Globus

Ruska vojska će odlučiti kada će i kako odgovoriti na ukrajinski napad dronovima na vi&scaron;e ruskih aerodroma pro&scaron;log vikenda, rekao je danas portparol Kremlja.
"Odgovor će uslijediti kada i na način na koji na&scaron;i vojnici ocijene da je odgovarajuće", rekao je Dmitrij Peskov tokom svog dnevnog obraćanja novinarima.
Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je juče posle telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da će Rusija uzvratiti na nedavni napad ukrajinskih dronova u kome je uni&scaron;teno ili o&scaron;tećeno vi&scaron;e ruskih vojnih aviona.
Ukrajina je ovog vikenda ciljala rusku vojnu avijaciju na vi&scaron;e aerodroma, udaljenih vi&scaron;e hiljada kilometra od njene granice, po&scaron;to je tajno ubacila u Rusiju eksplozivne dronove tokom kompleksne operacije, pi&scaron;e Frans pres.
Moskva je u utorak, takođe, optužila Kijev da stoji iza eksplozija u kojima su proteklog vikenda sru&scaron;ena dva mosta i dogodile se željezničke nesreće u kojima je poginulo sedam ljudi, a vi&scaron;e od sto je povrijeđeno, uključujući i djecu, u pograničnim ruskim oblastima Kursk i Brijansk.

Peskov: Ruska vojska će odlučiti kada će i kako odgovoriti na nedavne ukrajinske napade

SAOPŠTIO PORTPAROL KREMLJA

Devet osoba povrijeđeno je sinoć prilikom prinudnog slijetanja aviona kompanije "Rajaner" u njemačkom gradu Memingenu, nakon &scaron;to je let pro&scaron;ao kroz jake turbulencije izazvane grmljavinom, saop&scaron;tila je policija.
Avion, koji je letio iz Berlina ka Milanu, sletio je bezbjedno u Memingen, oko 115 kilometara zapadno od Minhena, nakon &scaron;to su vremenski uslovi primorali pilota na vanredno sletanje, navela je bavarska policija, prenosi Rojters.
Među povrijeđenima su žena koja je zadobila povredu glave, njeno dvogodi&scaron;nje dijete i 59-godi&scaron;nja žena koja se žalila na bolove u leđima.
Sve troje je prevezeno u bolnicu, dok su lak&scaron;e povrede drugih putnika zbrinute na licu mjesta.
"Rajaner" je u saop&scaron;tenju naveo da je kapetan leta zatražio medicinsku pomoć prije sletanja i izrazio žaljenje zbog incidenta.
Kompanija je organizovala zamjenski let za putnike ka Milanu i izvinila se povrijeđenima.
Lokalne vazduhoplovne vlasti, međutim, nisu odmah odobrile nastavak letova iz Memingena, pa je prema informacijama policije prevoz putnika organizovan autobusima.

Povrijeđeno devet putnika tokom prinudnog slijetanja Rajanerovog aviona u Njemačkoj

