Politika

Ako EU želi da bude respektibilan faktor na globalnoj političkoj sceni, &scaron;to je danas sve manje, onda mora zaokružiti proces integracije na cijelom na&scaron;em kontinentu, poručio je biv&scaron;i crnogorski predsjednik Milo Đukanović u uvodnoj riječi tokom dvosatnog razgovora u prepunoj sali Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pred studentima, profesorima i visokim predstavnicima državnih institucija BiH. Razgovor je u prisustvu medija sa njim vodio dekan FPN-a prof. dr Sead Turčalo.
"Do sada su nas redovno iz Brisela upozoravali da se neće ponoviti slučaj Bugarske i Rumunije, koje su kao &bdquo;primljene preko reda&ldquo;, ali je slijed događaja kojima danas svjedočimo pokazao da je to bio najdalekovidiji geopolitički potez u novijoj evropskoj političkoj istoriji", istakao je Đukanović.
On je govorio na temu regionalnih odnosa i geopolitičkih izazova na Zapadnom Balkanu i poručio da je inspirativno pričati o ovom vremenu za koje ne možemo reći da je &bdquo;kraj istorije&ldquo;, ali jeste kraj svjetskog poretka kakvog smo znali do prije par godina, a posebno do američkih predsjedničkih izbora pro&scaron;le godine.
- Balkan je kroz svu istoriju bio neka vrsta političkog senzora za evropska i svjetska gibanja. Nekad uzročnik, ali uvijek prostor na kom su se manifestovale i prelamale, često tragično, posljedice svjetske politike. Da se podsjetimo. Dobro je neko rekao da Evropa redovno ispoljava svoje zablude kad se radi o Balkanu. Kao da je i sami njegov naziv plod zabluda. Ime je nastalo početkom 19. vijeka. Do tada su bili razni nazivi &ndash; Grčko, Rimsko, Ilirsko poluostrvo. Ili Evropsko otomansko carstvo, Evropska Turska. Sve su to bili uglavnom geografski i politički pojmovi.
U evropskoj i svjetskoj stvarnosti to je poodavno sinonim i za mentalitet, za način mi&scaron;ljenja i života. Po Vebsterovom rječniku balkanizacija je rasparčavanje jednog geografskog područja na male međusobno neprijateljske političke jedinice poput balkanskih država poslije Prvog svjetskog rata. Potkraj pro&scaron;log vijeka kao da smo se trudili da kroz krvavi raspad velike Jugoslavije potvrdimo autentičnost ove definicije. Taj termin ide u korak s vremenom pa se danas često može čuti i pročitati kako &bdquo;balkanizacija tehnologija može nauditi globalnim inovacijama&ldquo; ili se upozorava &bdquo;da se svijet suočava sa balkanizacijom lanca snabdijevanja&ldquo;.
Početkom ovog vijeka imamo novo političko ime za na&scaron;e područje &ndash; Zapadni Balkan, koje se geografski pomjera na istok. Mada je Meternih govorio da Balkan počinje od Ulice Renveg u Beču. Taj prostor danas obuhvata na&scaron;ih &scaron;est država: Crna Gora, BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo, koje su tretirane kao dio regiona Jugoistočne Evrope. Nakon ulaska Slovenije i Hrvatske u EU, preostale države na eks-Ju prostoru i susjedna Albanija dobijaju i novu geografsku prepoznatljivost. Kakav god naziv bio, gledano istorijski to je regija nestabilnosti, ratova i zaostajanja u razvoju, koja je preskočila period humanizma i renesanse i sve četiri industrijske revolucije, ali nikada ratove, niti je jo&scaron; pro&scaron;la tranziciju.
Vjerovatno nije slučajno kolumnista njemačkog nedjeljnika Cajt Ulrih Ladurner napisao &bdquo;ako se raspadne EU, onda će se to dogoditi tamo gdje je najkrhkija &ndash; na Balkanu, tamo gdje na nju spolja djeluju moćne sile&ldquo;. Bilo je to neposredno nakon Samita EU na Malti 2023. Evropski savjet je bio preokupiran temom Libije i migranata. Ladurner je primijetio: &bdquo;Čak i u vrijeme kad su migranti bili na balkanskoj ruti nije se pričalo o Balkanu, nego o migrantima - rekao je Đukanović.
Objasnio je da je nekoliko godina prije toga do&scaron;lo do kvarenja odnosa između Zapada i Rusije, između Amerike i Kine.
