Na putničkom kruzeru, na kom je registrovana epidemija nepoznate etiologije, nalaze se državljani Crne Gore, saop&scaron;tili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), navodeći da trenutno nemaju informaciju da li su i oni među oboljelima ili osobama kod kojih se sumnja na infekciju.
U saop&scaron;tenju IJZ navodi se da je ta zdravstvena ustanova zvanično obavije&scaron;tena od Nacionalne kontakt osobe za Međunarodni zdravstveni pravilnik iz Holandije, o registrovanju epidemije nepoznate etiologije na putničkom kruzeru koji plovi pod holandskom zastavom.
Iz IJZ su naveli da su dobili informaciju da se na brodu nalazilo 147 osoba.
Među njima je, kako se dodaje, 88 putnika iz Velike Britanije, &Scaron;panije, Francuske, Njemačke, Grčke, Belgije, Poljske, Irske, Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Novog Zelanda, Australije, Argentine, Japana, Filipina, Rusije, Ukrajine, Crne Gore, Indije, Portugala, Gvatemale i Holandije.
&ldquo;Kod svih osoba koje su imale simptome registrovana je groznica i bolest slična gripu; neke osobe su prijavile gastrointestinalne simptome i ekstremni umor, dok su druge razvile upalu pluća&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz IJZ su naveli da se, prema dostupnim podacima, sumnja na infekcije izazvane hantavirusom, uključujući tri smrtna ishoda.
&ldquo;IJZ u ovom trenutku nema informaciju da su crnogorski državljani među oboljelima ili osobama kod kojih se sumnja na infekciju&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da IJZ, u skladu sa svojim nadležnostima, preduzeo aktivnosti radi prikupljanja dodatnih informacija.&nbsp;
Oni su naveli da će nakon pristizanja odgovora od relevantnih međunarodnih institucija, javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Kako se dodaje, hantavirusne infekcije najče&scaron;će se prenose kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara, odnosno udisanjem čestica kontaminiranih urinom, fecesom ili pljuvačkom glodara.&nbsp;
Navodi se da je prenos sa čovjeka na čovjeka izuzetno rijedak i nije uobičajen za većinu hantavirusa.&nbsp;
IJZ, kako su saop&scaron;tili, nastavlja da prati situaciju i da postupa u skladu sa međunarodnim zdravstvenim procedurama i preporukama relevantnih institucija.
Oni su zamolili javnost i medije da se o ovoj situaciji informi&scaron;u putem zvaničnih izvora.
&ldquo;I da se izbjegava &scaron;irenje neprovjerenih informacija, posebno imajući u vidu da je istraživanje o okolnostima događaja i dalje u toku&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

IJZCG: Crnogorski državljani na kruzeru, nemamo informaciju da li su među oboljelima

NA PUTNIČKOM KRUZERU TRI OSOBE PREMINULE, SUMNJA NA HANTAVIRUS

Tokom vi&scaron;ednevne akcije sprovedene su 63 kontrole plovnih objekata, &scaron;to je rezultiralo pokretanjem sedam prekr&scaron;ajnih postupaka, isključenjem četiri plovila iz plovidbe, a u vi&scaron;e slučajeva izrečene su preventivne mjere i upozorenja, navedeno je u saop&scaron;tenju Ministarstva pomorstva i saobraćaja.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da su tokom prvomajskih praznika( od 1. maja do 3. maja) sprovedene pojačane i koordinisane aktivnosti inspekcijskog nadzora na području Bokokotorskog zaliva, rijeke Bojane i Skadarskog jezera.
"Aktivnosti su realizovane u saradnji sa nadležnim institucijama, uz angažovanje dežurnih inspektora sigurnosti plovidbe na područjima Lučkih kapetanija Bar i Kotor, kao i uz koordinaciju sa Upravom policije i Upravom pomorske sigurnosti.
Nepovoljni vremenski uslovi uticali su na smanjen intenzitet plovidbe jer su nadležni organi pravovremeno emitovali sigurnosna upozorenja i apelovali na ograničeno kretanje manjih plovila. Direktorat za sigurnost plovidbe nagla&scaron;ava da će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim nadzorom, posebno tokom turističke sezone", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Ministarstvo pomorstva: Četiri plovila isključena, pokrenuto sedam prekršajnih postupaka

KONTROLA NA PODRUČJU BOKOKOTORSKOG ZALIVA, RIJECI BOJANI I SKADARSKOM JEZERU OD 1. DO 3. MAJA

Iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) potvrdili su za "Dan" da je trenutno operativan jedan avion za ga&scaron;enje požara i da je on prethodnih dana bio angažovan na ga&scaron;enju požara.
&Scaron;to se tiče dva preostala aviona, kako su kazali, oni su u fazi servisiranja i procjena je da će biti spremni za sezonu već tokom juna.
&ndash; Napominjemo da su komplikovane tenderske procedure, mali broj ovla&scaron;ćenih servisa, ograničen kadrovski potencijal i složenost kvarova ozbiljan izazov u rje&scaron;avanju ovog pitanja. Ipak, činimo sve da svi na&scaron;i resursi budu spremni za predstojeću požarnu sezonu. U susret požarnoj sezoni, koristimo priliku da apelujemo na građane da se odgovorno pona&scaron;aju kada je u pitanju loženje vatre na otvorenom, bacanje opu&scaron;aka i &scaron;ibica, kao i da očiste imanja i povr&scaron;ine oko svojih objekata, te da u slučaju da primijete lice koje izaziva požar to prijave pozivom na broj 112 ili 112 &ndash; apelovali su iz MUP-a.
Negiraju da su u Avio-helikopterskoj jedinici Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje MUP-a zaposlena samo dva licencirana pilota za ga&scaron;enje požara iz vazduha.
&ndash; U Avio-helikopterskoj jedinici trenutno rade tri pilota sa potrebnim dozvolama za upravljanje avionima za ga&scaron;enje požara iz vazduha. Ipak, u navedenim činjenicama ne iscrpljuju se na&scaron;i kadrovski potencijali. U ovom trenutku su nam potencijalno na raspolaganju tri pilota sa potrebnim dozvolama, koje smo prethodnih godina angažovali tokom požarne sezone. Obuka pomenutih pilota bila je dobra strate&scaron;ka odluka koja je donesena jo&scaron; 2019. godine da za tri protivpožarna aviona imamo &scaron;est pilota &ndash; tri u stalnom radnom odnosu i tri koji bi posebnim ugovorom bili angažovani tokom požarne sezone. Dakle, iako na prvi pogled izgleda problematična činjenica da trenutno imamo tri licencirana pilota aviona za ga&scaron;enje požara iz vazduha, problem je u praksi lako rje&scaron;iv i ne može predstavljati problem za predstojeću požarnu sezonu. Aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta predviđeno je pet radnih mjesta za pilote protivpožarnih aviona &ndash; objasnili su iz MUP-a u odgovoru na pitanje "Dana".
Navode da je u Avio-helikopterskoj jedinici zaposleno &scaron;est pilota sa potrebnim dozvolama za upravljanje helikopterima AB 212 i AB 412.
&ndash; Za dva helikoptera to je dovoljan broj pilota sa kojim možemo funkcionisati, pa ne stoji konstatacija da nemamo dovoljno pilota i da to ugrožava izvr&scaron;avanje redovnih zadataka. Ipak, ne možemo sporiti činjenicu da je kadrovski deficit prisutan. Važno je napomenuti da je kadrovskim planom predviđeno zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; četiri pilota, i to dva pilota na protivpožarnim avionima i dva pilota na helikopterima. Dakle, kadrovski kapaciteti jesu izazovni, posebno za specifična zanimanja, ali oni trentno ne ugrožavaju adekvatno funkcionisanje jedinice i realizaciju zadataka i nikada se nije desilo da nisu zavr&scaron;eni svi zadaci koji su povjereni AHJ &ndash; tvrde iz MUP-a.