TURBULENCIJE PRIZEMLJILE AVION

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da kijevskom režimu nije potreban mir, ocijeniv&scaron;i da za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kraj rata znači gubitak vlasti. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Ukrajina pozvana na samit Alijanse u Hagu, koji će se održati za nekoliko sedmica.
Rjabkov: Rusija će popraviti avione o&scaron;tećene u napadu Ukrajine
Ruski avioni o&scaron;tećeni u ukrajinskom napadu 1. juna nijesu uni&scaron;teni i biće popravljeni, izjavio je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
"Oprema nije uni&scaron;tena, već o&scaron;tećena i biće obnovljena", rekao je Rjabkov u intervjuu za Tas, komentari&scaron;ući moguće posljedice napada dronovima koje je Moskva okarakterisala kao terorističke.&nbsp;
Dodao je da oprema o kojoj se govori nije nužno obuhvaćena važećim sporazumima o strate&scaron;kom naoružanju, podsjetiv&scaron;i da je Rusija suspendovala uče&scaron;će u Sporazumu START.
Rjabkov je ocijenio da su izjave ukrajinskih vlasti o ishodu napada "potpuno netačne" i pozvao je javnost da se oslanja na informacije ruskog Ministarstva odbrane.
Takođe, naveo je da je Moskva uputila upit Va&scaron;ingtonu povodom izostanka američke reakcije na napad, prije telefonskog razgovora između predsjednika Rusije Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija U&scaron;akova, Tramp je u razgovoru rekao da SAD nijesu bile upoznate s planovima Kijeva da napadne ruske aerodrome.
Novi udar na Harkov, 18 ranjenih
Ruska vojska je drugu noć zaredom izvela raketni napad na Harkov. U napadu dronova na stambene zgrade ranjeno je 18 ljudi, izvijestio je gradonačelnik Harkova Igor Terehov.
Ruske trupe su napale Belgorod-Dnjestrovski okrug Odeske oblasti udarnim dronovima, uni&scaron;tiv&scaron;i kliniku porodične medicine, centar za dečju i omladinsku kreativnost i djelimično uni&scaron;tiv&scaron;i zgradu liceja.
Rusija napala Priluke, petoro mrtvih
U ruskom masovnom napadu dronovima na Priluke, Černigovska oblast,poginulo je najmanje pet ljudi, uključujući jednogodi&scaron;nje dijete, izvijestio je Vjačeslav Čaus iz Državne službe za vanredne situacije.
Dodao je da je prema prvim informacijama ranjeno &scaron;est osoba.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp razgovarao je juče telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je ocijenio da on neće dovesti do trenutnog mira.
"Bio je to dobar razgovor, ali ne i razgovor koji će dovesti do trenutnog mira. Predsjednik Putin jeste rekao, i to veoma snažno, da će morati da odgovori na nedavni napad na aerodrome", objavio je Tramp u objavi na Truth Social.
Putin je prije razgovora sa američkim kolegom izjavio je da kijevskom režimu nije potreban mir, ocijeniv&scaron;i da za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kraj rata znači gubitak vlasti.
Međutim, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska strana predlaže Rusima prekid vatre do sastanka &scaron;efova dvije zemlje na kojem bi se razgovaralo o okončanju rata.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Ukrajina pozvana na samit Alijanse u Hagu, koji će se održati za nekoliko sedmica
&nbsp;

Moskva: Popravićemo avione, nijesu uništeni, ne verujte Kijevu; Novi napad na Harkov i Priluke

RAT U UKRAJINI

Bugarski poslanici danas su se sukobili u Narodnoj skup&scaron;tini zbog odluke o pridruživanju te zemlje eurozoni, a neki od njih pozvali su pristalice očuvanja nacionalne valute lev da blokiraju parlament, prenijela je Bugarska nacionalna televizija (BNT).
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/OH9rP4r7SfE" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;Tokom parlamentarne sjednice, poslanici patriotske stranke Renesansa, na poziv lidera Kostadina Kostadinova, blokirali su pristup govornicima, a zatim se Kostadinov popeo za govornicu.
''Danas je crn dan za Bugarsku, janjičari sahranjuju na&scaron;u zemlju&ldquo;, rekao je Kostadinov.
Kako prenosi tamo&scaron;nji mediji, do&scaron;lo je i do fizičkog obračuna najmanje dva poslanika.
Pristalice bugarske nacionalne valute protestuju ispred zgrade Narodne skup&scaron;tine od jutra, a Kostadinov je pozvao demonstrante da blokiraju parlament.
Evropska komisija je u srijedu dala Sofiji zeleno svjetlo za prelazak na euro od početka 2026, čime će Bugarska postati 21. zemlja koja se pridružila zoni jedinstvene valute.

Haos u bugarskom parlamentu: Poslanici blokirali govornicu i potukli se

ZBOG ODLUKE O PRELASKU NA EURO

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, u telefonskom razgovoru sa papom Lavom XIV, rekao da Ukrajina želi da eskalira sukob i da vr&scaron;i sabotaže na ruskoj teritoriji, saop&scaron;tio je Kremlj.
''Vladimir Putin je posebno skrenuo pažnju na činjenicu da kijevski režim kladi se na eskalaciju sukoba i vr&scaron;i sabotaže protiv objekata civilne infrastrukture na ruskoj teritoriji&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kremlj je saop&scaron;tio da je Putin izvijestio papu o dogovorima postignutim na pregovorima u Istanbulu, uključujući i razmjenu ratnih zarobljenika, prenosi Ria Novosti.
Na zahtjev ruskog patrijarha Kirila, Putin je prenio papi želje za uspjeh na funkciji poglavara Rimokatoličke crkve, dok je papa izrazio spremnost za nastavak dijaloga sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
&ldquo;Obje strane su konstatovale veliki lični doprinos pape Franja jačanju odnosa između Rusije i Svete stolice. Dogovoreno je da se nastave napori usmjereni na dalji razvoj ovih veza na osnovu objedinjavanja duhovnih i moralnih vrijednosti, u interesu izgradnje pravednijeg svjetskog poretka&ldquo;, naveli su Kremlja.
Papa je u nekoliko navrata ponudio da Vatikan ugosti pregovore između Ukrajine i Rusije, &scaron;to je Moskva odbila.