- Rat u Ukrajini traje već četvrtu, a u Gazi već drugu godinu, i ne nazire im se kraj. Za to vrijeme se NATO &scaron;irio i povećao broj članica. Poslije agresije Rusije na Ukrajinu primljene su i Finska i &Scaron;vedska. Evropska unija ne samo da ne prati taj trend, već se u međuvremenu desio Bregzit. Spoljne prijetnje očigledno vi&scaron;e nijesu dovoljne da generi&scaron;u bilo kakvu vrstu nacionalnog jedinstva ili mobilizacije u zapadnim demokratijama, kako je pro&scaron;le godine u jednom intervjuu upozorio poznati politikolog Ivan Krastev.
On je podsjetio da je u Evropskom savjetu za spoljne poslove sprovedeno istraživanje koje je pokazalo kako su Evropljani podijeljeni oko toga &scaron;to je za njih najveća evropska kriza. U Poljskoj i Estoniji to je rat u Ukrajini. U Njemačkoj je to imigracija. U Italiji ekonomija. U Velikoj Britaniji je kovid-19. Ne postoji očigledno sposobnost, a ni htjenje da se shvati da je danas Evropa u situaciji u kakvoj nije bila od početka Drugog svjetskog rata.
Već dugo je alarmantno opominjujuće da samo jedan lider u EU može da blokira politiku koju podržavaju sve ostale države članice i da time promijeni kurs evropske politike. Sve se to de&scaron;ava u vremenu totalnog resetovanja međunarodnog poretka na globalnom planu gdje Evropske unije gotovo da nema među velikim igračima. Očigledna je kriza vođstva. Henri Kisindžer je govorio da &bdquo;bez liderstva institucije gube orijentaciju, a države gube uticaj &scaron;to na kraju dovodi do katastrofalnih posljedica&ldquo;.
S pravom se postavlja pitanje kako se moglo desiti da Sjeverna Koreja proizvede i isporuči Rusiji tokom jedne godine vi&scaron;e konvencionalnih artiljerijskih granata nego sva Evropa Ukrajini. Istovremeno, u jednom broju država koje su saveznice SAD, javnost većinski vjeruje da se u Ukrajini vodi rat između Zapada i Rusije. Evropi i svijetu su danas vi&scaron;e nego ikada potrebni lideri &ndash; državnici. A kako je Čerčil govorio: &bdquo;Državnici nijesu pozvani da rje&scaron;avaju samo lake probleme, jer oni se rje&scaron;avaju sami od sebe&ldquo;. Svijet je suočen sa velikim problemima. Međutim, mnogo je vi&scaron;e velikih problema nego velikih državnika - kazao je Đukanović.
Govoreći o regionu, poručio je da je ZB danas dalje od Brisela nego prije 10 godina.
- Može se reći da je bliži politici devedesetih nego EU. Na Solunskom samitu 2003. poslate su optimističke poruke o bliskoj evropskoj budućnosti država ZB. Već sljedeće godine među 10 novih članica bila je i Slovenija. Tri godine kasnije punopravne članice postale su Bugarska i Rumunija. Hrvatska je primljena 2013. MIP Grčke Jorgos Papandreu zalagao se na Solunskom samitu da u zavr&scaron;ni dokument uđe stav da će sve države Jugoistočne Evrope postati članice do stogodi&scaron;njice Velikog rata 2014. Međutim, ba&scaron; te godine novoizabrani predsjednik EK Žan Klod Junker saop&scaron;tio je da u vrijeme mandata njegove komisije neće biti pro&scaron;irenja. Kontinuirano spla&scaron;njava entuzijazam za evropske integracije, na &scaron;to su, navodeći konkretne podatke, zvaničnike u Briselu na zajedničkim sastancima upozoravali lideri Srbije i Sjeverne Makedonije.
U geopolitici nema praznog hoda. Tamo gdje izostaje uticaj onih koji bi morali biti najpozvaniji, u ovom slučaju EU, očekivano se ubacuju drugi sa svojim interesima i aspiracijama. Na Zapadnom Balkanu je intenzivirano prisustvo Rusije. Sve su prisutnije i Turska i Kina... Strano prisustvo najilustrativnije se može vidjeti na primjeru BiH kroz Savjet za implementaciju mira. Logično je da su tu Rusija, Turska, Srbija, Hrvatska... Izgleda očigledno da svi oni dobro znaju &scaron;to su njihovi interesi u Bosni. Da li to isto možemo kazati i za EU? Brisel nam je svima cilj, ali djeluje kao pokretna meta koja se udaljava - upozorava Đukanović.&nbsp;
On ističe da za posljedicu dobijamo restauraciju velikodržavnog nacionalizma.
