Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, godi&scaron;nje se zabilježi oko 2.700 novih slučajeva raka i 1.500 preminulih, dok su mnogo gori podaci GLOBOKANA, to jest Međunarodne agencije za istraživanje raka. Procjenjuje se da u na&scaron;oj zemlji svake godine od raka oboli od 3.000 do 4.000 osoba, a da smrtnih ishoda bude oko 1.800, kazala je u programu Link Radija Crne Gore, u susret 4. februaru, Svjetskom danu borbe protiv raka, internistkinja-onkolo&scaron;kinja Instituta za onkologiju Kliničkog centra prim. dr Nada Cicmil Sarić.
&bdquo;Zabrinjava &scaron;to kontinuirano raste broj novooboljelih od raznih oblika malignih bolesti, ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu. Imamo i podatke Instituta za onkologiju, gdje smo na medikalnoj onkologiji u toku pro&scaron;le godine evidentirali oko 31.000 ambulantnih i oko 6.000 konzilijarnih pregleda. Napominjem i da broj dnevnih hemioterapija i drugih terapija zna da bude i do 130, a pored toga, naravno, obavljaju se i brojni kontrolni pregledi. Mislim da je to dovoljna ilustracija ozbiljnosti ovog problema i u svijetu, i kod nas&ldquo;, ukazala je dr Cicmil Sarić.
Prema njenim navodima, najče&scaron;će maligne bolesti su rak dojke, pluća i debelog crijeva, a potom rak grlića materice, prostate, dok slijede ostali oblici malignih bolesti kada su u pitanju solidni tumori.
&bdquo;&Scaron;to se tiče liječenja, ono se drastično unaprijedilo u posljednjih, da kažemo, možda desetak godina. Najveći napredak u sistemskom liječenju postignut je primjenom imunoterapije u kombinacijama sa hemioterapijom ili između različitih imunoterapeutika, odnosno primjenom ciljanih terapija, takođe u kombinacijama. Savremene terapije dovele su do toga da neke metastatske bolesti dobiju hronični tok, slično bilo kojoj drugoj hroničnoj bolesti. Uz dobar kvalitet života, pacijenti žive ne samo mjesecima, nego i godinama, a pojedini budu i u potpunosti izliječeni. Postoji i terapija održavanja. U prvom redu govorimo o karcinomu dojke, dobrim dijelom o karcinomu pluća, karcinomu debelog crijeva, a u određenoj mjeri i o drugim oblicima malignih oboljenja.
&Scaron;to se tiče melanoma, koji je bio apsolutno smrtonosan do prije deset godina, postignuti su takvi terapijski rezultati da sada imamo pacijente koji su u metastatskom stadijumu izliječeni. Primali su imunoterapiju, nakon dvije godine terapija je obustavljena i sada ih pratimo, prvo če&scaron;će, zatim postepeno. Dakle, brojne maligne bolesti, ako se blagovremeno otkriju, u potpunosti su izlječive, osobito uz primjenu novih terapija održavanja, čija lista se &scaron;iri, ne samo kod karcinoma dojke, nego i kod karcinoma jajnika, karcinoma pluća, pa čak sada i kod mokraćne be&scaron;ike.
Kao &scaron;to diabetičari dobijaju doživotno insulin ili ljudi sa hipertenzijom svoje lijekove, tako i onkolo&scaron;ki pacijenti dobijaju svoju terapiju. Naravno, to kažem samo radi paralele, a ne kao direktno poređenje&ldquo;, objasnila je dr Cicmil Sarić.
Pričala je i o zabludama koje veoma utiču na ishod bolesti, jer otežavaju liječenje. &bdquo;Njih je uvijek bilo. &Scaron;to je internet bogatiji informacijama, naopakim i nakaradnim, zablude su, čini mi se, sve veće, a u balkanskom sindromu veoma su izražene. Uvriježeno je mi&scaron;ljenje da biopsija ubrzava &scaron;irenje bolesti. Međutim, istina je da ne postoji opasnost od &scaron;irenja kancera ako se radi biopsija određene promjene. Bez biopsije je apsolutno nemoguće, a i zakonski je zabranjeno liječiti pacijenta, jer ako nemamo ime i prezime bolesti, mislim da je sada svakom jasno da to nije moguće.
Druga zabluda je da se i dalje u na&scaron;em narodu često čuje da neko boluje od najgoreg. Apsolutna većina malignih bolesti nije smrtna presuda niti takva vrsta dijagnoze. &Scaron;to se tiče drugih zabluda, među najvećima je mi&scaron;ljenje da liječenje malignih bolesti obavezno počinje hirurgijom ili da hirurgija čini jedini ili dominantan oblik liječenja. Naravno da je hirurgija veoma važna. Međutim, ako se primijeni u trenutku kada to nije potrebno ili ako nije indicirana stadijumom bolesti, rizikujemo da vi&scaron;e nikada ne dobijemo najbolji terapijski ishod ili da pogor&scaron;amo stanje drastično&ldquo;, upozorila je dr Cicmil Sarić.
Istakla je i da informacije o povremenoj nesta&scaron;ici lijekova pacijenti mogu dobiti ne od ljekara, nego u Montefarmu i Fondu za zdravstveno osiguranje.
&Scaron;to se tiče prevencije, doktorka je podsjetila da ona i dalje ostaje prvi i najvažniji korak. &bdquo;To je zapravo jedino sigurno liječenje kod trećine do polovine raznih oblika karcinoma. Nažalost, preventabilnih je samo pet, mada se sada u svijetu ta paleta pro&scaron;irila na &scaron;est: karcinom grlića materice, debelog crijeva, dojke, pluća, prostate i želuca.
Dobra prevencija podrazumijeva da vodimo računa kako živimo, &scaron;ta jedemo, koliko se krećemo, kako se odmaramo, da li na sebi radimo neke nasilne operativne zahvate koji su posljedica diktature industrije mode. Prije svega mislim ne samo na hirur&scaron;ke estetske zahvate, od kojih su brojni nesigurni i poku&scaron;avaju se proturiti kao terapijski, posebno kod karcinoma dojke, nego i na primjenu hormonske nadomjesne terapije. Brojne žene je uzimaju po ugledu na glumice i pjevačice, ne samo u 50-im, nego i u 60-im i 70-im godinama, da bi izgledale lijepo, bez bora i suvi&scaron;nih kilograma. To, nažalost, često rezultira pojavom malignih bolesti. Prevencija kroz zdrav stil života i redovne preventivne preglede je ključ svega. Dakle, bolje je spriječiti nego liječiti. I važno je ne bojati se otkrivanja bolesti, nego da ne zakasnimo&ldquo;, zaključila je dr Cicmil Sarić.
I radioterapija je posljednjih godina znatno napredovala, a dodatni iskorak napravljen je pro&scaron;le godine, kada je u Institutu za onkologiju pu&scaron;ten u rad novi linearni akcelerator, saop&scaron;tila je radijaciona onkolo&scaron;kinja Dragana Ognjenović Nikčević.
&bdquo;Time je radioterapija u Crnoj Gori dostigla evropske standarde i omogućila pacijentima liječenje savremenim, visokopreciznim metodama, kakve se primjenjuju u vodećim evropskim centrima. Do sada smo raspolagali sa dva linearna akceleratora, na kojima su već primjenjivane moderne tehnike zračenja, ali nabavkom novog uređaja dodatno smo pro&scaron;irili indikacije za radioterapiju. Danas možemo zračiti vi&scaron;e metastaza u mozgu u jednom trenutku, uz skraćeno trajanje terapije, primjenu vi&scaron;ih doza i bolju za&scaron;titu zdravog tkiva. Omogućeno je i precizno zračenje respiratorno pokretnih meta, poput tumora i metastaza u plućima, uz znatno veću po&scaron;tedu okolnog zdravog tkiva&ldquo;, pojasnila je dr Ognjenović Nikčević.
Istakla je da je vrijeme preživljavanja duže i da su smanjeni akutni i hronični toksični efekti terapije. &bdquo;To je vrlo moćna i neinvazivna metoda liječenja. Cilj je potpuno izlječenje. X-zračenje koje se proizvodi u linearnom akceleratoru usmjereno je na karcinom. Tumorske ćelije propadaju i tumor nestaje. Zračenje se može primjenjivati prije i poslije hirurgije. Preoperativno se koristi da bi se tumor iz neoperabilnog stadijuma preveo u operabilni. Nakon operacije, zračenje se često primjenjuje da se sterilizuje mjesto gdje je bio tumor i spriječi povratak bolesti.
Zračenje se koristi i kao radikalna terapija, kada ima ulogu ravnopravnu sa hirurgijom, a cilj je potpuno izlječenje. Na primjer, kod zračenja raka prostate u prvom stadijumu, rezultati su isti kao nakon hirurgije, samo su različiti neželjeni efekti. U određenim situacijama, radioterapija se primjenjuje palijativno, kada želimo ublažiti bol, spriječiti krvarenje i držati bolest pod kontrolom, čime se značajno pobolj&scaron;ava kvalitet života oboljelog&ldquo;, ukazala je dr Ognjenović Nikčević.
Objasnila je postupak kada pacijent na multidisciplinarnom konzilijumu dobije odluku da mu je potrebno zračenje. &bdquo;Nakon toga, pacijent ide na prvi pregled i CT-simulaciju. Na osnovu svih snimaka sa CT simulatora, medicinski fizičar pravi individualni plan zračenja. Planiranje je vrlo precizno i koriste se savremene tehnike kako bi tumor dobio &scaron;to veću dozu zračenja, a okolna zdrava tkiva bila maksimalno za&scaron;tićena. U radioterapijskom timu medicinski fizičari podjednako su važni kao ljekari. Oni kroz plan pretoče na&scaron;e ideje i stručna zapažanja u realnost, nastojeći da tumor bude potpuno pokriven, a zdrava tkiva po&scaron;teđena.
Trajanje procedure je kratko. Pacijent je na aparatu obično pet do deset minuta, zavisno od regije koja se zrači. Ako se primjenjuju složene tehnike, poput stereotaksične radiohirurgije, kada se kompletna doza isporuči u jednom danu, tretman može trajati i duže. Broj dana zračenja varira u zavisnosti od cilja terapije. Palijativna radioterapija traje jedan, pet ili deset dana, a radikalna do 37 radnih dana&ldquo;, kazala je dr Ognjenović Nikčević.
Navela je da se na Institutu za onkologiju dnevno u prosjeku zrači oko 90 pacijenata i da u posljednjih 12 godina nema lista čekanja. Pacijenti čekaju samo od CT-simulacije do izrade plana zračenja, a nakon toga vrlo brzo počinju terapiju, zaključila je dr Ognjenović Nikčević.

