Kultura

Glumac Majkl Medsen preminuo je u 68. godini.
Kako je njegov menadžer Ron Smit rekao za The Guardian, uzrok smrti bio je srčani udar, a vlasti su potvrdile da nema naznaka nasilne smrti. Glumac je pronađen bez svijesti u jutarnjim časovima.
Medsen je rođen u Čikagu 25. septembra 1957, a glumačku karijeru započeo je početkom osamdesetih.
Početak njegove karijere vezan je za Steppenwolf Theatre Company u Čikagu, gdje je radio kao pripravnik pod mentorstvom Džona Malkoviča. Filmski debi imao je 1983. godine u naučno-fantastičnom filmu &bdquo;Ratne igre&ldquo;.
Neke od najpoznatijih uloga tumačio je u filmovima Kventina Tarantina &bdquo;Ulični psi&ldquo; i &bdquo;Ubiti Bila&ldquo;, kao i u ostvarenjima &bdquo;Telma i Luiz&ldquo;, &bdquo;Dorsi&ldquo;, &bdquo;Izvan zakona&ldquo;, &bdquo;Doni Brasko&ldquo;, &bdquo;Umri drugi dan&ldquo;, &bdquo;Ćerka mog &scaron;efa&ldquo;, &bdquo;Grad grijeha&ldquo;, &bdquo;Mrak film 4&ldquo;, &bdquo;Podlih osam&ldquo;, &bdquo;Bilo jednom u Holivudu&ldquo; i drugim.
&nbsp;

Preminuo glumac Majkl Medsen

U 68.GODINI

Momčilo Momo Pićurić bio je glumac snažne scenske prisutnosti i duboke emotivne izražajnosti, koji je svojom autentično&scaron;ću obilježio pozori&scaron;ni i filmski prostor Crne Gore, kazali su iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
Kako su naveli, bio je doživotni član Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Rođen je 26.5.1947. godine u Nik&scaron;iću. Poslije zavr&scaron;enog Ekonomskog fakulteta, 1973. godine počeo je da radi u Dječjem pozori&scaron;tu (dana&scaron;njem Gradskom pozori&scaron;tu) u Podgorici. Iz Dječjeg pozori&scaron;ta pre&scaron;ao je u Crnogorsko narodno pozori&scaron;te, u kojem postaje stalni član ansambla 1993. godine. U CNP &ndash; u igrao je u predstavama: Lažni car &Scaron;ćepan Mali (rd. Blagota Eraković), Lažni car (rd. Branislav Mićunović), Let u mjestu (rd. Branko Stavrev), Maksim drugi (rd. Blagota Eraković), Zlo sudi&scaron;te (rd. Nikola Vavić), Trag u magli (rd. Blagota Eraković), Žene u narodnoj skup&scaron;tini (rd. Slobodan Milatović), Kralj umire (rd. Blagota Eraković), Vražje verige (rd. Blagota Eraković), Robespjer (rd. Blagota Eraković), Snaha je doputovala (rd. Blagota Eraković), Luda kuća (rd. Goran Bulajić), Marko Miljanov (rd. Blagota Eraković), Izvanjac (rd. Jovica Pavić), Danilo (rd. Radmila Vojvodić), Poludjela lokomotiva (rd. Eduard Miler), Nova zemlja (rd. Ivica Buljan), San ljetnje noći (rd. Paolo Mađeli), Revizor (rd. Veljko Mićunović), Gorski vijenac (rd. Diego de Brea), Vjera ljubav nada (rd. Ana Vukotić), Ribarske svađe (rd. Ana Vukotić), Očevi su gradili (rd. Boris Lije&scaron;ević), Predstava Hamleta u selu Mrdo&scaron;a Donja (rd. Luka Kortina), Urnebesna tragedija (rd. Veljko Mićunović), Povratak (rd. Mirko Radonjić), Otvoren kraj (rd. Petar Pejaković), Ekvinocijo (rd. Ivica Kunčević) .
Iz CNP-a su kazali da će Pićurić ostati upamćen po brojnim drugim značajnim ulogama u pozori&scaron;tu, na filmu i televiziji.
O terminu komemoracije javnost će, kako su saop&scaron;tili, biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Pićurić je preminuo juče u Podgorici u 79. godini.
Biće sahranjen danas, 12. juna u 15 sati na Novom groblju u Podgorici.