Putin sa papom Lavom XIV: Ukrajina teži eskalaciji sukoba i napada ruske civile

TELEFONSKI RAZGOVOR

Američki predsjednik Donald Tramp saop&scaron;tio je da je danas sat i 15 minuta razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji mu je rekao da će Rusija odgovoriti na nedavni ukrajinski napad na ruske aerodrome.
"Bio je to dobar razgovor, ali ne razgovor koji će odmah dovesti do mira", naveo je Tramp na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Američki predsjednik je naglasio da mu je Putin veoma odlučno rekao da će Rusija morati da odgovori na nedavni napad na aerodrome.
"Razgovarali smo i o Iranu i o tome da ističe vrijeme da Iran donese odluku o nuklearnom oružju, da to mora da uradi brzo. Rekao sam Putinu da Iran ne može imati nuklearno oružje i oko toga smo se, vjerujem, saglasili", rekao je Tramp.
Prema njegovim riječima, Putin je predložio da učestvuje u pregovorima sa Iranom i da možda bude od pomoći da se oni brzo zavr&scaron;e.
Kremlj je ocijenio telefonski razgovor predsjedika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa "pozitivnim i produktivnim", dodajući da su se oni saglasili da "ostanu u stalnom kontaktu".
"Poslije razgovora, dva lidera su opisala razmjenu mi&scaron;ljenja kao pozitivnu i prilično produktivnu i potvrdila svoju spremnost da ostanu u stalnom kontaktu", rekao je Putinov diplomatski savjetnik Jurij U&scaron;akov.
On je dodao da je Tramp Putinu rekao da nije bio obavje&scaron;ten prije velikog ukrajinskog napada dronovima koji je nedavno pogodio vojne aerodrome u Rusiji.
"Razmatrana je i tema napada na vojne aerodrome. &Scaron;tavi&scaron;e, Tramp je naglasio da američka strana nije bila unapred obavije&scaron;tena", rekao je U&scaron;akov.

Tramp razgovarao sa Putinom: Odlučno je rekao da će Rusija morati da odgovori na ukrajinski napad na aerodrome

KREMLJ OCJENIO DA JE TELEFONSKI RAZGOVOR PREDSJEDIKA RUSIJE I SAD BIO PRODUKTIVAN

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska strana predlaže Rusima prekid vatre do sastanka &scaron;efova dvije zemlje na kojem bi se razgovaralo o okončanju rata.
"Rusi nijesu spremni za prekid vatre. Ovaj nivo delegacija ne može to da rije&scaron;i, smatraju da je to stvar lidera. I sami su rekli da je pitanje prekida vatre pitanje za vi&scaron;i nivo.
Mi smo odmah spremni za sastanak. Mjesto sastanka neka bude izbor Rusa &ndash; Istanbul, Vatikan, &Scaron;vajcarska, sve je to dostupno. U ponedjeljak, ili bilo koji drugi dan", rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

Zelenski predlaže prekid vatre do sastanka sa Putinom

"MI SMO ODMAH SPREMNI ZA SASTANAK, MJESTO SASTANKA NEKA BUDE IZBOR RUSA"

Posvećenost nepovratnom putu Ukrajine ka NATO-u ostaje, ali Kijevu nikada nije obećan ulazak u Alijansu kao dio mirovnih pregovora, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute danas u Briselu.
Rute je izjavio je da je Ukrajina pozvana na samit Alijanse u Hagu, koji će biti održan za nekoliko sedmica.
"Pozvao sam Ukrajinu na samit. &Scaron;to je prije moguće, objavićemo program sa vi&scaron;e detalja", rekao je Rute novinarima pre sastanka sa ministrima odbrane u Briselu, prenio je Rojters.
Na pitanje da li je Zelenski lično bio pozvan, Rute je samo rekao da će program biti objavljen u dogledno vrijeme.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prije dva dana da je važno da na samitu NATO u junu bude potvrđena odlučnost da Alijansa ostane snažna, kao i da Evropa neće odustati od vlastite bezbjednosti.
"Zahvaljujem svima koji ulažu maksimalne napore da održe jake veze između Evrope i Amerike. Potrebno je da podržimo predsjednika Donalda Trampa, američki Kongres i narod SAD", poručio je Zelenski.
Dodao je da je, bez obzira na to &scaron;ta će se desiti u kontekstu globalnog nadmetanja, zajednička dužnost Evrope, Amerike i svih koji cijene slobodu, da je zajedno brane.