GLOBOKAN procjenjuje: Godišnje od raka oboli 3.000–4.000 ljudi, a umre oko 1.800 u Crnoj Gori

PODACI MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE RAKA

Mladi u Crnoj Gori prvi put najče&scaron;će probaju drogu između 13. i 16. godine, a prva ponuda uglavnom dolazi od vr&scaron;njaka iz okruženja. &Scaron;kole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama, a razlozi zbog kojih se odlučuju na njenu upotrebu najče&scaron;će su povezani sa poku&scaron;ajem da se izbore sa ličnim problemima i pritiscima iz okruženja. Ne postoji podjela na &lsquo;lake&rsquo; i &lsquo;te&scaron;ke&rsquo; droge &ndash; najopasnija je ona koju prvi put probate, upozorava magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević. Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković ističe da prvi znakovi da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci dolaze suptilno, te da je "alarm" zapravo gubitak kontakta sa roditeljima, a ne samo sumnjivo pona&scaron;anje. &nbsp;Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević kazala je za Portal RTCG da radoznalost, pritisak vr&scaron;njaka i laka dostupnost predstavljaju neke od najče&scaron;ćih faktora koji vode ka prvom susretu mladih sa psihoaktivnim supstancama. Kako navodi, u Crnoj Gori prvi kontakt sa drogama najče&scaron;će se de&scaron;ava između 13. i 16. godine, odnosno u periodu rane i srednje adolescencije.
&bdquo;To je razvojno osjetljiv period u kojem mladi intenzivno istražuju granice, traže prihvatanje u vr&scaron;njačkim grupama i jo&scaron; nemaju u potpunosti razvijenu sposobnost procjene dugoročnih posljedica svojih odluka&ldquo;, ističe Ra&scaron;čanin Radičević.
Prema njenim riječima, razlozi zbog kojih mladi posežu za drogama su vi&scaron;eslojni i najče&scaron;će povezani sa poku&scaron;ajem da se izbore sa unutra&scaron;njim i spolja&scaron;njim pritiscima.
&bdquo;Za neke je to bijeg od porodičnih ili &scaron;kolskih problema, za druge način uklapanja u vr&scaron;njačku grupu ili izraz bunta, dok kod značajnog broja mladih postoji povezanost sa problemima mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije ili nerazrije&scaron;enih trauma&ldquo;, navodi ona.
Droga se, kako dodaje, često doživljava kao brzo i privremeno rje&scaron;enje, iako dugoročno produbljuje postojeće pote&scaron;koće.
Ne postoji podjela na &bdquo;te&scaron;ke&ldquo; i &bdquo;lake&ldquo; droge
Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava i da se često postavlja pitanje takozvanih &bdquo;lakih&ldquo; i &bdquo;te&scaron;kih&ldquo; droga, ali poručuje da takva podjela ne postoji.
&bdquo;Najopasnija je ona droga koju prvi put probate, jer nikada ne znate gdje vas može &lsquo;odvesti&rsquo; i kakve posljedice može ostaviti&ldquo;, upozorava ona.
Govoreći o dostupnosti, ističe da su droge mladima u Crnoj Gori relativno lako dostupne, a da prva ponuda najče&scaron;će dolazi iz neposrednog vr&scaron;njačkog okruženja &ndash; na privatnim okupljanjima, tokom izlazaka, ali sve če&scaron;će i putem onlajn komunikacije. Percepcija da je psihoaktivne supstance lako nabaviti, kako kaže, dodatno smanjuje osjećaj rizika i podstiče eksperimentisanje.
Kao jedne od čestih &bdquo;okidača&ldquo; za prvi poku&scaron;aj navodi i porodične faktore, poput emocionalne udaljenosti, konflikata, nasilja, nedostatka podr&scaron;ke ili prisustva zavisnosti u porodici. Ipak, nagla&scaron;ava da se rijetko može govoriti o djelovanju samo jednog faktora, jer su oni najče&scaron;će dio &scaron;ireg i složenijeg skupa rizika.
&Scaron;kole i porodice često ne prepoznaju rane znakove eksperimentisanja mladih sa drogama
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra&scaron;čanin Radičević ocjenjuje da su &scaron;kole i porodice u Crnoj Gori često nedovoljno svjesne ranih znakova eksperimentisanja mladih sa drogama. Kako ističe, prve promjene u pona&scaron;anju djece &ndash; poput povlačenja, pada &scaron;kolskog uspjeha ili promjene dru&scaron;tva &ndash; često se pogre&scaron;no tumače kao prolazna faza adolescencije.
&bdquo;Nedostatak znanja, ali i strah od stigmatizacije djeteta, dovode do toga da se reaguje kasno, tek kada problem postane ozbiljan ili dođe do razvoja zavisnosti&ldquo;, navodi ona, dodajući da sistemska podr&scaron;ka roditeljima i &scaron;kolama u ranom prepoznavanju problema i dalje nije dovoljna.
Siroma&scaron;tvo i porodični problemi povećavaju rizik, ali nijesu jedini uzrok
Govoreći o uzrocima rizičnog pona&scaron;anja, Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava da siroma&scaron;tvo, nezaposlenost roditelja, nasilje u porodici i problemi mentalnog zdravlja značajno povećavaju rizik, ali nijesu jedini faktori. Posebno ističe da se upotreba droga javlja u svim dru&scaron;tvenim slojevima, te da su neprepoznati problemi mentalnog zdravlja kod djece i mladih često zanemareni uzrok takvog pona&scaron;anja.
Kada je riječ o informisanosti mladih, ona smatra da su dostupne informacije često povr&scaron;ne i neusklađene sa njihovim stvarnim iskustvima. &bdquo;Poruke se uglavnom zasnivaju na zabrani i zastra&scaron;ivanju, dok se dugoročne posljedice po mentalno zdravlje, obrazovanje i odnose rijetko obja&scaron;njavaju&ldquo;, upozorava, ističući i problem relativizacije rizika takozvanih &bdquo;lakih droga&ldquo;.
Digitalni prostor i dru&scaron;tvene mreže, prema njenim riječima, imaju značajnu ulogu u normalizaciji upotrebe droga. Iako se rijetko radi o otvorenoj promociji, sadržaji koji romantizuju rizična pona&scaron;anja doprinose smanjenju percepcije rizika, naročito kod mladih koji jo&scaron; nemaju razvijene za&scaron;titne mehanizme.
Programi liječenja i rehabilitacije nijesu dovoljno dostupni niti prilagođeni mladima
Ra&scaron;čanin Radičević nagla&scaron;ava i važnost zajednice, koja može biti snažan za&scaron;titni faktor ukoliko mladima nudi kvalitetne i dostupne sadržaje. U suprotnom, nedostatak sportskih, kulturnih i edukativnih programa, kao i visoka tolerancija na rizična pona&scaron;anja, mogu dodatno povećati vjerovatnoću eksperimentisanja sa drogama.
Posebno upozorava na uticaj stigme i straha od osude, zbog kojih mladi često ne traže pomoć na vrijeme. &bdquo;Mladi se pla&scaron;e da će biti obilježeni ili kažnjeni, pa problem skrivaju i od porodice i od institucija&ldquo;, navodi ona.
