Društvo

Stanari i učesnici u saobraćaju svakodnevno se suočavaju sa ozbiljnim problemom nepropisnog parkiranja u Ulici Avda Međedovića i na Bulevaru Pera Ćetkovića u Podgorici. Vozila se redovno ostavljaju na kolovoznoj traci i ispred izlaza sa parking prostora, čime se onemogućava nesmetan izlazak drugih automobila i ugrožava bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.
Na fotografijama sa terena koje je dostavio čitalac Pobjede, vidi se da parkirana vozila zauzimaju dio saobraćajnice i blokiraju pristup parking mjestima, zbog čega stanari često ne mogu da izađu sa parkinga bez dodatnih manevrisanja ili čekanja da se vlasnici vozila pojave.
Ovaj problem, kažu, traje duži vremenski period i ponavlja se svakodnevno, uprkos brojnim upozorenjima građana.
Zbog toga je o svemu obavije&scaron;tena Komunalna inspekcija, od koje se očekuje hitna reakcija i pojačana kontrola na toj lokaciji.
Građani apeluju na nadležne službe da preduzmu konkretne mjere kako bi se spriječilo dalje nepropisno parkiranje, osiguralo normalno funkcionisanje saobraćaja i za&scaron;titilo pravo stanara na nesmetan pristup parking prostoru.
-Nije prihvatljivo da zbog neodgovornosti pojedinaca svakodnevno ispa&scaron;taju desetine stanara i vozača. Nesavjesni vozači svakodnevno ostavljaju automobile duž cijele ulice. Ovim kvartom svakodnevno odjekuju sirene iz automobila. Prijavili smo Komunalnoj inspekciji, kazali su nam da imaju danas puno prijava, te da će "pauk" doći čim budu slobodni - poručuju građani.
Ističu da nesavjesni vozači redovno sjede u obližnjem kafiću i piju kafu, obavljaju trgovinu u obližnjim prodavnicama, dok im automobil stoji na "sva četiri".
-Mi smo taoci bahatih vozača. Očekujemo da nadležni organi dosljedno primjenjuju propise i sankcioni&scaron;u prekr&scaron;ioce - naveli su.

Saobraćajni haos na Starom aerodromu, građani traže hitnu reakciju nadležnih: ,,Ne možemo da izađemo sa parkinga"

O SVEMU OBAVIJEŠTENA KOMUNALNA INSPEKCIJA

Baranin Milić &Scaron;arović, koji plovi na kruzeru &bdquo;Carnival Celebration&ldquo; spasio je od smrti jednogodi&scaron;nje dijete i dobio titulu &bdquo;Heroj kompanije&ldquo;.
Brod je prije nekoliko dana bio na putu ka Majamiju, a Milić je u velikom restoranu odmarao nakon smjene, kada je do njega dotrčala radnica.
&ldquo;Sjeo sam da večeram, kad je do&scaron;la radnica sva uzrujana i rekla da se ne&scaron;to stra&scaron;no de&scaron;ava. Potrčao sam i vidio gomilu ljudi koji su okruživali malu djevojčicu &scaron;to nije davala znakove života. Bila je očigledno u besvjesnom stanju i vidio sam da je udaraju od iza, po leđima, pa sam pretpostavio da se gu&scaron;i. Instiktivno sam skočio, shvativ&scaron;i da niko ne primjenjuje taj Heimlichov manevar pritiskanja između grudnog ko&scaron;a i stomaka. Uzeo sam je, iako nisam znao da li je živa, i rizikovao sam ba&scaron; mnogo jer bih, da mi je ostala u rukama, uni&scaron;tio i karijeru i život, ni&scaron;ta me ne bi spasilo. Ali, presudilo je ono roditeljsko u meni, počeo sam da &lsquo;pumpam&rsquo; polako. U jednom trenu osjetio sam da se grči, da se nekako vraća i nastavio. Roditelji su plakali i molili da nastavim, da ne prestajem&rdquo;, govori za Bar Info i Radio Bar sa Atlantskog okeana Milić &Scaron;arović.
Ističe da je sve bilo &ldquo;kao u filmu&rdquo;, i da ne zna koliko je trajalo.
&ldquo;Možda minut, ne vjerujem da bi vi&scaron;e izdržala bez kiseonika, ali je meni to bila vječnost. Nastavio sam i samo je malena u jednom trenutku izbacila iz sebe grozd kojeg je progutala. Počela je da di&scaron;e, a ja sam samo sjeo, potpuno sam bio&hellip; Nakon nekog vremena je do&scaron;ao doktor, konstatovao da je dijete u redu, meni veće nagrade ni priznanja nije trebalo&rdquo;, kaže Milić.
A priznanje je, ipak stiglo. Dobio je plaketu za &ldquo;heroja kompanije&rdquo;. Od iste kompanije koja ga je pro&scaron;le godine proglasila za &ldquo;najboljeg lidera&ldquo;.
&bdquo;Bilo je mnogo priznanja na poslovnom i privatnom planu, ali dobiti &lsquo;HERO&rsquo; odlikovanje, nakon &scaron;to sam na brodu spasio djevojčicu od 11 mjeseci od skoro sigurne smrti, za mene je najveći podvig u karijeri&ldquo;, zaključuje Baranin Milić &Scaron;arović, jedan od glavnih menadžera restorana na brodu &bdquo;Carnival Celebration&ldquo;.

