Društvo

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe uvodi obavezan kontinuirani elektronski nadzor za privredne brodove i omogućava da se podaci iz AIS sistema, radara, kamera i GPS uređaja koriste kao dokaz u inspekcijskim i prekr&scaron;ajnim postupcima.
Predstavnik Ministarstva pomorstva Goran Idrizović kaže da je cilj efikasniji nadzor saobraćaja na moru, čak i uz manji broj inspektora, dok se tokom turističke sezone sprovode poo&scaron;trene mjere i precizno definisane zone plovidbe, uključujući posebna pravila u osjetljivim područjima poput Plave &scaron;pilje.
Novi Zakon o sigurnosti plovidbe na pravom je testu tokom ove turističke, ujedno i glavne nautičke sezone.
Novina je da su podaci iz elektronskog i video nadzora na&scaron;eg teritorijalnog mora definisani kao adekvatan dokaz, kaže kapetan Goran Idrizović, predstavnik Ministarstva pomorstva.
"Prvi put se omogućava elektronski nadzor pomorskog saobraćaja i to upotrebom AIS uređaja, GPS sistema, radara, kamera i drugih senzora koji su postavljeni na senzorskim stanicama, pri čemu se ti podaci mogu koristiti kao dokaz u inspekcijskim i prekr&scaron;ajnim postupcima", poručio je Filipović.
Brodovi koji su namijenjeni za privrednu djelatnost konstantno tokom plovidbe moraju imati aktivan uređaj za identifikaciju.
- Praktično svaki plovni objekat ostavlja elektronski trag i moguće je evidentirati sve elemente plovidbe, uključujući prekoračenje brzine, ulazak u zabranjene zone ili nepo&scaron;tovanje režima plovidbe, i to u situacijama kada inspektor nije fizički prisutan - kazao je on.
Donijet je novi Pravilnik o sigurnosti plovidbe, izvje&scaron;tavanju i upravljanju pomorskim saobraćajem.
- Pravilnikom su precizno definisane sigurne zone za kupače, ograničenja brzine, posebni režimi plovidbe u visokofrekventnim područjima poput Tjesnaca, Verige i Kumbora. Dakle, jedna velika novina je i to &scaron;to su posebno definisani plovni koridori za takozvanu bržu vožnju glisera i drugih plovnih objekata do brzine od 18 čvorova, i to u centralnim dijelovima Bokokotorskog zaliva, kako bi se te turističke ili putničke ture odvijale bez ugrožavanja kupača i ostalih učesnika u pomorskom saobraćaju - pojasnio je Filipović.
Kada je riječ o Plavoj &scaron;pilji, država je odlučna u stavu da kupači i motorna plovila u tom zatvorenom, osjetljivom ekosistemu ne mogu biti zajedno.
- Dakle, unutra&scaron;njost Plave &scaron;pilje je sada isključivo rezervisana za plovne objekte bez motornog pogona. Negdje smo toga elementarnog stava da kupači i propeleri ne idu zajedno - naveo je on.
Sigurnost kupača, turista i svih učesnika u pomorskom saobraćaju na moru i Skadarskom jezeru biće i ovoga ljeta apsolutni prioritet Ministarstva pomorstva, poručio je minulog vikenda resorni ministar Filip Radulović tokom kontrole u Plavoj &scaron;pilji.

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe:  AIS, GPS i kamere postaju ključni dokaz na moru

PODACI SE MOGU KORISTITI KAO DOKAZ U INSPEKCIJSKIM I PREKRŠAJNIM POSTUPCIMA

Pravnik &Scaron;abo Luboder povukao je kandidaturu na javni poziv za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, saznaje Portal RTCG.
Luboder je kazao da kandidaturu povlači iz porodičnih razloga zbog čega ne može prisustvovati na saslu&scaron;anju ispred Odbora za političkiu sistem, pravosuđe i upravu.
Podsjećamo, sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazana je za 11 sati.
Trebalo je da bude održano konsultativno saslu&scaron;anje Lubodera.
Takođe, na dnevnom redu je razmatranje Godi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2025. godinu.

Luboder povukao kandidaturu za člana Sudskog savjeta

TREBALO DA BUDE ODRŽANO DANAS  NJEGOVO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE

Skoro tri od deset crnogorskih učenika uzrasta 15 i 16 godina kockalo se za novac u posljednjih 12 mjeseci, a četvrtina njih ispoljava obrazac ekscesivnog kockanja &scaron;to je najveća stopa problematičnog kockanja u Evropi, zajedno sa Kosovom. Evropski prosjek iznosi 22 odsto.
Među dječacima u toj grupi, procenat ekscesivnih kockara dostiže 45 odsto. To su podaci iz punog izvje&scaron;taja Evropskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci među učenicima (ESPAD), koji je 21. oktobra pro&scaron;le godine objavila Agencija Evropske unije za droge (EUDA) zajedno sa ESPAD grupom. Pun izvje&scaron;taj na 144 strane sadrži detaljne nacionalne tabele koje nijesu bile dostupne u kraćem rezimeu objavljenom u maju 2025.&nbsp;
Istraživanje je sprovedeno 2024. godine na uzorku od 5.510 crnogorskih učenika, &scaron;to je treći najveći nacionalni uzorak u Evropi, poslije rumunskog i grčkog. Glavna istraživačica u Crnoj Gori je Tatijana Đuri&scaron;ić sa Instituta za javno zdravlje. Istraživanje je sufinansirala Evropska unija kroz IPA8 program tehničke saradnje, u okviru kojeg EUDA radi sa &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom pripremajući ih za buduće pristupanje. Crnogorska Nacionalna opservatorija za droge, smje&scaron;tena u Ministarstvu zdravlja, operativna je tek od 2023. godine; saradnja Crne Gore sa EUDA-om bila je suspendovana od 2021. do 2023. ESPAD pokriva 37 zemalja, od kojih mnoge nisu članice EU.
Zlokobnih pet u vrhu
Crna Gora se u ovom izvje&scaron;taju eksplicitno izdvaja u pet ključnih kategorija u kojima se crnogorski učenici uzrasta 16 godina nalaze pri vrhu, na drugom mjestu ili sa najvećom rodnom razlikom su - kockanje, kokain, heroin, steroidi i amfetamini.
U kategoriji kockanje, Crna Gora je iznad evropskog prosjeka i po samom udjelu maloljetnika koji se kockaju. U posljednjih 12 mjeseci kockalo se za novac 28 odsto crnogorskih učenika uzrasta 15 i 16 godina (40 odsto dječaka i 16 odsto djevojčica), dok je evropski prosjek 23 odsto. Među onima koji su kockali, 39 odsto ispoljava obrazac ekscesivnog kockanja - najvi&scaron;e u Evropi, izjednačeno s Kosovom (evropski prosjek 22 odsto). Crna Gora ima i najveću razliku između dječaka i djevojčica u kockanju uživo u Evropi, 36 odsto dječaka naspram 13 odsto djevojčica...
Razlika kod onlajn kockanja, gdje dječaci prijavljuju uče&scaron;će od 31 odsto, a djevojčice 11 odsto, takođe prevazilazi 20 procentnih poena, &scaron;to je posebno spomenuto u ESPAD dokumentu.
U ovom profilu koji se bavi klađenjem, označeno je da se 80 odsto ispitanih crnogorskih učenika koji onlajn kockaju, kladi na sportske utakmice ili životinjske trke, &scaron;to je najvi&scaron;e u istraživanju. U kockanju uživo, taj procenat dostiže 76 odsto, izjednačujući Crnu Goru sa Hrvatskom na vrhu.
Upotreba kokaina među crnogorskim maloljetnicima je zabrinjavajuća. Kod onih koju su makar jednom u životu probali kokain (lifetime prevalenca), među crnogorskim učenicima iznosi 5,4 odsto, &scaron;to je drugi najvi&scaron;i rezultat poslije Kipra (6,2 odsto). Evropski prosjek je 2,3 odsto. Rodni jaz između dječaka (7,4 odsto) i djevojčica (3,4 odsto) je, prema izvje&scaron;taju, najveći za ovu supstancu, četiri procentna poena razlike.
Amfetamine je makar jednom probalo 3,4 odsto crnogorskih učenika, &scaron;to je gotovo dvostruko vi&scaron;e od prosjeka koji iznosi 1,8 odsto. Rodni jaz za amfetamin - 4,8 odsto dječaci naspram 2,1 odsto djevojčice - takođe je najveći u Evropi. I ovaj podatak se u izvje&scaron;taju posebno ističe.
Crna Gora ujedno bilježi i visoke stope percepcije dostupnosti &bdquo;tvrdih&ldquo; droga: 18 odsto učenika smatra da je amfetamin lako ili veoma lako nabaviti (evropski prosjek devet odsto), a 15 odsto isto kaže za metamfetamin (prosjek 7,8 odsto). Po toj percepciji, Crna Gora se kotira odmah iza Norve&scaron;ke i zauzima neslavan evropski vrh. Crna Gora je ubjedljivo iznad Srbije 8,6, Sjeverne Makedonije 6,8, Kosova 3,6...
Kada je riječ o zloupotrebi heroina, lifetime prevalenca iznosi 2,2 odsto, &scaron;to je drugi najvi&scaron;i rezultat u Evropi, ponovo iza Kipra (4,1 odsto). Evropski prosjek je 1,2 odsto. Među dječacima, taj broj dostiže 3,3 odsto.
Anabolički steroidi su, prema ovom dokumentu, takođe rasprostranjeni među djecom. Lifetime prevalenca anaboličkih steroida iznosi 2,7 odsto, &scaron;to Crnu Goru svrstava među zemlje s najvi&scaron;im stopama u Evropi, iza Kipra (4,2 odsto), Poljske (3,3 odsto) i Ukrajine (2,8 odsto). Evropski prosjek je 1,5 odsto. Rodna razlika je izrazita - 4,3 odsto dječaci, 1,1 odsto djevojčice.
Zbirni indikator, prema ovom izvje&scaron;taju, za sve droge osim kanabisa za Crnu Goru iznosi 7,6 odsto - treći najvi&scaron;i u Evropi, poslije Kipra (9,9 odsto) i Islanda (7,9 odsto). Evropski prosjek je pet odsto.
Evropski prosjek upotrebe ilegalnih droga osim kanabisa opao je sa 19 odsto u 2003. godini na 14 odsto u 2024, a Crna Gora pripada uskoj grupi zemalja koje, uz Norve&scaron;ku, idu suprotnim smjerom. Izvje&scaron;taj EUDA-e eksplicitno navodi da je u Crnoj Gori upotreba droga među učenicima u porastu od 2007. godine kada je ESPAD prvi put sproveden u zemlji.
Izvje&scaron;taj daje slikovit primjer, ukazuje da, ako bi se podaci preveli u apsolutne brojke, od 30 &scaron;esnaestogodi&scaron;njaka u jednom odjeljenju, otprilike četvoro je probalo neku ilegalnu drogu osim kanabisa, troje je probalo kanabis (devet odsto), gotovo dvoje je probalo kokain, jedno heroin i jedno anaboličke steroide. Najmanje jedanaestoro je kockalo u pro&scaron;loj godini, a od tih jedanaestoro, oko četiri ispoljavaju obrasce ekscesivnog kockanja.
Alkohol u prosjeku
Kada je riječ o alkoholu, 73 odsto je onih koji su ga probali makar jednom u životu, &scaron;to je evropski prosjek.
