Politika

Vlada Crne Gore postigla je u kratkom periodu zapažene rezultate, poručio je premijer Milojko Spajić, dodajući da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze.
On je to kazao na svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti.
Kako prenosi Portal RTCG, Spajić je rekao da oni koji sada žive u Crnoj Gori treba da razmi&scaron;ljaju kako da budu dobri preci i kako da se buduće generacije ponose njima i njihovim djelima.
&ldquo;Jedino ako ostavimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne&rdquo;, rekao je Spajić.
Navodeći da je pro&scaron;lo ne&scaron;to vi&scaron;e od pola godine otkako je dobio povjerenje i zadatak da Crnu Goru sa Vladom vodi putem daljeg napretka, Spajić je podsjetio da su postavili tri ključna prioriteteta koja se, kako je kazao, odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava.
&ldquo;Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta&rdquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece, dodajući da će, osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.
&ldquo;U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rje&scaron;avanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura i Vlada je dužna da to obezbijedi&rdquo;, rekao je Spajić.
On je podsjetio da se u junu očekuje pozitivan Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) &scaron;to, kako je kazao, daje novu nadu crnogorskoj evropskoj perspektivi.
&ldquo;Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali na&scaron;im napredovanjem na planu približavanja Evropskoj uniji (EU) dat je novi vjetar u leđa i na&scaron;im susjedima, a ideja evropejizma na velika vrata se vraća&rdquo;, rekao je Spajić.
Kako je dodao, ideja evropeizma se vraća čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu.
&ldquo;Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podr&scaron;ka na&scaron;im najbližim susjedima da prevazilaze pro&scaron;lost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka&rdquo;, istakao je Spajić.
On je poručio da će ostati posvećen napretku Crne Gore &ldquo;svakog dana svog mandata i svog života&rdquo;.
&ldquo;Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna&rdquo;, kazao je Spajić.
Prijemu u Vili Gorica prisustvovali su političari, predstavnici diplomatskog kora, poslanici i članovi Vlade, ali i vodeće ličnosti u državnom tužila&scaron;tvu i predstavnici nevladinog sektora.

Spajić: Za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze

PRIJEM POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

Skup&scaron;tinska većina predala je Predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, potvrdio je predsjednik Parlamenta Andrija Mandić.
Predlog Rezolucije potpisalo je 43 poslanika.&nbsp;
"U skup&scaron;tinsku proceduru predali smo Predlog Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, uz 43 potpisa podr&scaron;ke poslanika iz parlamentarne većine. Imamo čvrsto uvjeravanje jo&scaron; nekoliko poslanika da će podržati i to je ono &scaron;to moram da obavijestim javnost, jer je to važna i značajna stvar za ovaj Parlament koji se ranije određivao prema nekim drugim de&scaron;avanjima na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije tako da nam je ovo veoma važno", kazao je Mandić na sjednici Skup&scaron;tine.
Ranije danas, skup&scaron;tinska većina razgovarala je o podno&scaron;enju ove Rezolucije.
Na tom sastanku, dio učesnika, prema saznanjima portala RTCG, smatrao je da Rezoluciju treba predložiti &scaron;to prije, dok je drugi dio ukazao da to treba da bude urađeno nakon &scaron;to bude izvjesno dobijanje IBAR, odnosno pozitivnog mi&scaron;ljenja EK vezano za pregovore o pridruživanju u oblasti vladavine prava,&nbsp;
Rezoluciju o Jasenovcu najavio je nedavno predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, a premijer Spajić je rekao da je spreman da se ta rezolucija podrži.
U međuvremenu Hrvatska je uputila protestnu notu zbog najave da će ta rezolucija biti predložena.&nbsp;
Vlada Crne Gore izjasniće se naredne sedmice u UN o Rezoluciji o Srebrenici koju su predložile Njemačka i Ruanda.

