Ekonomija

Tenderski procesi u Crnoj Gori će se, zahvaljujući snažnim reformama, sprovoditi u skladu sa standardima Evropske unije (EU), efikasno, transparentno i konkurentno, saop&scaron;tila je generalna direktorica u Ministarstvu finansija i &scaron;efica radne grupe za Poglavlje 5 - Javne nabavke, Jelena Jovetić.
"Nakon 13 godina od početka pregovora sa EU, zatvoreno je prvo i jedno od najkompleksnijih poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija, kao i prvo iz Klastera 1 - Temeljna prava", rekla je Jovetić povodom zatvaranja ovog poglavlja u petak u Briselu, a prenosi agencija Mina business.
Jovetić, koja je od početka na čelu procesa, istakla je zadovoljstvo &scaron;to je Crna Gora zatvorila ovo poglavlje ranije nego &scaron;to su neke prethodne zemlje kandidati, budući da je praksa pokazala da se pregovaračko poglavlje 5 zatvaralo obično u kasnijim fazama pregovora.
Ona je članovima radne grupe zahvalila na posvećenom i temeljnom decenijskom radu, ističući zadovoljstvo &scaron;to je potvrda potpune usklađenosti i modernizacije sistema javnih nabavki stigla i sa najvi&scaron;ih briselskih adresa.
Jovetić je ocijenila da je proces sada u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, kao i da je CeJN platforma postala simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
Jovetić je zaključila da Ministarstvo finansija i Vlada u cjelini nastavljaju da jačaju javni interes, antikorupcijski okvir i ubrzavaju evropski put države, ostvarujući generacijski san - članstvo Crne Gore u EU.

Jovetić: Tenderski procesi će se sprovoditi u skladu sa standardima EU

SAOPŠTILA ŠEFICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 5 - JAVNE NABAVKE

Crna Gora zatvorila je danas, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Briselu, Poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke, saopteno je iz Ministarstva finasija (MF).
Navodi se da je na taj način Crna Gora napravila veoma važan iskorak na evropskom putu, a MF, kao nosilac Poglavlja 5, u Briselu dobilo snažnu potvrdu da upravlja javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom.
&ldquo;Poglavlje 5, koje je dobilo zeleno svijetlo svih 27 članica EU, ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina, a efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naveli su iz MF, a prenosi Mina business.
Ministar Novica Vuković poručio je da je zatvaranje poglavlja velika profesionalna satisfakcija, ali i čast jer se, upravo u toku njegovog ministarskog mandata, zatvara prvo poglavlje u nadležnosti Ministarstva finansija, ali i prvo iz oblasti vladavine prava.
Vuković je poručio da resor kojim rukovodi, u toj oblasti, ima evropske standarde i za to potvrdu Evropske komisije.
&ldquo;To nije samo važna prekretnica za finansije kao nadležni resor, već i podstrek cijeloj državi da nastavi posvećeno da radi na daljim reformama&rdquo;, istakao je Vuković.
Generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za pro&scaron;irenje i istočno susjedstvo, Gert Jan Kopman, kazao je da je ova Međuvladina konferencija svjedočanstvo da pro&scaron;irenje zasnovano na zaslugama funkcioni&scaron;e i veliki signal o tome cijelome regionu.
&ldquo;Drago mi je &scaron;to smo ovdje poslije samo &scaron;est mjeseci da zatvorimo jo&scaron; jedno poglavlje koje je rezultat va&scaron;e ozbiljnosti, posvećenosti i kredibilnog planiranja, kao i da sve ide zacrtanom dinamikom&rdquo;, rekao je Kopman.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju MF, dobijanju zelenog svijetla u Briselu, prethodio je posvećen i temeljan decenijski rad radne grupe na čijem je čelu generalna direktorica u MF Jelena Jovetić.
&ldquo;A čije je kontinuirano djelovanje rezultiralo potpunom modernizacijom sistema javnih nabavki. Proces je u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je proces u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
&ldquo;Sprovedenim reformama za&scaron;tićen je javni interes i ojačan antikorupcijski okvir. Sistem je sada u potpunosti usklađen sa EU zakonodavstvom, a broji preko devet hiljada obučenih službenika i obuhvata vi&scaron;e od trideset podzakonskih akata&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju MF.
Iz tog Vladinog resora su naglasili da su sprovedene reforme rezultirale rastom indeksa konkurencije sa 2,01 prosječne ponude, zabilježenom 2019. godine, do čak 3,03 prosječne ponude u pro&scaron;loj godini.
&ldquo;Sistem javnih nabavki trenutno koriste 4.542 aktivna privredna subjekta, ostvarujući ekonomsku aktivnost kroz oko 847 miliona EUR, ukupne vrijednosti javnih nabavki u prethodnoj godini, koju je ostvarilo oko 700 javnih tijela koja koriste e-nabavke&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, potvrda briselskih zvaničnika da Crna Gora ima fer trži&scaron;no nadmetanje i javne nabavke koje služe građanima, Ministarstvu je dodatan podsticaj da i ubuduće nastavi da jača nadzor, kontrolu i odgovornost za svaki EUR javne potro&scaron;nje.
&ldquo;Cilj nam je da dodatno jačamo stabilnost sistema i institucionalno povjerenje&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su rekli iz MF, pored zahvalnosti evropskim partnerima koji su, tokom cijelog procesa pružali podr&scaron;ku i prepoznali njihove napore, zahvalnost izražavaju i nevladinom sektoru, koji je aktivnim uče&scaron;ćem u procesu dao značajan doprinos, kao i medijima Crne Gore koji su, cijeneći važnost teme, o njoj stručno izvje&scaron;tavali.