U izvje&scaron;taju se analiziraju rano pijenje i &bdquo;binge drinking&ldquo; (epizodno, povremeno prekomjerno pijenje alkohola u kratkom vremenu).
Čak 47 odsto crnogorskih dječaka i 36 odsto djevojčica izjavilo je da je prvo alkoholno piće konzumiralo u uzrastu od 13 godina ili ranije. Razlika od 11 procentnih poena svrstava Crnu Goru, uz Srbiju (49 naspram 37) i Sjevernu Makedoniju (35 naspram 22), među zemlje sa izraženim regionalnim obrascem ranog uvođenja dječaka u alkohol.
Konzumacija pet ili vi&scaron;e pića u jednoj prilici tokom posljednjih 30 dana pokazuje stopu za Crnu Goru od 23 odsto (dječaci 27, djevojčice 18), &scaron;to je ispod evropskog prosjeka koji iznosi 31 odsto. Ipak, rodna razlika od devet procentnih poena izdvojena je u izvje&scaron;taju kao ne&scaron;to &scaron;to se treba izdvojiti, uz Lihten&scaron;tajn (41 naspram 35). U evropskom prosjeku, dječaci i djevojčice imaju približno iste stope u ovoj potkategoriji konzumiranja alkohola.
U Crnoj Gori je od ispitanih, 9,6 odsto makar jednom probalo kanabis, &scaron;to je ispod evropskog prosjeka od 12 odsto. Ali rodni jaz je drugi najveći u Evropi, poslije Ukrajine - 13 odsto dječaci naspram 6,8 odsto djevojčice.
Trideset godina ESPAD-a obilježeno je nizom novih indikatora, od kojih je prvi put 2024. uveden Indeks mentalnog blagostanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-5). Crna Gora se ne pominje u izvje&scaron;taju kao zemlja sa istaknutim odstupanjem niti pozitivnim, niti negativnim. Evropski prosjek dobrog mentalnog blagostanja je 59 odsto; podaci za Crnu Goru kreću se u tom rasponu.
Problematično kori&scaron;ćenje dru&scaron;tvenih mreža je drugi indikator gdje Crna Gora prelazi prosjek: 55 odsto učenika ima skor dva ili tri na skali rizika (prosjek 47 odsto), pri čemu djevojčice, kao u svim evropskim zemljama prijavljuju veći rizik (61 odsto naspram 48 odsto kod dječaka).
Podaci o pu&scaron;enju ohrabrujući
Crna Gora se u jednoj kategoriji izdvaja u suprotnom smjeru. Manje od trećine učenika probalo je e-cigarete, njih 31 odsto, &scaron;to Crnu Goru svrstava među &scaron;est evropskih zemalja sa najnižom prevalencom, uz Portugaliju, Maltu, Island, Sjevernu Makedoniju i Irsku. Evropski prosjek je 44 odsto.
Rano probanje e-cigareta sa 13 godina ili ranije u Crnoj Gori iznosi 7,4 odsto, &scaron;to je drugi najniži rezultat u Evropi (samo Portugal niži, sa 5,4 odsto). Za poređenje, u Estoniji 33 odsto učenika prijavljuje da je probalo e-cigaretu prije 14. rođendana.
Slično, klasične cigarete su u Crnoj Gori ispod evropskog prosjeka, onih koji su ih konzumirali makar jednom je 24 odsto, dok je prosjek u Evropi 32. Kada je riječ o konzumiranju u posljednjih 30 dana, njih 14 odsto je izjavilo da je to učinilo. Prosjek na evropskom nivou iznosi 18.
Prevencija pretposljednja u Evropi
Najalarmantniji sistemski nalaz tiče se preventivnih aktivnosti. Samo 38 odsto crnogorskih učenika izvje&scaron;tava da je u dvije godine prije istraživanja prisustvovalo bar jednoj informativnoj ili obrazovnoj aktivnosti o supstancama ili rizičnim pona&scaron;anjima &scaron;to je drugi najniži procenat u Evropi, samo iza Kosova (31 odsto). Evropski prosjek je 56 odsto; Slovačka, koja prednjači, ima 77 odsto.
Programi prevencije bazirani na vje&scaron;tinama koje EUDA u izvje&scaron;taju ocjenjuje kao djelotvornije od jednokratnih informativnih događaja koncentrisani su, prema izvje&scaron;taju, uglavnom u zapadnoj i južnoj Evropi. Istočna i jugoistočna Evropa, gdje je Crna Gora pozicionirana, prevashodno se oslanja na informativne kampanje.
Tridesetogodi&scaron;nja generacija u tranziciji
ESPAD je počeo 1995. godine kao zajednički projekat nezavisnih istraživačkih timova iz desetak evropskih zemalja. Danas obuhvata 37 država, a od 1995. do 2024. godine anketirano je vi&scaron;e od 800.000 učenika, &scaron;to ga čini najobimnijim harmonizovanim istraživanjem o upotrebi supstanci i rizičnih pona&scaron;anja u Evropi i najvećim multinacionalnim istraživanjem o upotrebi psihoaktivnih supstanci kod adolescenata na svijetu.
Osmi ciklus, sproveden 2024. godine, prvi je nakon pandemije kovid-19. Slika koja proizilazi iz izvje&scaron;taja jeste, prema riječima EUDA-e, slika &bdquo;generacije u dubokoj tranziciji&ldquo;. Pad klasičnih supstanci alkohola, cigareta, kanabisa, prati nagli rast novih rizika: e-cigareta, onlajn kockanja, nemedicinske upotrebe ljekova, problematičnog kori&scaron;ćenja dru&scaron;tvenih mreža.
Za Crnu Goru, supstance (alkohol, cigarete, e-cigarete) bilježe stope na ili ispod evropskog prosjeka &scaron;to je pozitivan signal. Ali u kategorijama koje izvje&scaron;taj EUDA-e opisuje kao &bdquo;tvrde droge&ldquo; kokain, heroin, amfetamin, metamfetamin, steroidi i u &bdquo;digitalnoj tranziciji&ldquo; rizika kockanju, naročito onlajn crnogorska generacija od 2007. naovamo se kreće suprotno od evropskih standarda.
&Scaron;ta država sama konstatuje
U Nacrtu nacionalne strategije za droge 2024&ndash;2027, Vlada već upozorava na rast upotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima i konstatuje da &bdquo;trend, uz kori&scaron;ćenje drugih supstanci, posljednjih godina raste značajno&ldquo;.
Strategija navodi i da je prevalencija kori&scaron;ćenja anaboličkih steroida &bdquo;najveća u Crnoj Gori, sa procentom od 2,7 odsto&ldquo;, kao i da su dječaci znatno skloniji eksperimentisanju sa psihoaktivnim supstancama od djevojčica.
Strategija insistira na jačanju sistema prevencije i &bdquo;smanjenju potražnje za drogama&ldquo;, ali ESPAD 2024 pokazuje da samo 38 odsto crnogorskih učenika navodi da je učestvovalo u preventivnim aktivnostima o drogama i rizičnim pona&scaron;anjima - drugi najniži procenat u Evropi.