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

DOKUMENT PODRŽALA 43 POSLANIKA

Venecijanska komisija objavila je danas hitna mi&scaron;ljenja na izmjene i dopune Zakona o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu i Zakona o državnom tužila&scaron;tvu, pozdravljajući inicijativu unapređenja ovih akata, ali i ističući da većina ključnih preporuka datih u prethodnim mi&scaron;ljenjima nije ispo&scaron;tovana i ostaje na snazi.
U hitnom mi&scaron;ljenju o Zakonu o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu se podsjeća na ključne preporuke iz 2015. godine.
To su, kako preciziraju, povećanje garancija odgovornosti, uključujući sudsko preispitivanje tužilačkih mjera, kako bi se minimizirao rizik od zloupotrebe i/ili političkog pritiska.
Preporuka Venecijanske komisije je i da se preciziraju kriterijumi i procedure za zapo&scaron;ljavanje specijalnih tužilaca i drugog osoblja, uključujući policijske službenike, njihov nadzor i operativnu podređenost, disciplinske postupke, mjere za&scaron;tite od neopravdanog mije&scaron;anja, međuinstitucionalni odnosi, uključujući i policiju, te ovla&scaron;ćenja specijalnih tužilaca u odnosima sa drugim institucijama.
Venecijanska komisija predlaže i da se obezbijedi da su sve potrebne garancije za za&scaron;titu podataka o ličnosti predviđene zakonom u skladu sa evropskim standardima.&nbsp;
Ovo tijelo Savjeta Evrope predlaže i da se precizira nadležnost SDT-a &nbsp;za podsticanje nedozvoljenog uticaja i aktivnog podmićivanja kako bi se izbjeglo preklapanje sa nadležnostima drugih državnih tužila&scaron;tava.
"Predlažemo da se u član 3 Nacrta zakona uvrste sve relevantne kategorije na listu "visokih javnih funkcionera" (predviđenih, na primjer, u Krivičnom zakoniku i drugim povezanim zakonima koji se tiču konkretnih finansijskih tijela uspostavljenih u procesu evropskih integracija i tako dalje), kao i da se osmisli odgovarajuća strategiju za smanjenje zaostalih predmeta u SDT", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija poziva organe vlasti da u potpunosti iskoriste prethodne preporuke kako bi Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu pružili neophodnu autonomiju, garancije funkcionalnosti i odgovornosti.&nbsp;
"Komisija, takođe, poziva vlasti Crne Gore da osiguraju sveobuhvatan dijalog sa glavnim akterima i civilnim dru&scaron;tvom u daljim fazama zakonodavnog procesa", istakli su u saop&scaron;tenju.
U hitnom mi&scaron;ljenje u odnosu na unapređenje Zakona o državnom tužila&scaron;tvu pozdravlja se činjenica da se nacrt zakona bavi nekim prethodnim preporukama u vezi sa izborom Tužilačkog savjeta i modalitetima imenovanja privremenog TS, poja&scaron;njavanjem obaveza izvje&scaron;tavanja i pružanjem garancija za razrje&scaron;enje članova ovog tijela.
"Komisija, takođe, pozdravlja nove odredbe koje se odnose na transparentnost rada Tužilačkog savjeta i etiku. Komisija, međutim, takođe napominje da većina ključnih preporuka u prethodnim mi&scaron;ljenjima nije ispo&scaron;tovana i tako ostaje na snazi", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija skreće pažnju nadležnim organima na nerije&scaron;ene ključne preporuke, a to su da treba precizirati da će aktuelni sastav Tužilačkog savjeta nastaviti sa radom do isteka njegovog mandata, da se razjasni kriterijume podobnosti za članove TS, da treba pobolj&scaron;ati tranzicioni model za dalju depolitizaciju Tužilačkog savjeta i osmisliti proceduru kako bi se provjerilo da li se kriterijumi nekvalifikovanosti i dalje ispunjavaju tokom mandata članova TS i pobolj&scaron;ao proces nominovanja članova iz nevladinog sektora.
"Preporučljivo je pronaći održivije rje&scaron;enje i opisati sastav Tužilačkog savjeta i način izbora njegovih članova u samom Ustavu, &nbsp;kao &scaron;to je slučaj sa Sudskim savjetom", ističu iz Venecijanske komisije.
Predlažu i da se predvidi da se u zakonu izričito navede pravo žalbe na odluke o prinudnom premje&scaron;taju i bliže naznake kriterijuma koje treba uzeti u obzir prilikom dono&scaron;enja takve odluke.
"Treba unaprijediti obim i kriterijume vrednovanja rada u skladu sa evropskim standardima, razjasniti proceduru i kriterijume etičke i disciplinske odgovornosti, te da se razjasni postupak razre&scaron;enja članova Tužilačkog savjeta i rukovodioca državnog tužila&scaron;tva", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija podstiče vlasti da olak&scaron;aju pristup teorijskom dijelu obuke mladim stručnjacima iz svih djelova zemlje i da usklade početno trajanje obuke i program sa evropskim standardima.&nbsp;
"Ove preporuke se uglavnom ponavljaju. Kroz svojih osam prethodnih mi&scaron;ljenja usvojenih u periodu od 2008. do 2021. godine Venecijanska komisija je dala niz preporuka. Kompletna lista ključnih preporuka je priložena ovom hitnom daljem mi&scaron;ljenju. Komisija poziva vlasti da u potpunosti iskoriste te preporuke kako bi konsolidovali zakon i pružili Državnom tužila&scaron;tvu neophodne održive garancije, &scaron;titeći ga od korporativizma i politizacije", poručili su iz tog tijela.