Govoreći o ulozi sistema, ocjenjuje da se i dalje če&scaron;će reaguje represivno nego podržavajuće.
Iako postoje programi liječenja i rehabilitacije, oni nijesu dovoljno dostupni niti prilagođeni mladima, naročito maloljetnicima. Kako zaključuje, potreban je snažniji fokus na prevenciju, ranu intervenciju i podr&scaron;ku, uz pristup koji mlade prepoznaje kao osobe kojima je potrebna pomoć cijelog dru&scaron;tva.
Alarmi na koje roditelji treba da obrate pažnju
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković za Portal RTCG ističe da se prvi znakovi koji mogu ukazivati na to da dijete koristi neku od psihoaktivnih supstanci rijetko pojavljuju kao iznenadan i dramatičan događaj, već mnogo če&scaron;će kroz suptilne, ali uporne promjene u pona&scaron;anju i odnosima.
Roditelji tada primjećuju da dijete vi&scaron;e nije emocionalno dostupno kao ranije, da se povlači, izbjegava razgovor ili burno reaguje na naizgled bezazlene povode.
Postepeno se mijenja i svakodnevni ritam &ndash; dolazi do poremećaja sna, naglih oscilacija raspoloženja i gubitka interesovanja za stvari koje su ranije bile važne.
Mogu se javiti i izraženija tajnovitost, zatvaranje u sobu, promjene u dru&scaron;tvu, ali i u načinu komunikacije, koji ponekad uključuje vi&scaron;e laži, racionalizacija i opravdavanja.
Kako nagla&scaron;ava Pejaković, &bdquo;nije presudna jedna promjena, već njihov zbir i trajanje&ldquo;.
Ona podsjeća da djeca ne posežu za supstancama bez razloga, već da je to često poku&scaron;aj regulacije emocija koje ne znaju ili ne osjećaju da smiju da izraze.
Zato je važno, poja&scaron;njava psiholo&scaron;kinja, da roditelji ne reaguju isključivo kontrolom i ispitivanjem, već pitanjem.
&bdquo;&Scaron;ta se sa mojim djetetom de&scaron;ava iznutra. Alarm je zapravo gubitak kontakta, a ne samo sumnjivo pona&scaron;anje&ldquo;, ističe psiholo&scaron;kinja.
Psihoaktivne supstance kao prečica sa visokom cijenom
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković obja&scaron;njava da je adolescencija period snažnog razvoja mozga, identiteta i emocionalne regulacije, zbog čega je posebno osjetljiva na uticaj psihoaktivnih supstanci.
One mladima često djeluju kao brza prečica ka olak&scaron;anju, uzbuđenju ili osjećaju pripadanja, ali takvo privremeno rje&scaron;enje nosi visoku cijenu.
Psiholo&scaron;kinja poja&scaron;njava da umjesto da dijete uči kako da prepozna, podnese i reguli&scaron;e neprijatne emocije iznutra, ono stiče obrazac u kojem se nelagoda &bdquo;rje&scaron;ava&ldquo; spolja, uz pomoć supstance.
Istovremeno, supstance direktno utiču na kognitivne funkcije &ndash; pažnju, pamćenje i koncentraciju &ndash; zbog čega učenje postaje fragmentisano i povr&scaron;no, a dono&scaron;enje odluka impulsivnije, sa slabijom procjenom rizika i posljedica.
Kako upozorava Pejaković, dugoročno se otežava razvoj unutra&scaron;njih kočnica i samokontrole, pa problem ne ostaje samo na nivou &scaron;kolskog uspjeha, već zahvata samu strukturu ličnosti.
&bdquo;Formira se obrazac u kojem se mlada osoba oslanja na supstancu umjesto na sopstvene kapacitete, čime se sazrijevanje odlaže, a ponekad i ozbiljno kompromituje&ldquo;, ističe ona.
Kako rana upotreba supstanci utiče na kognitivni razvoj djece
Psiholo&scaron;kinja ističe da to da li će promjene u kognitivnom funkcionisanju biti privremene ili trajne zavisi od uzrasta djeteta, kao i od trajanja, učestalosti upotrebe i individualne osjetljivosti.
Kada se upotreba supstanci započne u ranom uzrastu, postoji realan rizik da se određene kognitivne funkcije ne razviju u punom kapacitetu.
Psiholo&scaron;kinja kaže da kod nekih mladih, uz prekid upotrebe i adekvatnu podr&scaron;ku, dolazi do oporavka i pobolj&scaron;anja funkcija poput pažnje i pamćenja.
Međutim, kod drugih promjene mogu biti dugotrajnije, naročito u domenu izvr&scaron;nih funkcija to jest planiranja, samokontrole i dono&scaron;enja odluka.
&bdquo;Važno je učiti ih da prepoznaju i imenuju ono &scaron;to osjećaju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti&ldquo;, ističe Pejaković.
Začarani krug: supstance i mentalno zdravlje
Psihoaktivne supstance često ne stvaraju psihičke probleme iz ničega, već pojačavaju ono &scaron;to je već prisutno, ali jo&scaron; nije jasno izraženo.
Kod mladih sa osjetljivijim emocionalnim sklopom, upotreba droga može pogor&scaron;ati anksioznost, depresiju i dovesti do unutra&scaron;nje nestabilnosti.
Pored toga, javljaju se problemi sa spavanjem, razdražljivost, impulsivnost, a ponekad i agresivnost. Kod određenih supstanci i predisponiranih osoba mogu se javiti paranoja ili halucinacije.
Posebno je opasno, poja&scaron;njava psiholo&scaron;kinja, &scaron;to mladi često ne povezuju promjene u psihičkom stanju sa upotrebom supstanci, pa ulaze u začarani krug u kojem se droga koristi da bi se, kako ističu stručnjaci, &bdquo;liječili simptomi koje je sama pogor&scaron;ala&ldquo;.
&bdquo;Zato je važno o drogama govoriti i kao o ozbiljnom riziku za mentalno zdravlje, a ne samo kao o &lsquo;lo&scaron;oj navici'&ldquo;, ističe Pejaković.
Traženje pomoći je znak snage, a ne slabosti
Poruka koja je najvažnija kada govorimo o prevenciji i za&scaron;titi mentalnog zdravlja mladih je da prevencija ne počinje zabranama, već odnosom, autentičnim odnosom.
Psiholo&scaron;kinja kaže da djeca i mladi koji imaju osjećaj da su viđeni, saslu&scaron;ani i prihvaćeni ređe traže regulaciju emocija kroz supstance.
&bdquo;Važno je učiti ih da prepoznaju i imenuju ono &scaron;to osjećaju, bez stida i straha od osude. Mentalno zdravlje se gradi kroz sigurnost, granice i doslednost, ali i kroz toplinu. Mladi treba da znaju da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti&ldquo;, ističe Pejaković.
Psiholo&scaron;kinja ukazuje na to da odrasli moraju da budu svjesni sopstvenih poruka koje upućuju djeci, jer djeca uče vi&scaron;e iz onoga &scaron;to živimo nego iz onoga &scaron;to govorimo.
Prevencija podrazumijeva i realan razgovor o rizicima, bez dramatizacije, ali i bez minimiziranja.
&bdquo;Poruka koja najvi&scaron;e &scaron;titi je ona koja kaže: &lsquo;slu&scaron;am te, ti nisi sam i ne mora&scaron; sve da nosi&scaron; sam. Ja sam tu za tebe, možemo sve'&ldquo;, poručila je Pejaković.

