rdquo;, istakla je Canović.</p>
<p>Ona je kazala da su najče&scaron;će gre&scaron;ke koje pacijenti prave upotreba antibiotika za virusne infekcije, upotreba antibiotika koji su im ostali od ranije bez konsultacije sa ljekarom, raniji prekid terapije, nepravilno doziranje ili preskakanje doza.</p>
<p>&ldquo;Sve ovo može dovesti do nepotpunog izlečenja, vraćanja infekcije i razvoja rezistencije&rdquo;, kazala je Canović, dodajući da upotreba antibiotika bez nadzora zdravstvenih radnika može naru&scaron;iti crijevnu floru i dovesti do dodatnih komplikacija i razvoja gljivičnih infekcija.</p>
<p>Canović smatra da zakonski okvir u Crnoj Gori jeste jasno definisao izdavanje antibiotika isključivo na preporuku ljekara i recept, ali da postoji prostor za unapređenje.</p>
<p>&ldquo;Kroz dodatno uredjenje zakonskih okvira, dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika, kao i intenzivnije informisanje gradjana o značaju pravilne upotrebe antibiotika, kao i o rizicima usled nepravilne upotrebe istih&rdquo;, navela je Canović.</p>

Canović: Visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim

CRNA GORA U VRHU EVROPE PO POTROŠNJI ANTIBIOTIKA

<p>&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima,</p>
<p>Poslijepodne samo ponegdje u planinama kratkotrajno ki&scaron;a, a tokom noći moguća u većem dijelu zemlje.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južnih smjerova, slab do umjeren, tokom noći ponegdje pojačan.</p>
<p>Jutarnja temperatura&nbsp; četiri do 14, najvi&scaron;a dnevna 16 do 25 stepeni.</p>