Baranin Milić Šarović spasio od smrti jednogodišnju djevojčicu na brodu

DOBIO TITULU „HEROJ KOMPANIJE“

Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova MUP povrijedilo pravo jednog policijskog službenika na dobru upravu i pravnu sigurnost, jer godinama nije odlučilo o njegovom zahtjevu za obračun staža sa uvećanim trajanjem, niti je moglo da utvrdi ko je i na osnovu čega izvr&scaron;io promjene u službenim evidencijama.
U postupku koji je vođen po pritužbi policijskog službenika raspoređenog na kriminalističko-obavje&scaron;tajne poslove, Za&scaron;titnik je konstatovao da je podnosilac jo&scaron; u maju 2024. godine tražio obračun beneficiranog staža, nakon čega je slao urgencije i dodatna obraćanja, ali da o njegovim zahtjevima nikada nije donijeta formalna odluka.
U mi&scaron;ljenju se nagla&scaron;ava da je zabrinjavajuće &scaron;to je u postupku po zahtjevu za slobodan pristup informacijama utvrđeno da MUP ne posjeduje rje&scaron;enje kojim je službeniku ukinuto pravo na staž sa uvećanim trajanjem.
&bdquo;U izja&scaron;njenju dostavljenom Za&scaron;titniku, organ nije bio u mogućnosti da navede ko je, kada i na osnovu kojeg akta izvr&scaron;io izmjene u evidencijama koje se odnose na ostvarivanje predmetnog prava. Time Ministarstvo nije moglo identifikovati ni službeno lice koje je izvr&scaron;ilo promjenu, ni akt, niti pravni osnov na osnovu kojeg je do&scaron;lo do izmjene statusa podnosioca&ldquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Za&scaron;titnik upozorava da takva situacija nije spojiva sa osnovnim principima pravne sigurnosti i vladavine prava.
&bdquo;U demokratskom dru&scaron;tvu zasnovanom na vladavini prava nije prihvatljivo da se položaj pojedinca mijenja bez mogućnosti da se utvrdi ko je donio odluku, kada je odluka donijeta i na osnovu kojih pravnih i činjeničnih razloga&ldquo;, ističe se u dokumentu.
Iz MUP-a su, ističe se u mi&scaron;ljenju, saop&scaron;tili da službenik koji trenutno obrađuje predmetne kadrovske poslove nema saznanja ko je izvr&scaron;io promjene u evidencijama, dok je pregledom obrazaca M4 utvrđeno da za pojedine godine nijesu evidentirani niti uplaćivani doprinosi po osnovu staža sa uvećanim trajanjem.
Za&scaron;titnik je ocijenio da nedostatke u vođenju evidencija i sistemu unutra&scaron;nje kontrole ne smije snositi građanin koji traži za&scaron;titu svojih prava.
&bdquo;Neodlučivanje nadležnog organa onemogućava podnosioca pritužbe da koristi zakonom predviđena pravna sredstva, čime se faktički uskraćuje njegovo pravo na pristup sudu&ldquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju.
Iako nije mogao sa sigurno&scaron;ću da utvrdi postojanje diskriminacije, Za&scaron;titnik je ukazao da MUP nije pružio jasno i uvjerljivo obja&scaron;njenje zbog čega bi službenik bio drugačije tretiran od drugih osoba koje obavljaju iste ili uporedive poslove.
Zbog utvrđenih propusta, Ombudsman je preporučio Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova da provjeri tačnost i potpunost podataka u službenim evidencijama, utvrdi razloge zbog kojih pojedini periodi nijesu evidentirani kao beneficirani staž i, ukoliko se utvrde nepravilnosti, preduzme mjere za njihovo otklanjanje.
MUP je, takođe, dobio preporuku da bez odgađanja donese upravni akt kojim će odlučiti o zahtjevu policijskog službenika za priznavanje staža sa uvećanim trajanjem, uz jasno obrazloženje pravnih i činjeničnih razloga.
Ministarstvo je obavezano da u roku od 30 dana od prijema mi&scaron;ljenja dostavi izvje&scaron;taj o mjerama koje je preduzelo radi realizacije preporuka Za&scaron;titnika.