Slaba državna strategija za prevenciju kockanja, upotrebu kokaina, amfetamina i heroina među djecom

PO PREVENCIJA CRNA GORA PRETPOSLJEDNJA U EVROPI

Ni nakon 18 godina od kako je potpisan ugovor o sufinansiranju izgradnje stambenog objekta za 12 stanova u Beranama za potrebe korisnika penzije republičkog Fonda PIO, za tu zgradu, iako je to konstantno obećavano, nije postavljen ni kamen temeljac.&nbsp;&nbsp;
To je u izjavi za Dan potvrdila i &scaron;efica Udruženja penzionera Berane Milanka Radenović ističući da su sve aktivnosti oko tog projekta od nadležnih institucija potpuno zamrle.
&bdquo;Nema adrese na koju se nijesmo obraćali, od predsjednika Op&scaron;tine do premijera Milojka Spajića, u nadi da će preduzeti neophodne mjere za izgradnju obećane zgrade. Ali svuda nailazimo na &scaron;utnju. Jednostavno, nadležni se nijesu udostojili da nas prime na razgovor, niti da odgovore na na&scaron;e apele. To je stvarno krajnje neprimjereno, ako se zna da su sredstva za izgradnju stambene zgrade za potrebe penzionera u Beranama davno opredijeljena. Poslije svega izgubili smo svaku nadu da će konačno ovaj projekat početi da se realizuje&ldquo;, kazala je ona.
Radenović ističe da će ponovo uputiti urgenciju premijeru Spajiću sa molbom da se nanovo obezbijede sredstva za zgradu i da se urgentno počne sa njenom izgradnjom.
&bdquo;Ostalo nam je da se ponovo obratimo premijeru Spajiću da nam pomogne. Nadam se da će premijer inicirati da se ovo pitanje rije&scaron;i. To sigurno država može, samo ako za tako ne&scaron;to postoji dobre volje. Nije red da se ovako postupa sa interesima beranskih penzionera. Konačno, za učinjene propuste neko mora da bude odgovoran. Takođe, poku&scaron;aćemo jo&scaron; jednom da razgovaramo i sa čelnicima na&scaron;e op&scaron;tine, jer bi svi trebalo da daju doprinos da se krene sa izgradnjom ovog objekta&ldquo;, navela je ona.
Uplaćeno 240.000 eura, ali ih nema
Ugovor za izgradnju penzionerske zgrade u Beranama potpisan je jo&scaron; 2008. Potpisnici tog ugovora su tada&scaron;nje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Op&scaron;tina Berane i Fond PIO. U tom ugovoru pi&scaron;e da se Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, kao jedan od potpisnika, obavezuje da obezbijedi 120.000 eura za izgradnju zgrade za penzionere u Beranama. Ugovorom nijesu precizirane obaveze Fonda PIO i Op&scaron;tine Berane.&nbsp;
Međutim, u aneksu ugovora iz septembra 2009. i Fond PIO i Op&scaron;tina Berane se obavezuju da za pomenute namjene obezbijede sredstva od po 120.000 eura. U članu pet aneksa ugovora stoji: "Kako je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja kao potpisnik osnovnog ugovora uplatilo dio sredstava koja su određena kao njegova obaveza potpisnici ovog aneksa ugovora su saglasni da pomenuto ministarstvo nema vi&scaron;e obaveza po osnovu osnovnog ugovora".&nbsp;
Fond PIO je kasnije uplatio sredstva, a Op&scaron;tina je imala obezu da obezbijedi komunalno uređenje zemlji&scaron;ta. Sredstva u iznosu od 240.000 eura pristigla su na račun Op&scaron;tine Berane, o čemu postoje validni dokazi, ali ona, očigledno nijesu upotrijebljena za predviđene namjene.
Op&scaron;tina inicirala izmjene i dopune DUP-a
Iz Op&scaron;tine Berane su nedavno kazali da je u Crnoj Gori trenutno stopirana izgradnja stambenih objekta za potrebe penzionera, a prije tri godine saop&scaron;tili da su se konačno, nakon dugotrajnog čekanja, stekli uslovi za početak izgradnje stambene zgrade za penzionere.
&bdquo;Op&scaron;tina je inicirala izmjene i dopune DUP-a "Lijeva obala Lima", čime su stvorene mogućnosti da se na lokaciji preko puta Gimnazije "Panto Mali&scaron;ić" konačno krene sa izgradnjom zgrade sa 12 stanova za potrebe beranskih penzionera. Op&scaron;tina je u međuvremenu izvr&scaron;ila izradu parcelacije po DUP-u i prikupila neophodne saglasnosti. Sada su na potezu Vlada i Fond PIO koji treba da nađu način kako da se krene sa realizaciom ovog projekta&ldquo;, kazali su tada iz lokalne samouprave.
Podsjetili su da je u planu da se gradi zgrada povr&scaron;ine 1.014 metara kvadratnih. Dodali su da su u prizemlju zgrade planirane prostorije Dnevnog centra za penzionere.&nbsp;