MUP:  Trenutno operativan jedan avion za gašenje požara, od juna bi trebalo još dva

"ČINIMO SVE DA SVI NAŠI RESURSI BUDU SPREMNI ZA PREDSTOJEĆU POŽARNU SEZONU"

U Crnoj Gori, uprkos zakonima, strategijama i vi&scaron;egodi&scaron;njim programima institucionalne za&scaron;tite djece, ugovoreni brakovi maloljetnih Romkinja i dalje se bilježe u praksi &ndash; prema podacima policije registrovano je 17 slučajeva trgovine ljudima, radi nedozvoljenog braka od 2020. do 2026. godine, dok nevladin sektor upozorava na nove slučajeve svake godine &ndash; sume dosežu i do 20.000 eura, kao i sistem u kojem se djevojčice i dalje nalaze između tradicije, siroma&scaron;tva i nedovoljne za&scaron;tite institucija.
Upravo nevladin sektor prvi upozorava da se problem i dalje produbljuje na terenu.
Izvr&scaron;na direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija navodi da su samo od početka ove godine evidentirana četiri slučaja ugovorenih maloljetničkih brakova, dok ih je tokom 2025. bilo devet.
- Pro&scaron;le godine najvi&scaron;e ugovorenih dječjih brakova bilo je u Nik&scaron;iću, ali smo slučajeve imali i u Podgorici, Kotoru i Beranama. Od januara do danas registrovana su dva slučaja u Nik&scaron;iću i dva u Beranama, od čega se tri odnose na maloljetne djevojčice. Žrtve često nemaju stvarnu mogućnost da prijave slučaj ili izađu iz začaranog kruga nasilja. Na&scaron;a praksa pokazuje da se slučajevi često odbacuju zbog navodnog nedostatka dokaza, pa žrtve na kraju prihvate brak jer se najteže vraćaju upravo počiniocima &ndash; roditeljima. De&scaron;ava se da djevojčice budu vraćene porodicama koje su ih same prodale ili ugovorile brak - tvrdi Delija.
Posebno problematičnim Delija smatra neujednačeno postupanje tužila&scaron;tava.
- Postoje slučajevi u kojima su pronađeni zlato, novac, svečane haljine i drugi jasni elementi ugovorenog braka, ali su prijave odbacivane. Tužila&scaron;tvo izda nalog za pretres stana no to nije dovoljno. Kažu da nema dovoljno dokaza i na tome se zavr&scaron;i. U međuvremenu, djevojčice napu&scaron;taju &scaron;kolu, državu i djetinjstvo. Cijena za maloljetne djevojčice u ugovorenim brakovima kreće se od tri do čak 20.000 eura, zavisno od porodice, zajednice i okolnosti - upozorila je Delija.
Ona je navela da, država prepoznaje problem, ali i dalje ne obezbjeđuje dovoljno konkretne mehanizme za&scaron;tite.
- Potrebna su specijalizovana skloni&scaron;ta za žrtve dječjih ugovorenih brakova, kako bi djevojčice imale sigurno mjesto i realnu &scaron;ansu da prijave nasilje. Jedno od rje&scaron;enja jeste da država nekako finansira organizacije koje se bave isključivo suzbijanjem dječjeg ugovorenog braka u smislu prevencije neophodno je obezbijediti skloni&scaron;te na koje na&scaron;a organizacije već od 2021. godine ukazuje. Skloni&scaron;te bi žrtvama dječjeg ugovorenog braka pomoglo da se osnaže, da prijave, da imaju mogućnost izbora i da znaju da su za&scaron;tićene. To bi pomoglo kompletnoj zajednici da postoji &bdquo;adresa&ldquo; na koju mogu računati i napraviti uvijek izbor, a ne ovako da zavise od ugovorenih brakova na koje ih roditelji natjeraju. Nažalost, država ne prepoznaje potrebu, ona prepoznaje problem ali ne pronalazi načine da pomogne - naglasila je Delija.
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava poručuju da se kontinuirano radi na jačanju obrazovnih i preventivnih programa, posebno kroz Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana, kao i kroz akcione planove usmjerene na obrazovanje, podizanje svijesti i saradnju sa zajednicama.
- Važno je naglasiti da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nije nadležno za krivično gonjenje i sankcionisanje &ndash; to je u domenu pravosuđa i organa gonjenja. Na&scaron;a uloga je da kroz edukaciju, radionice i saradnju sa zajednicom mijenjamo stavove i podižemo svijest, kako bi se ovakve prakse postepeno eliminisale. Rezultati su vidljivi kroz povećan broj djevojčica iz romske zajednice koje pohađaju i zavr&scaron;avaju osnovnu &scaron;kolu, kao i kroz saradnju sa UNICEF-om i nevladinim sektorom. Prevencija je zajednička odgovornost. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbjeđuje obrazovne programe i podr&scaron;ku &scaron;kolama, dok centri za socijalni rad, policija i sudovi imaju obaveze iz svoje nadležnosti. Kulturni obrasci ne mogu biti opravdanje za kr&scaron;enje prava djece - kazali su resornog ministarstva.
Podaci Uprave policije pokazuju da problem ima i jasnu krivično-pravnu dimenziju.
- Od 1. januara 2020. do 22. aprila 2026. godine u Crnoj Gori registrovano je ukupno 17 slučajeva trgovine ljudima u svrhu sklapanja nedozvoljenog braka, a za sve slučajeve podnesene su krivične prijave. Informacija dolazi kroz operativni rad, saradnju sa centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, ali i prijavama građana. U saradnji sa Centrom za socijalni rad i Timom za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, preduzimaju se mjere hitnog izmje&scaron;tanja, institucionalnog zbrinjavanja, psiho-socijalne podr&scaron;ke i integracije žrtava - naveli su iz MUP-a.
Dok institucije ističu mehanizme za&scaron;tite, nevladin sektor upozorava da praksa pokazuje ozbiljne sistemske slabosti, a da bez jače koordinacije i za&scaron;tite žrtava, djevojčice i dalje ostaju najranjivija karika.
U borbi protiv ugovorenih brakova, ključno pitanje ostaje ne samo koliko strategija postoji &ndash; već koliko brzo sistem može za&scaron;tititi djecu prije nego &scaron;to budu uvučena u brak.
Maloljetnički i ugovoreni brakovi među pojedinim romskim zajednicama u Crnoj Gori ostaju jedan od najtežih oblika kr&scaron;enja dječjih prava, uprkos zakonima, strategijama i međunarodnim obavezama države.
Korijeni tradicije
Praksa ugovorenih brakova u pojedinim romskim zajednicama vuče korijene iz vi&scaron;egeneracijskih patrijarhalnih običaja, nastalih u uslovima siroma&scaron;tva, socijalne isključenosti i potrebe za očuvanje porodičnih i ekonomskih veza unutar zajednice.
Tradicionalno, brak se često posmatrao kao savez porodica, a ne individualni izbor djevojčice ili dječaka. U pojedinim sredinama podrazumijevao je dogovor roditelja, razmjenu novca ili darova, simbolične ili stvarne &bdquo;otkupnine&ldquo; za nevjestu, ranu udaju djevojčica, prekid &scaron;kolovanja i prelazak u domaćinstvo muža.
Iako svi Romi ne praktikuju ove običaje, u određenim marginalizovanim zajednicama oni i dalje opstaju, posebno tamo gdje su siroma&scaron;tvo, nizak nivo obrazovanja i dru&scaron;tvena izolacija najizraženiji.
U savremenom kontekstu, ovakve prakse predstavljaju ozbiljno kr&scaron;enje dječjih prava i često imaju elemente trgovine ljudima, zbog čega ih međunarodne organizacije i domaće institucije tretiraju kao oblik rodno zasnovanog nasilja.
Borba protiv ove tradicije ne vodi se protiv kulture, već protiv praksi koje ugrožavaju osnovna prava djevojčica &ndash; pravo na obrazovanje, sigurnost, zdravlje i slobodan izbor.
Ključno rje&scaron;enje
Stručnjaci i aktivisti godinama upozoravaju da su za stvarno suzbijanje dječjih ugovorenih brakova potrebni: specijalizovana skloni&scaron;ta za žrtve, jače finansiranje organizacija koje rade prevenciju na terenu, dosljednije procesuiranje roditelja i posrednika, bolja koordinacija policije, tužila&scaron;tva, &scaron;kola i centara za socijalni rad, kontinuirano obrazovanje djevojčica, ekonomsko osnaživanje porodica. Bez ovih mehanizama, upozoravaju sagovornici, mnoge djevojčice će i dalje ostajati zarobljene između tradicije, siroma&scaron;tva i institucionalne sporosti.