CNP: Pićurić je bio glumac snažne scenske prisutnosti i duboke emotivne izražajnosti

PREMINUO JUČE U 79.GODINI

Poznati crnogorski pozori&scaron;ni, televizijski i filmski glumac Momčilo Momo Pićurić preminuo je danas u 79. godini. Biće sahranjen sjutra na Novom groblju u Podgorici u 15 sati.
Pićurić je rođen u Nik&scaron;iću 26. maja 1947. godine. Zavr&scaron;io je Ekonomski fakultet. Bio je član Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Igrao je u predstavama - ,,Slavuj ili mehanička ptica&ldquo;, ,,Ženidba Maksima Crnojevića&ldquo;, ,,Trag u magli&ldquo;, ,,Zlo sudi&scaron;te&ldquo;, ,,Robespjer&ldquo;, ,,Vražje verige&ldquo;, ,,Let u mjestu&ldquo;, ,,Lažni car &Scaron;ćepan Mali&ldquo;, ,,Doživljaji Nikoletine Bursaća&ldquo;, ,,Delije na Bihaću&ldquo;, ,,Ura za sunce i ki&scaron;u&ldquo;, ,,Marko Kraljević super star&ldquo;, ,,Snaha je doputovala&ldquo;, ,,Petar Pan&ldquo;, ,,Kralj umire&ldquo;, ,,Žene u narodnoj skup&scaron;tini&ldquo;, ,,Luda kuća&ldquo;, ,,Izvanjac&ldquo;&hellip; Ostvario je niz zapaženih uloga u domaćim i regionalnim televizijskim i filmskim produkcijama poput ,,Đekna jo&scaron; nije umrla, a ka' će ne znamo&ldquo;, ,,Vilju&scaron;ka se drži u lijevu ruku&ldquo;, ,,Dani AVNOJ-a&ldquo;, ,,Stare granice očevog imanja&ldquo;, ,,Oriđinali&ldquo;, ,,Atomski zdesna&ldquo;, ,,Živi i zdravi&ldquo;, ,,Besa&ldquo;, ,,Božićni ustanak&ldquo;, ,,Gorčilo&ldquo;, ,,Nebesa&ldquo;, ,,Radnička klasa ide u pakao&ldquo; i drugim.

Preminuo Momčilo Pićurić

ODLAZAK BARDA CRNOGORSKOG GLUMIŠTA

Poznati hrvatski muzičar Matija Dedić umro je u Zagrebu u 53. godini života, javlja Jutarnji list.
Bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih džes muzičara. Dolazi iz muzičke porodice (sin Arsena Dedića i Gabi Novak), a 1997. diplomirao je jazz na Umjetničkoj akademiji u Gracu.
Od 1994. član je Boilers Quarteta, a krajem1990-ih formirao je svoj bend.
Sarađivao je sa poznatim džez muzičarima (Bo&scaron;ko Petrović, Darko Jurković, Tamara Obrovac, Ladislav Fidri, Buster Williams, Jeff Ballard, Lenny White, Larry Grenadier, Antonio Sanchez, Scott Colley, Kendrick Scott, Vicente Archer, Mark Murphy, Ignacio Berroa i dr.) te s najpoznatijim muzičarima drugih žanrova.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/qcj8ydd2QoQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Godine 2000. izdavačka kuća Cantus records objavljuje njegov prvi solo album pod nazivom &ldquo;Solo Part 1&rdquo;, a 2001. i drugi pod nazivom &ldquo;Handwriting&rdquo;, za koji je sljedeće godine osvojio tri diskografske nagrade Porin.
Godine 2004. objavljuje album &ldquo;Tempera&rdquo;.
Dedić je na njemu snimio dvanaest Džibonijevih kompozicija po vlastitom izboru.
Godinu dana kasnije za istog izdavača objavljuje album &ldquo;Drugi pogled&rdquo; koji sadrži najpopularnije kompozicije njegovog oca Arsena Dedića poput &ldquo;Sve te vodilo k meni&rdquo;, &ldquo;Kuća pored mora&rdquo;, &ldquo;Ni ti ni ja&rdquo;, &ldquo;Ne plači&rdquo;, &ldquo;Razgovor s konobarom&rdquo; i &ldquo;Moderato cantabile&rdquo;.
Vi&scaron;estruki je dobitnik nagrada Porin, kako za albume, tako i za razne kompozicije, solo izvedbe, aranžmane, produkciju i saradnje.
&nbsp;