Crna Gora zatvorila poglavlje o javnim nabavkama

NA MEĐUVLADINOJ KONFERENCIJI U BRISELU

Crna Gora će zatvaranjem Poglavlja 5 &ndash; Javne nabavke, nastaviti ispunjavanje obaveza iz evropske agende, &scaron;to je potvrda da je država spremna da upravlja javnim sredstvima na odgovoran način, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
&ldquo;Danas, na Međuvladinoj konferenciji, Crna Gora će zatvaranjem poglavlja 5 nastaviti ispunjavanje obaveza iz dinamične evropske agende, &scaron;to će biti snažna potvrda da smo spremni da upravljamo javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom&rdquo;, naveo je Vuković u obraćanju iz Brisela, uoči zatvaranja tog poglavlja.
On je kazao da mu je lično velika profesionalna satisfakcija da se u toku njegovog ministarskog mandata zatvara prvo od deset poglavlja kojima rukovodi ili aktivno participira Ministarstvo finansija.
&ldquo;Dokazali smo da u ovoj oblasti imamo evropske standarde i za to dobili potvrdu Evropske komsije, ali na&scaron; tim nastavlja dalje&rdquo;, poručio je Vuković, prenosi agencija Mina business.
U proteklom periodu, kako je rekao, Crna Gora je temeljno i sveobuhvatno reformisala, digitizovala i ubrzala proces javnih nabavki &ndash; za&scaron;titila javni interes i ojačala antikorupcijski okvir.
&ldquo;Poglavlje 5 ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina. Efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naglasio je Vuković.
On je dodao da je u posljednje vrijeme u javnosti bilo dosta kritika na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala i komentara da nijesu na liniji zakonodavstva EU.
&ldquo;Međutim, zatvaranjem poglavlja 5 stavlja se tačka i na takve spekukacije i potvrđuje da je Crna Gora, u ovoj oblasti, u potpunosti, usklađena sa akijem (aquis). Sve to biće potvrđeno večeras, upravo ovdje, u sredi&scaron;tu EU, a Crna Gora se jo&scaron; jednom potvrđuje kao predvodnica procesa i prva buduća EU članica&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Zatvaranjem Poglavlja 5 stavljena tačka na kritike na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala

PORUKA MINISTRA IZ BRISELA

Vlada je danas usvojila Informaciju o zahtjevima Elektroprivrede (EPCG) za davanje saglasnosti izvr&scaron;ne vlasti na dugoročno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
"U pitanju je dugoročno zaduženje u iznosu od 25,63 miliona eura kod EBRD-a, za realizaciju druge faze projekta vjetroelektrane Gvozd 2 instalisane snage 21 megavat (MW)", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi Mina business.
Vlada je donijela i uredbu o prestanku važenja uredbe o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača električne energije.
Imajući u vidu da je važeća uredba o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača električne energije donesena na osnovu prethodnog zakona, ona vi&scaron;e nije usklađena sa novim normativnim rje&scaron;enjima.
Kako su objasnili, član 43 stav 7 Zakona o kori&scaron;ćenju energije iz obnovljivih izvora izričito predviđa da se predmetna materija ubuduće uređuje pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove energetike.
&bdquo;Zbog toga je neophodno staviti van snage postojeću uredbu, kako bi se stvorili uslovi za dono&scaron;enje novog pravilnika kojim će se na precizan i pravno usklađen način urediti postupak sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača, u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom&ldquo;, rekli su iz Vlade.