- Sada u formi ,,srpskog sveta&ldquo; i ,,brige&ldquo; Beograda prema navodno ugroženim Srbima u regionu. Uvertira tome bila je ideja ,,Open Balkan&ldquo;, politički zavodljiva i nekritički podržana iz SD i sa važnih lobističkih adresa u Va&scaron;ingtonu. SPC je moćan instrument državne politike Srbije u regionu koji je zamijenio nekada&scaron;nje savezne institucije &scaron;to su bile na raspolaganju Beogradu u ostvarivanju nacionalističkih interesa devedesetih... I ne manje od toga efikasan instrument ruskog imperijalizma. &Scaron;to danas imamo na ZB? Neuspje&scaron;an dijalog Beograd &ndash; Pri&scaron;tina, nefunkcionalnu BiH, probleme u Sjevernoj Makedoniji, prvo sa Grčkom, pa sa Bugarskom, kleronacionalističku kontrarevoluciju u Crnoj Gori 2020... Dok negativan uticaj SPC i zvaničnog Beograda jača... Rat u Ukrajini je aktuelizovao priču o pro&scaron;irenju EU. Zapadnobalkanskim državama se ukazala nova prilika.
Istina, Brisel je nominovao Ukrajinu koja je u ratu &bdquo;lokomotivom pro&scaron;irenja&ldquo;, &scaron;to zaista zvuči paradoksalno. &Scaron;ansa se prvenstveno ukazala Crnoj Gori koja je najdalje odmakla u pregovorima, a Brisel u posljednje vrijeme sve otvorenije forsira i Albaniju. Ipak, sumnjam u realnost očekivanja da do pro&scaron;irenja dođe 2028. ili 2030. Čak da mi u Podgorici i u Tirani sve uradimo &scaron;to se od nas očekuje, pitanje je hoće li EU biti spremna da prihvati nove članice. Imam u vidu i neke poruke novoizabranog njemačkog kancelara Merca, za koje se ne bi moglo reći da su ohrabrujuće - pojasnio je Đukanović.
Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore mi&scaron;ljenja je da je država u 35 godina nove političke istorije pro&scaron;la put koji nagovje&scaron;tava zatvaranje retrogradnog političkog kruga.
- Devedesete godine počela je iluzijom da brani SFRJ, no ubrzo se ispostavilo da postaje talac velikosrpskog nacionalizma. Nedugo zatim pokazala je zavidno političko umijeće: sačuvala mir i stabilnost kao jedina republika eks-Ju na čijoj teritoriji nije bilo rata. Učvrstila je multietnički sklad uprkos ratovima u okruženju i ogromnom prilivu izbjeglica svih vjera i nacija, koje su u jednom trenutku činile petinu na&scaron;e ukupne populacije. Uspostavila je ekonomsku suverenost prvi put u istoriji, uvela euro i utrla put dinamičnom razvoju i obnovi nezavisnosti, koju je ostvarila po&scaron;tujući pravila EU.
Promijenila je svoj strate&scaron;ki kurs, u&scaron;la u NATO i stigla u predvorje EU. Godinama je bila jedna od vodećih evropskih zemalja mjereno odnosom priliva SDI i BDP. Uslijedila je očekivana promjena vlasti 2020, nakon tridesetogodi&scaron;njeg kontinuiteta prethodne vladajuće koalicije. No, promjena se dogodila u uslovima drastičnog upliva stranih interesa. Iz Rusije očekivano. Iz Srbije takođe. Ali i uz naivnu podr&scaron;ku tim procesima sa partnerskih zapadnih adresa. Podsjetimo se - i SD i evropski politički centri bili su puni razumijevanja za navodno ugrožena vjerska prava vjernika SPC. Iako su dobijali jasna upozorenja da nije riječ o tome, već o političkom instrumentalizovanju te crkve na platformi velikodržavnog nacionalizma i ruskog imperijalizma.