Preminuo Matija Dedić

ISTAKNUTI DŽEZ PIJANISTA

Nina Vukčević direktorica Muzeja i galerija Podgorice koju je Savjet smijenio zbog lo&scaron;eg izvje&scaron;taja o poslovanju ove institucije, ističe da je u pitanju brutalni revan&scaron;izam i politička igra.
"Kao brutalni revan&scaron;izam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspje&scaron;no realizovanog najobimnijeg plana ustanove dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i java&scaron;luk. Bez dileme, smatram da je u pitanju politička igra, &scaron;to se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja izvje&scaron;taj o finansijskom poslovanju", nagla&scaron;ava Vukčević u reagovanju.
Podsjetila je da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvje&scaron;taj koji je dalje trebalo korigovati samo sa nekoliko tehničkih izmjena, pa uop&scaron;te nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran.
"Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko upori&scaron;te, a done&scaron;ena je nova odluka o neusvajanju izvje&scaron;taja. Nemam problem s tim da vi&scaron;e ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana. Stojim iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu. Po&scaron;to sam prije svega umjetnica, dozvolite mi da na ovo pitanje stavim tačku rečenicom: 'Funkcija umjetnosti nije da prikriva stvarnost, već da je raskrinka'", navodi Vukčević.
Nagla&scaron;ava da u samom Savjetu ne postoji niko iz struke. S druge strane, ne bi da komentari&scaron;e, ali jeste bitno makar evidentirati da su politika, neznanje i kompleks vi&scaron;e vrijednosti nad tom istom strukom i umjetno&scaron;ću koje su tema ove institucije, i previ&scaron;e prisutni.
Podsjećamo, Vukčević je na čelu Muzeja i galerija od kraja decembra 2023. godine, a prema tada&scaron;njem koalicionom dogovoru partija na vlasti u Glavnom gradu ovo mjesto pripalo je Građanskom pokretu URA.

Vukčević: Moja smjena je brutalni revanšizam i politička igra

SMIJENJENA DIREKTORICA MUZEJA I GALERIJA PODGORICE

Iranski reditelj i disident Džafar Panahi osvojio je sinoć Zlatnu palmu na 78. Međunarodnom filmskom festivalu Kanu za ostvarenje "It Was Just an Accident", koji je snimljen u tajnosti.
Panahi (64) je prvi put poslije 15 godina mogao da prisustvuje Kanskom festivalu i primi nagradu, koju mu je uručila predsjednica žirija, francuska glumica Žilijet Bino&scaron; (Julliette Binoche).
Reditelj je poslije primanja nagrade rekao da je najvažnija stvar &ndash; sloboda njegove zemlje.
Panahi, koji je dva puta bio zatvoren u Iranu, zemlji koju do nedavno nije mogao da napusti, obećao je da će se vratiti kući poslije Kanskog festivala uprkos riziku od nepovoljne reakcije vlasti.
Dodjelom Zlatne palme, sinoć je zavr&scaron;eno 77. izdanje&nbsp; Kanskog festivala koji je počeo 13. maja i tokom kojeg su se za glavnu nagradu takmičila 22 ostvarenja.
Tokom festivala su prikazani dokumentarni filmovi o Ukrajini na danu posvećenom ratnom sukobu u toj zemlji.
Organizatori festivala su saop&scaron;tili da je Dan Ukrajine posvećen podsećanju na angažman umjetnika, autora i novinara koji govore o sukobu u srcu Evrope, koji već tri godine pogađa ukrajinski narod i cio svijet.
Na festivalu se govorilo i o ratu u Pojasu i cio program je imao ton političke angažovanosti.
Festival je počeo dodjelom počasne Zlatne palme Robertu de Niru (81), velikanu Holivudu koji je kritikovao američkog predsjednika Donalda Trampa.