U Beranama i dalje nema ništa od zgrade za penzionere: Postavljanje kamena temeljca 18 godina na čekanju

"ZA UČINJENE PROPUSTE NEKO MORA DA BUDE ODGOVORAN"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore&nbsp; danas će ti pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, a poslijepodne je moguća kratkotrajna ki&scaron;a i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim predjelima biće promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima u prvom dijelu dana i uslovima za mjestimičnu ki&scaron;u, lokalne pljuskove i grmljavinu u drugom.
Vjetar će biti najče&scaron;će slab promjenljivog smjera, u blizini grmljavinskih oblaka može kratkotrajno biti pojačan.
Jutarnja temperatura sedam do 20 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 19 do 33 stepena.

Promjenljivo, mjestimično moguća kiša

DO 33 STEPENA

Upis prvaka u osnovne &scaron;kole zvanično je okončan, a nadležni prikupljaju podatke iz cijele države i konačne rezultate očekuju u septembru. Pobjeda je razgovarala sa nadležnim u pojedinim &scaron;kolama koji su nam kazali da su odgodili upis za pojedinu djecu zbog toga &scaron;to nijesu dovoljno samostalna, ali su i vezana za roditelje. Stručnjaci obja&scaron;njavaju da takvo stanje ne znači da je dijete &bdquo;lo&scaron;e&ldquo;, &bdquo;razmaženo&ldquo; ili &bdquo;nesposobno&ldquo;, već da mu je potrebno jo&scaron; vremena i podr&scaron;ke za ovaj stepen obrazovanja.
Dok se čekaju konačni rezultati upisa prvaka na osnovu kojih će se detaljno znati koliko je tačno upisanih, koliko njih je vraćeno u vrtiće i za&scaron;to,&nbsp; Pobjeda je kontaktirala pojedine obrazovne ustanove u kojima je zavr&scaron;en prijem prvaka i već u su&scaron;tini imaju presjek stanja. Nijesu dobili odgovore od svih uprava obrazovnih ustanova koje su kontaktirali na jugu, centralnom dijelu i sjeveru Crne Gore.
U O&Scaron; ,,&Scaron;tampar Makarije&ldquo; odgođen upis za njih 18 Direktor Osnovne &scaron;kole ,,&Scaron;tampar Makarije&ldquo;, u Podgorici, Novica Gačević kaže da je kod njih upis učenika u prvi razred u najvećoj mjeri zavr&scaron;en. Do sada je upisano 153 prvaka, dok je za 18 njih donijeta odluka o odgađanju polaska u &scaron;kolu za godinu. Očekuju da konačan broj upisanih može biti ne&scaron;to veći, s obzirom na to da se pojedini zahtjevi za upis podnose i tokom ljetnjih mjeseci, pa i krajem avgusta.
U odnosu na prethodnu &scaron;kolsku godinu evidentiran je manji broj upisanih prvaka. Ove godine upisano je oko 20 prvaka manje nego pro&scaron;le godine, &scaron;to je u najvećoj mjeri posljedica demografskih kretanja i manjeg broja djece &scaron;kolskog uzrasta na području koje &scaron;kola pokriva.
U okviru upisnog postupka komisija za upis procjenjuje spremnost djeteta za polazak u &scaron;kolu kroz sagledavanje njegove intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti. Cilj procjene je da se utvrdi da li je dijete dostiglo razvojni nivo koji će mu omogućiti uspje&scaron;no prilagođavanje &scaron;kolskim obavezama i zahtjevima.
&ndash; Osnovno obrazovanje je obavezno i svako dijete ima pravo na upis u &scaron;kolu. Za 18 prvaka preporučeno je odlaganje polaska u &scaron;kolu za jednu godinu. Najče&scaron;ći razlozi za odlaganje odnose se na socio-emocionalnu nezrelost, nedovoljno razvijenu samostalnost, te&scaron;koće u odvajanju od roditelja, kao i nedovoljno razvijene vje&scaron;tine socijalne adaptacije &ndash; kazao je Gačević.
Odluka o odgađanju, kako je obrazložio, donosi se isključivo u najboljem interesu djeteta, kako bi mu se omogućilo da &scaron;kolovanje započne onda kada bude spremno da na adekvatan način odgovori zahtjevima &scaron;kolskog okruženja.
&ndash; Jedan od značajnih izazova jeste sve izraženija potreba za jačanjem socio-emocionalnih kompetencija djece prije polaska u &scaron;kolu. Sve če&scaron;će se susrećemo sa djecom koja imaju pote&scaron;koće u osamostaljivanju, prilagođavanju vr&scaron;njačkoj grupi i odvajanju od roditelja, &scaron;to ukazuje na potrebu za jo&scaron; intenzivnijom saradnjom porodice, pred&scaron;kolskih ustanova i &scaron;kole &ndash; poručio je direktor Gačević.
Iz podgoričke &scaron;kole ,,Oktoih&ldquo; kažu Pobjedi da je upis okončan, te da su upisali 30 odsto vi&scaron;e od broja učenika devetog razreda koji su zavr&scaron;ili &scaron;kolu. Pomoćnica direktora Aleksandra Prelević navodi da je procedura za upis podrazumijevala elektronsko prijavljivanje djece kao i prijavljivanje u &scaron;koli, a zatim dolazak u &scaron;kolu u zakazanom terminu za procjenu zrelosti za polazak u &scaron;kolu od strane psihologa ili pedagoga, odnosno komisije za upis. Procjena se bazira na sagledavanju kognitivnih sposobnosti djeteta, socio-emocionalne zrelosti, motivacije, odnosno trenutnog razvojnog statusa koji djetetu omogućava da prati &scaron;kolske zahtjeve.
&ndash; Oko deset odsto djece nije dostiglo očekivani stepen zrelosti za polazak u &scaron;kolu pa je preporučeno odlaganje &ndash; kazala je Prelević, dodajući da su ključni izazovi sa kojima se suočavaju nedovoljni prostorni kapaciteti za adekvatno izvođenje nastave.
Prvi razred &scaron;kolske 2026/2027. godine upisuju djeca koja tokom 2026. godine navr&scaron;avaju &scaron;est godina, kao i mali&scaron;ani kojima je pro&scaron;le godine odložen upis. Neophodno je da roditelj zakaže testiranje kod &scaron;kolskog psihologa, elektronski, putem aplikacije upisi.edu.me ili direktnim dolaskom u &scaron;kolu. Sve prijave je obavezno unijeti u MEIS aplikaciju. Prilikom dolaska na testiranje roditelj dostavlja i ljekarsku potvrdu o spremnosti djeteta za polazak u &scaron;kolu. Ukoliko i psiholo&scaron;ka procjena pokaže socio-emocionalnu i kognitivnu zrelost djeteta proces upisivanja je zavr&scaron;en. U izuzetnim slučajevima od roditelja se traži dodatna dokumentacija.
Spec. pedijatar dr Anja Đurović iz podgoričkog Doma zdravlja saop&scaron;tila je za Pobjedu da na osnovu podataka kojima raspolažu, u kalendarskoj godini 2026/2027. za sistematski pregled pred upis u prvi razred osnovne &scaron;kole bilo je planirano ukupno 2.709 djece 2020. godi&scaron;ta. S obzirom na to da ne raspolažu podacima o tome koliko djece nije obavilo pregled, ne može precizno govoriti o ukupnom obuhvatu. Na osnovu obavljenih pregleda može se, kako je rekla, konstatovati da je najveći broj pregledane djece ispunjavao zdravstvene uslove za polazak u &scaron;kolu, dok su kod dijela djece evidentirana stanja koja zahtijevaju dodatno praćenje, specijalističke preglede ili određene korektivne mjere.
U proceduri ljekarskih pregleda za upis prvaka ove godine nije bilo značajnijih izmjena u odnosu na prethodni period, kaže pedijatrica Đurović.