Vlada odobrila da se Elektroprivreda zaduži 25 miliona eura

KOD EBRD

Premijer Milojko Spajić najavio je danas da stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro.
Kako je naveo, jo&scaron; jedan avion znači vi&scaron;e destinacija i putnika &scaron;to će doprinijeti boljem povezivanju sa turističkim trži&scaron;tima i jačanju crnogorske privrede.
"Posadi i putnicima želim mnogo uspje&scaron;nih letova, mirno nebo i sigurna slijetanja. Neka AirMontenegro nastavi da &scaron;iri krila, povezujući ljude, ideje i mogućnosti, na ponos svih građana Crne Gore&rdquo;, napisao je premijer u objavi na mreži X.

Spajić: Stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika

SAOPŠTIO PREMIJER

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj saop&scaron;tio je da je od kompanije Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije.
On je za portal RTCG rekao da ta kompanija i njen vlasnik Mohamed Alabbar nemaju nikakav poseban tretman.
"Bilo je određenih spekulacija u medijima, ali ja želim da bude jasno da je Morsko dobro aktiviralo dostavljene bankarske garancije i naplatilo iznos od 430 hiljada eura", saop&scaron;tio je Mikijelj.
Rekao je da je pomenuta kompanija bila prvorangirani ponuđač za ukupno devet lokacija, ali da je odustalo od njih sedam, prenosi portal RTCG.
"Sve aktivnosti Morskog dobra sprovedene su krajnje transparentno", zaključio je Mikijelj.

Mikijelj: Od Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije

SAOPŠTIO DIREKTOR "MORSKOG DOBRA"

Od decembra 2020. do danas, ukupno je vraćeno preko 2,7 milijardi eura&nbsp;starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove Vlade, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Borisa Pejović o iznosu zaduženja vlada Demokratske partije socijalista (DPS) prije 4. decembra 2020, kazao da je pred ovom Vladom istorijski izazov - vratiti dugove koji su nastali prije 2020. godine i sanirati finansijske posljedice prethodnih politika i osigurati fiskalnu stabilnost države.
Vuković je kazao da su se najveća zaduženja prije 4. decembra 2020. godine desila 2014. godine kada su vlada i kineska Exim banka potpisale ugovor o finansiranju prve dionice autoputa Bar - Boljare, za iznos od 943,99 miliona USD, sa krajnjim rokom otplate 2035. godine, kao i 2018. i 2020. godine kada su potpisani kreditni aranžmani uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici i to u iznosu od po 250 miliona eura, sa krajnjim dospijećem 2030. godine i 2032. godine.
&ldquo;Zatim, 2018. godine emitovane su obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju ove godine, dok su 2019. godine emitovane obveznice u od 500 miliona eura koje dospijevaju 2029. Godine 2019. su emitovane domaće obveznice i to 50 miliona EUR koji dospijevaju naredne godine i 92,44 miliona eura koje su dospijele pro&scaron;le godine&rdquo;, precizirao je Vuković.
On je naveo da je u junu 2020. godine potpisan aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kroz Instrument za brzo finansiranje u iznosu od 60,5 miliona SDR sa krajnjim dospijećem ove godine.
&ldquo;U julu 2020. godine potpisan je kreditni aranžman sa Evropskom komisijom u iznosu od 60 miliona eura sa krajnjim dospijećem 2035. godine&rdquo;, dodao je Vuković.
On je naveo da je deficit budžeta u periodu od 2011. do 2020. godine, prosječno iznosio preko pet odsto, a javni dug je rastao od 45,5 odsto u 2011. godini na 105,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini, odnosno u nominalnom iznosu sa 1,5 milijardi na 4,4 milijarde eura.
Na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron;a Konatara u vezi sa povećanjem penzija, Vuković je odgovorio da je jedna od prvih politika u mandatu ove Vlade bila povećanje minimalne penzije za preko 50 odsto, odnosno sa ispod 300 eura krajem 2023. godine na 450 eura koliko je povecana od 1. januara pro&scaron;le godine, &scaron;to je direktni benefit za oko 74 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
&bdquo;Time je za&scaron;tićen standard penzionera i dodatno unaprijeđen&ldquo;, dodao je Vuković.
On je kazao da je prosječna penzija za februar 537 eura, &scaron;to predstavija rast od preko 26 odsto u ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu.
&bdquo;Shodno navedenom, prosječna penzija se od 1. januara, usklađuje za 6,85 odsto&ldquo;, rekao je Vuković.
On je podsjetio da je prosječna zarada porasla od 2020. sa 484 eura na 524 eura ili oko osam odsto. U pro&scaron;loj godini zarada je povećana na 712 eura, da bi posljednjom reformom neto plata u prosjeku iznosila preko hiljadu eura.
&bdquo;Kada govorimo o penzijama koje su bile ispod 450 eura, penzioneri koji ih primaju su na nivou 66 hiljada korisnika, &scaron;to je 11,2 hiljade koji su pre&scaron;li kategoriju usklađivanjem veće penzije od minimalne. Prosjek uvećanja penzija usklađivanjem i kada uzmemo uvećane penzije koje su preko 450 eura podijeljene po kategorijama, imate prosječni rast za 46 eura, a sa novim majskim 69 eura&ldquo;, dodao je Vuković.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Vukovića da predstavi efekte Zakona o otpisu kamata na dospjele poreske obaveze.
Vuković je odgovorio da je, shodno podacima Poreske uprave, u periodu od 1. januara do 3. marta podne&scaron;eno ukupno 1,91 hiljada zahtjeva za otpis kamate shodno Zakonu o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
&bdquo;Broj podne&scaron;enih zahtjeva po područnim jedinicama/ekspoziturama je 1,91 hiljada, a broj podne&scaron;enih zahtjeva za poreske obveznike iz nadležnosti velikih poreskih obveznika je dva&ldquo;, naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, osnovni dug je naplaćen u iznosu od 21,38 miliona eura, od čega se na naplatu od poreskih obveznika iz nadležnosti područnih jedinica/ekspozitura odnosi 14,17 miliona eura, a velikih poreskih obveznika odnosi 7,2 miliona eura.
&bdquo;Kamata je otpisana u iznosu od 11,79 miliona eura, od čega se na kamatu za otpis po podnesenim zahtjevima odnosi 11,27 miliona eura, a na kamatu otpisanu po službenoj dužnosti odnosi 521,62 hiljade eura&ldquo;, dodao je Vuković.