Ne zna se ko je mijenjao evidencije o beneficiranom stažu policajca

ZAŠTITNIK UTVRDIO PROPUSTE MUP-A

Djeca u Crnoj Gori mlađa od 13 godina neće moći da koriste digitalne platforme, a izuzeci će biti mogući jedino uz saglasnost roditelja, predviđa Predlog zakona o za&scaron;titi djece u digitalnom prostoru, koji je u skup&scaron;tinsku proceduru predala poslanica Slađana Kaluđerović (SNP).
Ukoliko crnogorski poslanici usvoje ovakav zakon, digitalne platforme moći će da koriste djeca dobi od 13 do 16 godina, ali isključivo uz saglasnost roditelja, dok su za kr&scaron;enja ovih zabrana za pravna lica (davaoce usluga digitalne platforme) predviđene kazne do 40.000 eura.&nbsp;
&ndash; Zabranjeno je omogućavanje pristupa i kori&scaron;ćenja digitalnih platformi djeci mlađoj od 13 godina. Davalac usluge digitalne platforme dužan je da preduzme odgovarajuće, efikasne i proporcijalne mjere za sprovođenje ove zabrane &ndash; navodi se u predlogu zakona, koji je u skup&scaron;tinsku proceduru predat 16. juna.
Izuzetno od te zabrane, djeci mlađoj od 13 godina može se omogućiti pristup i kori&scaron;ćenje digitalnih platformi koje su posebno namijenjene i prilagođene njihovom uzrastu i zrelosti, uz saglasnost roditelja/staratelja.
&ndash; Pružalac usluga digitalnih platformi dužan je da uspostavi i primjenjuje pouzdane sisteme za provjeru starosne dobi korisnika digitalnih platformi i sisteme za roditeljsku kontrolu. Samodeklaracija korisnika o starosnoj dobi ne smatra se pouzdanim sistemom za provjeru dobi korisnika &ndash; propisano je predloženim zakonom.
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona sprovodila bi Agencija za audio-vizuelne medijske usluge.
U kaznenim odredbama propisane su kazne od 1.000 do 40.000 eura za preduzetnike, pravna lica i davaoce usluge digitalne platforme ukoliko dozvole kori&scaron;ćenje digitalnih platformi djeci mlađoj od 13 godina, ukoliko omoguće pristup i ne preduzmu odgovarajuće, efikasne i proporcionalne mjere radi sprovođenja zabrane, ili taj pristup dozvole bez saglasnosti roditelja/staratelja.
U obrazloženju zakona navodi se da je potreba za posebnim zakonskim odgovorom u ovoj sferi potvrđena i najnovijim nalazima istraživanja Disrupting Harm in Montenegro: Nalazi o seksualnoj eksploataciji i seksualnom zlostavljanju djece putem tehnologije, koje su 2026. godine objavili ECPAT International, INTERPOL i UNICEF Innocenti, uz podr&scaron;ku Safe Online. Istraživanje je sprovedeno u Crnoj Gori između 2023. i 2025. godine, a pokazalo je da 99 odsto djece uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori koristi internet, 91 odsto njih koristi dru&scaron;tvene mreže ili aplikacije za razmjenu poruka najmanje jednom sedmično, a 76 odsto djece igra onlajn igre najmanje jednom sedmično.
&ndash; Istraživanje je pokazalo da je 11 odsto djece koja koriste internet bilo izloženo najmanje jednom obliku seksualne eksploatacije i zlostavljanja putem tehnologije u periodu od jedne godine, &scaron;to se procjenjuje na oko 4.900 djece. Vi&scaron;e od 40 odsto djece koja su bila izložena ovim oblicima zlostavljanja doživjelo je vi&scaron;e od jednog oblika zlostavljanja, dok je istraživanjem evidentirano 214 slučajeva kod 106 djece &ndash; navodi se u obrazloženju zakona.
Kako se dodaje, to istraživanje je pokazalo da su dru&scaron;tvene mreže bile uključene u 82 odsto slučajeva seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece putem tehnologije pri čemu su najče&scaron;će kori&scaron;ćene platforme bile Instagram, Fejsbuk, Snepčet i Vajber.
Zabrana gruminga
Prema predloženom zakonu, davalac usluge digitalne platforme dužan je da uspostavi i primjenjuje sisteme za za&scaron;titu djece od uznemiravanja, zlostavljanja, prijetnji, vr&scaron;njačkog nasilja, seksualnog uznemiravanja i drugog oblika neprimjerene, odnosno &scaron;tetne komunikacije ili interakcije sa drugim korisnicima.
&ndash; Zabranjeno je uspostavljanje ili poku&scaron;aj uspostavljanja kontakta sa djetetom putem digitalne platforme, kao i svaka druga radnja koja ima za cilj pripremu ili izvr&scaron;enje krivičnog djela protiv polne slobode nad djecom (gruming) &ndash; navodi se u predlogu zakona.