Zlatna palma Džafaru Panahiju: Nagrađen iranski reditelj i disident prvi put poslije 15 godina u Kanu

ZAVRŠENO 77. IZDANJE KANSKOG FESTIVALA

Austrija je ovogodi&scaron;nji pobjednik Evrovizije koja je održana u &scaron;vajcarskom Bazelu.
Sa ukupno 436 poena Austrija je odnijela pobjedu na ovogodi&scaron;njem izdanju &bdquo;Pjesme Evrovizije&ldquo;, prenosi N1.
To je četvrta pobjeda Austrije na najvećem muzičkom takmičenju na svijetu.
Titulu najbolje pesme Evrope osvojila je Protraćena ljubav (Wasted Love) koju je izveo Džej-Džej.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/onOex2WXjbA" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
U finalnoj večeri jo&scaron; jedne "Pesme Evrovizije" nastupilo je 26 finalista koji su se borili za evropski muzički tron.
Austrija je dobila i najvi&scaron;e glasova publike.
Predstavnica Crne Gore,Nina Žižić, nije uspjela da se plasira u veliko finale 69. izdanja &bdquo;Pjesme Evrovizije&ldquo;.&nbsp;

Austrija pobijedila na "Pjesmi Evrovizije"

ČETVRTA POBJEDA AUSTRIJE NA NAJVEĆEM MUZIČKOM TAKMIČENJU NA SVIJETU

Poznati crnogorski tekstopisac Milan Minjo Perić preminuo je u 79. godini poslije kraće bolesti.
Perić je autor stihova za poznate numere &bdquo;Balerina&ldquo;, &bdquo;Ćao amore&ldquo;, &bdquo;Zauvijek moja&ldquo;, &bdquo;Moja ljubavi&ldquo;, &bdquo;Hajde, kroči&ldquo;...
Njegove su pjesme izvodili Đorđe Marjanović, Prele, Oliver Dragojević, Tifa, Dado Topić, Makadam, &ldquo;No name&rdquo;, te gotovo svi crnogorski solisti...
&nbsp;

Preminuo Milan  Perić

POZNATI CRNOGORSKI TEKSTOPISAC

Književnik i profesor Filip David preminuo je danas poslije duge i te&scaron;ke bolesti, potvrđeno je za N1.
Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu.
Bio je jevrejsko-srpski književnik, esejista, dramturg, scenarista, dugogodi&scaron;nji urednik Dramskog programa Televizije Beograd, redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i član osnivač Udruženja za kulturu, umjetnost i međunarodnu saradnju Adligat u okviru kojeg je skoro dvije decenije aktivno pomagao stvaranje Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti.
David se sa majkom tokom Drugog svetskog rata skrivao podno Fru&scaron;ke gore, dok je većina braće, sestara i rođaka njegovog oca stradala u logoru na Sajmi&scaron;tu i u Jasenovcu.
Talenat za pisanje je pokazao jo&scaron; kao osnovac i srednjo&scaron;kolac, dobiv&scaron;i već tada dvadesetak nagrada.
Diplomirao je jugoslovensku i svjetsku književnost na Filolo&scaron;kom fakulettu i dramaturgiju na Akademiji za pozori&scaron;te, film, radio i televiziju u Beogradu.
Jedan je od osnivača Nezavisnih pisaca (1989) i Beogradskog kruga (1990) &ndash; udruženja značajnih, nezavisnih intelektualaca. Bio je jedan od utemeljivača nezavisne književne asocijacije Forum pisaca.
Napisao je vi&scaron;e televizijskih drama i filmskih scenarija.
Objavio je knjige pripovjedaka Bunar u tamnoj &scaron;umi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sjećanja i zaborava, knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovi&scaron;ta, Svjetovi u haosu.
S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995.
Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrade &ldquo;Mladost&rdquo;, &ldquo;Milan Rakić&rdquo;, BIGZ-ove i Prosvjetine nagrade za najbolju knjigu godine, NIN-ove i Andrićeve nagrade.
Spada u najznačajnije intelektualce i književnike posljednjih decenija.
Dkela su mu prevođena na &scaron;vedski, francuski, poljski, mađarski, italijanski, albanski, esperanto, makedonski, slvenački, hebrejski, a njegove pripovjetke se nalaze u dvadesetak antologija.
Kao dramaturg i scenarista radio je na filmovima: Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo pjeva, Bure baruta, Poseban tretman, Paviljon 6, San zimske noći, Optimisti i drugi.