Venecijanska komisija o zakonima o SDT-u i Državnom tužilaštvu: Većina ključnih preporuka nije ispoštovana

OBJAVILI HITNA MIŠLJENJA

Premijer Milojko Spajić kazao je da očekuje da amandmani koje je Crna Gora podnijela na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici budu prihvaćeni, dodajući da su oni dobrodo&scaron;li u trenutnoj konstelaciji i zategnutim odnosima u regionu.
Spajić je na konferenciji za novinare sa evropskim komesarem za pro&scaron;irenje Oliverom Varheljijem na Samitu lidera Zapadnog Balkana, kazao da je su&scaron;tina evropskih integracija regionalna saradnja i da pro&scaron;lost ne smije da defini&scaron;e budućnost.
Spajić je naveo da je, gledajući istoriju Evropske unije (EU) za Njemačku bila ključna saradnja sa Francuskom, državom sa kojom je imala probleme kroz istoriju.
Komentari&scaron;ući protestnu notu Hrvatske u vezi sa eventualnim usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Spajić je poručio da je ubijeđen da će Crna Gora imati dobre odnose i sa Hrvatskom i sa svim državama regiona.
Upitan da li je do&scaron;lo do promjena u crnogorskoj regionalnoj i spoljnoj politici, Spajić je odgovorio da se sva bilateralna pitanja rje&scaron;avaju u prijateljskoj atmosferi.
&bdquo;Zapadni Balkan je jedinstven. Mislim da smo jako blizu rje&scaron;enja za bilateralne probleme koji su opterećivali multilateralna pitanja&ldquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da su crnogorski amandmani na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici bili jako dobrodo&scaron;li u trenutnoj konstelaciji i zategnutim odnosima u regionu.
&ldquo;Očekujem da budu prihvaćeni&ldquo;, rekao je Spajić, dodajući da će prvi amandman najvjerovatnije biti dio osnovnog teksta, dok se jo&scaron; razgovara o formulaciji za drugi.
Varhelji je, komentari&scaron;ući dobijanje Izvje&scaron;taja o privremenoj ispunjenosti mjerila (IBAR), kazao da EK radi blisko sa Vladom Crne Gore.
&bdquo;Iako nijesmo tu jo&scaron;, jo&scaron; nam trebaju neke odluke&ldquo;, rekao je Varhelj, podsjećajući da parlament treba da usvoji određene zakone.
Kako je dodao, ako Vlada nastavi da odrađuje intenzivno dio posla kao prvih mjeseci, očekuje pozitivan ishod Međuvladine konferencije početkom ljeta.
&bdquo;Vjerujem da ćemo imati uspje&scaron;nu konferenciju, iako jo&scaron; posla ima da se uradi&ldquo;, kazao je Varhelji.
Upitan da prokomentari&scaron;e protestnu notu Hrvatske i upozorenje da bi usvajanje Rezolucije o Jasenovcu moglo uticati na evropski put Crne Gore, Varhelji je kazao je jasno da je preduslov za članstvo imati dobre susjedske odnose.
&bdquo;Vidjeli smo da je taj kriterijum jako osjetljiv, jako centralan, zato uijek tražimo od kandidata da se poveže dobro sa člonicama Unije&ldquo;, rekao je Varhelj.
On je kazao da je ubijeđen da će crnogorska Vlada rije&scaron;iti problem sa Hrvatskom.
Na pitanje da li je Crnoj Gori potrebna rezolucija o Jasenovcu, Varhelj je naglasio da ne želi da se mije&scaron;a u interpretaciju istorije.
Spajić i Varhelji su ranije, na sastanku uoči Samita, ocijenili da je crnogorska administracija uspje&scaron;no odgovorila na izuzetno ambiciozan plan i da to će, ukoliko preostale obaveze budu ispunjene, rezultirati dobijanjem IBAR-a.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da su Spajić i Varhelji saglasni da je Crna Gora uspje&scaron;na u odlučnom ispunjavanju prioriteta iz pregovaračkih poglavlja za oblast vladavine prava.
To će, kako su ocijenili, ukoliko sve preostale obaveze budu ispunjene, rezultirati dobijanjem IBAR-a i nastavkom daljeg integracionog procesa.
Spajić je rekao da je zadovoljan odnosom EK prema Crnoj Gori i kazao da je u pogledu politike pro&scaron;irenja ovo jedna od najuspje&scaron;nijih faza u posljednjih nekoliko godina.
Varhelji je, kako je saop&scaron;teno, istakao značaj organizacije Samita lidera Zapadnog Balkana u Crnoj Gori.
To je, kako je naveo, prilika da se Crna Gora jo&scaron; jednom potvrdi kao kohezioni faktor u regionu na koga svi međunarodni partneri mogu računati, posebno kada je u pitanju očuvanje stabilnosti i nastavak ukupnog razvoja.
&ldquo;EK snažno podržava sve aktivosti u tom pravcu&rdquo;, istakao je Varhelji.
Samitu lidera Zapadnog Balkana i EU prisustvuju i pomoćnik američkog državnog sekretara zaduženog za Evropu i Evroaziju Džejms O Brajen i specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan Rene Trokaz.