Šta predviđa Predlog zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru: Bez društvenih mreža za mlađe od 13 godina

PREDLOG U SKUPŠTINSKU PROCEDURU PREDALA POSLANICA SNP-A

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe uvodi obavezan kontinuirani elektronski nadzor za privredne brodove i omogućava da se podaci iz AIS sistema, radara, kamera i GPS uređaja koriste kao dokaz u inspekcijskim i prekr&scaron;ajnim postupcima.
Predstavnik Ministarstva pomorstva Goran Idrizović kaže da je cilj efikasniji nadzor saobraćaja na moru, čak i uz manji broj inspektora, dok se tokom turističke sezone sprovode poo&scaron;trene mjere i precizno definisane zone plovidbe, uključujući posebna pravila u osjetljivim područjima poput Plave &scaron;pilje.
Novi Zakon o sigurnosti plovidbe na pravom je testu tokom ove turističke, ujedno i glavne nautičke sezone.
Novina je da su podaci iz elektronskog i video nadzora na&scaron;eg teritorijalnog mora definisani kao adekvatan dokaz, kaže kapetan Goran Idrizović, predstavnik Ministarstva pomorstva.
"Prvi put se omogućava elektronski nadzor pomorskog saobraćaja i to upotrebom AIS uređaja, GPS sistema, radara, kamera i drugih senzora koji su postavljeni na senzorskim stanicama, pri čemu se ti podaci mogu koristiti kao dokaz u inspekcijskim i prekr&scaron;ajnim postupcima", poručio je Filipović.
Brodovi koji su namijenjeni za privrednu djelatnost konstantno tokom plovidbe moraju imati aktivan uređaj za identifikaciju.
- Praktično svaki plovni objekat ostavlja elektronski trag i moguće je evidentirati sve elemente plovidbe, uključujući prekoračenje brzine, ulazak u zabranjene zone ili nepo&scaron;tovanje režima plovidbe, i to u situacijama kada inspektor nije fizički prisutan - kazao je on.
Donijet je novi Pravilnik o sigurnosti plovidbe, izvje&scaron;tavanju i upravljanju pomorskim saobraćajem.
- Pravilnikom su precizno definisane sigurne zone za kupače, ograničenja brzine, posebni režimi plovidbe u visokofrekventnim područjima poput Tjesnaca, Verige i Kumbora. Dakle, jedna velika novina je i to &scaron;to su posebno definisani plovni koridori za takozvanu bržu vožnju glisera i drugih plovnih objekata do brzine od 18 čvorova, i to u centralnim dijelovima Bokokotorskog zaliva, kako bi se te turističke ili putničke ture odvijale bez ugrožavanja kupača i ostalih učesnika u pomorskom saobraćaju - pojasnio je Filipović.
Kada je riječ o Plavoj &scaron;pilji, država je odlučna u stavu da kupači i motorna plovila u tom zatvorenom, osjetljivom ekosistemu ne mogu biti zajedno.
- Dakle, unutra&scaron;njost Plave &scaron;pilje je sada isključivo rezervisana za plovne objekte bez motornog pogona. Negdje smo toga elementarnog stava da kupači i propeleri ne idu zajedno - naveo je on.
Sigurnost kupača, turista i svih učesnika u pomorskom saobraćaju na moru i Skadarskom jezeru biće i ovoga ljeta apsolutni prioritet Ministarstva pomorstva, poručio je minulog vikenda resorni ministar Filip Radulović tokom kontrole u Plavoj &scaron;pilji.

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe:  AIS, GPS i kamere postaju ključni dokaz na moru

PODACI SE MOGU KORISTITI KAO DOKAZ U INSPEKCIJSKIM I PREKRŠAJNIM POSTUPCIMA

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti, a u sjevernim i centralnim promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih intervala.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne se u sjevernim i centralnim predjelima ponegdje očekuje kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Jutarnja temperatura sedam do 20 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 21 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Pravnik &Scaron;abo Luboder povukao je kandidaturu na javni poziv za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, saznaje Portal RTCG.
Luboder je kazao da kandidaturu povlači iz porodičnih razloga zbog čega ne može prisustvovati na saslu&scaron;anju ispred Odbora za političkiu sistem, pravosuđe i upravu.
Podsjećamo, sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazana je za 11 sati.
Trebalo je da bude održano konsultativno saslu&scaron;anje Lubodera.
Takođe, na dnevnom redu je razmatranje Godi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2025. godinu.

Luboder povukao kandidaturu za člana Sudskog savjeta

TREBALO DA BUDE ODRŽANO DANAS  NJEGOVO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE

Skoro tri od deset crnogorskih učenika uzrasta 15 i 16 godina kockalo se za novac u posljednjih 12 mjeseci, a četvrtina njih ispoljava obrazac ekscesivnog kockanja &scaron;to je najveća stopa problematičnog kockanja u Evropi, zajedno sa Kosovom. Evropski prosjek iznosi 22 odsto.
Među dječacima u toj grupi, procenat ekscesivnih kockara dostiže 45 odsto. To su podaci iz punog izvje&scaron;taja Evropskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci među učenicima (ESPAD), koji je 21. oktobra pro&scaron;le godine objavila Agencija Evropske unije za droge (EUDA) zajedno sa ESPAD grupom. Pun izvje&scaron;taj na 144 strane sadrži detaljne nacionalne tabele koje nijesu bile dostupne u kraćem rezimeu objavljenom u maju 2025.&nbsp;
Istraživanje je sprovedeno 2024. godine na uzorku od 5.510 crnogorskih učenika, &scaron;to je treći najveći nacionalni uzorak u Evropi, poslije rumunskog i grčkog. Glavna istraživačica u Crnoj Gori je Tatijana Đuri&scaron;ić sa Instituta za javno zdravlje. Istraživanje je sufinansirala Evropska unija kroz IPA8 program tehničke saradnje, u okviru kojeg EUDA radi sa &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom pripremajući ih za buduće pristupanje. Crnogorska Nacionalna opservatorija za droge, smje&scaron;tena u Ministarstvu zdravlja, operativna je tek od 2023. godine; saradnja Crne Gore sa EUDA-om bila je suspendovana od 2021. do 2023. ESPAD pokriva 37 zemalja, od kojih mnoge nisu članice EU.
Zlokobnih pet u vrhu
Crna Gora se u ovom izvje&scaron;taju eksplicitno izdvaja u pet ključnih kategorija u kojima se crnogorski učenici uzrasta 16 godina nalaze pri vrhu, na drugom mjestu ili sa najvećom rodnom razlikom su - kockanje, kokain, heroin, steroidi i amfetamini.
U kategoriji kockanje, Crna Gora je iznad evropskog prosjeka i po samom udjelu maloljetnika koji se kockaju. U posljednjih 12 mjeseci kockalo se za novac 28 odsto crnogorskih učenika uzrasta 15 i 16 godina (40 odsto dječaka i 16 odsto djevojčica), dok je evropski prosjek 23 odsto. Među onima koji su kockali, 39 odsto ispoljava obrazac ekscesivnog kockanja - najvi&scaron;e u Evropi, izjednačeno s Kosovom (evropski prosjek 22 odsto). Crna Gora ima i najveću razliku između dječaka i djevojčica u kockanju uživo u Evropi, 36 odsto dječaka naspram 13 odsto djevojčica...
Razlika kod onlajn kockanja, gdje dječaci prijavljuju uče&scaron;će od 31 odsto, a djevojčice 11 odsto, takođe prevazilazi 20 procentnih poena, &scaron;to je posebno spomenuto u ESPAD dokumentu.
U ovom profilu koji se bavi klađenjem, označeno je da se 80 odsto ispitanih crnogorskih učenika koji onlajn kockaju, kladi na sportske utakmice ili životinjske trke, &scaron;to je najvi&scaron;e u istraživanju. U kockanju uživo, taj procenat dostiže 76 odsto, izjednačujući Crnu Goru sa Hrvatskom na vrhu.
Upotreba kokaina među crnogorskim maloljetnicima je zabrinjavajuća. Kod onih koju su makar jednom u životu probali kokain (lifetime prevalenca), među crnogorskim učenicima iznosi 5,4 odsto, &scaron;to je drugi najvi&scaron;i rezultat poslije Kipra (6,2 odsto). Evropski prosjek je 2,3 odsto. Rodni jaz između dječaka (7,4 odsto) i djevojčica (3,4 odsto) je, prema izvje&scaron;taju, najveći za ovu supstancu, četiri procentna poena razlike.
Amfetamine je makar jednom probalo 3,4 odsto crnogorskih učenika, &scaron;to je gotovo dvostruko vi&scaron;e od prosjeka koji iznosi 1,8 odsto. Rodni jaz za amfetamin - 4,8 odsto dječaci naspram 2,1 odsto djevojčice - takođe je najveći u Evropi. I ovaj podatak se u izvje&scaron;taju posebno ističe.
Crna Gora ujedno bilježi i visoke stope percepcije dostupnosti &bdquo;tvrdih&ldquo; droga: 18 odsto učenika smatra da je amfetamin lako ili veoma lako nabaviti (evropski prosjek devet odsto), a 15 odsto isto kaže za metamfetamin (prosjek 7,8 odsto). Po toj percepciji, Crna Gora se kotira odmah iza Norve&scaron;ke i zauzima neslavan evropski vrh. Crna Gora je ubjedljivo iznad Srbije 8,6, Sjeverne Makedonije 6,8, Kosova 3,6...