Nije se to željelo čuti. Jer veliki, kao &scaron;to znamo, nikad ne grije&scaron;e. Naprotiv, nastavljena je podr&scaron;ka jednako tako lažnim razvojnim idejama, koje su zapravo bile platforma za političku afirmaciju pogubnih balkanskih nacionalizama, kao &scaron;to je bila ideja ,,Open Balkan&ldquo;. Kasnije su se napokon mogle čuti i drugačije ocjene stanja u regionu, prije svega od strane Evopskog parlamenta. Ipak, najbolja potvrda potpunog previda zapadne politike u Crnoj Gori 2020. i razobličavanje uloge SPC dobili smo iz Moskve, tendencioznim objavljivanjem transkripata razgovara srpskog patrijarha sa predsjednikom Rusije, kojim se afirmi&scaron;e stvaranje ,,ruskog sveta&ldquo; i izražava nada da će mu se priključiti i balkanske države. &Scaron;to se tiče negativnog uticaja Beograda, u Crnoj Gori nema ničeg novog. Istorija se samo ponavlja.
Polovinom 19. vijeka Ilija Gara&scaron;anin je na vijest o imenovanju knjaza Danila i progla&scaron;enju knjaževine Crne Gore rekao da je to &bdquo;najnesrećniji događaj za Srbiju&ldquo;. Deset godina kasnije, za vrijeme napada Omer-pa&scaron;e Latasa na Crnu Goru, rekao je da bi &bdquo;najbolje bilo da Crna Gora propadne&ldquo;. Na samom kraju 19. vijeka, kad je Crna Gora već bila nezavisna država kao i Srbija, za vrijeme vlade Vladana Đorđevića Crnogorcima i Ciganima je bio zabranjen ulazak u Srbiju. Danas su Crnogorci izloženi asimilaciji, svojata se crnogorska kultura i istorija, čak se ide dotle da se tvrdi da Srpska crkva u Crnoj Gori postoji osam vjekova, dok u njihovim zvaničnim dokumentima pi&scaron;e da u Srbiji postoji od prve polovine 19. vijeka. Sve to pod pla&scaron;tom &bdquo;brige za Srbe u regionu&ldquo;... - rekao je Đukanović.
Ističe da su povratkom Trampa u Bijelu kuću nepoznanice sve veće.
- Globalni procesi nakon početka ratova u Ukrajini i Gazi nagovje&scaron;tavali su radikalnu promjenu svjetskog poretka i do američkih predsjedničkih izbora u novembru. Previranja u svijetu posljednjih godina zamagljuju pravac kojim će savremeni svijet krenuti. Trampovim povratkom u Bijelu kuću nepoznanice su jo&scaron; veće. Jedino je predvidljiva nepredvidljivost njegove politike. Mi u Crnoj Gori pamtimo Trampov prvi mandat i po tome &scaron;to je jednom prilikom izrazio bojazan da bi Crnogorci koji su, kako je rekao, &bdquo;veoma snažni i veoma agresivni, mogli izazvati treći svjetski rat&ldquo;. Svjedočimo nastajanju novog svjetskog poretka, ali niko ne zna kako će izgledati.
To stanje možda najbolje ilustruje jedna rečenica iz američke serije &bdquo;Diplomat&ldquo; da &bdquo;demokratija danas nije u modi&ldquo;. Nijedan američki predsjednik do sada se nije tako oslanjao na krupni kapital kao Tramp, niti je s vlasnicima krupnog kapitala dijelio državne portfelje. Neizvjesnost kuda svijet ide proističe i iz limitiranih moći Amerike kao vodeće svjetske sile &scaron;to je bilo evidentno i za vrijeme Bajdena, a moglo bi se reći i prvih mjeseci novog Trampovog mandata. Rat u Ukrajini nije zaustavljen za 24 sata. Ne nazire se ni kraj rata u Gazi. Toliko je danas kriza u svijetu da je te&scaron;ko držati pažnju ljudi, zbog čega se radije fokusiraju na unutra&scaron;nja politička pitanja.
Ne svjedočimo samo limitiranju američke moći. Ni Kina, koliko god bila snažna, nije recimo mogla da utiče na izbore u Tajvanu. Sve važniji postaje uticaj takozvanih srednjih sila. Respektibilnu ulogu na političkoj sceni imaju lideri kao Erdogan, Modi, saudijski princ Bin Salman. O demokratiji i vladavini prava se sve če&scaron;će govori &scaron;apatom. Evropske vrijednosti se gotovo i ne pominju. Djeluje da je usvojena izvitoperena istina da je autokratski model vladavine uslov razvoja, a da je demokratija prepreka prosperitetu. Sve teži je povratak sa populističke politike na pravnu državu. Za demokratiju postaje sve veći problem &scaron;to svaki izbori liče na promjenu režima i prijete da će njihov rezultat značiti i promjenu identiteta i strate&scaron;ke politike zemlje - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Brisel djeluje kao pokretna meta koja se udaljava

PORUČIO I DA SU SVIJETU DANAS, VIŠE NEGO IKADA, POTREBNI LIDERI - DRŽAVNICI

Umjesto da predstavlja temelj profesionalnog, efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za &nbsp;partijsko-nepotističko zbrinjavanje, a &scaron;to je čini skupim i neefikasnim aparatom, saop&scaron;tio je saradnik na programima u CGO Nikola Obradović.