Samo u ovoj godini četiri maloljetnička ugovorena braka, a u prošloj čak devet

PREMA EVIDENCIJI POLICIJE, ZA PET GODINA 17 SLUČAJEVA

U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus jedan do 13, najvi&scaron;a dnevna 16 do 26 stepeni.

Sunčano, do 26 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz mjestimično malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura deset do 24 stepena.
&nbsp;

Danas do 24 stepena

Nik&scaron;ićanin Sa&scaron;a Đilas, kojeg je policija saslu&scaron;avala zbog sumnje da je snimao vozilo pratnje direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovća za portal RTCG kaže da nema nikakve veze sa tim slučajem.
Priznaje da posjeduje snimak &bdquo;majbaha&ldquo;, ali ga, tvrdi, nije snimio dronom kako se može vidjeti na snimcima koji kruže dru&scaron;tvenim mrežama, već telefonom, kod gradskog parka u Nik&scaron;iću.
&bdquo;Sve se desilo u srijedu veče kada sam i&scaron;ao u supermarket u trgovinu. Na pumpi sam u tom trenutku vidio &bdquo;majbaha&ldquo;, bez službenih oznaka i pomislio ko li danas u Nik&scaron;iću vozi takvo auto.
U tom trenutku je momak jedan, obučen u crno, iza&scaron;ao iz pumpe i sjeo i krenuo, a ja sam iz znatiželje napravio 4-5 sekundi snimka. Sa snimkom iz drona nemam nikavke veze, to nisam ja napravio&ldquo;, kaže Đilas.
Đilas kaže da je nakon toga po&scaron;ao kući i sa prijateljicom Z.R. koja radi u nik&scaron;ićkom ODT kao savjetnica tužioca, razmijenio par poruka povodom nove objave odbjeglog Milo&scaron;a Medenice, koji u svom novom obraćanju priča kako je &bdquo;majbaha&ldquo; zadužio direktor UP Lazar &Scaron;ćepanović.
&bdquo;Samo sam joj poslao klip i u &scaron;aljivom tonu napisao - evo ga &bdquo;majbah&ldquo;, ha ha&ldquo;, obja&scaron;njava Đilas.
Đilas kaže da je juče krenuo sa djevojkom za Prijepolje kod rođaka kada su ga nadomak Bijelog Polja pozvali roditelji da mu kaže da je do&scaron;la policija da pretrese njihovu kuću zbog navodno sumnje u posjedovanje oružja i ekspozivnih materija.
&bdquo;Do&scaron;li su u stan mojih roditelja, ne u moj. Nakon &scaron;to sam im objasnio da ja ne živim tu i gdje se trenutno nalazim, nedugo nakon toga pojavila se &bdquo;marica&ldquo; sedam policajaca i dva inspketora, stavili su mi lisice, oduzeli telefon i meni i djevojci poveli nas u bjelopoljsku stanicu policije gdje sam salu&scaron;avan 5-6 sati. Ja sam im čak i dao saglasnost da ću dati &scaron;ifru. Moram reći da su bili korektni prema meni&ldquo;, obja&scaron;njava on i dodaje da se nakon saslu&scaron;anja zaputio u Prijepolje, pre&scaron;ao granicu bez ikakavih problema i danas se vratio.
Dodaje da je njegova prijateljica Z.R. saslu&scaron;ana u Herceg Novom gdje je bila kod oca.
Đilas kaže da mu nije Jasno za&scaron;to su danas objavili njegovo puno ime i njegove prijateljice.
&bdquo;Ne znam &scaron;ta se krije iza ovoga, kao da je rađeno sve da se nanese &scaron;teta mojoj porodici&ldquo;, kaže Đilas.
Kaže da ni njega, ni prijateljicu, niko iz ODT-a nije zvao da daju izjavu.