Kada je riječ o zloupotrebi heroina, lifetime prevalenca iznosi 2,2 odsto, &scaron;to je drugi najvi&scaron;i rezultat u Evropi, ponovo iza Kipra (4,1 odsto). Evropski prosjek je 1,2 odsto. Među dječacima, taj broj dostiže 3,3 odsto.
Anabolički steroidi su, prema ovom dokumentu, takođe rasprostranjeni među djecom. Lifetime prevalenca anaboličkih steroida iznosi 2,7 odsto, &scaron;to Crnu Goru svrstava među zemlje s najvi&scaron;im stopama u Evropi, iza Kipra (4,2 odsto), Poljske (3,3 odsto) i Ukrajine (2,8 odsto). Evropski prosjek je 1,5 odsto. Rodna razlika je izrazita - 4,3 odsto dječaci, 1,1 odsto djevojčice.
Zbirni indikator, prema ovom izvje&scaron;taju, za sve droge osim kanabisa za Crnu Goru iznosi 7,6 odsto - treći najvi&scaron;i u Evropi, poslije Kipra (9,9 odsto) i Islanda (7,9 odsto). Evropski prosjek je pet odsto.
Evropski prosjek upotrebe ilegalnih droga osim kanabisa opao je sa 19 odsto u 2003. godini na 14 odsto u 2024, a Crna Gora pripada uskoj grupi zemalja koje, uz Norve&scaron;ku, idu suprotnim smjerom. Izvje&scaron;taj EUDA-e eksplicitno navodi da je u Crnoj Gori upotreba droga među učenicima u porastu od 2007. godine kada je ESPAD prvi put sproveden u zemlji.
Izvje&scaron;taj daje slikovit primjer, ukazuje da, ako bi se podaci preveli u apsolutne brojke, od 30 &scaron;esnaestogodi&scaron;njaka u jednom odjeljenju, otprilike četvoro je probalo neku ilegalnu drogu osim kanabisa, troje je probalo kanabis (devet odsto), gotovo dvoje je probalo kokain, jedno heroin i jedno anaboličke steroide. Najmanje jedanaestoro je kockalo u pro&scaron;loj godini, a od tih jedanaestoro, oko četiri ispoljavaju obrasce ekscesivnog kockanja.
Alkohol u prosjeku
Kada je riječ o alkoholu, 73 odsto je onih koji su ga probali makar jednom u životu, &scaron;to je evropski prosjek.
U izvje&scaron;taju se analiziraju rano pijenje i &bdquo;binge drinking&ldquo; (epizodno, povremeno prekomjerno pijenje alkohola u kratkom vremenu).
Čak 47 odsto crnogorskih dječaka i 36 odsto djevojčica izjavilo je da je prvo alkoholno piće konzumiralo u uzrastu od 13 godina ili ranije. Razlika od 11 procentnih poena svrstava Crnu Goru, uz Srbiju (49 naspram 37) i Sjevernu Makedoniju (35 naspram 22), među zemlje sa izraženim regionalnim obrascem ranog uvođenja dječaka u alkohol.
Konzumacija pet ili vi&scaron;e pića u jednoj prilici tokom posljednjih 30 dana pokazuje stopu za Crnu Goru od 23 odsto (dječaci 27, djevojčice 18), &scaron;to je ispod evropskog prosjeka koji iznosi 31 odsto. Ipak, rodna razlika od devet procentnih poena izdvojena je u izvje&scaron;taju kao ne&scaron;to &scaron;to se treba izdvojiti, uz Lihten&scaron;tajn (41 naspram 35). U evropskom prosjeku, dječaci i djevojčice imaju približno iste stope u ovoj potkategoriji konzumiranja alkohola.
U Crnoj Gori je od ispitanih, 9,6 odsto makar jednom probalo kanabis, &scaron;to je ispod evropskog prosjeka od 12 odsto. Ali rodni jaz je drugi najveći u Evropi, poslije Ukrajine - 13 odsto dječaci naspram 6,8 odsto djevojčice.
Trideset godina ESPAD-a obilježeno je nizom novih indikatora, od kojih je prvi put 2024. uveden Indeks mentalnog blagostanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-5). Crna Gora se ne pominje u izvje&scaron;taju kao zemlja sa istaknutim odstupanjem niti pozitivnim, niti negativnim. Evropski prosjek dobrog mentalnog blagostanja je 59 odsto; podaci za Crnu Goru kreću se u tom rasponu.
Problematično kori&scaron;ćenje dru&scaron;tvenih mreža je drugi indikator gdje Crna Gora prelazi prosjek: 55 odsto učenika ima skor dva ili tri na skali rizika (prosjek 47 odsto), pri čemu djevojčice, kao u svim evropskim zemljama prijavljuju veći rizik (61 odsto naspram 48 odsto kod dječaka).