Probaju drogu i sa 13 godina, alarm za roditelje i škole

"SIROMAŠTVO I PORODIČNI PROBLEMI POVEĆAVAJU RIZIK, ALI NIJESU JEDINI UZROK"

Vi&scaron;e od 35 odsto djece u Crnoj Gori je prekomjerno uhranjeno i gojazno, &scaron;to nas čini jednom od najgojaznijih nacija u Evropi, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje. Ni odrasli ne bilježe bolju statistiku, pa oko 50 odsto građana ima vi&scaron;ak kilograma. Stručnjaci upozoravaju da su glavni uzroci neuravnotežena i nezdrava ishrana, kao i manjak aktivnosti.
Specijalističkoj ambulanti za poremećaje ishrane, koja funkcioni&scaron;e u okviru IJZ, u toku prethodne godine javilo se 1750 novih pacijenata, od čega su 10 odsto bila djeca, najče&scaron;će uzrasta od 10 godina, kazala je za TV Podgorica dr Zorica Đorđević, specijalista higijene.
&bdquo;To je i najrizičniji period, taj predpubertetski period kada se djeca i prirodno malo poprave, ali kada je to drastičnije, da dijete ne uđe u pubertet sa gojaznoću, jer su tada i zdravstveni rizici veći, to je vrijeme kada se najče&scaron;će reaguje&ldquo;, kazala je Đorđević.
A rizici su, ističe Đorđević, brojni.
&bdquo;Veća je vjerovatnoća da imaju problema sa srcem i krvnim sudovima, visokim pritiskom, insulinskom rezistencijom, plućima zbog pritiska, astme, utiče na mentalno zdravlje, lokomotorni sistem, kičmu zglobove, sve to pravi problem i kasnije u životu. I mi smo zemlja sa učestalim dijabetesom&ldquo;, naglasila je Đorđević.
Pored lo&scaron;e ishrane, problem je i nedostatak fizičke aktivnosti, obja&scaron;njava Đorđević. Ipak, kako kaže, odgovornost nije samo na roditeljima &ndash; smatra da je u borbi protiv gojaznosti neophodno uvezati cijeli sistem.
&bdquo;Manja je dostupnost prihvatljivih i nutritivno bogatih obroka, kako u &scaron;koli, tako i na poslu, zatim reklamiranje nezdrave hrane, svuda oko nas su velike porcije nezdrave hrane, prirodno je da imamo potrebu da to konzumiramo, naročito je to izraženo kod djece. Nama svi podaci pokazuju da su djeca relativno neaktivna, da svega četvrtina ima dovoljnu aktivnost za uzrast, samim tim se lo&scaron;ije razvija lokomotorni sistem, metabolički parametri lo&scaron;i, veći rizik za gojaznost&ldquo;, kazala je Đorđević.
Mjerenjem procenta masti i mi&scaron;ića u tijelu, u ambulanti određuju stanje pacijenta i na osnovu tih podataka i medicinske dokumentacije, prave personalizovane planove, obja&scaron;njava Đorđević.
Ističe da se pregled može zakazati uputom izabranog ljekara i savjetuje građane, naročito roditelje, da problem gojaznosti rje&scaron;avaju u početnom stadijumu.

Više od 35 odsto djece i 50 odsto odraslih u Crnoj Gori prekomjerno uhranjeno i gojazno

PODACI INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

U Zeti je danas Dan žalosti zbog smrti mladog fudbalera Fudbalskog kluba Zeta, Nemanje Ulićevića.
Odluku o progla&scaron;enju 1. februara za Dan žalosti donio je predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.
Dan žalosti obilježiće se spu&scaron;tanjem zastava na pola koplja na zgradama Op&scaron;tine i javnim ustanovama, kao i otkazivanjem, odnosno prilagođavanjem svih javnih, kulturnih i zabavnih manifestacija.