Danas oblačno, do 25 stepeni

<section id="article-body" class="relative mt-10 ui-article">
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Crnoj Gori je tokom posljednje decenije registrovano 44 slučaja hantavirusne infekcije bez smrtnog ishoda, a tokom pro&scaron;le godine zabilježen je jedan slučaj, potvrđeno je Portalu RTCG iz Instituta za javno zdravlje. Hantavirus povezan sa izbijanjem zaraze na kruzeru MV Hondius nije isti tip virusa koji cirkuli&scaron;e u Evropi i regionu.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Dok američki sojevi, poput Andes virusa, mogu izazvati te&scaron;ki respiratorni oblik bolesti sa visokom smrtno&scaron;ću, evropski hantavirusi uglavnom uzrokuju hemoragičnu groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS), koja pretežno zahvata bubrege i krvne sudove. U Crnoj Gori se hantavirusna infekcija prati upravo kao hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (HGBS).</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Izbijanje infekcije hantavirusom na kruzeru MV Hondius, na kojem su preminule tri osobe, a vi&scaron;e njih oboljelo, izazvalo je medijsku pažnju i zabrinutost javnosti.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Na brodu se nalazi i crnogorska državljanka koja je, kako je potvrđeno iz Instituta za javno zdravlje, dobrog zdravstvenog stanja. Iz Instituta najavljuju da će pratiti situaciju i postupati u skladu sa međunarodnim zdravstvenim procedurama i preporukama relevantnih institucija.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Apeluju i na javnost i medije da se informi&scaron;u putem zvaničnih izvora, kako bi se spriječilo &scaron;irenje neprovjerenih informacija, budući da je istraga o okolnostima događaja i dalje u toku.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Evropski sojevi virusa, prisutni kod nas i u regionu, razlikuju se od opasnijeg Andes hantavirusa povezanog sa izbijanjem zaraze na kruzeru MV Hondius.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Hantavirusi su grupa virusa koje prenose glodari i koji mogu izazvati te&scaron;ku bolest kod ljudi.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Americi mogu uzrokovati hantavirusni kardiopulmonalni sindrom (HCPS) &mdash; te&scaron;ku respiratornu bolest sa stopom smrtnosti do 50%. U Evropi i Aziji uzrokuju hemoragičnu groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS), koja primarno pogađa bubrege i krvne sudove.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Iz Instituta za javno zdravlje poja&scaron;njavaju da se u Crnoj Gori hantavirusna infekcija prati kao hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), koja se redovno registruje tokom prethodne dekade i često je povezana s epizootijama među mi&scaron;olikim glodarima.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>&ldquo;U periodu od 2016. do 2025. godine, zabilježeno je ukupno 44 slučaja HGBS-a, bez smrtnih ishoda. Najveći broj slučajeva zabilježen je 2019. i 2021. godine (po 10 slučajeva, incidencija 1,6/100.000), dok je 2025. godina sa jednim registrovanim slučajem (incidencija 0,2/100.000) ispod desetogodi&scaron;njeg prosjeka. Ni u jednoj godini posmatranog perioda nije zabilježen smrtni ishod&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Instituta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Koji tipovi hantavirusa su prisutni u Evropi i Crnoj Gori i po čemu se razlikuju od američkih?</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Americi, posebno u Južnoj i Sjevernoj Americi, dominira hantavirusni kardiopulmonalni sindrom (HCPS), kojeg uzrokuju virusi poput Sin Nombre i Andes, a koji pretežno zahvata pluća i može imati stopu smrtnosti i do 50%. Ovaj oblik bolesti nije evidentiran u Evropi, a ni rezervoari &ndash; glodari koji ga prenose &ndash; nisu prisutni na evropskom kontinentu. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Evropi i Aziji prisutna je isključivo hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (HGBS/HFRS), koja pretežno zahvata bubrege i krvne sudove, uz znatno nižu stopu smrtnosti &mdash; obično ispod 1 do 12%, zavisno od soja.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Godi&scaron;nje se u EU/EEA registruje između 1.500 i 5.000 potvrđenih slučajeva, uz značajne varijacije među godinama koje su povezane s ekolo&scaron;kim promjenama u populacijama glodara rezervoarskih vrsta. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong>Glavni evropski sojevi:</strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Puumala virus (PUUV) &mdash; najče&scaron;ći evropski soj, &scaron;iroko rasprostranjen u sjevernoj i zapadnoj Evropi. Prenosi ga &scaron;umska voluharica (Myodes glareolus). Uzrokuje blagi oblik HGBS-a poznat kao nefropatia epidemica. Stopa smrtnosti je niska, obično ispod 1%. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Dobrava-Beograd virus (DOBV) &mdash; rasprostranjen pretežno u jugoistočnoj Evropi, uključujući Balkansko poluostrvo. Prenosi ga žutogrli mi&scaron; (Apodemus flavicollis). Uzrokuje teže oblike HGBS-a sa stopom smrtnosti do 12%, te je epidemiolo&scaron;ki najznačajniji soj za na&scaron; region. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Saaremaa virus (SAAV) &mdash; prisutan u istočnoj i sjevernoj Evropi; prenosi ga prugasti poljski mi&scaron; (Apodemus agrarius). Povezan je pretežno s poljoprivrednim stani&scaron;tima, a klinički značaj mu je manji. (ECDC, 2014)&ldquo;U Crnoj Gori i &scaron;irem regionu Balkana dominantno prisustvo ima upravo Dobrava-Beograd virus, koji uzrokuje teže kliničke slike u poređenju sa blažim sojevima koji se nalaze u sjevernoj Evropi.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Ovo je važan kontekstualni podatak koji razlikuje na&scaron;u epidemiolo&scaron;ku situaciju od, na primjer, skandinavskih zemalja, gdje dominira Puumala virus sa nižom stopom smrtnosti. U oba slučaja, prenos s čovjeka na čovjeka nije dokumentovan u Evropi &mdash; &scaron;to je jo&scaron; jedna ključna razlika u odnosu na Andes virus u Južnoj Americi&rdquo;, kazali su iz instituta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Kako se prenosi hantavirus?</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Prenos hantavirusa na ljude nastaje kontaktom s kontaminiranim urinom, izmetom ili pljuvačkom zaraženih glodara. Do zaraze može doći i, mada rjeđe, ujedom zaražene životinje.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Aktivnosti koje podrazumijevaju kontakt s glodarima &mdash; kao &scaron;to su či&scaron;ćenje zatvorenih ili slabo provjetravanih prostora, poljoprivredni rad, &scaron;umarski rad i spavanje u objektima sa prisustvom glodara &mdash; povećavaju rizik od izloženosti.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Prenos s čovjeka na čovjeka do sada je dokumentovan jedino kod soja Andes virusa u Americi i ostaje rijedak. Kada se i desi, vezan je za blizak i produžen kontakt, naročito među ukućanima ili intimnim partnerima, i čini se najvjerovatnijim u ranoj fazi bolesti.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Koji su simptomi?</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Simptomi kod ljudi obično se javljaju između jedne i osam sedmica nakon izloženosti, zavisno od vrste virusa. Tipično uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mi&scaron;ićima te gastrointestinalne tegobe kao &scaron;to su bol u stomaku, mučnina ili povraćanje.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Na brodu MV Hondius WHO je registrovao febrilna stanja, gastrointestinalne simptome, te brzu progresiju ka upali pluća, akutnom respiratornom distres sindromu i &scaron;oku.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>&ldquo;Hantavirusne infekcije praćene su stopom smrtnosti od ispod 1 do 15% u Aziji i Evropi, te do 50% u Americi. Ne postoji specifičan lijek ni vakcina protiv hantavirusa. Rana potporna medicinska njega i hitno upućivanje u ustanovu sa jedinicom intenzivne njege mogu pobolj&scaron;ati izglede za preživljavanje&rdquo;, kazali sui z Instituta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>WHO trenutno ocjenjuje da je rizik po globalnu populaciju od događaja na kruzeru MV Hondius nizak, i nastavlja da prati epidemiolo&scaron;ku situaciju. (WHO DON599, 4. maj 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Kako se za&scaron;tititi &mdash; preventivne mjere</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Ne postoji lijek niti vakcina protiv hantavirusa, pa je sprječavanje kontakta s glodarima i njihovim izlučevinama osnovna i najdjelotvornija mjera za&scaron;tite, kažu u Institutu.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Prema preporukama CDC-a, ECDC-a i WHO-a, ključne preventivne mjere su sljedeće:</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>1. Kontrola glodara u domaćinstvu i oko njega</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Zatvoriti sve rupe, pukotine i otvore na zidovima, temeljima i krovovima kroz koje glodari mogu ući u objekat.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Hranu čuvati u hermetički zatvorenim posudama; ne ostavljati ostatke hrane ni kuhinjski otpad dostupnim glodarima.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Postavljati klopke (zamke) uz unutra&scaron;nje zidove i redovno ih kontrolisati.