Đilas: Snimci dronom nijesu moji, „majbah“ sam snimio telefonom kod parka

IZJAVA NIKŠIĆANINA KOJEG JE POLICIJA SASLUŠAVALA ZBOG SUMNJE DA JE SNIMAO VOZILO PRATNJE DIREKTORA UP

Srđan Radanović, pripadnik Vatrogasne jedinice Budva, je heroj koji je prije nekoliko dana iz nabujale Cijevne spasio jedanaestogodi&scaron;njeg dječaka, objavili su &ldquo;Volonteri Tuzi&rdquo; na Facebooku.
&nbsp;&ldquo;Kao &scaron;to smo i obećali, prona&scaron;li smo heroja koji je iz nabujale Cijevne spasio jedanaestogodi&scaron;njeg dječaka. Susret sa ovim čovjekom ostavlja nas poniznima, jer je on živi primjer čojstva o kojem smo do sada samo čitali&rdquo;, pi&scaron;e u objavi na toj FB stranici.
Radanović je, kako su napisali, je insistirao na anonimnosti.
&ldquo;Jednom riječju &ndash; heroj. Ovakve ljude moramo da čuvamo i podignemo na pijedestal koji im pripada. Oni su ukras na&scaron;eg dru&scaron;tva i države, luča koja dokazuje da čojstvo i juna&scaron;tvo i dalje žive među nama. Pozivamo medije, građane i donosioce odluka da Srđana Radanovića nagrade onako kako mu dolikuje &ndash; ne protokolarno i radi samoreklamerstva, već istinski i ljudski. Istovremeno, molimo sve da ispo&scaron;tuju njegovo pravo na mir i privatnost. Mi ćemo, kao roditelji, naći način da se organizujemo i odužimo onako kako treba, jer se ime ovog heroja pi&scaron;e velikim slovima&rdquo;, navedeno je u objavi.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fvolonteri.tuzi%2Fposts%2Fpfbid025MAKEHufAT1tjFwGrkNNDAxzA5ZQ6T97Sz2kcY7K69hhKFkHxCoG5Ed6ikw2NTcDl&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="569" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Srđan Radanović iz nabujale Cijevne spasio jedanaestogodišnjeg dječaka

 “KAO ŠTO SMO I OBEĆALI, PRONAŠLI SMO HEROJA"

Bolničku infekciju u Crnoj Gori dobije do 15 odsto pacijenata, a ona se prenosi direktnim kontaktom, najče&scaron;će rukama osoblja koje su kontaminirane, indirektno, putem instrumenata, povr&scaron;ina i opreme, vazduhom, potom medicinskim procedurama (kateter, igla, transfuzija i operacija), te usled neadekvatne ventilacije, gužve u sobama i lo&scaron;ih sanitarnih uslova, pi&scaron;e Dan.&nbsp;
Najče&scaron;će vrste bolničkih infekcija su urinarne, povezane sa kateterima i infekcije hirur&scaron;kih rana.
"Ruke su najče&scaron;ći prenosilac infekcije u bolničkoj sredini", konstatovano je u informaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), objavljenoj na njihovom sajtu.
Bolnička infekcija defini&scaron;e se kao svaka infekcija koja se razvije kod pacijenta nakon &scaron;to je proveo najmanje 48 sati u bolničkoj ustanovi, a koja nije bila prisutna ni u fazi inkubacije u trenutku prijema radi dijagnostike ili liječenja.
"Ove infekcije mogu nastati i nakon otpusta iz bolnice ukoliko su u neposrednoj vezi sa prethodnim hospitalnim liječenjem ili medicinskom intervencijom", poja&scaron;njavaju iz IJZ.
Njihovo praćenje je regulisano Zakonom o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu i postupku sprovođenja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.
"U Crnoj Gori je učestalost bolničkih infekcija u okviru globalnog prosjeka, odnosno kreće se od 5 do 15 odsto, u zavisnosti od tipa ustanove, odjeljenja i uslova rada", ističu iz IJZ.
Nagla&scaron;avaju da su bolničke infekcije ozbiljan problem, jer u prvom redu komplikuju osnovnu bolest i povećavaju rizik od smrtnog ishoda.
"Najče&scaron;će bolničke infekcije su urinarne, najče&scaron;će povezane sa kateterima &ndash; oko 40 odsto, infekcije hirur&scaron;kih rana &ndash; oko 25 odsto, infekcije respiratornog sistema, uključujući pneumonije, posebno kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji &ndash; oko 10%, infekcije krvi, uključujući sepsu &ndash; oko 10 odsto, gastrointestinalne infekcije, kao i infekcije kože, kostiju i centralnog nervnog sistema &ndash; oko 15 odsto", pokazuju podaci IJZ.
Bolničke infekcije mogu biti izazvane bakterijama, kao &scaron;to su Staphylococcus aureus (uključujući MRSA), Escherichia coli, Klebsiella spp., Clostridium difficile (C. diff), Pseudomonas aeruginosa, Enterococcus spp, kao i virusima (hepatitis B i C, citomegalovirus &ndash; CMV, influenca, SARS-CoV-2, RSV i rotavirus). Infekcije u bolničkim uslovima izazivaju i gljivice, najče&scaron;će Candida spp. i Aspergillus spp. Rjeđe, infekcije mogu izazvati i paraziti, naročito kod imunokompromitovanih osoba.
"Posebno zabrinjava &scaron;irenje mikroorganizama otpornih na antibiotike, kao &scaron;to je MRSA (meticilin &ndash; rezistentni Staphylococcus aureus), &scaron;to dodatno otežava liječenje", upozoravaju iz IJZ.
Iako su svi pacijenti u jednakom riziku, kako ističu, najrizičnije grupe uključuju novorođenčad i nedono&scaron;čad, osobe starije od 60 godina, pacijente u jedinicama intenzivne njege, imunokompromitovane osobe, uključujući osobe sa HIV-om, malignim bolestima i transplantirane pacijente, pacijente koji su izloženi invazivnim procedurama, kao &scaron;to su intubacija, kateterizacija i hemodijaliza.
Redovno i pravilno pranje ruku, dezinfekcija i sterilizacija
Kako ističu iz IJZ, iako nije moguće potpuno eliminisati bolničkičke infekcije, dobra organizacija i sistematsko praćenje mogu smanjiti njihov broj i do 30 odsto.
Mjere prevencije uključuju redovno i pravilno pranje ruku osoblja, pacijenata i posjetilaca, dezinfekciju instrumenata i povr&scaron;ina, kori&scaron;ćenje sterilne opreme, kontrolu i racionalnu upotrebu antibiotika, edukaciju osoblja i praćenje infekcija, kao i ograničavanje posjeta u rizičnim uslovima.