U Zeti danas Dan žalosti zbog smrti mladog Nemanje Ulićevića

PREMINUO U 18.GODINI

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će rodno motivisano ubistvo žena &ndash; femicid, biti uvedeno u Krivični zakonik kao poseban oblik te&scaron;kog ubistva. Kako je kazao za Portal RTCG, ova izmjena predstavlja odgovor na alarmantne podatke o ubistvima žena i rodno zasnovanom nasilju.
&ldquo;Propisivanjem femicida kao posebnog krivičnog djela jasno se prepoznaje motiv i obezbjeđuje precizan i stroži okvir za sankcionisanje&ldquo;, rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, predlog izmjena Krivičnog zakonika upućen je Evropskoj komisiji u junu 2025. godine, a po dobijanju komentara planira se okončanje zakonodavne procedure i upućivanje predloga u parlament.
Božović ocjenjuje da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak u unapređenju pravnog okvira za borbu protiv nasilja.
&ldquo;Najvažnija promjena odnosi se na stupanje na snagu izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore u decembru 2023. godine, kojima je izmijenjen član 220, koji propisuje krivično djelo nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Poo&scaron;trene su kazne za ovo krivično djelo, a ključna promjena je to &scaron;to se svaki oblik nasilja sa posljedicom, bilo fizičkom ili psihičkom, sada tretira kao krivično djelo, a ne kao prekr&scaron;aj&ldquo;, istakao je ministar.
Time se, kako je naveo, jasno poručuje da je nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ozbiljno krivično djelo koje zahtijeva odlučnu i adekvatnu reakciju države.
Izmjenama je izvr&scaron;eno i usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je pro&scaron;iren pojam člana porodice. To je, prema riječima Božovića, omogućilo procesuiranje &scaron;ireg kruga slučajeva i efikasniju borbu protiv nasilja.
Ograničavanje ublažavanja kazni za povratnike
Ministar pravde najavio je i dalji rad na izmjenama Krivičnog zakonika koje se odnose na op&scaron;te odredbe o izricanju kazni.
&ldquo;Predloženim izmjenama nastoji se ograničiti mogućnost ublažavanja kazni ispod zakonskog minimuma u slučajevima ponavljanja krivičnih djela, &scaron;to je od posebnog značaja u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja&ldquo;, kazao je Božović.
Sve navedene aktivnosti, prema njegovim riječima, predstavljaju dio sistemskog jačanja krivičnopravnog okvira, koje podrazumijeva povećanje krivične odgovornosti za nasilje, sužavanje prostora za ublažavanje kazni i uvođenje novih krivičnih djela radi efikasnije i strože za&scaron;tite žrtava.
Božović nagla&scaron;ava da strože kazne same po sebi nijesu dovoljne da obezbijede potpunu za&scaron;titu žrtava.
&ldquo;Zato je u fokusu Ministarstva pravde i rad na izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, koje su usmjerene na praktičnu za&scaron;titu žrtava u samom postupku, gdje danas najče&scaron;će dolazi do njihovog odustajanja&ldquo;, rekao je on.
Novina je uvođenje pojma žrtve kao posebne procesne kategorije.
&ldquo;Nova rje&scaron;enja predviđaju pravo žrtve na pravovremeno, potpuno i kontinuirano informisanje o toku krivičnog postupka, pravo na prisustvo lica od povjerenja u svim fazama postupka, pojedinačnu procjenu potreba žrtve, jasno definisane procedure medicinskih pregleda, zabranu sekundarne viktimizacije, kao i mjere za&scaron;tite od pritisaka, zastra&scaron;ivanja i odmazde&ldquo;, istakao je Božović.
Posebno je značajno i pravo žrtve da podnese pritužbu u slučajevima kada nije obavije&scaron;tena o postupanju nadležnih organa ili donesenim odlukama.
Ministar je podsjetio da je usvojena Strategija za za&scaron;titu prava žrtava za period 2025&ndash;2029, kojom se obezbjeđuje usklađivanje nacionalnog sistema sa međunarodnim standardima i preporukama, kao i ispunjavanje obaveza države u okviru Poglavlja 23.
&ldquo;Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje sekundarne viktimizacije i unapređenje postupanja institucija u svim fazama krivičnog postupka. Operativni ciljevi Strategije dodatno su razrađeni kroz Akcioni plan, sa jasno definisanim mjerama, rokovima i nosiocima aktivnosti&ldquo;, naveo je Božović.
On je naglasio da su ova rje&scaron;enja od ključne važnosti jer upravo nedostatak informacija, osjećaj nesigurnosti i strah od ponovnog izlaganja traumatičnim iskustvima najče&scaron;će dovode do odustajanja žrtava od prijave ili povlačenja iz postupka.
Božović je podsjetio da je nadležnost Ministarstva pravde prije svega normativna i da ono ne odlučuje u pojedinačnim predmetima niti utiče na konkretne odluke sudova i tužila&scaron;tava.
&ldquo;Na&scaron;a odgovornost je da obezbijedimo jasan, kvalitetan i primjenjiv normativni okvir, usklađen sa međunarodnim standardima&ldquo;, kazao je on.
Svaka izmjena zakonodavstva prolazi provjeru usklađenosti sa standardima Evropske unije i Savjeta Evrope, a paralelno sa tim radi se i na institucionalizaciji primjene zakona. U tom kontekstu, Državno tužila&scaron;tvo donijelo je obavezujuća uputstva za postupanje u predmetima nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, dok je Vrhovni sud izradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima.

Božović: Femicid će biti poseban oblik teškog ubistva

NAJAVIO MINISTAR PRAVDE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima na jugu, dok se na sjeveru očekuju slaba ki&scaron;a u nižim i snijeg i susnježicu u vi&scaron;im planinskim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus tri do devet stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperaruta do 14 stepeni.
<h3 class="entry-title">&nbsp;</h3>
&nbsp;

Na jugu oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

DO 14 STEPENI

Mladi fudbaler Zete Nemanja Ulićević preminuo je u 18. godini, saop&scaron;teno je iz tog kluba.
Ulićević je bio član kadetske ekipe FK Zeta, mladi sportista pred kojim su tek bili sportski i životni snovi.&nbsp;
Odlukom predsjednika Op&scaron;tine Zeta Mihaila Asanovića 1. februar progla&scaron;en je za dan žalosti na teritoriji te op&scaron;tine.

Preminuo mladi fudbaler Zete

U 18.GODINI

Prosječni godi&scaron;nji dnevni saobraćaj (PGDS) na državnim putevima u Crnoj Gori pro&scaron;le godine je bio veći za oko osam odsto u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Uprave za saobraćaj.
U saop&scaron;tenju Uprave navodi se da su podaci dobijeni sa automatskih brojača saobraćaja postavljenih na putnoj mreži &scaron;irom države.
&bdquo;Do rasta intenziteta saobraćaja do&scaron;lo je na većini putnih pravaca, dok je pad registrovan uglavnom na dionicama na kojima se izvode radovi ili gdje je saobraćaj preusmjeren na alternativne pravce&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Uprave za saobraćaj su kazali da se najveći rast bilježi na regionalnom putu Cetinje &ndash; Kotor, preko Njegu&scaron;a.
Na tom putu je, kako su pojasnili, intezitet saobraćaja povećan za gotovo 70 odsto.&nbsp;
&bdquo;Razlog tome su pu&scaron;tanje u saobraćaj dionice Cetinje &ndash; Čevo kao i radovi na izgradnji bulevara Tivat &ndash; Jaz, čime je dio saobraćaja izmje&scaron;ten na ovaj putni pravac&ldquo;, pojasnili su iz Uprave za saobraćaj.
Kako su saop&scaron;tili, značajan rast zabilježen je i na regionalnom putu Buče &ndash; Lubnice, gdje je evidentirano povećanje od oko 20 odsto.
Iz Uprave su pojasnili da je to direktna posljedica otvaranja tunela Klisura, kojim je znatno skraćena saobraćajna veza između Berana i Kola&scaron;ina.
U saop&scaron;tenju Uprave navodi se da je povećan saobraćaj registrovan i na vi&scaron;e magistralnih i regionalnih puteva na sjeveru i u centralnom dijelu države, dok je najveći pad zabilježen na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac.
Na putu Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac evidentirano je, kako su naveli, smanjenje saobraćaja od čak 54,83 odsto.&nbsp;
&bdquo;Razlog tome su radovi na sanaciji nestabilne Kosine u mjestu Sokolovina, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen i u velikoj mjeri preusmjeren na druge putne pravce&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je pad intenziteta saobraćaja registrovan i na magistralnom putu Podgorica &ndash; Kola&scaron;in, na dionicama gdje su postavljeni brojači u mjestima Bioče i Morača.
To je, kako se ukazali, očekivano imajući u vidu da je najveći dio saobraćaja preusmjeren na auto-put.
Iz Uprave za saobraćaj istakli su da je najveće saobraćajno opterećenje, prema podacima za pro&scaron;lu godinu, i dalje koncentrisano na nekoliko ključnih putnih pravaca u centralnom dijelu države.
Na prvom mjestu po intenzitetu saobraćaja nalazi se saobraćajnica Podgorica &ndash; Danilovgrad, koja je pro&scaron;le godine zabilježila najveći prosječni godi&scaron;nji dnevni saobraćaj vozila u cijeloj putnoj mreži.&nbsp;
&bdquo;Ova dionica predstavlja glavnu vezu između Podgorice i Nik&scaron;ića, kao i važan tranzitni pravac prema sjevero-zapadu zemlje i dalje prema Bosni i Hercegovini i Srbiji&ldquo;, kazali su iz Uprave.
Iz Uprave su napomenuli da u statistiku nijesu uključeni podaci sa brojača na dionicama od Budve do Tivta, zbog aktuelnih radova na izgradnji bulevara.&nbsp;
&bdquo;Riječ je o najfrekventnijoj dionicama u državi, kojima u ljetnjim mjesecima u prosjeku dnevno prođe i vi&scaron;e od 25 hiljada vozila, a njihov izostanak iz statistike ima značajan uticaj na ukupne pokazatelje&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Uprava za saobraćaj, kako su kazali, raspolaže sa vi&scaron;e desetina automatskih brojača saobraćaja, koji su postavljeni na gotovo svim značajnijim putnim pravcima i koji neprekidno, 24 sata dnevno, bilježe prolazak po broju i strukturi vozila.&nbsp;
&bdquo;Ovi podaci služe kao osnova za planiranje razvoja putne infrastrukture, unapređenje bezbjednosti saobraćaja i planiranje novih investicija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su pojasnili i da je osnovni pokazatelj PGDS, koji se dobija tako &scaron;to se ukupan broj vozila registrovanih tokom godine na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini.