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Ukloniti nagomilana drva, kompost i ostale materijale koji služe kao potencijalna gnijezda i odmaknuti ih od temelja objekta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>●Otvaranje i či&scaron;ćenje vikendica, planinarskih domova i neiskori&scaron;ćenih objekata. Objekti koji su duže vrijeme bili neiskori&scaron;ćeni (vikendice, planinske kuće, skladi&scaron;ta, staje) predstavljaju poseban rizik, jer se u njima često nastane glodari. Preporuke CDC-a i WHO-a su:</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Prije ulaska otvoriti sve prozore i vrata i prozračiti objekat najmanje 30 minuta, a za to vrijeme ostati napolju.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Tokom či&scaron;ćenja obavezno nositi rukavice (lateks, nitrile ili gumirane), masku (FFP2/N95 je preporučena) i za&scaron;titnu odjeću s dugim rukavima.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● NIKADA ne usisavati, mesti niti brisati suve ostatke i gnijezda kao i potencijalne ostatke mokraće glodara jer takav način či&scaron;ćenja raspr&scaron;uje virusne čestice u vazduh. Umjesto toga: poprskati sve kontaminirane povr&scaron;ine rastvorom bjelila ili natrijum-hipohlorita (1 ča&scaron;a na 10 ča&scaron;a vode) ili dezinfekcionim sredstvom, ostaviti da djeluje 5&ndash;10 minuta, a zatim obrisati mokrim krpama.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Mrtve glodare, gnijezda i kontaminirane predmete staviti u dvije plastične vreće, zavezati i odložiti kao komunalni otpad ili zakopati. Poslije či&scaron;ćenja obavezno oprati ruke sapunom i vodom.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Posteljinu, odjeću i tkanine isprati u vrućoj vodi s deterdžentom</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Izbjegavati kontakt s glodarima i mjestima njihovog obitavanja &mdash; rupe u zemlji, kamenjare, gomile sijena i slame, stare zgrade u ruralnim područjima,</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Tokom kampovanja, planinarenja i &scaron;umarskih radova spavati na podlozi koja nije direktno na tlu, koristiti vreću za spavanje u zatvorenom &scaron;atoru i ne ostavljati hranu dostupnom divljim životinjama. (ECDC, 2014)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Lica koja obavljaju poljoprivredne radove (obrađivanje, sakupljanje sijena itd.) i &scaron;umarski radnici, su u povećanom riziku i preporučuje im se kori&scaron;tenje za&scaron;titnih maski i rukavica tokom radova koji podrazumijevaju dodir sa prljav&scaron;tinom i pra&scaron;inom. (ECDC, 2014; WHO, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Ne piti vodu iz neprovjerinih izvora, potoka ili bunara koji mogu biti kontaminirani izlučevinama glodara.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Redovno i temeljno prati ruke sapunom i vodom &mdash; posebno nakon rada na otvorenom, manipulacije hranom ili kontakta s potencijalno kontaminiranim povr&scaron;inama. (CDC, 2024)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● U slučaju ugriza glodara odmah oprati ranu sapunom i vodom i posjetiti ljekara. (WHO, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Ako se jave simptomi &mdash; groznica, jak bol u mi&scaron;ićima, bol u leđima ili trbuhu &mdash; u roku od nekoliko sedmica nakon mogućeg izlaganja, hitno se obratiti ljekarskoj službi i napomenuti potencijalni kontakt s glodarima. (WHO, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Hantavirusna infekcija nije bolest svakodnevnog života u urbanim sredinama &mdash; rizik je pretežno u ruralnim predjelima veći i sezonski (kasno proljeće i jesen), vezan uz boravak u prirodi, rad na terenu i nekori&scaron;tene objekte.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Pravovremene i jednostavne mjere higijene i preventivnog pona&scaron;anja u većini slučajeva dovoljne su da se rizik svede na minimum.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>&ldquo;Za &scaron;iru gradsku populaciju koja ne boravi u ruralnim područjima niti dolazi u kontakt s glodarima, rizik od hantavirusne infekcije je nizak. Najvi&scaron;e su izloženi poljoprivrednici, &scaron;umarski radnici, lovci, planinari, te osobe koje povremeno borave u vikend-kućama i planinarskim objektima. Pravovremenim informisanjem o simptomima i preventivnim mjerama moguće je efikasno smanjiti izloženost&rdquo;, poručili su iz Instituta.</p>
</div>
</section>
<div id="div-article-body-02" class="flex justify-center w-full my-8" data-google-query-id="CIvhhN3Yq5QDFTIlVQgd5m0AFA">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-02_0__container__"></div>
</div>
<section class="flex justify-start items-center gap-6 py-4 border-y border-black-100"></section>