Spajić: Očekujem da amandmani Crne Gore budu prihvaćeni

"PROŠLOST NE SMIJE DA DEFINIŠE BUDUĆNOST."

Izborni proces u op&scaron;tini Andrijevica nastavljen je nakon &scaron;to je Ustavi sud odbio žalbu nosioca jedne od izbornih lista, Veselina Radenovića, saop&scaron;tila je Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK).
Sekretar OIK-a Dražen Cimbaljević kazao je da ih je Državna izborna komisija obavijestila o prijemu rje&scaron;enja Ustavnog suda o odbijanju žalbe Radenovića, nosioca liste &bdquo;Za bolji standard - Vesko Radenović&ldquo;.
&bdquo;Kako nijesu probijeni rokovi predviđeni kalendarom OIK-a, obavje&scaron;tavamo medije da se izborni proces zakazan za 2. jun nastavlja&ldquo;, naveo je Cimbaljević.
Izborni proces u Andrijevici prekinut je 14. maja, nakon &scaron;to je Radenović Ustavnom sudu podnio žalbu na rje&scaron;enje OIK-a kojim je utvrđeno da njegova lista nema dovoljno žena i naloženo da se nedostaci isprave, kako bi lista bila potvrđena

Nastavljen izborni proces u Andrijevici

ODBIJENA ŽALBA NOSIOCA JEDNE OD IZBORNIH LISTA

Zapadni Balakan treba da iskoristi priliku koju mu daje Evropska unija (EU), poručio je evropski komesar za pro&scaron;irenje Oliver Varhelji, dodajući da do kraja 2027. godine neće vi&scaron;e biti izgovora za region da nije spreman da postane dio te zajednice.
Varhelji je, na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Kotoru, kazao da postoji veliki nivo motivisanosti da se odradi sve &scaron;to je zami&scaron;ljeno kako bi se region &scaron;to vi&scaron;e uskladio sa EU.
"Naredna Evropska komisija trebalo bi da bude komisija pro&scaron;irenja, koja će do kraja svog mandata vidjeti nove članice koje se pridružuju Uniji&ldquo;, rekao je Varhelji.
On je dodao da je siguran da će, sa svim &scaron;to su zajedno uradili u ovom mandatu EK, zaključno sa Planom rasta, Zapadni balkan biti dio tog pro&scaron;irenja.
"Mislim da je jasno da ponuda koju je EU stavila na sto treba da nas vodi do narednog institucijonalnog nivoa kada će biti naredno pro&scaron;irenje", rekao je Varhelji.
Kako je kazao, do kraja 2027. godine neće biti vi&scaron;e izgovora za Zapadni Balkan da nije spreman da postane dio EU.
Prema riječima Varheljija, da bi se to desilo, mora se raditi na terenu.
Varhelji je naglasio da Zapadni Balakan treba da iskoristi priliku koju mu EU daje, ali i period prije pristupanja Uniji.
&bdquo;Želimo da iskoristite &scaron;anse koje vam članice daju i prije nego postanete članice EU&ldquo;, rekao je Varhelji, ukazujući da to nije samo samo politička ideja, nego i ekonomska mjera.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/qXNXv3D1oeo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Varhelji: Do kraja 2027. neće biti više izgovora za Zapadni Balkan da nije spreman da postane dio EU