Bolničku infekciju u Crnoj Gori dobije do 15 odsto pacijenata

RUKE SU NAJČEŠĆI PRENOSILAC

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) raspisalo je tender za nabavku opreme i uređaja za graničnu bezbjednost vrijednosti 145.000 eura sa uračunatim PDV-om, pi&scaron;e portal ETV.
Kako je precizirano u tenderskoj dokumentaciji, riječ je o nabavci kompjuterske, sigurnosne, policijske i prateće tehničke opreme koja je namijenjena unapređenju sistema nadzora državne granice. Predmet nabavke obuhvata vi&scaron;e tehničkih cjelina, uključujući 16 baznih stanica, 28 HDR detektora pokreta sa kamerama, punjače, baterije, montažne ploče, transportne kofere, kao i alate za ugradnju i održavanje sistema.
Poseban dio tendera odnosi se na napredne senzorske uređaje &ndash; HDR detektori koji koriste pasivne infracrvene (PIR) senzore, imaju mogućnost fotografisanja u dnevnim i noćnim uslovima, te automatskog slanja podataka ka centralnom serveru. Sistem je predviđen za rad u ekstremnim uslovima, od -40 do +60 stepeni Celzijusa, uz visok nivo za&scaron;tite od vode i pra&scaron;ine.
U okviru nabavke planirana je i isporuka serverske i softverske infrastrukture za &bdquo;Smartdec Border Control Center&ldquo; sistem, koji omogućava centralizovano upravljanje i nadzor većeg broja detektora putem mobilne mreže.
Prema dokumentaciji, predmet javne nabavke nije podijeljen po partijama, jer se sva oprema tretira kao jedinstvena funkcionalna cjelina sistema granične bezbjednosti.
Od izabranog ponuđača biće zahtijevano da dostavi garanciju za dobro izvr&scaron;enje ugovora u iznosu od 10 odsto vrijednosti ugovora, sa rokom važenja 30 dana dužim od ugovorenog roka realizacije.
Rok za podno&scaron;enje ponuda je 1. jun, kada je planirano i njihovo javno otvaranje.

Bazne stanice, kamere, senzori: MUP ulaže 145.000 eura u opremu za nadzor granice

ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA JE 1. JUN

Na teritoriji Sutomora od 2024. do 2026. dogodile su se 143 saobraćajne nezgode. U istom periodu povrijeđeno je 36 osoba, dok je poginulo sedam, podaci su barske policije dostavljeni Portalu RTCG.
Saobraćajni vje&scaron;tak Milanko Damjanović ističe da tu dionicu opterećuje veliki broj direktnih priključaka sa magistralnog puta, lo&scaron;a preglednost na raskrsnicama zbog nepropisnog parkiranja i reklama, kao i nedostatak traka za skretanje i adekvatne signalizacije. Navodi i da za pje&scaron;ake nema dovoljno trotoara i bezbjednih prelaza preko kolovoza. Iz Uprave za saobraćaj i Op&scaron;tine Bar poručuju da bi izgradnja bulevara od raskrsnice ka Sozini do &Scaron;u&scaron;anja smanjila gužve i broj nezgoda.
Sve su učestalije saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bar &ndash; Petrovac. Posljednjih nekoliko godina Sutomore se, može se reći, izdvojilo kao &ldquo;crna tačka&rdquo; kada je riječ o bezbjednosti u saobraćaju. Posebno su kritične dionice kod Lakovića, Ideje, Vodovoda, Partizanskog puta, Volija, zatim u blizini autobuske stanice, naselja Brca, kao i kod Korala.
Posljednja žrtva na magistralnom putu u Sutomoru kod prodavnice &ldquo;Idea&rdquo; je trogodi&scaron;nje dijete iz Podgorice, koje je 24. aprila oko 21 čas stradalo nakon &scaron;to se prilikom izlaska iz autobusa istrglo iz ruku majke i istrčalo na magistralu, gdje ga je udarilo vozilo.
Iz barske policije kažu da su najče&scaron;ći uzroci saobraćajnih nezgoda na ovom dijelu puta neprilagođena brzina uslovima i stanju na putu, kao i drugi oblici rizičnog pona&scaron;anja u saobraćaju.
&ldquo;Poput nepropu&scaron;tanja pje&scaron;aka na obilježenim pje&scaron;ačkim prelazima, nepropisnog preticanja i kori&scaron;ćenja mobilnih telefona tokom vožnje. Ovi faktori posebno utiču na nastanak nezgoda sa težim posljedicama&rdquo;, saop&scaron;tili su iz OB Bar.
Iz Odjeljenja bezbjednosti Bar su nam saop&scaron;tili da je na teritoriji Sutomora u periodu od 2024. do 2026. godine evidentirano ukupno 143 saobraćajne nezgode, povrijeđeno je 36 osoba, dok je smrtno stradalo ukupno sedam.
&ldquo;U 2024. godini dogodilo se 67 nezgoda, u 2025. godini 64, dok je u 2026. godini do sada zabilježeno 12 saobraćajnih nezgoda. U istom periodu povrijeđeno je ukupno 29 lica, i to 2024. godine 23 lica (20 sa lak&scaron;im i tri sa te&scaron;kim povredama), 2025. godine 11 lica (sedam lak&scaron;ih i četiri teže povrijeđena), dok su u 2026. godini povrijeđena dva lica sa te&scaron;kim tjelesnim povredama&rdquo;, podaci su barske policije.
Ukupno je u saobraćajnim nezgodama poginulo sedam osoba &ndash; 2024. godine tri, 2025. godine tri, a 2026. godine jedna osoba.
Iz Odjeljenja bezbjednosti Bar na pitanje koje konkretne mjere policija preduzima radi unapređenja bezbjednosti saobraćaja na pomenutim lokacijama navode da se tokom cijele godine, a posebno u ljetnjoj turističkoj sezoni kada je frekvencija saobraćaja vi&scaron;estruko povećana, sprovode pojačane aktivnosti kontrole na dijelu magistralnog puta kroz Sutomore.
&ldquo;Kontrole se realizuju u kontinuitetu, uz upotrebu radarskih uređaja u dnevnim i noćnim časovima, s obzirom na to da je neprilagođena brzina jedan od ključnih uzroka saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama&rdquo;, kazali su iz policije.
Takođe, unaprijeđena je kontrola putem video nadzora, a sankcioni&scaron;u se i prekr&scaron;aji poput nepropu&scaron;tanja pje&scaron;aka, nepropisnog preticanja, kori&scaron;ćenja mobilnog telefona tokom vožnje i drugih rizičnih pona&scaron;anja koja doprinose saobraćajnim nezgodama na ovom dijelu magistralnog puta.
Tokom ljetnjih mjeseci, kada je saobraćaj znatno pojačan, policijski službenici vr&scaron;e i fizičko regulisanje saobraćaja kako bi se smanjile gužve, obezbijedio nesmetan protok vozila i smanjio broj saobraćajnih nezgoda izazvanih zagu&scaron;enjem.
Takođe iz barske policije kažu da su u saradnji sa Op&scaron;tinom Bar, inicirali postavljanje fizičkih barijera duž trotoara, kako bi se povećala bezbjednost pje&scaron;aka i spriječilo njihovo nepropisno prelaženje kolovoza van obilježenih pje&scaron;ačkih prelaza.
Službenici OB Bar će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama vozača i pje&scaron;aka, uz veću upotrebu video nadzora, i sankcionisati sve prekr&scaron;aje radi unapređenja bezbjednosti saobraćaja.
Iz Uprave za saobraćaj saop&scaron;teno je da su, u saradnji sa Op&scaron;tinom Bar, pokrenute konkretne aktivnosti na trajnom rje&scaron;avanju problema, prije svega kroz plan izgradnje bulevara od raskrsnice ka Sozini do Bara, čime bi se smanjile saobraćajne gužve i povećao nivo bezbjednosti.
Ističu da je u toku izrada tehničke dokumentacije koju radi Op&scaron;tina Bar, dok će Uprava za saobraćaj nakon toga sprovesti postupke javnih nabavki i realizaciju radova.
&ldquo;Realizacijom planiranog infrastrukturnog projekta očekuje se značajno unapređenje bezbjednosti i trajno rje&scaron;avanje problema na ovoj frekventnoj dionici magistralnog puta&rdquo;, naveli su iz Uprave.
I iz Op&scaron;tine Bar kao dugoročno i najefikasnije rje&scaron;enje za problem u Sutomoru navode izgradnju bulevara od tunela &bdquo;Sozina&ldquo; do &Scaron;u&scaron;anja, čime bi se, kako kažu, značajno unaprijedili uslovi i povećao nivo bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju na ovoj dionici.
Stoga je, kako kažu, Op&scaron;tina Bar već započela proces izrade idejnog projekta i usagla&scaron;avanja najoptimalnijih saobraćajnih rje&scaron;enja.
Takođe iz ove lokalne samouprave kažu da je Op&scaron;tina preduzela konkretne aktivnosti i mjere usmjerene na postavljanje dodatne saobraćajne signalizacije, kao i na postavljanje preventivnih radarskih mjerača brzine na lokaciji &ldquo;Partizanski put&rdquo;, gdje je evidentiran povećan broj nezgoda.
Ističu da su prethodnom periodu inicirali pojačano prisustvo i kontrola Uprave policije &ndash; CB Bar, sa posebnim fokusom na po&scaron;tovanje ograničenja brzine, kako bi se preventivno djelovalo i smanjio rizik od novih nezgoda.
Paralelno s tim, postupajući po zahtjevu Grupe građana Sutomora, upućena je i inicijativa prema Upravi za saobraćaj za preduzimanje dodatnih mjera za pobolj&scaron;anje bezbjednosti saobraćaja, pri čemu je od strane ovog organa 2024. godine potvrđeno da je planirana rekonstrukcija ove dionice, tokom koje će se sistemski rje&scaron;avati postojeći problemi.
&ldquo;Lo&scaron;a preglednost, neadekvatna signalizacija, neprilagođena brzina&rdquo;
Učestale saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bar&ndash;Petrovac, posebno na dionici kroz Sutomore, posljedica su kombinacije infrastrukturnih nedostataka i nepo&scaron;tovanja saobraćajnih pravila, upozorava saobraćajni vje&scaron;tak Milanko Damjanović.
Kao ključne probleme navodi veliki broj konfliktnih tačaka, lo&scaron;u preglednost, neadekvatnu signalizaciju i neprilagođenu brzinu. Kao najefikasnije mjere na pomenutoj dionici bila bi, između ostalog, ograničenje brzine kretanja na 40 km/h (pa čak i na 30 km/h) u najkritičnijim zonama, uz pojačanu kontrolu po&scaron;tovanja saobraćajnih pravila.
&ldquo;Kada je u pitanju predmetna dionica posebno bih izdvojio infrastrukturne razloge u dijelu: velikog broja direktnih priključaka pristupnih puteva od trgovačkih objekata, ugostiteljskih objekata i djelova naselja na magistralni put, &scaron;to stvara veliki broj konfliktnih tačaka; nedovoljna preglednost na uključenjima i raskrsnicama zbog nepropisnog parkiranja vozila i postavljenih reklama; nedostatak saobraćajnih traka za skretanje, posebno ka komercijalnim objekatima; neodgovarajuća saobraćajna signalizacija i njena slaba uočljivost; nedostatak adekvatnih prelaza kolovoza za pje&scaron;ake, nedostatak adekvatnih trotoara i za&scaron;tite pje&scaron;aka; velike osilacije saobraćaja u toku godine i posebno neprilagođena projektovana brzina u odnosu na realne uslove kori&scaron;ćenja puta&rdquo;, rekao je Damjanović.
Kada se postojećoj infrastrukturi doda ljudski faktor u smislu neprilagođene brzine, nepo&scaron;tovanja signalizacije, distrikcije vozača (telefon i umor) i kretanja pje&scaron;aka van obilježenih pje&scaron;ačkih prelaza, Damjanović kaže dolazi do učestalih konflikata između vozila međusobno, ali i između vozila i pje&scaron;aka.
Najefikasnija mjera prema riječima Damjanovića bila bi ograničenje brzine kretanja na 40 km/h (pa čak i na 30 km/h) u najkritičnijim zonama, uz pojačanu kontrolu po&scaron;tovanja saobraćajnih pravila.
Damjanović nagla&scaron;ava da je takođe važno unaprijediti signalizaciju, jasno obilježiti pje&scaron;ačke prelaze i usmjeriti pje&scaron;ake da kolovoz prelaze isključivo na za to predviđenim mjestima, čime se smanjuje broj konflikata između vozila i pje&scaron;aka.
&ldquo;Ako se mjere ne preduzmu, rizik od novih nezgoda ostaje visok ili raste, jer se iste konfliktne situacije između vozila, kako i vozila i pje&scaron;aka stalno ponavljaju. Sa povećanjem obima saobraćaja, posebno tokom turističke sezone, vjerovatnoća novih nezgoda postaje jo&scaron; veća&rdquo;, smatra on.
Damjanović kaže da infrastruktura mora biti bezbjedna i jasno uređena, ali je presudno i po&scaron;tovanje saobraćajnih pravila od strane vozača i pje&scaron;aka, jer se većina konflikata i nezgoda javlja upravo zbog ljudskog faktora.
Potrebno je, kaže on, obezbijediti bezbjedan sistem, prema konceptu da su gre&scaron;ke učesnika u saobraćaju neizbježne, a infrastruktura mora biti izvedena da gre&scaron;ke učesnika u saobraćaju ne dovode do smtrnih ishoda i težih povreda.
&ldquo;Ovakav pristup podrazumijeva primjenu infrastrukturnih mjera usmjerenih na smanjenje brzine kretanja vozila kroz Sutomore, unapređenje preglednosti, redukciju konfliktnih tačaka i za&scaron;titu ranjivih učesnika u saobraćaju, uz istovremeno sinergijsko djelovanje učesnika kroz striktno po&scaron;tovanje saobraćajnih propisa, prilagođavanje brzine uslovima puta i izbjegavanje bilo kakvog ometanja ili ugrožavanja drugih učesnika&rdquo;, rekao je Damjanović.
Službenici saobraćajne policije tokom prvomajskih praznika sprovode preventivne aktivnosti i pojačanu kontrolu na svim putevima u Crnoj Gori kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa najtežim posljedicama.
Kako se očekuje pojačana frekvencija saobraćaja, sa ciljem smanjenja rizika od saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa težim posljedicama, iz Uprave policije apeluju na građane &ndash; učesnike u saobraćaju, posebno mlade vozače i vozačice i početnike &ndash; na dodatni oprez i strogo po&scaron;tovanje zakonskih propisa.
Ljudski faktor je i dalje dominantan uzrok saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
&ldquo;Nepo&scaron;tovanje saobraćajnih propisa, posebno kada je u pitanju nedozvoljena i neprilagođena brzina, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i droga, kori&scaron;ćenje mobilnih telefona tokom vožnje, nepropisno preticanje i nekori&scaron;ćenje sigurnosnih pojaseva biće u fokusu pojačane kontrole saobraćajne policije&rdquo;, kazali su iz policije.
Apel za dodatnu opreznost i po&scaron;tovanje pravila
Službenici saobraćajne policije tokom prvomajskih praznika sprovode preventivne aktivnosti i pojačanu kontrolu na svim putevima u Crnoj Gori kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa najtežim posljedicama.
Kako se očekuje pojačana frekvencija saobraćaja, sa ciljem smanjenja rizika od saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa težim posljedicama, iz Uprave policije apeluju na građane &ndash; učesnike u saobraćaju, posebno mlade vozače i vozačice i početnike &ndash; na dodatni oprez i strogo po&scaron;tovanje zakonskih propisa.
Ljudski faktor je i dalje dominantan uzrok saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
&ldquo;Nepo&scaron;tovanje saobraćajnih propisa, posebno kada je u pitanju nedozvoljena i neprilagođena brzina, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i droga, kori&scaron;ćenje mobilnih telefona tokom vožnje, nepropisno preticanje i nekori&scaron;ćenje sigurnosnih pojaseva biće u fokusu pojačane kontrole saobraćajne policije&rdquo;, kazali su iz policije.

