U Crnoj Gori je uspostavljanjem nove parlamentarne većine i Vlade nakon izbora 2023. godine otvoren put rješavanju političke nestabilnosti, ocijenila je američka organizacija Fridom Haus dodajući da korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem.

Ta organizacija objavila je danas izvještaj Sloboda u svijetu, prema kojem je, sa 69 od 100 bodova, Crna Gora ocijenjena kao djelimično slobodna.

U Izvještaju se navodi da je Crna Gora dom dinamičnih medija i sektora civilnog društva.
“Bez obzira na stalne probleme unutar pravosudnog sistema, građanske i političke slobode se generalno poštuju”, piše u dokumentu.

Kako se navodi, korupcija i kronizam su i dalje široko rasprostranjeni.

"Izvještaji Evropske komisije o napretku dosljedno dovode u pitanje integritet, kredibilitet, nepristrasnost, nezavisnost, odgovornost i određivanje prioriteta Agencije za borbu protiv korupcije. Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji stvaraju određenu odgovornost izvještavanjem o korupciji među zvaničnicima i njenim efektima”, naveli su iz Fridom Hausa.

Oni su konstatovali da je u martu 2022. godine Tužilački savjet izabrao novog specijalnog državnog tužioca koji je, kako se navodi, dao prioritet korupciji na visokom nivou i finansijskim istragama, kao i poboljšanju povjerenja javnosti u instituciju.

Iz Fridom Hausa su ocijenili da izborni sistem u Crnoj Gori omogućava vjerodostojne izbore, ali da sadrži nedosljednosti i nejasnoće, kao i da pokušaji da se on reformiše kroz Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nijesu rezultirali napretkom.

Kako su naveli, političke partije su uglavnom u stanju da se formiraju i djeluju bez direktnog miješanja.

"Za razliku od režima Demokratske partije socijalista (DPS), nedavne vlade su se generalno suzdržavale od pokušaja da delegitimizuju političku kritiku i opoziciono djelovanje izjednačavajući ih sa prijetnjama državi ili javnom poretku – iako se bivši premijer (Dritan) Abazović upuštao u takvu retoriku”, piše u izveštaju.

Navodi da su vlade Zdravka Krivokapića i Abazovića zbog tijesne političke većine bile odgovornije prema poslanicima u parlamentu, te da im je izglasano nepovjerenje onog trenutka kad su predstavnici naroda smatrali da ne ispunjavaju svoje obaveze u izvršnoj vlasti ili su zloupotrijebili funkcije.

U Izvještaju se dodaju da građani i dalje imaju malo mogućnosti za značajno učešće i uticaj u javnim konsultacijama o zakonodavstvu i reformama politike, ali i da su planiranja budžeta i dalje nedostupna kao i neki podaci o ugovorima koje sklapa vlada.

Iz Fridom Hausa su konstatovali da se nastavljaju napori da se ojača nezavisnost pravosuđa.

Ističe se da je novi specijalni državni tužilac suočen sa velikim zaostatkom predmeta koje je njegov prethodnik odbio da procesuira.

“Iako je krivično gonjenje oslobođeno stiska DPS-a, selektivna pravda ostaje sistemski problem. Još uvek postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti u pravosudnom sistemu", ocjenjuje se u izvještaju.

U dijelu koji se odnosi na medije, Fridom Haus je ukazao da u Crnoj Gori ima više nezavisnih medija, da su većinom u stranom vlasništvu, kao i da pojedini izvještavaju na određene teme u korist određenih partija.

Smatraju da je nacionalni emiter Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) vodio uravnoteženiju uređivačku politiku.

"Novinari koje prate korupciju i organizovani kriminal i dalje su u riziku od nasilja", navodi se u izvještaju.

Iz Fridom Hausa su naveli da je tokom posljednjih godina vlasti DPS-a, Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i njeni vjernici bili izloženi diskriminaciji i govoru mržnje, a sveštenstvo je DPS okarakterisao kao neprijatelja države.

Međutim, kako su istakli, SPC u posljednje vrijeme uživa snažan politički uticaj.

U Izvještaju se dodaje da se smanjuje strah pojedinaca od odmazde da slobodno izraze svoje stavove u onlajn /online/ prostoru i da su uobičajene postale i otvorene kritike rada poslanika i ministara.

“Građani uglavnom uživaju slobodu okupljanja. Međutim, povremeno se dešavaju incidenti nasilja, prekomjerne upotrebe policijske sile", piše u dokumentu.

Navodi se da je Abazovićeva vlada prepoznala aktere civilnog društva kao strateške partnere u kreiranju vladinih reformi, iako su neki predstavnici civilnog društva kritikovali njene navedene reformske obaveze kao površne.

"Na sličan način kao i (Milo) Đukanović, Abazović je takođe optužio neke nevladine organizacije, koje kritikuju njegovu politiku, da rade protiv Crne Gore", naveli su iz Fridom Hausa.

Iz te organizacije su ocijenili da nasilni zločini nisu značajan problem, iako se posljednjih godina dogodilo nekoliko očiglednih ubistava koje su počinili članovi zaraćenih kriminalnih grupa.

"Uslovi u zatvoru ne ispunjavaju međunarodne standarde za obrazovanje ili zdravstvenu zaštitu, a zatvorski čuvari navodno nekažnjeno zlostavljaju zatvorenike", piše u izvještaju.

Navodi se da se pripadnici Roma, Aškalija, Egipćana i drugih etničkih manjinskih grupa, kao i LGBT+ osobe, suočavaju sa diskriminacijom.

Fridom haus je ukazao da žene u Crnoj Gori imaju zakonsko pravo na jednaku platu za jednak rad, ali da patrijarhalne društvene norme često ograničavaju njihov nivo zarada, kao i mogućnosti obrazovanja.