Prosječan godišnji dnevni saobraćaj veći oko osam odsto u odnosu na 2024.

PODACI UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena u južnim oblastima i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeoerologiju i seizmologiju, u nižim predjelima na sjeveru u jutarnjim časovima mjestimično je moguća magla.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura jedan do 14 stepeni.

Danas promjenljivo, uglavnom suvo, do 14 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Stanovnici Bloka pet koji žive na Trgu Nikole Kovačevića tvrde da im psi lutalice posljednjih dana prave veliku &scaron;tetu na automobilima i da su pla&scaron;e da ne napadnu djecu i građane.
Pojasnili su da se napadi de&scaron;avaju tokom noći i da su posljednjih dana na nekoliko automobila napravili veliku &scaron;tetu.
Stanovnik tog dijela Podgorica koji se obratio Portalu TV PG upozorava da se radi o četiri-pet velikih pasa lutalica, koji bi vrlo lako mogli da napadnu i prolaznike, djecu ili starije. On apeluje na komunalne službe da reaguju i spriječe teže posljedice.
&bdquo;Pla&scaron;imo se da psi ne napadnu djecu, ili starije osobe, radi se o četiri pet pasa koji stalno kruže i jure mačke. Kada se one sakriju ispod vozila, oni polome plastike i djelove vozila da bi poku&scaron;ali da ih nađu. Na nekoliko vozila imamo značajnu &scaron;tetu, polomljeni su branici, blatobrani i dio iznad guma. Oni su divlji i opasni, molimo nadležne da neko reaguje&ldquo;, naveo je on.

Stanari Bloka pet ogorčeni: Psi lutalice oštetili više vozila, strahuju za bezbjednost

"PLAŠIMO SE DA PSI NE NAPADNU DJECU, ILI STARIJE OSOBE"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti ne&scaron;to če&scaron;će.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura nula do deset stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, povremeno slaba kiša

Gradili&scaron;te postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu večeras je privremeno zapečatio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, potvrdio je TVCG ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
Kako je kazao, riječ je o sitnim tehnikalijama. Navodi da postupaju po zakonu i ne prave selekciju, te da će se radovi nastaviti u najkraćem roku.&nbsp;
Inspektor nije ostavio rok za otklanjanje nepravilnosti, već je odmah donio odluku o pečaćenju gradili&scaron;ta.
Podsjećamo mje&scaron;tani Zete i rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta danima su protestovali zbog&nbsp; gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botun. Blokirali su i saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović poručio je 23. januara da je Op&scaron;tina Zeta spremna da učestvuje u tro&scaron;kovima do kojih bi eventualno do&scaron;lo ako se odustane od gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu. Mje&scaron;tani su najavili da neće biti protesta u narednom periodu dok se Vlada i Glavni grad ne izjasne po ovom pitanju.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

POTVRDIO MINISTAR PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE SLAVEN RADUNOVIĆ

Voda na Cetinju do daljnjeg nije za piće bez prethodnog prokuvavanja, saop&scaron;tili su iz cetinjskog Vodovoda.
Kako navodi prenosi portal Cetinjski list, uzrok ovoj pojavi je zamućenje vode na vodoizvori&scaron;tima.
Građanima se preporučuje da vodu prokuvavaju prije upotrebe, naročito djeca, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom.
&ldquo;Konstantno pratimo stanje na terenu, a do pobolj&scaron;anja o kojem će građani biti blagovremeno obavije&scaron;teni, preporučuje se po&scaron;tovanje mjera predostrožnosti&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Voda na Cetinju nije za piće