U Crnoj Gori 44 slučaja hantavirusa u posljednjih deset godina

PREMA EVIDENCIJI IJZCG

<p>U Crnoj Gori danas će biti oblačano, mjestimično sa ki&scaron;om, a krajem dana očekuje se razvedravanje.</p>
<p>Na jugu, uglavnom rano ujutru, biće umjereno do pretežno oblačno, ponegdje sa ki&scaron;om.</p>
<p>Tokom dana na jugu će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima lokalno kratkotrajno ki&scaron;a ili pljusak i grmljavina.&nbsp;</p>
<p>Na sjeveru će biti umjereno do pretežno oblačno, a tokom prijepodneva takođe je mjestimično moguća ki&scaron;a.&nbsp;</p>
<p>Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, sjeverni.&nbsp;</p>
<p>Jutarnja temperatura&nbsp; sedam do 16, najvi&scaron;a dnevna 12 do 24 stepena.<br /><br /></p>

Danas mjestimično kiša, krajem dana razvedravanje

<p>Komisija za za&scaron;titu prava u postupcima javnih nabavki usvojila je žalbu kompanije "Alijans" i poni&scaron;tila tender Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) za nabavku patrolnih vozila za potrebe Granične policije.</p>
<p>Do ukidanja odluke o kupovini novih vozila za potrebe Granične policije do&scaron;lo je nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora o nabavci tih prevoznih sredstava, koja su plaćena 693.028 eura i koja bi, ukoliko se uzmu u obzir ugovoreni rokovi, već trebalo da su isporučena tom policijskom sektoru.</p>
<p>Tenderom koji je MUP raspisao 28. jula pro&scaron;le godine, između ostalog, tražena su 23 vozila za potrebe Granične policije. Prema ugovoru koji je 5. januara objavljen na Elektronskom portalu javnih nabavki (CEJN), rok za primopredaju vozila bio je 30 dana od obostranog potpisivanja ugovora.</p>
<p>Komisija za za&scaron;titu prava je prvobitno odbila žalbu kompanije "Alijans", čija ponuda je na ovom tenderu bila trećerangirana i ocijenjena je kao neispravna. Ta firma je potom podnijela tužbu Upravnom sudu, koji ju je usvojio i poni&scaron;tio prethodno rje&scaron;enje Komisije, konstatujući da nijesu mogli prihvatiti zaključak da se u konkretnom slučaju radi o neispravnoj ponudi koja nije dostavljena u skladu sa traženom tehničkom specifikacijom.</p>
<p>U žalbi kompanije "Alijans" ukazano je da je MUP pogre&scaron;no utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je njegova ponuda neispravna jer je u ponudi naveo da je snaga motora 96 kW, dok u dostavljenom izvodu iz katagola stoji da maksimalna snaga kW EEC (ks) pri brzini motora (0/min) 230 pri 2100-3500, jer se uvidom u dokument "katalog proizvođača" može zaključiti da je do&scaron;lo do očigledne oma&scaron;ke prilikom prevođenja.</p>
<p>Komisija je u ponovljenom postupku ocijenila da je osnovan žalbeni navod da je MUP bio dužan da od ponuđača zatraži poja&scaron;njenje ili dopunu dokaza, kako bi na pravilan i pouzdan način utvrdio da li vozila koja je ponudio posjeduju karakteristike zahtijevane tehničkom specifikacijom predmeta nabavke, koje se odnose na pogon i snagu motora vozila.</p>
<p>Kada je riječ o ponuđenom modelu automobila, Komisija je ocijenila da je MUP nepotpuno utvrdio činjenično stanje od značaja za ocjenu ispravnosti ponude firme "Alijans".</p>
<p>"Imajući u vidu da je naručilac predmetnom tehničkom specifikacijom predmeta nabavke zahtijevao da putničko motorno vozilo koristi benzin ili dizel gorivo, minimalnog standarda 8 Euro 6, sa snagom motora najmanje 80, a da je žalilac ponudio vozilo model Duster Expression mild hybrid 1.2 TCE 130 4x4, te u prilog svojoj ponudi dostavio izvod iz kataloga za navedeno vozilo, u kojem je navedeno da vozilo Duster Expression blagi hibrid posjeduje motor koji koristi benzin standarda Euro 6... to Komisija za za&scaron;titu prava nalazi da je nejasno kako je naručilac zaključio da je ponuda žalioca neispravna iz razloga &scaron;to nije mogao pouzdano utvrditi karakteristike vozila u odnosu na zahtijevane parametre, a da prethodno nije zahtijevao od žalioca dodatno poja&scaron;njenje ponude u pogledu načina rada i snage motora ponuđenog vozila", navodi se u odluci.</p>
<p><strong>Tip modela mogao procjenjivati vje&scaron;tak</strong></p>
<p>U presudi Upravnog suda ukazano je da je Komisija, ukoliko je postojala sumnja u pogledu tipa motora ponuđenog vozila, mogla da angažuje stručno lice, odnosno vje&scaron;taka odgovarajuće struke, ili da zatraži mi&scaron;ljenje nadležnog organa ili organizacije.</p>
<p>"No, kako najprije naručilac, a potom ni tužena nijesu postupili na opisani način, sud nije mogao prihvatiti jednoglasan zaključak upravnih organa, koji ne počiva na nedvosmislenim i argumentovanim razlozima, da se u konkretnom slučaju radi o neispravnoj ponudi koja nije dostavljena u skladu sa traženom tehničkom specifikacijom", pi&scaron;e u presudi Upravnog suda.</p>
<p>Podsjetili su i na stav Ustavnog suda Crne Gore o pretjeranom formalizmu u odlučivanju, odnosno suđenju, kao i na stav Evropskog suda za ljudska prava da je nužno voditi računa o kontekstu predmeta i pokazati određeni stepen fleksibilnosti i odustvo pretjeranog insistiranja na formi.</p>