"NAREDNA EVROPSKA KOMISIJA TREBALO BI DA BUDE KOMISIJA PROŠIRENJA"

Premijer Kosova&nbsp;Aljbin Kurti, na samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije koji se održava u Kotoru, potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazav&scaron;i da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.
&ldquo;Tražim od Srbije da prizna Kosovo, te da procesuira Milana Radoičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo rije&scaron;ili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe&rdquo;, navodi Kurti, u pogledu razrje&scaron;enja te situacije.
Istakao je da su pro&scaron;le tri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, &scaron;to je donijelo ne samo rat na starom kontinentu, već i direktne izazove po evropske vrijednosti i bezbjednost.
Kako je rekao, EU mora svoju politiku prema regionu vezati za evropske vrijednosti, odnosno njihovo po&scaron;tovanje.
&bdquo;Ako EU jednako podržava zemlje koje napreduju u demokratiji, vladavini prava i drugim oblastima onda je moguće sprovesti reforme i građani će doprinijeti mijenjanju političkih elita&ldquo;, naglasio je on.
Rekao je i da Plan rasta EU predstavlja mogućnost za integraciju regiona u jedinstveno zajedničko trži&scaron;te i napredak u reformama.
&bdquo;Put u EU mora biti vezan za zasluge&ldquo;, kazao je Kurti.
Naglasio je i da su neophodni dobrosusjedski odnosi u regionu, &scaron;to zahtijeva defakto i dejure priznanja, jer, kako kaže, samo to donosi mir i integraciju.

Kurti u Kotoru: Srbija da prizna Kosovo i procesuira Radoičića

„PUT U EU MORA BITI VEZAN ZA ZASLUGE“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je na otvaranju Samita lidera Zapadnog Balkana u Kotoru da nema nikavu poruku za Crnu Goru u odnosu na usvajanje rezolucije u Srebrenici, ali da ne vidi smisao Rezolucije.
"Nemam poruku, to je njihova stvar. Oni donose odluku kako će da se postave o tim pitanjima. Mi znamo kakva je na&scaron;a poruka. Pitanje je kakav je smisao Rezolucije. Kažete nije nametanje kolektivne krivice. A nego &scaron;ta je? Po&scaron;to je individualna krivica već određena. Svako neka radi u skladu sa tim, a mi ćemo se pona&scaron;ati u skladu sa odlukom", istakao je Vučić, prenosi Pobjeda.
Samit u Kotoru otvorio je premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Vučić: Nemam poruku za Crnu Goru, ne vidim smisao Rezolucije

PORUČIO JE NA OTVARANJU SAMITA LIDERA ZAPADNOG BALKANA

Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU) biće održan danas u Kotoru, tokom koga će lideri zemalja regiona, predstavnici Unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) razmatrati Plan rasta za Zapadni Balkan.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, domaćin Samita biće premijer Milojko Spajić.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/xCeWJnujwtc" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Sastanku lidera regiona prisustvovaće i evropski komesar za susjedstvo i pro&scaron;irenje, Oliver Varhelji i pomoćnik američkog državnog sekretara zadužen za Evropu i Evroaziju, Džejms O&rsquo;Brajen.
Kako se navodi, Samit se organizuje pod sloganom &bdquo;Jedan region, zajednička vizija&rdquo;.
Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica.
Na događaj su, kako se dodaje, pozvani i Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno dru&scaron;tvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici EK.
Podsjetimo, juče je održan sastanak ministara evropskih poslova i finansija zemalja Zapadnog Balkana, predstavnika Evropske komisije i partnerskih organizacija.
<div class="detail-picked">
<div class="detail-picked-wrapper">
<div class="news-box">&nbsp;</div>
</div>
</div>