&ndash; Kod određenog broja djece preporučeno je odlaganje polaska u &scaron;kolu za jednu godinu. Razlozi za odlaganje najče&scaron;će se odnose na procijenjenu socio-emocionalnu nezrelost, &scaron;to je če&scaron;će slučaj kod djece rođene krajem kalendarske godine, kao i na prisustvo te&scaron;koća u govorno- jezičkom razvoju, pažnji i koncentraciji. Takođe, odlaganje se može preporučiti djeci kod koje su već u toku defektolo&scaron;ki, logopedski ili drugi stručni tretmani, odnosno kod koje je prethodno utvrđeno razvojno ka&scaron;njenje, a stručnjaci iz relevantnih oblasti smatraju da bi dodatni period razvoja bio u najboljem interesu djeteta &ndash; istakla je ona.
Važno je, kako dodaje, naglasiti da se tokom sistematskog pregleda procjenjuje zdravstveno stanje djeteta, obavlja imunizacija prema kalendaru i daju stručne preporuke, dok konačnu odluku o odlaganju polaska u &scaron;kolu donosi pedago&scaron;ko-psiholo&scaron;ka služba &scaron;kole, u okviru postupka procjene spremnosti djeteta za upis u prvi razred.
Iz Osnovne &scaron;kole ,,Mileva Lajović Lalatović&ldquo; u Nik&scaron;iću precizirali su za Pobjedu da ne mogu reći da je upis u prvi razred definitivno okončan, s obzirom da iskustvo govori da se određeni broj roditelja &scaron;koli javlja u junu, avgustu, pa čak i početkom septembra. Roditeljima izlaze u susret, a sve u najboljem interesu djeteta.
&ndash; Do danas, prvi razred je upisalo 105 učenika, uz pretpostavku da će ovaj broj do septembra biti uvećan. Ove godine bilježimo ne&scaron;to veći broj mali&scaron;ana koji se upisuju nego pro&scaron;le &scaron;kolske godine. Takođe, ove godine je značajno manji broj djece kojima se odlaže upis. Za sada ih je troje, uglavnom na zahtjev roditelja, zbog emocionalne nezrelosti djeteta i nespremnosti za preuzimanje obaveza i odgovornosti koje polazak u &scaron;kolu podrazumijeva &ndash; istakli su oni.
Dobra odluka
Psiholo&scaron;kinja Adriana Pejaković rekla je Pobjedi da pojavu odgađanja upisa za prvake ne bi posmatrala ni dramatično ni povr&scaron;no, jer dijete ne sazrijeva po administrativnom kalendaru, nego po sopstvenom razvojnom ritmu. Polazak u prvi razred, ističe ona, nije samo pitanje da li dijete zna slova, brojeve ili boje. Mnogo važnije je, prema njenim riječima, da li može da se odvoji od roditelja, prati uputstvo, sačeka red, izdrži frustraciju i bude dio grupe.
&ndash; Kada kažemo da je dijete socio-emocionalno nezrelo, to najče&scaron;će znači da jo&scaron; nema dovoljno razvijene unutra&scaron;nje kapacitete za &scaron;kolske zahtjeve. To ne znači da je dijete &bdquo;lo&scaron;e&ldquo;, &bdquo;razmaženo&ldquo; ili &bdquo;nesposobno&ldquo;, već da mu je potrebno jo&scaron; vremena i podr&scaron;ke. Odlaganje upisa nekada može biti veoma dobra odluka, jer je bolje da dijete krene spremnije nego da od početka razvije osjećaj neuspjeha.
&Scaron;kola ne traži samo kognitivne sposobnosti, nego i emocionalnu izdržljivost. Dijete koje stalno plače pri odvajanju, ne funkcioni&scaron;e bez pomoći odraslog ili se lako preplavi na najmanju frustraciju, vjerovatno bi u &scaron;koli imalo ozbiljne te&scaron;koće. Zato povratak u vrtić ne treba posmatrati kao poraz, nego kao razvojnu &scaron;ansu &ndash; istakla je Pejaković.
Ranije su pojedini roditelji u vi&scaron;e navrata tražili od nadležnih da se vrati osmogodi&scaron;nji umjesto devetogodi&scaron;njeg modela osnovnog obrazovanja, obrazlažući da su se djeca kasnije upisivala u prvi razred i da nije bilo one koja nijesu ispunjavala uslove.
No, nadležni su odbacivali ideju da se koriguje obrazovni sistem. Smatraju da za tim nema potrebe, te su navodili da se vraćanjem na osmogodi&scaron;nji model &scaron;kolovanja ne može rije&scaron;iti izazov odgađanja polaska u osnovnu &scaron;kolu. Nadležni su precizirali da se drže devetogodi&scaron;njeg modela, jer je osmi&scaron;ljen s ciljem ranijeg uključivanja djece u sistem kako bi se na jednak i odgovoran način pružilo obrazovanje i vaspitanje svim &scaron;estogodi&scaron;njacima. Podsjetili su da je osnovno&scaron;kolsko obrazovanje obavezno, dok pred&scaron;kolsko nije. Ukazivali su i na važnost da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vje&scaron;tine, podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na &scaron;kolsko okruženje...
Djetetu se daje mnogo sadržaja i ekrana, a ne umije da se obuče, nahrani...
Psiholo&scaron;kinja Pejaković ističe da problem odlaganja upisa prvaka nastaje onda kada se ovakvi slučajevi povećavaju jer tada moramo da se zapitamo &scaron;ta se mijenja u porodici i dru&scaron;tvu.
&ndash; Meni se čini da danas često imamo paradoks: djeci dajemo mnogo sadržaja, igračaka, ekrana i stimulacije, a malo stvarnog iskustva samostalnosti. Roditelji iz najbolje namjere često preuzimaju ono &scaron;to bi dijete već moglo samo. Obuvaju ga, hrane, zavr&scaron;avaju rečenice umjesto njega i &scaron;tite ga od svake neprijatnosti. Tako dijete nesvjesno dobija poruku da svijet nije mjesto u kojem ono može da se snađe, nego mjesto u kojem mu stalno treba neko veći &ndash; istakla je ona.
Dodaje da je druga gre&scaron;ka &scaron;to se previ&scaron;e insistira na intelektualnim postignućima, a premalo na emocionalnim vje&scaron;tinama.
&ndash; Roditelji se često ponose time &scaron;to dijete zna da broji, govori strane riječi ili prepoznaje slova, a mnogo manje obraćaju pažnju na to da li umije da izgubi u igri, podijeli igračku, sačeka ili kaže &scaron;ta osjeća. A upravo su te vje&scaron;tine temelj &scaron;kolskog funkcionisanja. Dijete koje zna slova, ali ne može da podnese da nije prvo, imaće vi&scaron;e te&scaron;koća nego dijete koje možda jo&scaron; ne čita, ali umije da sarađuje &ndash; navela je psiholo&scaron;kinja.
Kaže da je važno i pitanje granica, jer djeci danas često nedostaju jasne, mirne i dosljedne granice. Granica nije kazna, nego orijentir. Dijete kojem je sve dozvoljeno ne postaje slobodno, nego često postaje nesigurno, jer nema unutra&scaron;nji osjećaj strukture.
&ndash; S druge strane, ni pretjerana strogost nije rje&scaron;enje, jer djeca koja se vaspitavaju kroz strah često poslu&scaron;aju odraslog, ali ne razvijaju samoregulaciju. Nama je potreban srednji put: toplina, bliskost i razumijevanje, ali uz jasna pravila i očekivanja. Roditelji grije&scaron;e i kada svaku neprijatnu emociju djeteta poku&scaron;avaju odmah da uklone. Ako dijete nikada ne smije da bude tužno, ljuto, razočarano ili frustrirano, ono ne nauči da te emocije može da preživi. A &scaron;kola je prostor u kojem će se svakodnevno susretati sa čekanjem, pravilima, neuspjehom i odlaganjem želje &ndash; rekla je ona.
Sumira da se stanje može unaprijediti tako &scaron;to ćemo mnogo ranije razvijati samostalnost djece kroz male svakodnevne zadatke.
&ndash; Dijete pred &scaron;kolu treba da umije da se obuče, spakuje stvari, ode do toaleta, zatraži pomoć i razumije da nije uvijek u centru pažnje. Najbolje &scaron;to možemo da uradimo jeste da prestanemo da djecu guramo da &scaron;to prije budu &bdquo;uspje&scaron;na&ldquo;, a da im pomognemo da postanu stabilna, radoznala, samostalna i emocionalno sigurnija bića &ndash; kazala je ona.