Vuković: Tokom mandata ove Vlade vraćeno 1,5 milijardi eura starih dugova

SAOPŠTIO MINISTAR FINASIJA

&nbsp;Vlada je, na dana&scaron;njoj sjednici, na predlog Ministarstva finansija, utvrdila Izmjene Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu, u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja.
Iz Ministarstva finansija je saop&scaron;teno da je riječ o dono&scaron;enju i primjeni novih izmjena i dopuna Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta.
"Takozvani rebalans budžeta predložen je u cilju nastavka nesmetanog finansiranja svih potro&scaron;ačkih jedinica", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Naime, tom Uredbom, definisane su nove potro&scaron;ačke jedinice koje se, u skladu sa istom, formiraju preuzimanjem nadležnosti kao i državnih službenika i namje&scaron;tenika koji su vr&scaron;ili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju i to Ministarstvo javnih radova od Uprave za kapitalne projekte, a Ministarstvo energetike i rudarstva od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa i Ministarstva energetike.
"Stoga je kod novih ministarstava, koja su preuzela nadležnosti od postojećih potro&scaron;ačkih jedinica, izvr&scaron;en prenos sredstava u skladu sa preuzetim nadležnostima i to na način da su prene&scaron;ena sredstva koja su preostala, odnosno koja su neutro&scaron;ena", navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, iz Ministarstva su rekli da određene tehničke korekcije koje su izvr&scaron;ene u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta, neće uticati na budžetski rezultat, odnosno neće su&scaron;tinski mijenjati prvobitno projektovane prihode, ukupne rashode i deficit.

