Preuzmite našu aplikaciju, Dnevno.me - Tvoja dobra navika! App store | Play Store

logo

+

user avatar

ADVERTISEMENT

POMOĆ ZATRAŽIO I JEDAN MUŠKARAC

Predsjednica Fondacije "Budi mama": Pet parova iz Crne Gore tražilo nam je pomoć za surogat majčinstvo u inostranstvu

26.09.2022 04:55h

26.09.2022 04:55h

Foto: Pixabay

O surogat majčinstvu se jako malo govori u Crnoj Gori. Prva stvar kad neko čuje bilo šta, čak i pojam “surogat majka” odmah je tabu tema i osuda, kaže za naš portal predsjednica Fondacije “Budi mama”, Žana Mihaljević.

Uzrok takvog razmišljanja je, prema njenim riječima, u potpunosti neznanje i nerazumijevanje ljudi.

“Sljedeće je pitanje “kako može majka da ostavi dijete drugima”odnosno “kako može da proda dijete” i zbog takvog nerazumijevanja i neznanja, ljudi obično imaju unaprijed teške predrasude, ne znajući da je to zdravstveni problem i da je potrebno naći rješenje kako bi par dobio svoje dijete”, ističe Mihaljević u razgovoru za Dnevno.

Odlučiti se na takav korak nije lako, ali da je želja za potomstvom mnogo jača, potvrđuju i parovi koji se odluče na to. Posebno jer troškovi te usluge, prema riječima  naše sagovornice, prelaze preko 80 hiljada dolara.  

Takvih parova je trenutno pet u Fondaciji.

“Troškovi surogat programa u svijetu prelaze 80 hiljada dolara. U Rusiji troškovi se kreću od 32 hiljade do 60 hiljada eura, u zavisnosti od garantovanog paketa. Posljednje informacije su da je saradnja koja je napravljena sa Iranom, najpovoljnija - od 11 do 15 hiljada dolara. Zato mi u Fondaciji ne odustajemo od implementacije surogatstva i ostalih procedura medicinski potpomognute oplodnje”, dodaje naša sagovornica.

Ona je istakla da je jedna od zemalja u kojima je surogatstvo pravno dozvoljeno zakonom Ukrajina, u koju su, sve do izbijanja rata, parovi masovno odlazili da potraže pomoć. Sada su kaže, to Rusija, Gruzija, Sjeverni Kipar, Grčka, Meksiko i odnedavno Iran.


Žana Mihaljević, Foto: Privatna arhiva

"Crna Gora nije prepoznala inicijativu Fondacije da se uključi u program surogatstva"

Uprkos brojnim inicijativama, Crna Gora nije prepoznala način na osnovu kog bi legalizovala takav vid ostvarivanja potomstva kod parova. Kod nas je strogo kažnjivo i nelegalno sprovoditi surogatsvo.

Prema podacima sa kojima raspolaže kao predsjednica i osnivač Fondacije, Mihaljević kaže da je bilo slučajeva da su im se obraćali i muškarci, u želji da na takav način postanu roditelji. 

“Da, postoji jedan muškarac u Crnoj Gori, koji je potražio pomoć od Fondacije. Strejt je muškarac i može da uđe u program surogatstva u Meksiku, kao i osoba koje su u istopolnim zajednicama”, saopštila je ona kratko.

Zatim je objasnila i da sam proces odabira donora i surogat majke zavise od potrebe para i drugih uslova koje zemlje indivudalno nude.

“Uglavnom je omogućena donacija, ali strogo jednog namjeravanog roditelja. Jedan roditelj mora imati genetsku povezanost sa bebom. Neke zemlje, npr dozvoljavaju partnertima da obave proceduru u vanbračnoj zajednici, zatim postoje programi da može singl žena uraditi surogat i postati majka, i isto tako postoje zemlje sa različitim starosnim granicama žene”, pojašnjava Mihaljević za naš portal.

A šta je zapravo surogat majčinstvo?

“Surogat je ugovor kojim žena pristaje da zatrudni u laboratorijskom okruženju i rodi dijete za druge ljude ili parove koji su roditelji djeteta, a ženski partner nije u mogućnosti da ima normalnu trudnoću”, objašnjava naša sagovornica.

Ona je kazala da se na ovaj proces parovi odlučuju u slučaju teške malformacija materice (miom ili fibroidi materice, polipi materice), neliječenih infekcija u materici, uklanjanja materice histerektomijom, ponovljenim neuspijehom IVF-a, u slučaju ponovljenih pobačaja te teških srčanih oboljenja i drugih medicinskih stanja koja trudnoću čine rizičnom ili nemogućom.

Prema njenim riječima, postoje različite vrste surogat majčinstva:

“To su: gestaciono surogat majčinstvo - žena koja je surogat ili gestacijski nosilac nije genetski povezana sa djetetom. Embrion se može stvoriti, korišćenjem vantjelesne oplodnje, od jajnih ćelija i sperme roditelja u kombinaciji sa jajnim ćelijama donatora ili supermom; Tradicionalno ili djelimično surogat majčinstvo - surogat je genetska majka djeteta. Sperma muškarca od para koji je u programu surogat se koristi za potpomognutu oplodnju surogata pomoću IUI; Altruističko surogat majčinstvo - Surogat ili gestacijski nosilac ne prima više od dozvoljenih troškova i stoga nema finansijsku korist od programa surogat majčinstva, i komercijalno surogat majčinstvo: naknada se plaća surogat ili gestacionom nosiocu, povrh dozvoljenih troškova, kao plaćanje za uslugu”, navodi ona.

Iako se Fondaciji sve više javljaju parovi koji bi, uz veliko povjerenje, ušli u program surogatstva u inostranstvu, naša sagovornica ističe da je mali broj onih parova koji će o začeću djeteta na ovaj način, javno govoriti.

Stoga ona poziva sve zainteresovane da budu slobodni da se obrate Fondaciji “Budi mama”, jer su sve usluge koje oni pružaju “isključivo besplatne i humane.”

Podijelite vijest
Preuzmite Dnevno.me mobilnu aplikaciju na
Pratite nas na
Pridružite se našoj Viber zajednici

Poslednji komentari (0)

Svi komentari

500

ADVERTISEMENT

ADVERTISEMENT