GRAĐANIMA SE PREPORUČUJE DA VODU PROKUVAVAJU PRIJE UPOTREBE

Zabranu pristupa digitalnim platformama djeci mlađoj od 13 godina, obaveznu roditeljsku saglasnost za uzrast od 13 do 16 godina, pouzdanu provjeru starosne dobi, ograničenje algoritamskih preporuka, zabranu gruminga i dipfejk sadržaja sa maloljetnicima, kao i stroge obaveze za platforme koje koriste vje&scaron;tačku inteligenciju, predviđa Predlog zakona o za&scaron;titi maloljetnika u digitalnom prostoru, koji je poslanica Socijalističke narodne partije Sladana Kaluđerović predala Skup&scaron;tini Crne Gore.
Cilj ovog zakona je, kako je istakla Kaluđerović, uspostavljanje sveobuhvatnog sistema za&scaron;tite djece i maloljetnika na dru&scaron;tvenim mrežama, onlajn platformama, pretraživačima i servisima zasnovanim na vje&scaron;tačkoj inteligenciji, bez obzira na to gdje su te platforme registrovane.
Predlogom zakona se defini&scaron;e da je digitalnim platformama zabranjeno da omoguće pristup i kori&scaron;ćenje djeci mlađoj od 13 godina, osim u slučaju platformi posebno prilagođenih tom uzrastu i samo uz saglasnost roditelja ili zakonskog zastupnika.
&ldquo;Maloljetnici uzrasta od 13 do 16 godina mogu koristiti digitalne platforme isključivo uz prethodnu roditeljsku saglasnost, dok su pružaoci usluga obavezni da uspostave pouzdane sisteme za provjeru starosne dobi, pri čemu samodeklaracija korisnika nije dozvoljena&rdquo;, navodi se, između ostalog u Predlogu zakona.
Predložena rje&scaron;enja nameću digitalnim platformama obavezu redovne procjene rizika po prava, bezbjednost i interese maloljetnika, uključujući izloženost &scaron;tetnom sadržaju, uticaj algoritama, rizike od zavisničkog pona&scaron;anja, manipulacije, automatizovanog profilisanja i upotrebe sistema vje&scaron;tačke inteligencije.
Takođe, Predlog zakona ograničava automatizovano profilisanje maloljetnika i personalizovane algoritamske preporuke, zabranjuje njihovu upotrebu ako podstiču zavisnost, eksploati&scaron;u lakovjernost djece, nanose materijalnu ili nematerijalnu &scaron;tetu ili koriste osjetljive podatke.
&ldquo;Digitalne platforme dužne su da omoguće isključivanje algoritamskog profilisanja za naloge maloljetnika i da roditeljima pruže jasne informacije o načinu funkcionisanja tih sistema&rdquo;, navodi se.
Posebna pažnja posvećena je za&scaron;titi djece u komunikaciji sa drugim korisnicima, kroz obavezne mehanizme blokiranja, prijavljivanja i hitnog postupanja u slučajevima uznemiravanja, vr&scaron;njačkog nasilja, seksualnog uznemiravanja i drugih oblika &scaron;tetne interakcije, kao i potpunu zabranu gruminga i obavezu platformi da takve poku&scaron;aje prepoznaju, spriječe i prijave nadležnim organima.
U dijelu koji se odnosi na vje&scaron;tačku inteligenciju, zakon zabranjuje sisteme koji kod maloljetnika stvaraju uvjerenje da komuniciraju sa stvarnim osobama, koji opona&scaron;aju emocionalnu bliskost ili podstiču zavisnost, kao i generisanje i distribuciju dipfejk sadržaja koji prikazuju maloljetnike.
&ldquo;Uklanjanje takvog sadržaja mora se izvr&scaron;iti bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata&rdquo;, navodi se.
Za nadzor nad primjenom zakona zadužena je Agencija za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost, dok su za kr&scaron;enje propisa predviđene visoke novčane kazne za pravna, odgovorna i fizička lica.
Pružaoci digitalnih usluga imaće rok od devet mjeseci da usklade svoje poslovanje sa novim zakonskim obavezama.
Slađana Kaluđerović ističe da je statistika alarmantna.
&ldquo;73 odsto djece uzrasta od devet do 15 godina ima profil na dru&scaron;tvenim mrežama, svako treće dijete je iskusilo digitalno nasilje, skoro polovina djece bila je izložena uznemirujućem ili seksualnom sadržaju. Iza ovih brojki stoje stvarna djeca i stvarne traume. Na&scaron;a je obaveza da ih za&scaron;titimo.
Predloženi zakon je, nagla&scaron;ava, usklađen sa evropskim standardima i Rezolucijom Evropskog parlamenta usvojenom u novembru pro&scaron;le godine.
&ldquo;Slična rje&scaron;enja već funkcioni&scaron;u u Irskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a u zavr&scaron;noj fazi usvajanja su u vi&scaron;e evropskih zemalja, uključujući Francusku, &Scaron;paniju i nordijske države. Evropski trend jasno pokazuje potrebu za strožom regulacijom digitalnih platformi kada je riječ o djeci&rdquo;, dodaje Kaluđerović.
Zakon je, kaže, nastao u saradnji sa ekspertima iz oblasti sajber bezbjednosti i za&scaron;tite djece, uz konsultacije sa IT stručnjacima, psiholozima, profesorima, direktorima &scaron;kola i roditeljima.
&ldquo;Komunikaciju ćemo nastaviti sve do konačnog usvajanja zakona kako bismo obezbijedili najbolje moguće rje&scaron;enje. Ne želimo da na&scaron;a djeca postanu internet zavisnici &ndash; generacije &bdquo;zombija&ldquo; koje provode dane gledajući u telefon i igrajući igrice, nesposobne za izazove stvarnog života&rdquo;, navodi Kaluđerović.
Ovo, ukazuje ona, utiče i na fizičko zdravlje djece &ndash; probleme sa vidom, kičmom i gojazno&scaron;ću.
&ldquo;Takođe, dru&scaron;tvene mreže za djecu predstavljaju poseban svijet u koji roditelji često nemaju uvid, a u kojem su djeca izložena internet predatorima i rizicima koje ne umiju da prepoznaju. Na kraju, apelujem na sve poslanike i poslanice: podržite predloženi zakon. Djeca nemaju lobiste i nemaju glas u parlamentu &ndash; osim preko nas. Ovo je prilika da pokažemo da bezbjednost djeteta nije tema o kojoj se trguje, već vrijednost oko koje se okupljamo. Budućnost Crne Gore počinje onog trenutka kada odlučimo da za&scaron;titimo djecu. Ne sjutra. Danas&rdquo;, poručila je Kaluđerović.

Predložen zakon: Zabrana mreža za djecu mlađu od 13, roditeljska saglasnost do 16, ograničenje algoritama…

PREDLOG PREDALA POSLANICA SOCIJALISTIČKE NARODNE PARTIJE SKUPŠTINI CRNE GORE

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu ki&scaron;u u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim satima.
Vjetar u jutarnjim satima jo&scaron; ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura nula do devet stepeni, najvi&scaron;a dnevna tri do 15 stepeni.

Danas oblačno, kiša mjestimično

DO 15 STEPENI

Tim vje&scaron;taka građevinske struke Instituta za građevinarstvo Du&scaron;ko Lučić i Radenko Pejović, koje je Op&scaron;tina Herceg Novi angažovala da procijene o&scaron;tećenja na takozvanoj "Plavoj zgradi", smatra da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od uru&scaron;avanja, pi&scaron;e portal RTHN.
Ipak, nagla&scaron;avaju da su sanacija o&scaron;tećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Njihov nalaz, suprotan je ocjeni inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koja je ranije naložila hitno iseljavanje stanara, podsjeća taj medij.
Kako je kazao Lučić, problematična je približno četvrtina objekta, dok je ostatak zgrade bezbjedan, ali je neophodno sprovesti detaljno ispitivanje terena.
"Postoji redosljed koraka koji se mora ispo&scaron;tovati u postupku dovođenja objekta u, uslovno rečeno, prvobitno stanje. Inspektor je situaciju sagledao onoliko koliko je mogao vizuelno. Po mom mi&scaron;ljenju, reakcija je bila pomalo preo&scaron;tra. Najvi&scaron;e četvrtina zgrade je ugrožena, i to na način da je sanacija izvodljiva i moguća", rekao je Lučić.
On smatra da je do deformacije temelja i prekomjernih naprezanja do&scaron;lo usljed ispiranja materijala ispod temelja, &scaron;to izazivaju podzemne vode, zbog čega je neophodno sagledati geomehaničke i hidrogeolo&scaron;ke karakteristike terena.
Pejović ističe da je hitno potrebno organizovati kontinuirano praćenje stanja objekta.
"Već sjutra bi trebalo postaviti repere, geodetski snimiti objekat i pratiti eventualne promjene, kako bi se utvrdilo da li deformacije napreduju. Objekat je bezbjedan i njegova stabilnost nije ugrožena, ali praćenje je nužno iz predostrožnosti. Ukoliko bi se, na primjer, desilo da se u kratkom roku pomjeri i deset centimetara, to bi bilo alarmantno, ali ne očekujem da će do toga doći", kazao je Pejović.
Zbog hitnosti situacije, kako je dodao, neophodno je &scaron;to prije započeti posao, čak i mimo procedura javnih nabavki.
Predsjednik Op&scaron;tine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je prioritet izrada elaborata geodetske i hidrogeolo&scaron;ke situacije, snimanje objekta, postavljanje repera i organizovanje stalnog monitoringa.
"&Scaron;to se tiče uloge koju mi imamo ovdje, dobili smo taj zapisnik koji je stigao od strane ovog inspektora ispred Ministarstva prostornog planiranja. I mi smo već negdje i razgovarali, kada je taj dio u pitanju, da se obezbjedi neki alternativni smje&scaron;taj, po&scaron;to je to obaveza op&scaron;tine, kada se de&scaron;avaju neke ovakve akcidentne, situacije. Svakako ćemo razgovarati i sa njima, da vidimo kakvo je njihovo konačno stanovi&scaron;te", rekao je Katić, prenosi portal RTHN.
On je dodao da je u komunikaciji sa pravnim zastupnikom Skup&scaron;tine stanara, kao nosiocem prava raspolaganja, kako bi se definisali dalji pravni koraci, te istakao da ga ohrabruje nalaz građevinskih stručnjaka.
"Nastavićemo razgovore kako bi se sve definisalo kroz pisanu dokumentaciju, odnosno kroz izradu elaborata koji će jasno pokazati &scaron;ta je neophodno uraditi za dalju funkcionalnost zgrade. To je za sada zaključak sa dana&scaron;njeg obilaska terena", kazao je Katić.
Uprkos pozitivnijem nalazu vje&scaron;taka, stanari su i dalje uznemireni. Kako ističe Nata&scaron;a Mirković, ne vjeruje u potpunosti nijednom nalazu.
"Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati. Prvo su rekli da možemo mirno spavati, a onda da zgrada mora hitno da se nadgleda. Meni je to sve prilično nepoznato jer nijesam iz te struke. Pitanje je i kako će se sanacija sprovoditi, koji dio zgrade, i da li ćemo biti sigurni i nakon toga. Ko garantuje da se za godinu, dvije ili pet godina opet neće pojaviti problem, s obzirom na obim gradnje u ovom dijelu grada", kazala je Mirković.
Nalaz građevinskog inspektora, prema riječima stanara, izazvao je pometnju, paniku i &scaron;ok, a kako navodi Boris Pavlović, u jednom trenutku intervenisala je i Hitna pomoć.
"Smatram da je zapisnik sačinjen ishitreno i prenagla&scaron;eno, posebno jer jo&scaron; nijesmo dobili zvanični zaključak sa njihovog sastanka, na koji bismo mogli da uložimo žalbu. Na osnovu samog zapisnika ne možemo pokretati pravne postupke. Potrebno je da dobijemo zvaničan izvje&scaron;taj i tek tada da postupamo u skladu sa zakonom", rekao je Pavlović.
On je dodao da je dio stanara ohrabren nalazom vje&scaron;taka, te da se nadaju da će se situacija sa "plavom zgradom" u narednom periodu rje&scaron;avati u pozitivnom smjeru.
Lokalna uprava će u komunikaciji sa Građevinskom inspekcijom vidjeti kakav je njihov konačni stav u odnosu na dana&scaron;nji nalaz nezavisnih vje&scaron;taka građevinske struke i shodno tome odrediti dalje korake.