Pejaković: Povratak u vrtić ne treba posmatrati kao poraz, nego kao razvojnu šansu

DJECA NE SAZRIJEVAJU PO ŠKOLSKOM KALENDARU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim oblastima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne je na sjeveru tek ponegdje moguć jači razvoj oblačnosti, kratkotrajno ki&scaron;a i grmljavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 20 do 32 stepena.

Danas sunčano, do 32 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević, proglasio je ponedjeljak 15. jun Danom žalosti, zbog tragične smrti dvojice mladih sugrađana Milana Turčinovića i Janka Mrvaljevića, saop&scaron;teno je iz Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
Dan žalosti obilježava isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, javnim preduzećima, javnim ustanovama čiji je osnivač Op&scaron;tina, objektima mjesnih zajednica i drugih ustanova na području op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
Podsjećaju da su elektronski i drugi mediji dužni su da programe i sadržaje prilagode Danu žalosti. Takođe, zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima.
Op&scaron;tina Nik&scaron;ić pozvala je sve učesnike u saobraćaju da se pridržavaju saobraćajnih propisa i da na taj način ubuduće izbjegnemo ovakve tragedije.

Dan žalosti sjutra u Nikšiću

ZBOG TRAGIČNE SMRTI DVOJICE MLADIĆA

Iako zvanični podaci pokazuju da u Crnoj Gori živi ne&scaron;to vi&scaron;e od 53.000 osoba s invaliditetom (OSI), stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj znatno veći.
Nedostatak jedinstvenog registra, nepristupačnost javnih prostora i objekata, otežano zapo&scaron;ljavanje i i dalje prisutne predrasude samo su dio problema s kojima se ova populacija svakodnevno suočava.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 16 odsto stanovni&scaron;tva ima neki oblik funkcionalnog ograničenja. Ako bi se taj procenat primijenio na Nik&scaron;ić, proizilazi da u gradu pod Trebjesom živi oko 10.000 osoba s invaliditetom ili različitim vrstama pote&scaron;koća.
Izvr&scaron;ni direktor nik&scaron;ićke NVO "Mozaik" Blagoje &Scaron;turanović smatra da zvanična statistika ne pruža potpunu sliku stvarnog stanja.
"Danas se na globalnom nivou procjenjuje da čak 16 odsto stanovni&scaron;tva živi s nekom vrstom pote&scaron;koće. To u dobrom dijelu nijesu formalno osobe s invaliditetom, ali govorimo o &scaron;irokom spektru o&scaron;tećenja &ndash; od senzornih do poremećaja iz spektra autizma, čiji broj posljednjih godina raste", kazao je &Scaron;turanović.
Dodao je da poseban problem predstavlja činjenica da Crna Gora jo&scaron; nema jedinstven registar osoba s invaliditetom, &scaron;to dodatno otežava planiranje podr&scaron;ke i kreiranje javnih politika.
"Nemamo precizne podatke ni za Nik&scaron;ić ni za Crnu Goru. To otežava istraživanja, planiranje aktivnosti i pripremu projekata" pojasnio je &Scaron;turanović.
Prema rezultatima Popisa stanovni&scaron;tva iz 2023. godine, najmanje jednu smetnju ili prepreku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ima 53.251 građanin Crne Gore. Ipak, &Scaron;turanović vjeruje da je stvarni broj značajno veći.
"Mnogi prilikom popunjavanja ankete nijesu naveli svoje pote&scaron;koće. Razlog su stigma, stereotipi i predrasude koje su i dalje duboko prisutne u dru&scaron;tvu. Zbog toga je izvjesno da je broj osoba s invaliditetom veći od onoga &scaron;to pokazuju podaci Monstata", ističe on.
Problemi zapo&scaron;ljavanje, obrazovanje i socijalna izolovanost Iako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo&scaron;ljavanju lica sa invaliditetom među kvalitetnijim propisima u ovoj oblasti i predviđa značajne podsticaje za poslodavce, osobe s invaliditetom i dalje te&scaron;ko dolaze do zaposlenja. &Scaron;turanović podsjeća da država refundira do 75 odsto bruto zarade zaposlenih osoba s invaliditetom, kao i tro&scaron;kove prilagođavanja radnog mjesta, ali da poslodavci često nijesu dovoljno informisani ili su pod uticajem ukorijenjenih predrasuda.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja otežan pristup obrazovanju i stručnom usavr&scaron;avanju, zbog čega mnoge osobe s invaliditetom nijesu u ravnopravnom položaju na trži&scaron;tu rada.
"Značajan broj osoba s invaliditetom je socijalno izolovan, provodi mnogo vremena u kući i vremenom razvija nesigurnost ili anksioznost. Zato je važno osnaživati ih kroz obuke i kurseve kako bi stekli znanja i bili spremni za trži&scaron;te rada", naglasio je &Scaron;turanović i dodao da nevladin sektor često predstavlja jednog od najvećih poslodavaca osoba s invaliditetom, ali upozorava da pojedine organizacije djelovanje u ovoj oblasti posmatraju prvenstveno kroz finansijski interes.
Vi&scaron;e od polovine nezaposlenih nema zanimanje ni stručnu spremu
Podaci Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore pokazuju da se na kraju pro&scaron;le godine na evidenciji nalazilo 8.174 lica s invaliditetom, od čega su 5.053 bile žene. Vi&scaron;e od polovine nezaposlenih nema zanimanje ni stručnu spremu, dok najveći broj pripada starijim starosnim kategorijama.
"Ljudi i dalje zaziru od osoba s invaliditetom. Potrebno je vi&scaron;e kampanja, pristupačan prevoz i dostupnije obrazovanje. U Nik&scaron;iću imamo tek nekoliko ustanova koje su gotovo u potpunosti pristupačne", naglasio je &Scaron;turanović.
Da lokalna uprava nastoji da unaprijedi položaj osoba s invaliditetom potvrđuje i izrada novog lokalnog akcionog plana, čije je usvajanje u zavr&scaron;noj fazi.
Vr&scaron;iteljka dužnosti sekretarke Sekretarijata za socijalno staranje i osobe sa invaliditetom Op&scaron;tine Nik&scaron;ić mr Maja Todorović kazala je da će novi dokument biti usmjeren na konkretne i ostvarive mjere.
"Željeli smo da novi akcioni plan bude realan, održiv i usmjeren na konkretno pobolj&scaron;anje kvaliteta života osoba s invaliditetom u naredne četiri godine", kazala je Todorović.
Prema njenim riječima, plan će biti fokusiran na povećanje pristupačnosti, jačanje socijalne uključenosti i stvaranje uslova za aktivnije uče&scaron;će osoba s invaliditetom u svim segmentima dru&scaron;tvenog života.
"Ne možemo reći da su potpuno isključeni, ali im jo&scaron; nijesu pružene sve mogućnosti da svoje potencijale iskažu na pravi način", poručila je Todorović.
Predstavnici civilnog sektora i lokalne uprave saglasni su da bez kvalitetnijih evidencija, sistemskog pristupa i uklanjanja fizičkih i dru&scaron;tvenih barijera nije moguće ostvariti punu ravnopravnost osoba s invaliditetom. Do tada će one ostati među najosjetljivijim i najugroženijim dru&scaron;tvenim grupama u Crnoj Gori.

Šturanović: Poseban problem to što CG još nema jedinstven registar osoba s invaliditetom, što otežava planiranje podrške i kreiranje javnih politika

"ZVANIČNA STATISTIKA NE PRUŽA POTPUNU SLIKU STVARNOG STANJA"