Predložen tehnički rebalans budžeta

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Op&scaron;ti prihodi budžeta, tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznose 155,02 miliona eura, &scaron;to je za 108,2 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 74,44 miliona eura &ndash; precizirali su za "Dan" iz Fonda PIO.
Primici Fonda PIO zaključno sa aprilom ostvareni su u ukupnom iznosu od 260,78 miliona eura i veći su za 11,4 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ndash; Prihodi od doprinosa u istom periodu iznose 105,76 miliona eura i manji su za oko 33,7 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 159,56 miliona eura. Op&scaron;ti prihodi budžeta, tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznose 155,02 miliona eura, &scaron;to je za 108,2 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 74,44 miliona eura &ndash; kazali su za "Dan" iz Fonda PIO.
Kada se uporede i podaci iz 2023. godine, deficit je povećan skoro tri puta. Te godine je za četiri mjeseca deficit iznosio 37,38 miliona eura.
Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na april 2025. godine (isplata u maju 2025. godine), Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.399 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenih od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.685 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.714 korisnika prava u inostranstvu.
&ndash; Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.248 je penzionera, a 3.437 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno o&scaron;tećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.648 korisnika penzije i 66 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u maju 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,81 odsto &ndash; kazali su nam iz Fonda, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
Istakli su da se struktura penzija po vrstama ovog prava smatra povoljnom, s obzirom na vi&scaron;egodi&scaron;nji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.
&ndash; Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore &ndash; naveli su iz Fonda.
Minimalna penzija 450 eura
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama zakona, takođe, je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
Prema podacima iz isplatne baze za mjesec april 2025. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 47.605, dok je za isti mjesec isplaćeno 20.619 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije.

Deficit Fonda PIO dupliran, "skočio" na 155 miliona eura

U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

&nbsp;Air Montenegro dodao je floti treći avion tipa E195 i potpisao vi&scaron;egodi&scaron;nji ugovor o uče&scaron;ću u Pool programu sa kompanijom Embraer, saop&scaron;teno je iz aviokompanije.
Taj ugovor, kako je obja&scaron;njeno, obuhvata novi avion, kao i dva postojeća E195 aviona koji su dio flote crnogorske nacionalne avio-kompanije. Trenutno, Pool program podržava vi&scaron;e od 60 avio-kompanija &scaron;irom svijeta.
Predsjednik Odbora direktora Air MontenegraTihomir Draga rekao je da je saradnja sa kompanijom Embraer dugotrajna i uspje&scaron;na i da vjeruje da njen vrhunac tek dolazi.
&bdquo;Dalji razvoj Air Montenegra i modernizacija flote otvoriće nove mogućnosti za produbljivanje partnerstva i ostvarivanje zajedničkih ciljeva u oblasti sigurnosti, inovacija i izvrsnosti u pružanju usluga&ldquo;, kazao je Draga&scaron; na konferenciji za medije koju je Embraer organizovao na jednom od najvećih svjetskih sajmova avijacije Paris Air Show.
Izvr&scaron;ni direktor Air Montenegra Vukadin Stojanović naveo je da su u kompaniji ponosni &scaron;to su u flotu uveli jo&scaron; jedan avion.
&bdquo;Ova prekretnica ne odražava samo na&scaron;e snažno partnerstvo sa proizvođačem, već i zajedničku posvećenost unapređenju sigurnosti i operativnih standarda u korist na&scaron;ih putnika i posade. Koristim ovu priliku da izrazim iskrenu zahvalnost kompaniji Embraer na kontinuiranoj podr&scaron;ci i posvećenosti tokom dugogodi&scaron;njeg partnerstva&ldquo;, rekao je Stojanović, a prenosi Mina business.
Predsjednik i izvr&scaron;ni direktor Embraer Services &amp; Support-a Carlos Naufel saop&scaron;tio je da je Air Montenegro pokazao snažan rast tokom protekle godine.
&bdquo;Raduje nas &scaron;to možemo biti dio tog zamaha, obezbjeđujući dodatne kapacitete i usluge svjetske klase. Na&scaron; cilj je da E-Jets avioni budu uvijek spremni za let i da nastavimo da jačamo uspje&scaron;no partnerstvo i u godinama koje dolaze&ldquo;, kazao je Naufel.
Embraer je globalna vazduhoplovna kompanija sa sjedi&scaron;tem u Brazilu i vodeći proizvođač komercijalnih mlaznih aviona do 150 sjedi&scaron;ta.
Embraer je od osnivanja 1969. godine isporučio vi&scaron;e od devet hiljada aviona. U prosjeku, svakih deset sekundi jedan Embraer avion poleti negdje u svijetu, prevozeći vi&scaron;e od 150 miliona putnika godi&scaron;nje.

Treći E195 avion u floti Air Montenegro

POTPISAN UGOVOR O POOL PROGRAMU SA KOMPANIJOM EMBRAER

U Crnoj Gori je na kraju decembra pro&scaron;le godine bilo 39,94 hiljade nezaposlenih, oko jedan odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ).
Na kraju decembra 2022. godine, nezaposlenih je bilo 46,6 hiljada.
Zavod je u pro&scaron;loj godini evidentirao 16,56 hiljada novozaposlenih.
Za isti period ogla&scaron;eno je 29,56 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: U Crnoj Gori pala nezaposlenost