Sutomore: Od 2024.godine 143 saobraćajnih nezgoda i sedam poginulih

SAOBRAĆAJNI VJEŠTAK PORUČUJE DA JE RJEŠENJE BULEVAR OD SOZINE DO BARA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, tokom prvog dijela dana.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, na udare ponegdje jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura sedam do 22 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 22 stepena

Novoizgrađeni objekat Stanice granične policije I Podgorica stavljen je u funkciju u blizini graničnog prelaza (GP) Božaj, saop&scaron;tili su iz Uprave policije, dodajući da se radi o značajnom infrastrukturnom projektu koji će doprinijeti efikasnijem sprovođenju graničnih provjera.
Navodi se da je novi objekat obi&scaron;ao direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović, zajedno sa pomoćnikom direktora za Sektor granične policije Dejanom Bojićem i načelnikom Regionalnog centra granične policije &bdquo;Centar&ldquo;, Branislavom Kneževićem.
&ldquo;Imajući u vidu da je GP Božaj prepoznat kao jedan od najfrekventnijih GP i važna operativna tačka za nadzor državne granice, riječ je o značajnom infrastrukturnom projektu koji ima za cilj stvaranje boljih uslova za rad službenika, unapređenje koordinacije, kao i efikasnije i brže sprovođenje graničnih provjera putnika i robe, kao i nesmetano odvijanje saobraćaja, uz smanjenje gužvi na tom GP&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz policije su rekli da su se &Scaron;ćepanović i Bojić sastali i razgovarali sa rukovodstvom Regionalnog centra granične policije &bdquo;Centar&ldquo; o aktuelnim izazovima u radu, unapređenju organizacije i jačanju operativnih i infrastrukturnih kapaciteta, posebno u susret predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni.
&ldquo;Radi postizanja toga cilja, na pojedinim GP preduzete su aktivnosti usmjerene na olak&scaron;ano odvijanje saobraćaja, robe i putnika, kao i smanjenje zadržavanja, pa su na sedam GP otvorene dodatne trake &ndash; linije graničnih provjera, u svrhu bržeg i efikasnijeg odvijanja granične kontrole&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz policije su kazali da je na GP Božaj broj traka povećan sa četiri na pet, dok je na Debelom brijegu, nakon adaptacije, kapacitet povećan sa tri na &scaron;est traka.&nbsp;
&ldquo;Na GP Sitnica broj traka povećan je sa tri na četiri, dok GP Dobrakovo raspolaže sa sedam operativnih traka.Na prelazu Sukobin u funkciji je pet traka, a planirano je i dodatno povećanje kapaciteta na prelazu Ilino brdo&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) i Uprava policije, u saradnji sa međunarodnim partnerima, kontinuirano realizuju projekte jačanja kapaciteta graničnih prelaza kroz ulaganja u infrastrukturu i tehničku opremljenost, uključujući adaptaciju GP Dobrakovo i rekonstrukciju objekata stanica granične policije u Herceg Novom i na Vraćenovićima.
Među ključnim projektima, kako su rekli iz policije, izdvaja se i izgradnja modernog i savremenog glavnog Koordinacionog centra u Zagoriču, koji predstavlja važan reformski iskorak u cilju jačanja integrisanog upravljanja granicom i usklađivanja sa evropskim standardima.
Oni su kazali da je prethodno izgrađen novi objekat Odjeljenja bezbjednosti u Rožajama i rekonstruisan objekat Odjeljenja bezbjednosti u Plavu, kao i stavljen u funkciju novoizgrađeni Centar za obuku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije u Podgorici.&nbsp;
Iz policije su dodali da taj savremeni kompleks predstavlja jednu od najznačajnijih infrastrukturnih investicija u oblasti bezbjednosti u Crnoj Gori.
Oni su naveli da se, takođe, sprovode aktivnosti na uspostavljanju logističkih i operativnih kapaciteta, uključujući planirano otvaranje logističko-operativnog centra na Svetom Nikoli i logističke baze na Adi Bojani, uz već implementirane radarsko-navigacione sisteme na plovilima i uvođenje savremenog sistema za elektronski nadzor na Skadarskom jezeru.
MUP i Uprava policije će, kako je poručeno, u saradnji sa međunarodnim partnerima nastaviti sa realizacijom infrastrukturnih i tehničkih projekata i daljim jačanjem kapaciteta na GP.&nbsp;
&ldquo;U cilju uspostavljanja modernog, efikasnog i sa evropskim standardima usklađenog sistema granične policije, koji obezbjeđuje snažan nadzor državne granice, efikasne kontrole, suzbijanje prekograničnog kriminala i nezakonitih migracija, kao i dosljednu kontrolu ulaska i boravka stranih državljana u Crnoj Gori&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Otvoren novi objekat granične policije na Božaju

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u Crnoj Gori i u svijetu, u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u &scaron;trajk 1886.
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko pet hiljada &scaron;trajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe &scaron;trajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave 1. maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Prvi maj je, kao i u većini zemalja svijeta, državni praznik i u Crnoj Gori.