Preminuo Filip David

SPADA U NAJZNAČAJNIJE INTELEKTUALCE I KNJIŽEVNIKE POSLJEDNJIH DECENIJA

Peruanski pisac i nobelovac Mario Vargas Ljosa preminuo je u 89. godini.
Preminuo je u rodnom Peruu, a bio je izuzetna ličnost latinoameričke književnosti i kulture, koji se rijetko kada klonio kontroverzi, pi&scaron;e BBC.
Sa vi&scaron;e od 50 djela iza sebe, od kojih su mnoga prevedena na brojne jezike, Vargas Ljosa je dobio Nobelovu nagradu za književnost 2010. godine, kada su ga članovi žirija nazvali &bdquo;božanski nadarenim pripovedačem&ldquo;. Njegovi prikazi autoritarizma, nasilja i mačizma, ispunjeni bogatim jezikom i slikovito&scaron;ću, učinili su ga zvijezdom latinoameričkog književnog Buma &mdash; pokreta koji je globalno skrenuo pažnju na ovaj kontinent.
Isprva naklonjen ljevičarskim idejama, kasnije se razočarao u revolucionarne pokrete Latinske Amerike, te se 1990. kandidovao za predsjednika Perua kao predstavnik jedne stranke centra-desnice, ali bez uspeha.
Njegov prvi roman, Vrijeme heroja, predstavljao je optužbu za korupciju i zlostavljanje u peruanskoj vojnoj &scaron;koli. Napisao ga je u vrijeme kada je vojska u zemlji imala veliku političku i dru&scaron;tvenu moć, a objavljen je 1962. godine.
Snažne i preteće slike iz romana osudili su brojni peruanski generali. Jedan ga je čak optužio da ima &bdquo;izopačen um&ldquo;.
Roman je bio inspirisan njegovim tinejdžerskim danima u Vojnoj akademiji Leoncio Prado, koju je 1990. godine opisao kao &bdquo;izuzetno traumatično iskustvo&ldquo;. Dvije godine provedene tamo navele su ga da na svoju zemlju gleda kao na &bdquo;nasilno dru&scaron;tvo, puno gorčine, sastavljeno od socijalnih, kulturnih i rasnih frakcija u potpunoj suprotnosti&ldquo;. Vargas Ljosa je tvrdio da je &scaron;kola spalila 1.000 primjeraka romana u svom dvori&scaron;tu.
Njegov eksperimentalni drugi roman, Zelena kuća (1966), smje&scaron;ten je u peruansku pustinju i džunglu, i prikazuje savez svodnika, misionara i vojnika okupljenih oko javne kuće.
Ova dva romana pomogla su utemeljenju latinoameričkog književnog Buma tokom 1960-ih i 1970-ih godina. Taj pokret bio je karakterisan eksperimentalnim i izričito političkim djelima koja su odražavala kontinent u previranju.
Vodeći autori tog pokreta &mdash; među kojima i kolumbijski pisac i povremeni rival Vargasa Ljose, Gabrijel Garsija Markes, poznat po stilu magičnog realizma &mdash; postali su poznati &scaron;irom svijeta.
&nbsp;

Preminuo nobelovac Mario Vargas Ljosa

U 89.GODINI

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade odlučio je nagrada za 2025. bude dodijeljena književniku Bećiru Vukoviću, muzičaru Milo&scaron;u Karadagliću i grafičaru Velju Stani&scaron;iću.
Predsjednik žirija je Nikola Rakočević, a članovi su Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stani&scaron;ić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica.
Podsjetili su da je žiri prethodno sačinio listu od 36 predloga za godi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu.
&nbsp;

Vuković, Karadaglić i Stanišić dobitnici Trinaestojulske nagrade