Poništen tender MUP-a: Sporna kupovina vozila čija je vrijednost blizu 700.000 eura

KOMISIJA ZA ZAŠTITU PRAVA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI USVOJILA ŽALBU KOMPANIJE "ALIJANS"

<p>Presudom Upravnog suda Crne Gore usvojena je tužba NVU &bdquo;Udruženje prevoznika Crne Gore&ldquo; i poni&scaron;teno rje&scaron;enje Ministarstva unutra&scaron;njih poslova &ndash; Uprave policije, Regionalnog centra bezbjednosti &bdquo;Centar&ldquo; od 17.04.2026. godine.</p>
<p>"Navedenim rje&scaron;enjem nije bilo dozvoljeno održavanje javnog okupljanja koje je tužilac prijavio od 16.04.2026. godine, planiranog na magistralnim putevima u neposrednoj blizini graničnih prelaza, u periodu od 20.04.2026. godine u 10:00 časova do 24.04.2026. godine, odnosno do ispunjenja zahtjeva", navode iz Upravnog suda, prenosi Portal Analitika.</p>
<p>Upravni sud je ocijenio da tuženi organ nije dao relevantne i dovoljne razloge koji bi opravdali potpuno ograničenje prava na mirno okupljanje.</p>
<p>"Sud je posebno ukazao da nije izvr&scaron;eno konkretno i stvarno vaganje suprotstavljenih interesa, već je odluka zasnovana na op&scaron;tim pretpostavkama i pozivanju na ranije slučajeve, bez individualizovane procjene konkretnog zahtjeva", navode iz Upravnog suda.&nbsp;</p>
<p>Takvim postupanjem, prema ocjeni Suda, pravo tužioca na mirno okupljanje svedeno je na teorijsko i iluzorno, zbog čega osporeno rje&scaron;enje ne ispunjava zahtjev proporcionalnosti.</p>
<p>"Sud je ukazao da je u međuvremenu podnijet novi zahtjev, kojim se traži održavanje okupljanja na jednom graničnom prelazu u trajanju od četiri dana, &scaron;to predstavlja bitno drugačiju činjeničnu situaciju i zahtijeva novu, samostalnu ocjenu proporcionalnosti.</p>
<p>Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Sud je naglasio da nadležni organi ne mogu ostati na formalnom odbijanju zahtjeva, već su dužni da razmotre mogućnosti i ponude djelotvorne alternative koje omogućavaju ostvarivanje svrhe okupljanja. Pravo na mirno okupljanje mora biti praktično i efektivno, a ne samo teorijsko", navode iz Upravnog suda.&nbsp;</p>

MUP će ponovo odlučivati o zahtjevu prevoznika za proteste

UPRAVNI SUD USVOJIO TUŽBU NVU „UDRUŽENJE PREVOZNIKA CRNE GORE"

<p>U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom u popodnevnim satima i tokom noći mjestimično ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.</p>
<p>Jutarnja temperatura pet do 16, najvi&scaron;a dnevna 13 do 24 stepena.</p>