Crna Gora domaćin Samita lidera Zapadnog Balkana i EU

U KOTORU DANAS O PLANU RASTA ZA ZAPADNI BALKAN

Generalna skup&scaron;tina UN-a glasaće 23. maja, nakon nekoliko odgađanja, o Nacrtu rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Juče je, kako je saop&scaron;tila Al Jazeera Balkans, objavljen tekst Nacrta rezolucije u kojem nema amandmana koje je podnijela Vlada Crne Gore.
Formalni predlagači rezolucije su Njemačka i Ruanda a sponzori vi&scaron;e od 20 drugih država među kojima su i najuticajnije zapadne zemlje poput SAD, Velike Britanije, Francuske i Italije.
Predlagači rezolucije pozivaju se na Povelju UN-a, Op&scaron;tu deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, te podsjećaju na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993, kojom se Srebrenica progla&scaron;ava za&scaron;tićenom zonom, potom na Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Podsjeća se na sve presude Međunarodnog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju, posebno njih osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv Bo&scaron;njaka, počinjen u Srebrenici 1995. godine.
"Države treba da okončaju nekažnjivost i, u tu svrhu, temeljito istraže i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje", navode autori rezolucije.
Rezolucijom se, kako je napisano u prvom, od sedam stavova, koliko ih ima u predloženom Nacrtu ovog dokumenta, odlučuje da li da se 11. jul proglasi međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji će se obilježavati svake godine.
U stavu dva se kaže da se &bdquo;bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja, te podstiču države članice da po&scaron;tuju utvrđene činjenice, uključujući razvijanje odgovarajućih programa kroz svoje obrazovne sisteme, idući u pravcu sprečavanja negiranja i iskrivljavanja, te ponavljanja genocida u budućnosti.
Takođe, kako je navedeno u stavu tri Nacrta, bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid pred međunarodnim sudovima, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici.
U stavu četiri ističe se važnost zavr&scaron;etka procesa pronalaženja i identifikovanja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihove dostojanstvene sahrane, te se poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče s pravdom.
"Podstiču se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim obzirom na relevantne odluke Međunarodnog suda pravde", pi&scaron;e u stavu pet Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.
Stavom &scaron;est zahtijeva se od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom &bdquo;Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije&ldquo;, koji započinje svoje djelovanje pripremama za 30. godi&scaron;njicu 2025, te se, takođe, traži od generalnog sekretara da ovu rezoluciju iznese u javnost u svim državama članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog dru&scaron;tva za odgovarajuće po&scaron;tovanje.
"Rezolucijom se pozivaju sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno dru&scaron;tvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike na obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti", navedeno je u sedmom stavu Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.
Srbija i BiH entitet Republika Srpska vode kampanju protiv usvajanja ove rezolucije, tvrdeći da se njom Srbija, RS i srpski narod progla&scaron;avaju genocidnim, u čemu računaju na podr&scaron;ku Rusije i Kine i nekih zemalja Afrike i Južne Amerike.
Premijer Milojko Spajić, nakon dugog ćutanja, nedavno je obećao kancelaru Njemačke Olafu &Scaron;olcu da će Crna Gora podržati rezoluciju, ali da je neće sponzorisati. Uslijedio je pritisak Beograda, ali i prijetnje &bdquo;domaćih&ldquo; protagonista vučićevog projekta &bdquo;srpski svet&ldquo; da će uskratiti podr&scaron;ku njegovom kabinetu, pa je na elektronskoj sjednici Vlada, u subotu, usvojila prijedlog amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici i uputila ih predlagačima rezolucije, kao dopunu.
Amandmanima Vlada je predložila da se u rezoluciju uvrsti stav da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini.
Ti amandmani, međutim, nijesu postali sastavni dio rezolucije, jer su ih predlagači, najvjerovatnije, smatrali nepotrebnim i suvi&scaron;nim, po&scaron;to u usagla&scaron;enom tekstu Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, nema nijedne riječi koja bi potvrdila tvrdnje Srbije i BiH entiteta RS da se Srbija, RS i srpski narod progla&scaron;avaju genocidnim.

Bez amandmana Vlade Crne Gore

OBJAVLJEN TEKST NACRTA REZOLUCIJE O MEĐUNARODNOM DANU SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Od juče je u funkciji aplikacija putem koje će građani moći da provjere da li se njihovi potpisi nalaze u bazi podataka podr&scaron;ke kandidatima za Predsjednika Crne Gore na izborima koji će se održati 19. marta 2023. godine.
Iako je tek postala dostupna, već se javljaju građani koji prijavljuju zloupotrebe.&nbsp;
Jedna od čitateljki nam se požalila da su, iako nije dala podr&scaron;ku nikome, njeni podaci zloupotrijebljeni te ispada da je potpis dobio kandidat Jovan Radulović.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/podr%C5%A1ka%201.jpg" alt="" width="615" height="522" />
Brojni su, takođe, i građani koji su se na istu situaciju požalili na dru&scaron;tvenim mrežama.
Da li ste na spisku ljudi koji je dao podr&scaron;ku nekom kandidatu provjerite <a style="color: #e03e2d;" href="https://provjeripotpis.me/">OVDJE.</a>
&nbsp;

Provjerite da li ste dali podršku nekome od predsjedničkih kandidata