Danas Međunarodni praznik rada

U ZNAK SJEĆANJA NA BORBU ZA PRAVA RADNIKA

U Crnoj Gori tokom 2025. godine sklopljen je 2.991 brak, dok je pravosnažno razveden 851 brak, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT. U odnosu na 2024. godinu, broj sklopljenih brakova porastao je za 4,9 odsto, dok je broj razvoda blago smanjen za 0,2 odsto.
Najvi&scaron;e brakova sklopljeno je u Podgorici čak 855, dok je najmanje vjenčanja zabilježeno u &Scaron;avniku, svega dva. Glavni grad prednjači i po broju razvoda, pa je tokom pro&scaron;le godine u Podgorici razvedeno 296 brakova, dok u Plužinama i Gusinju nije evidentiran nijedan razvod.
Iz MONSTAT-a navode da je u posmatranom periodu najveći broj sklopljenih brakova ostvaren 2015. godine, kada je registrovano 3.837 brakova, dok je rekord po broju razvoda zabilježen 2024. godine sa 853 razvedena braka.
&bdquo;Broj sklopljenih brakova u 2025. godini veći je za 4,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok statistika bilježi pad broja razvedenih brakova za 0,2 odsto&ldquo;, saop&scaron;teno je iz MONSTAT-a.
Septembar je bio najpopularniji mjesec za vjenčanja tada je sklopljeno 414 brakova, &scaron;to čini 13,8 odsto ukupnog broja brakova tokom godine. S druge strane, najvi&scaron;e razvoda zabilježeno je u februaru, novembru i decembru, kada je evidentirano po 86 razvoda.
Kada je riječ o starosti supružnika pri prvom braku, prosječna starost nevjeste iznosila je 28 godina, dok su mladoženje u prosjeku imale 31 godinu.
Čak 92,2 odsto nevjesta i 91,3 odsto mladoženja sklopilo je svoj prvi zakonski brak. Drugi brak sklopilo je 5,2 odsto nevjesta i 6,5 odsto mladoženja, dok je treći i svaki naredni brak registrovan kod 1,3 odsto nevjesta i 1,1 odsto mladoženja.
Razvedeni brakovi u prosjeku su trajali 14 godina. Od ukupnog broja razvoda, 2,8 odsto brakova okončano je već u prvoj godini, dok je 40,3 odsto trajalo između jedne i devet godina. Vi&scaron;e od petine brakova 22,6 odsto razvedeno je nakon dvije decenije zajedničkog života.
Prosječna starost žena prilikom razvoda bila je 40 godina, a mu&scaron;karaca 44 godine.
Vi&scaron;e od polovine razvoda odnosilo se na brakove sa djecom 55,8 odsto, odnosno 475 razvedenih brakova, dok su brakovi bez djece činili 44,2 odsto ukupnog broja razvoda.
&bdquo;Vr&scaron;enje roditeljskog prava nad izdržavanom djecom u najvećem broju slučajeva povjereno je majci i to u 59,2 odsto slučajeva&ldquo;, navodi MONSTAT.
Ocu je starateljstvo povjereno u 8,8 odsto slučajeva, oba roditelja zajedno starala su se o djeci nakon razvoda u 14,7 odsto slučajeva, dok je u manjem broju slučajeva briga povjerena drugim osobama ili ustanovama.

U Crnoj Gori manje brakova nego 1990, razvoda sve više

NEKADA I SADA

&nbsp;U južnim i centralnim oblastima Crne Gore danas će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura pet do 22 stepena.

Sunčano, sa umjerenim do jakim sjevernim vjetrom

DO 22 STEPENA

Kalendar kaže proljeće, ali Žabljak donosi drugu priču.
Jutro&scaron;nja bjelina na Žabljaku jo&scaron; jednom je potvrdila da se zima na ovim prostorima nikada ne predaje bez borbe.
<div class="xdj266r x14z9mp xat24cr x1lziwak x1vvkbs x126k92a">
<div dir="auto">"Da li vas vi&scaron;e i&scaron;ta iznenađuje kada su vremenske prilike u pitanju?</div>
</div>
<div class="x14z9mp xat24cr x1lziwak x1vvkbs xtlvy1s x126k92a">
<div dir="auto">&nbsp;</div>
<div dir="auto">Nacionalni park Durmitor ponovo na kratko obukao bijelo odijelo", pi&scaron;e u Fb objavi tog Nacionalnih parkova Crne Gore.</div>
<div dir="auto">&nbsp;</div>
</div>
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2Fpfbid0RQo4BEbArNBo2jaGJ42uLLsjtfLAtLE8UpdFGygZeRbNRDUH4riyMR797Ta7QYnwl&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="708" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Snijeg na Žabljaku

IAKO KALENDAR VEĆ ODAVNO NAJAVLJUJE PROLJEĆE

Saobraćaj na magistralnom putu između Žabljaka i Pljevalja biće ponovo izmijenjen zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
Kako su kazali, za putnička vozila i autobuse, od 2. do 31. maja saobraćaj će biti potpunoobustavljen svakodnevno od pet do osam sati, od deset do 13 sati i od 14 do 20 sati.
&ldquo;Izvođač radova će ispo&scaron;tovati potrebe učesnika u saobraćaju i dodatno prilagoditi radove da obezbijedi propu&scaron;tanje u sedam sati, 16 sati i 15 minuta i 18 sati. U ostalim utvrđenim terminima neće biti moguće propu&scaron;tanje&rdquo;, istakli su iz Uprave za saobraćaj, prenosi agencija Mina.
Oni su svi učesnike u saobraćaju koji imaju potrebu da prelaze preko mosta Đurđevića Tara zamolili da po&scaron;tuju utvrđenu obustavu saobraćaja.
Iz Uprave su podsjetili da je, do zavr&scaron;etka radova, na snazi totalna obustava saobraćaja za teretna vozila, uključujući kamione, &scaron;lepere i vozila nosivosti preko 3,5 tone.&nbsp;
&ldquo;Van navedenih termina, saobraćaj će se odvijati naizmjenično, u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da za vrijeme obustava učesnici u saobraćaju mogu koristiti alternativni putni pravac Vrulja - Mijakovići.
Uprava za saobraćaj apelovala je na sve vozače da planiraju putovanja u skladu sa novim režimom, koriste alternativne pravce i po&scaron;tuju postavljenu signalizaciju, kako bi se omogućilo efikasno i bezbjedno izvođenje radova.

Izmijenjen režim saobraćaja na putu Žabljak - Pljevlja zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Povodom Praznika rada neradni dani su petak 1. maj i subota 2. maj.
<div class="se-article--text">
"Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vr&scaron;enje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti &scaron;tetne posledice po građane ili državu.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (,,Sl.list RCG&rdquo;, br. 27/07 i,,Sl.list CG&rdquo;, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23), Praznik rada se praznuje 1. i 2. maja, te su povodom ovog praznika neradna dva dana", saop&scaron;teno je iz Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore.
</div>

Neradni dani 1. i 2. maj

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTASTVA

U južnim i centralnim djelovima Crne Gore danas će biti oblačno.
Na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, povremeno ki&scaron;a, u vi&scaron;im planinskim predjelima moguć je snijeg i susnježica, u popodnevnim satima postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar mjestimično umjeren do jak, na udare ponegdje kratkotrajno i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura nula do 16, najvi&scaron;a dnevna od tri do 20 stepeni.