Danas oblačno, popodne kiša

<p>Epidemija na brodu je ograničena i dobro kontrolisana i male su &scaron;anse da se može pro&scaron;iriti na op&scaron;tu populaciju, kazao je načelnik Odjeljenja za nadzor i kontrolu vektora, vektorskih bolesti i zoonoza, specijalista epidemiologije dr Neboj&scaron;a Sekulić.</p>
<p>Na kruzeru MV Hondius, gdje je prijavljena sumnja na opasan hantavirus koji prenose glodari, nalazi se i jedan crnogorski državljanin, koji je, prema dostupnim informacijama, dobrog zdravstvenog stanja.</p>
<p>Sekulić je rekao da hantavirus nije nepoznata bolest i da se sa određenim sojevima ovog virusa region susrijeće gotovo svake godine.</p>
<p>"Ne govorimo o nečemu nepoznatom. Vidim da je malo podignuta pozornost, ali u svakom slučaju to je ne&scaron;to &scaron;to se javlja gotovo svake godine i kod nas. Dodu&scaron;e nijesu sojevi koji su zastupljeni u konkretnom slučaju kada govorimo o ovom kruzeru, međutim, kažem da je potpuno poznata stvar", rekao je Sekulić za TV E.</p>
<p>Objasnio je da postoji vi&scaron;e od 20 različitih hantavirusa, te da su na prostoru Balkana najzastupljeniji Puumala soj i Dobrava-Belgrade virus.</p>
<p>"&Scaron;to se tiče na&scaron;ih sojeva ovdje tu su u su&scaron;tini zastupljeni par sojeva na ovim prostorima to su Puumala soj i Dobrava-Belgrade virus, koji izazivaju potpuno drugu bolest u odnosu na sojeve virusa koji se de&scaron;avaju u Južnoj Americi, radi se o hemoragičnoj groznici sa bubrežnim sindromom ili možda bliže građanima kad kažem mi&scaron;ja groznica, dakle mi smo potpuno upoznati sa tim oboljenjem", istakao je Sekulić.</p>
<p>Podsjetio je da su epidemije hantavirusa ranije bilježene na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije, uključujući i Crnu Goru, ali da se najče&scaron;će radi o sporadičnim slučajevima.</p>
<p>"Recimo, 2019. godine je zabilježeno desetak slučajeva, pro&scaron;le godine par slučajeva, u posljednjoj dekadi bilo je po par slučajeva gotovo svake godine i uglavnom su to jednocifreni brojevi, ali postoje periodi kad dođe do namnožavanja glodara i to su takozvane sezonske varijacije u su&scaron;tini gdje imate godine kada dođe do povećanja broja slučajeva u skladu sa povećanjem broja samih glodara. To je bolest koja je dobro poznata na ovim prostorima. Opet imamo tu drugu varijantu virusa, odnosno različiti sojevi su zastupljeni ovdje, odnosno kod nas na Balkanu i Aziji, u odnosu na slučaj koji se desio u Južnoj Americi, odakle je najvjerovatnije sve i poteklo, odnosno iz Argentine", istakao je Sekulić.</p>
<p>Govoreći o situaciji na brodu, Sekulić je naglasio da razloga za zabrinutost među građanima nema.</p>
<p>"Kad imate epidemiju na brodu to je ograničena i dobro kontrolisana epidemija. &Scaron;to se tiče daljeg &scaron;irenja na op&scaron;tu populaciju &scaron;anse veoma male i gotovo da se mogu u potpunosti isključiti", naglasio je on.</p>
<p>Sekulić je apelovao na građane da po&scaron;tuju preventivne mjere, posebno prilikom boravka u vikendicama i či&scaron;ćenja zatvorenih prostora.</p>
<p>"Važno je da građani primjenjuju preventivne mjere, vode računa o higijeni ruku, a tokom či&scaron;ćenja vikendica koriste rukavice i maske, kao i vlažne krpe, kako se ne bi inhalirale zaražene čestice", poručio je Sekulić.</p>