Crnu Goru tokom ljeta 2026. najvjerovatnije očekuje toplija sezona od vi&scaron;egodi&scaron;njeg prosjeka i povremenog snažnog nevremena, to pokazuju najnoviji klimatski izgledi za jugoistočnu Evropu koje je objavio Forum za klimatske izglede jugoistočne Evrope (SEECOF-35), a koji su zasnovani na analizama vodećih evropskih i svjetskih meteorolo&scaron;kih i klimatskih centara, kazali su Pobjedi iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Oni su istakli da je za Crnu Goru signal posebno izražen i da prognoza pokazuje da postoji oko 60 odsto vjerovatnoće da će srednje ljetnje temperature biti iznad gornjeg tercila klimatolo&scaron;ke raspodjele za referentni period 1991&ndash;2020. godine, &scaron;to znači da postoje znatno povećane &scaron;anse da predstojeće ljeto bude među najtoplijima u posljednjih nekoliko decenija.
- Prema konsenzusu stručnjaka iz Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), Meteo France, Deutscher Wetterdiensta (DWD), Nacionalnog centra za predviđanje životne sredine SAD (NCEP), Međunarodnog instituta za klimu i dru&scaron;tvo (IRI) i Virtuelnog centra za klimatske promjene jugoistočne Evrope (SEEVCCC), ljeto 2026. u najvećem dijelu regiona biće toplije od prosjeka, dok se za zapadni i centralni Balkan očekuju uglavnom su&scaron;niji uslovi - naglasili su iz Zavoda.
Prema njihovim podacima, očekuje se da sezonske srednje temperature prema&scaron;e pragove koji za Podgoricu iznose 27,1 stepen, za Nik&scaron;ić 21,5, Bar 25, Pljevlja 18,7, Kola&scaron;in 17 i Žabljak 15,4 stepena Celzijusa.
Prema podacima ZHMS-a i SEECOF-35 prognozi, najveća vjerovatnoća je da će sezonske srednje temperature tokom ljeta 2026. biti iznad gornjih tercila na svim glavnim meteorolo&scaron;kim stanicama u Crnoj Gori.
- Sezonske prognoze ne predviđaju temperature za određene dane, već op&scaron;ti karakter sezone. Međutim, ovakav temperaturni signal obično znači če&scaron;će i intenzivnije toplotne talase. U Podgorici bi tokom jula i avgusta maksimalne dnevne temperature mogle vi&scaron;e puta prelaziti 38 stepeni, dok se u najtoplijim epizodama ne mogu isključiti ni vrijednosti od oko 40 stepeni Celzijusa. Slični uslovi očekuju se i u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, gdje se posljednjih godina bilježe rekordne ljetnje temperature. Na Primorju se očekuje povećan broj tropskih noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni, &scaron;to dodatno otežava oporavak organizma od dnevnih vrućina. U sjevernim predjelima zemlje temperature će takođe biti iznad prosjeka, ali će planinska područja i dalje ostati osjetno svježija od centralnog i južnog dijela države - saop&scaron;tili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Manje ki&scaron;e, ali veći rizik od nepogoda
Iako prognoza ukazuje na su&scaron;nije uslove od prosjeka, to ne znači da će tokom cijelog ljeta izostati padavine.
Naprotiv, klimatski stručnjaci upozoravaju da se posljednjih godina sve če&scaron;će javlja obrazac u kojem duži su&scaron;ni periodi bivaju prekinuti kratkotrajnim, ali veoma intenzivnim pljuskovima i grmljavinskim olujama.
- Zbog zagrijavanja vazduha atmosfera može zadržati vi&scaron;e vlage, pa kada dođe do razvoja nestabilnosti, padavine mogu biti veoma obilne u kratkom periodu. To povećava rizik od bujičnih poplava, urbanih poplava, odrona i lokalne &scaron;tete na infrastrukturi. Posebno se osjetljivi primorski i centralni djelovi Crne Gore, gdje se tokom ljetnjih mjeseci mogu razvijati snažni olujni sistemi praćeni grmljavinom, gradom i jakim udarima groma &ndash; poručuju iz Zavoda za hidrometerologiju.
Kombinacija visokih temperatura, manjka padavina i isu&scaron;ene vegetacije povećava i opasnost od &scaron;umskih požara.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da klimatske promjene produžavaju sezonu požara na Mediteranu, uključujući i Crnu Goru. Tokom najtoplijeg dijela ljeta dovoljan je i manji izvor paljenja da se požar brzo pro&scaron;iri, naročito u priobalnom pojasu i područjima centralne Crne Gore.
Ukoliko se ostvare prognozirani su&scaron;niji uslovi, ovogodi&scaron;nja sezona mogla bi donijeti povećane izazove za vatrogasne i službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.
Klimatski trend
Posljednjih godina Crna Gora bilježi niz izuzetno toplih sezona, a klimatolozi ističu da se trend zagrijavanja jasno uočava na gotovo svim meteorolo&scaron;kim stanicama u zemlji.
- Toplotni talasi postaju če&scaron;ći, broj veoma toplih dana raste, a ekstremni vremenski događaji postaju izraženiji. Istovremeno, sve su če&scaron;će situacije u kojima se periodi dugotrajne su&scaron;e smjenjuju sa kratkotrajnim, ali veoma intenzivnim padavinama. Upravo takav obrazac očekuje se i tokom ljeta 2026. godine. Ako se sezonska prognoza ostvari, Crna Gora će tokom predstojećeg ljeta imati: temperature iznad vi&scaron;egodi&scaron;njeg prosjeka, če&scaron;će i duže toplotne talase, povećan broj tropskih noći, naročito u Podgorici i na Primorju, manje padavina tokom većeg dijela sezone, povećan rizik od su&scaron;e i &scaron;umskih požara i povremena snažna nevremena sa obilnim pljuskovima, gradom i jakim vjetrom - obja&scaron;njeno je u dokumentu.
Iako će preciznije procjene za pojedine mjesece biti moguće tek kroz redovna meteorolo&scaron;ka ažuriranja, trenutni klimatski signali jasno ukazuju da će ljeto 2026. godine u Crnoj Gori biti toplije od prosjeka, uz izražene vremenske ekstreme koji su posljednjih godina postali sve če&scaron;ća karakteristika mediteranskog i balkanskog prostora.
Balkan među klimatski najosjetljivijim regionima Evrope
Podaci i analize objavljeni kroz rad Virtuelnog centra za klimatske promjene jugoistočne Evrope (SEEVCCC) pokazuju da je Balkan među regionima Evrope koji su posljednjih decenija posebno izloženi porastu temperatura, če&scaron;ćim su&scaron;ama i ekstremnim vremenskim pojavama. SEECOF prognoze već godinama ukazuju na trend toplijih sezona u odnosu na klimatolo&scaron;ki prosjek, dok su padavine sve neujednačenije i teže za dugoročno predviđanje.
Stručnjaci ističu da je za jugoistočnu Evropu karakteristično dugo i suvo ljeto koje traje od juna do avgusta, a u pojedinim djelovima regiona i tokom septembra. Upravo zbog toga svaki dodatni rast temperature povećava rizik od su&scaron;e, nesta&scaron;ice vode i &scaron;umskih požara.
Najnovije evropske analize pokazuju da je jugoistočna Evropa posljednjih godina među područjima koja su najvi&scaron;e pogođena kombinacijom visokih temperatura i manjka padavina. Tokom 2025. godine region je bio suočen sa ozbiljnim su&scaron;nim uslovima, niskim vodostajima i povećanim rizikom od požara, &scaron;to je posebno bilo izraženo na Balkanu.
Naučna istraživanja upozoravaju da će su&scaron;e u jugoistočnoj Evropi postajati sve učestalije i intenzivnije, uz značajne posljedice za poljoprivredu, vodne resurse i energetiku. Istovremeno, toplija atmosfera pogoduje stvaranju snažnih lokalnih oluja sa obilnim pljuskovima, gradom i jakim udarima vjetra.
&Scaron;to to znači za Crnu Goru?
Za Crnu Goru to znači nastavak trenda koji je već vidljiv posljednjih godina &ndash; vi&scaron;e dana sa ekstremno visokim temperaturama, duže toplotne talase, povećan broj tropskih noći na Primorju i u Podgorici, ali i veću vjerovatnoću za nagle vremenske obrte tokom ljeta.
Meteorolozi upozoravaju da će upravo smjena dugih su&scaron;nih perioda i kratkotrajnih, ali veoma intenzivnog nevremena biti jedno od glavnih obilježja klime u narednim decenijama.

Pripremimo se za tropsku vrelinu, „prijete“ suša i požari

STIŽE LJETO TOPLIJE OD PROSJEKA, UZ EKSTREMNE TEMPERATURE

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti, a u sjevernim i centralnim promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih intervala.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne se u sjevernim i centralnim predjelima ponegdje očekuje kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Jutarnja temperatura sedam do 20 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 21 do 33 stepena.

Danas do 33 stepena

Novi Zakon o sigurnosti plovidbe: AIS, GPS i kamere postaju ključni dokaz na moru