Podaci o pu&scaron;enju ohrabrujući
Crna Gora se u jednoj kategoriji izdvaja u suprotnom smjeru. Manje od trećine učenika probalo je e-cigarete, njih 31 odsto, &scaron;to Crnu Goru svrstava među &scaron;est evropskih zemalja sa najnižom prevalencom, uz Portugaliju, Maltu, Island, Sjevernu Makedoniju i Irsku. Evropski prosjek je 44 odsto.
Rano probanje e-cigareta sa 13 godina ili ranije u Crnoj Gori iznosi 7,4 odsto, &scaron;to je drugi najniži rezultat u Evropi (samo Portugal niži, sa 5,4 odsto). Za poređenje, u Estoniji 33 odsto učenika prijavljuje da je probalo e-cigaretu prije 14. rođendana.
Slično, klasične cigarete su u Crnoj Gori ispod evropskog prosjeka, onih koji su ih konzumirali makar jednom je 24 odsto, dok je prosjek u Evropi 32. Kada je riječ o konzumiranju u posljednjih 30 dana, njih 14 odsto je izjavilo da je to učinilo. Prosjek na evropskom nivou iznosi 18.
Prevencija pretposljednja u Evropi
Najalarmantniji sistemski nalaz tiče se preventivnih aktivnosti. Samo 38 odsto crnogorskih učenika izvje&scaron;tava da je u dvije godine prije istraživanja prisustvovalo bar jednoj informativnoj ili obrazovnoj aktivnosti o supstancama ili rizičnim pona&scaron;anjima &scaron;to je drugi najniži procenat u Evropi, samo iza Kosova (31 odsto). Evropski prosjek je 56 odsto; Slovačka, koja prednjači, ima 77 odsto.
Programi prevencije bazirani na vje&scaron;tinama koje EUDA u izvje&scaron;taju ocjenjuje kao djelotvornije od jednokratnih informativnih događaja koncentrisani su, prema izvje&scaron;taju, uglavnom u zapadnoj i južnoj Evropi. Istočna i jugoistočna Evropa, gdje je Crna Gora pozicionirana, prevashodno se oslanja na informativne kampanje.
Tridesetogodi&scaron;nja generacija u tranziciji
ESPAD je počeo 1995. godine kao zajednički projekat nezavisnih istraživačkih timova iz desetak evropskih zemalja. Danas obuhvata 37 država, a od 1995. do 2024. godine anketirano je vi&scaron;e od 800.000 učenika, &scaron;to ga čini najobimnijim harmonizovanim istraživanjem o upotrebi supstanci i rizičnih pona&scaron;anja u Evropi i najvećim multinacionalnim istraživanjem o upotrebi psihoaktivnih supstanci kod adolescenata na svijetu.
Osmi ciklus, sproveden 2024. godine, prvi je nakon pandemije kovid-19. Slika koja proizilazi iz izvje&scaron;taja jeste, prema riječima EUDA-e, slika &bdquo;generacije u dubokoj tranziciji&ldquo;. Pad klasičnih supstanci alkohola, cigareta, kanabisa, prati nagli rast novih rizika: e-cigareta, onlajn kockanja, nemedicinske upotrebe ljekova, problematičnog kori&scaron;ćenja dru&scaron;tvenih mreža.
Za Crnu Goru, supstance (alkohol, cigarete, e-cigarete) bilježe stope na ili ispod evropskog prosjeka &scaron;to je pozitivan signal. Ali u kategorijama koje izvje&scaron;taj EUDA-e opisuje kao &bdquo;tvrde droge&ldquo; kokain, heroin, amfetamin, metamfetamin, steroidi i u &bdquo;digitalnoj tranziciji&ldquo; rizika kockanju, naročito onlajn crnogorska generacija od 2007. naovamo se kreće suprotno od evropskih standarda.
&Scaron;ta država sama konstatuje
U Nacrtu nacionalne strategije za droge 2024&ndash;2027, Vlada već upozorava na rast upotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima i konstatuje da &bdquo;trend, uz kori&scaron;ćenje drugih supstanci, posljednjih godina raste značajno&ldquo;.
Strategija navodi i da je prevalencija kori&scaron;ćenja anaboličkih steroida &bdquo;najveća u Crnoj Gori, sa procentom od 2,7 odsto&ldquo;, kao i da su dječaci znatno skloniji eksperimentisanju sa psihoaktivnim supstancama od djevojčica.
Strategija insistira na jačanju sistema prevencije i &bdquo;smanjenju potražnje za drogama&ldquo;, ali ESPAD 2024 pokazuje da samo 38 odsto crnogorskih učenika navodi da je učestvovalo u preventivnim aktivnostima o drogama i rizičnim pona&scaron;anjima - drugi najniži procenat u Evropi.