Vještak o "Plavoj zgradi": Reakcija inspekcije preoštra, ne postoji opasnost od urušavanja

NALAZ SUPROTAN OCJENI INSPEKCIJE MINISTARSTVA PROSTORNOG PLANIRANJA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina. &nbsp;
Popodne i tokom noći, povremeno se očekuje ki&scaron;a, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura od minus pet do osam stepeni, najvi&scaron;a dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas oblačno, popodne i tokom noći padavine

Mje&scaron;tani Botuna organizovali su večeras mirnu &scaron;etnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepo&scaron;tovanja Op&scaron;tine Zeta.
Tokom protesta do&scaron;lo je do kraćeg verbalnog sukoba između mje&scaron;tana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradili&scaron;ta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimi&scaron;u, javlja ETV portal.
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.
- Mi smo mirni ljudi, ne može&scaron; nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi &Scaron;ćepanoviću... Može&scaron; slobodno da nas hapsi&scaron;, ima&scaron; ti đe da legitmi&scaron;e&scaron; - poručio je je jedan Botunjanin.
 Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
Prema riječima pojedinih mje&scaron;tana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradili&scaron;ta, ali su večeras odlučili da se oglu&scaron;e o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mje&scaron;tani su se razi&scaron;li bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mje&scaron;tani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović uručio je pro&scaron;log petka gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove op&scaron;tine.
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Op&scaron;tina Zeta da da učestvuju u tro&scaron;kovima &scaron;tete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi &scaron;to prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Op&scaron;tine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra pro&scaron;le godine uz protivljenje mje&scaron;tana Botuna.
Na gradili&scaron;tu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradili&scaron;ne table. Prema gradili&scaron;noj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma &bdquo;Nik kom&ldquo;, a da je reviziju radila komisija za vr&scaron;enje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu &ndash; Alkatra&scaron; iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
&nbsp;

Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu

ORGANIZOVALI ŠETNJU KROZ NASELJE

Službenici Uprave policije, kako je saop&scaron;teno, nijesu odobrili nastavak javnog okupljanja mje&scaron;tana Park-&scaron;ume Zagorič, koji su u prethodnom periodu blokirali kružni tok na priključenju za auto-put.
Kao alternativna lokacija za održavanje javnog okupljanja određeno je mjesto ispred Skup&scaron;tine Crne Gore, navode iz Uprave policije.
"S tim u vezi, obavje&scaron;tavamo javnost da će se javno okupljanje mje&scaron;tana Park-&scaron;ume Zagorič održavati u kontinuitetu, počev od danas, 27.01.2026. godine, pa zaključno sa 05.02.2026. godine, svakog dana u vremenskom periodu od 16.00 do 17.00, ispred Skup&scaron;tine Crne Gore.
Tim povodom, u navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skup&scaron;tine Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Uprava policije &ndash; Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, kako poručuju, preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama.

Od danas pa do petog februara jednosatni protesti ispred Skupštine

OKUPLJANJE MJEŠTANA PARK-ŠUME ZAGORIČ

Centar za rani razvoj želi da skrene pažnju javnosti na sve učestaliju pojavu da se na dru&scaron;tvenim mrežama nude navodna &bdquo;rje&scaron;enja&ldquo; i &bdquo;terapije&ldquo; za autizam, često bez ikakvog upori&scaron;ta u naučnim dokazima, bez jasno navedenih referenci i bez uče&scaron;ća odgovarajućih stručnjaka, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju&nbsp; Kliničkog centra Crne Gore.
Kako navode, autizam nije bolest koju je potrebno &bdquo;izliječiti&ldquo;, već neurorazvojna različitost.
Ističu da se podr&scaron;ka djeci iz spektra autizma zasniva se na naučno utjemeljenim, razvojno-bihejvioralnim pristupima, koji su individualno prilagođeni djetetu i njegovoj porodici, poja&scaron;njava se u saop&scaron;tenju.
Kako napominju, su&scaron;tina pomoći nije u brzom ili univerzalnom rje&scaron;enju, već u postepenom, dosljednom i dugoročnom radu.
Iz KCCG navode da efikasna podr&scaron;ka obuhvata:
&bull;stimulativne razvojne i bihejvioralne intervencije;
&bull;prilagođavanje životne i socijalne sredine u kojoj dijete odrasta;
&bull;učenje kroz svakodnevna, jednostavna životna iskustva;
&bull;kontinuiranu saradnju porodice, stručnjaka i &scaron;ire zajednice.
Nagla&scaron;avaju značaj zajednice koja je otvorena za različitosti, jer inkluzivno okruženje ima ključnu ulogu u razvoju djeteta, njegovom osjećaju pripadnosti i kvalitetu života.
Pozivaju roditelje i staratelje da budu oprezni prema informacijama i ponudama koje obećavaju brza i laka rje&scaron;enja, naročito kada iza njih ne stoje relevantne institucije i stručnjaci.
"Ukoliko imate bilo kakvu dilemu/pitanje u vezi sa tretmanima, pristupima ili informacijama koje ste dobili putem dru&scaron;tvenih mreža ili drugih izvora, ohrabrujemo vas da se obratite Centru za rani razvoj, gdje možete dobiti pouzdane, provjerene i stručno zasnovane savjete", zaključuje se u saop&scaron;tenju.