Rute: Kijevu nikada nije obećan ulazak u NATO kao dio mirovnih pregovora

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR ALIJANSE

Vi&scaron;e od 200 hiljada Avganistanaca vratilo se u svoju zemlju od 1. aprila, kada je Pakistan pokrenuo kampanju masovnog protjerivanja oko tri miliona Avganistanaca prisutnih na njegovoj teritoriji, saop&scaron;tilo je danas pakistansko Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova.
Islamabad je 1. aprila jednostavno poni&scaron;tio boravi&scaron;ne dozvole za oko 800 hiljada Avganistanaca, od kojih su neki rođeni u Pakistanu, ili tu žive decenijama, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pakistan prijeti da će krajem juna ukinuti za&scaron;titu datu za 1,3 miliona Avganistanaca sa statusom izbjeglice, koji im je dodijelio Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija (UN) za izbjeglice.
Mjere su uvedene poslije vi&scaron;e mjeseci medijske kampanje protiv Avganistanaca koje optužuju za terorizam, kao i da podržavaju političke protivnike vlasti.
Tempo odlazaka, djelimično dobrovoljnih, ali i uz policijsku prisilu, ipak je znatno usporen - u aprilu je 135.865 Avganistanaca napustilo Pakistan, a u maju ih je iza&scaron;lo 67.478.
Humanitarni radnici i aktivisti za ljudska prava smatraju da se prisiljavanjem Avganistanaca na povratak oni dovode u opasnost.
Zemlja gdje vladaju talibani koji su se vratili na vlast u ljeto 2021. godine zvanično je u miru, ali i dalje predstavlja drugu najveću humanitarnu krizu na svijetu prema UN-u sa trećinom od 45 miliona stanovnika koji gladuju.
Novi talas prisilnih odlazaka de&scaron;ava se u vrijeme kada se u Pakistanu povećava nasilje u graničnim oblastima sa Avganistanom.
Pakistan optužuje Kabul da nije dovoljno čvrst prema grupama koje s njegove teritorije napadaju susjeda.
Po povratku u Avganistan protjerani ljudi borave u privremenim kampovima sa lo&scaron;im uslovima, i često nemaju gdje da idu poslije, u zemlji gde 85 odsto stanovnika živi sa manje od dolara na dan.
I susjedni Iran primorava Avganistance da se vraćaju u svoju zemlju. Teheran je pozvao četiri miliona ilegalnih Avganistanaca da napuste iransku teritoriju do 6. jula.

Više od 200 hiljada Avganistanaca napustilo Pakistan za dva mjeseca

PAKISTAN PRIJETI DA ĆE KRAJEM JUNA UKINUTI ZAŠTITU DATU ZA 1,3 MILIONA AVGANISTANACA SA STATUSOM IZBJEGLICE

Civilna odbrana u pojasu Gaze objavila je danas da je 12 ljudi poginulo, među kojima žene i djeca, u izraelskom udaru kod Kan Junisa, grada na jugu te palestinske teritorije.
"Najmanje 12 osoba, među kojima vi&scaron;e djece i žena, poginulo je u udaru izraelskog drona jutros na &scaron;ator za raseljene blizu &scaron;kole Al Hinavi, gdje se smje&scaron;taju raseljene porodice, rekao je za Frans pres portparol Civilne odbrane Mahmud Basal.
Izraelska vojska pojačala je svoje vojne operacije u pojasu Gaze u najavljenom cilju preuzimanja potpune kontrole nad tom teritorijom.

Poginulo najmanje 12 ljudi u izraelskom udaru na jugu

PODACI CIVILNE ODBRANE U GAZI

Najpoznatija kriptovaluta bitkoin mogla bi da dostigne 50.000 dolara ove godine i 120.000 dolara do kraja 2024. godine, saop&scaron;tila je britanska banka Standard Chartered.
Oni predviđaju da bi skok cijene bitkoina mogao da podstakne "rudare" bitkoina da gomilaju veći dio ponude.
Standard Chartered je jo&scaron; u aprilu objavio prognozu bitkoina od 100.000 dolara za kraj 2024. sa stavom da je takozvana "kripto zima" gotova, ali jedan od vodećih bankarskih FX analitičara, Džef Kendrik, rekao da sada postoje &scaron;anse da skoči za 20 odsto.
"Povećana profitabilnost rudara po iskopanom bitkoinu znači da oni mogu da prodaju manje uz zadržavanje priliva gotovine, smanjujući neto ponudu bitkoina i podižući cijene na vi&scaron;e", rekao je Kendrik u izvje&scaron;taju.

Bitkoin bi mogao da vrijedi 120.000 dolara do kraja sljedeće godine