Od ukupnog broja zahtjeva za zaštitu nekog izuma, inovacije ili patenta, oko pet odsto se odnosi na pronalazače iz Crne Gore - podaci su Direkcije za intelektualnu svojinu za posljednjih deset godina.

Kako su nam saopštili, prosječan broj zahtjeva za priznanje nacionalnih patenata u posljednjih 10 godina je oko 20.

Iz Direkcije za intelektualnu svojinu za portal Dnevno pojasnili su šta se sve može, a šta ne zaštititi, kako izgleda procedura, te koji su najčešći zahtjevi.

Najveći broj zahtjeva se, kako su nam kazali, odnosi na registraciju žiga.

“U Direkciji za intelektualnu svojinu obavljaju se poslovi koji se odnose na: vođenje upravnog postupka za zaštitu pronalaska patentom, registraciju žiga, industrijskog dizajna, geografske oznake, izdavanje Sertifikata o dodatnoj zaštiti i zaštitu topografija poluprovodnika; prijem u depozit i evidenciju autorskih djela i predmeta nad kojima postoje srodna prava; izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava; nadzor nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i druge poslove iz oblasti intelektualne svojine”, pojašnjavaju iz Direkcije.

Tako navode da se može zaštititi patent (novo tehničko rješenje iz bilo koje oblasti tehnike), žig (naziv, logotip ili drugi znak), industrijski dizajn (spoljni izgled proizvoda), topografija poluprovodnika, oznake geografskog porijekla (proizvod domaće radinosti i usluge, u našoj nadležnosti) i autorsko i srodna prava (govorna djela, pisana djela, muzička djela i sl.)

“Direkcija za intelektualnu svojinu radi na širenju i podizanju svijesti o značaju intelektualne svojine - u direktnom kontaktu sa nosiocima prava, privrednim subjektima kao i institucijama uključenim u zaštitu prava intelektualne svojine kroz sprovođenje različitih aktivnosti (Okrugli sto, “Dani otvorenih vrata”, seminari i sl.)”, navode za portal Dnevno.

Procedura

Pojasnili su proceduru zaštite prava intelektualne svojine.

“Postupak za registraciju pojedinih oblika intelektualne svojine pokreće se podnošenjem prijave u pisanoj formi, neposredno ili poštom Ministarstvu ekonomskog razvoja - Direkciji za intelektualnu svojinu, a sadržaj  je propisan zakonima koje regulišu pojedine oblike intelektualne svojine”, kažu u Direkciji.

Nakon ispitivanja prijave, ako ispunjavaju uslove propisane zakonskim odredbama, donosi se rješenje o registraciji i pravo se upisuje u registar.

“Pravo se stiče registracijom, patent važi 20 godina, računajući od datuma podnošenja prijave, pod uslovom da se godišnje takse za njegovo održavanje redovno plaćaju. Takođe, žig važi 10 godina od datuma podnošenja prijave i može se obnoviti neograničen broj puta na period od 10 godina. Industrijski dizajn traje pet godina računajući od datuma podnošenja prijave i može se obnavljati na period od pet godina, najduže do 25 godina. Trajanje registrovane oznake geografskog porijekla (imena porijekla odnosno geografske oznake) nije ograničeno. Sadržaj evidencije autorskih djela i predmeta srodnih prava čuva se 10 godina od dana unošenja u evidenciju”, navode u Direkciji.

Nije bilo zahtjeva iz oblasti topografije poluprovodnika i oznaka geografskog porijekla

Pitali smo i koliko zahtjeva su imali u posljednjih 10 godina.

“Prosječan broj zahtjeva za priznanje nacionalnih patenata u posljednih 10 godina je oko 20, a broj zahtjeva za upis proširenih evropskih patenata je oko 300. Prosječan broj zahtjeva za registraciju žiga, u posljednjih 10 godina, je oko 600 nacionalnih, a međunarodnih oko 3000”, navode iz Direkcije.

Kako su dalje kazali, prosječan broj zahtjeva za registraciju industrijskog dizajna, u istom periodu, je oko šest nacionalnih, a međunarodnih oko 300.

“Prosječan broj zahtjeva za deponovanje i evidenciju autorskih djela i predmeta srodnih prava, u posljednjih 10 godina, je oko 30. Nije bilo podnešenih zahtjeva iz oblasti topografije poluprovodnika i oznaka geografskog porijekla”, kažu u Ministarstvu.

Na pitanje koliko često crnogorski građani upućuju zahtjev za zaštitu nekog izuma, inovacije, patenta, iz Direkcije odgovaraju da, u odnosu na ukupan broj dobijenih zahtjeva za posljednjih 10 godina, oko pet odsto se odnosi na pronalazače iz Crne Gore.

“Što se tiče zahtjeva za priznanje patenta naših državljana najviše su iz oblasti elektrotehnike, tekuće životne potrebe, građevinarstvo, saobraćaj i transport, mašinstvo… Direkcija za intelektualnu svojinu ne izdvaja pojedinačni patent kao zanimljiv, kako se ne bi moglo protumačiti da se favorizuje neko od pronalazača ili pronalazak”, naveli su odgovorima našem portalu.

Šta nije intelektualna svojina

Ističu da prava intelektualne svojine omogućavaju svojim nosiocima da spriječe druge da koriste i kopiraju njihova zaštićena prava bez dozvole, mogućnost isključivog korišćenja i mogućnost da ostvare prihod kroz naknade od prodaje ili korišćenja svoje intelektualne svojine od drugih lica (licenciranje, sklapanje ugovora o saradnji, prenos prava), garanciju određenog kvaliteta proizvoda i /ili usluga, te doprinos konkuretnosti na tržištu i sl.

Pitali smo i šta nije intelektualna svojina.

“Ne može se zaštiti sve što čovjek smisli i sve što kreira, a u skladu sa zakonskim odredbama ne smatraju pronalascima otkrića, naučne teorije, matematičke metode, estetske kreacije, planovi, pravila i postupci za obavljanje intelektualnih djelatnosti, za igranje igara ili za obavljanje poslova, programi računara, prikazivanje informacija. Žigom se ne smatraju pečat, štambilj i punc(službeni znak za obilježavanje dragocjenih metala, mjera i sl.).Dizajnom se ne može zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda. Autorsko pravna zaštita ne obuhvata ideje, principe i otkrića, službene tekstove iz oblasti zakonodavstva, uprave i pravosuđa, kao i službene prevode istih, izraze tradicionalne kulture, dnevne vijesti ili druge podatke, koji imaju karakter običnih medijskih informacija”, ukazuju u Direkciji.