Slaba državna strategija za prevenciju kockanja, upotrebu kokaina, amfetamina i heroina među djecom

PO PREVENCIJA CRNA GORA PRETPOSLJEDNJA U EVROPI

Ni nakon 18 godina od kako je potpisan ugovor o sufinansiranju izgradnje stambenog objekta za 12 stanova u Beranama za potrebe korisnika penzije republičkog Fonda PIO, za tu zgradu, iako je to konstantno obećavano, nije postavljen ni kamen temeljac.&nbsp;&nbsp;
To je u izjavi za Dan potvrdila i &scaron;efica Udruženja penzionera Berane Milanka Radenović ističući da su sve aktivnosti oko tog projekta od nadležnih institucija potpuno zamrle.
&bdquo;Nema adrese na koju se nijesmo obraćali, od predsjednika Op&scaron;tine do premijera Milojka Spajića, u nadi da će preduzeti neophodne mjere za izgradnju obećane zgrade. Ali svuda nailazimo na &scaron;utnju. Jednostavno, nadležni se nijesu udostojili da nas prime na razgovor, niti da odgovore na na&scaron;e apele. To je stvarno krajnje neprimjereno, ako se zna da su sredstva za izgradnju stambene zgrade za potrebe penzionera u Beranama davno opredijeljena. Poslije svega izgubili smo svaku nadu da će konačno ovaj projekat početi da se realizuje&ldquo;, kazala je ona.
Radenović ističe da će ponovo uputiti urgenciju premijeru Spajiću sa molbom da se nanovo obezbijede sredstva za zgradu i da se urgentno počne sa njenom izgradnjom.
&bdquo;Ostalo nam je da se ponovo obratimo premijeru Spajiću da nam pomogne. Nadam se da će premijer inicirati da se ovo pitanje rije&scaron;i. To sigurno država može, samo ako za tako ne&scaron;to postoji dobre volje. Nije red da se ovako postupa sa interesima beranskih penzionera. Konačno, za učinjene propuste neko mora da bude odgovoran. Takođe, poku&scaron;aćemo jo&scaron; jednom da razgovaramo i sa čelnicima na&scaron;e op&scaron;tine, jer bi svi trebalo da daju doprinos da se krene sa izgradnjom ovog objekta&ldquo;, navela je ona.
Uplaćeno 240.000 eura, ali ih nema
Ugovor za izgradnju penzionerske zgrade u Beranama potpisan je jo&scaron; 2008. Potpisnici tog ugovora su tada&scaron;nje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Op&scaron;tina Berane i Fond PIO. U tom ugovoru pi&scaron;e da se Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, kao jedan od potpisnika, obavezuje da obezbijedi 120.000 eura za izgradnju zgrade za penzionere u Beranama. Ugovorom nijesu precizirane obaveze Fonda PIO i Op&scaron;tine Berane.&nbsp;
Međutim, u aneksu ugovora iz septembra 2009. i Fond PIO i Op&scaron;tina Berane se obavezuju da za pomenute namjene obezbijede sredstva od po 120.000 eura. U članu pet aneksa ugovora stoji: "Kako je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja kao potpisnik osnovnog ugovora uplatilo dio sredstava koja su određena kao njegova obaveza potpisnici ovog aneksa ugovora su saglasni da pomenuto ministarstvo nema vi&scaron;e obaveza po osnovu osnovnog ugovora".&nbsp;
Fond PIO je kasnije uplatio sredstva, a Op&scaron;tina je imala obezu da obezbijedi komunalno uređenje zemlji&scaron;ta. Sredstva u iznosu od 240.000 eura pristigla su na račun Op&scaron;tine Berane, o čemu postoje validni dokazi, ali ona, očigledno nijesu upotrijebljena za predviđene namjene.
Op&scaron;tina inicirala izmjene i dopune DUP-a
Iz Op&scaron;tine Berane su nedavno kazali da je u Crnoj Gori trenutno stopirana izgradnja stambenih objekta za potrebe penzionera, a prije tri godine saop&scaron;tili da su se konačno, nakon dugotrajnog čekanja, stekli uslovi za početak izgradnje stambene zgrade za penzionere.
&bdquo;Op&scaron;tina je inicirala izmjene i dopune DUP-a "Lijeva obala Lima", čime su stvorene mogućnosti da se na lokaciji preko puta Gimnazije "Panto Mali&scaron;ić" konačno krene sa izgradnjom zgrade sa 12 stanova za potrebe beranskih penzionera. Op&scaron;tina je u međuvremenu izvr&scaron;ila izradu parcelacije po DUP-u i prikupila neophodne saglasnosti. Sada su na potezu Vlada i Fond PIO koji treba da nađu način kako da se krene sa realizaciom ovog projekta&ldquo;, kazali su tada iz lokalne samouprave.
Podsjetili su da je u planu da se gradi zgrada povr&scaron;ine 1.014 metara kvadratnih. Dodali su da su u prizemlju zgrade planirane prostorije Dnevnog centra za penzionere.&nbsp;

U Beranama i dalje nema ništa od zgrade za penzionere: Postavljanje kamena temeljca 18 godina na čekanju

"ZA UČINJENE PROPUSTE NEKO MORA DA BUDE ODGOVORAN"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore&nbsp; danas će ti pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, a poslijepodne je moguća kratkotrajna ki&scaron;a i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim predjelima biće promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima u prvom dijelu dana i uslovima za mjestimičnu ki&scaron;u, lokalne pljuskove i grmljavinu u drugom.
Vjetar će biti najče&scaron;će slab promjenljivog smjera, u blizini grmljavinskih oblaka može kratkotrajno biti pojačan.
Jutarnja temperatura sedam do 20 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 19 do 33 stepena.

Promjenljivo, mjestimično moguća kiša

DO 33 STEPENA

&nbsp;U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Povremeno će duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar.
Jutarnja temperatura devet do 23 stepena, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 21 do 35 stepena.

Danas do 35 stepeni