Tim povodom, Centar za građansko obrazovanje (CGO), kako je saop&scaron;teno, izražava zabrinutost zbog načina na koji 44. Vlada Crne Gore sprovodi kadrovsku politiku &ndash; ne kao otklon od prethodnih lo&scaron;ih praksi, već kao njihovo intenziviranje.&nbsp;
&ldquo;Prema podacima CGO-a, od formiranja ove Vlade usvojeno je čak 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrije&scaron;enjima javnih funkcionera. Imenovanja i razrije&scaron;enja se, uglavnom, sprovode na elektronskim sjednicama, bez obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. Taj pristup podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički uslovljeno upravljanje&rdquo;, navodi Obradović.
Uprkos kontinuiranim zahtjevima Evropske unije za depolitizaciju, racionalizaciju i profesionalizaciju javne uprave, Vlada Milojka Spajića ne pokazuje ni minimum spremnosti da ih sprovede, ističe Obradović.
Naprotiv, dodao je, administracija raste i po &scaron;irini i po dubini, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama.
&ldquo;CGO gotovo deceniju zagovara Vladi manjeg obima i većeg učinka. Poređenje sa EU kojoj stremimo i pojedinim manjim državava članica oslikava razmjere zarobljenosti partijskim i vezanim interesima Crne Gore. Na primjer, Finska sa 5,6 miliona stanovnika ima 19 članova Vlade, Estonija sa 1,37 miliona 14, dok Crna Gora, sa manje od 620.000 građana, ima čak 32 člana Vlade. Ova hiperprodukcija na najvi&scaron;em nivou se samo preslikava na sve niže &scaron;to značajno ograničava reformski kapacitet&rdquo;, naveo je Obradović.
CGO podsjeća i da su prema nalazima Državne revizorske institucije (DRI), Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i Ministarstvo odbrane, samo u prethodne tri godine, izgubili radne sporove u vrijednosti skoro 16 miliona eura.
&ldquo;Ove &scaron;tete, uvećane za kamate i sudske tro&scaron;kove, plaćaju građani i građanke, iako su nesporan rezultat nezakonitih i nestručnih kadrovskih odluka političkih namje&scaron;tenika&rdquo;, upozorava Obradović.
CGO, takođe, ukazuje da poseban budžetski teret predstavlja i institut funkcionerskih naknada po prestanku funkcije, koji se i dalje koristi obilato kao mehanizam nagrađivanja partijskih kadrova, pa čak i onih koji su na pritisak javnosti smijenjeni zbog neprofesionalnog odnosa prema funkciji.
&ldquo;CGO zagovara njegovo ukidanje ili značajno ograničenje, &scaron;to uživa snažnu podr&scaron;ku građana i građanki, jer se radi o nepotrebnom opterećenju budžeta u zemlji sa brojnim prioritetnijim potrebama. CGO poziva napreispitivanje ovakvog odnosa prema ljudskim resursima u javnoj upravi, jer funkcija u javnom sektoru ne smije biti privilegija za lojalne, već odgovornost prema građanstvu i državi&rdquo;, zaključio je Obradović.

Obradović: Umjesto da predstavlja temelj efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za  partijsko-nepotističko zbrinjavanje

"ŠTO JE ČINI SKUPIM I NEEFIKASNIM APARATOM"

U najnovijem izvje&scaron;taju njemačke Savezne vlade otkriveno je da je tokom prva tri mjeseca 2025. godine čak 6.151 osoba protjerana iz zemlje, a među njima i &scaron;est crnogorskih državljana. Podaci, objavljeni u zvaničnom dokumentu Bundestaga (Drucksache 21/196), ukazuju na nastavak o&scaron;tre politike deportacija, čiji se efekti sve če&scaron;će osjećaju i u zemljama Zapadnog Balkana.
 Crna Gora se tako na&scaron;la među vi&scaron;e od 90 država u koje su deportacije izvr&scaron;ene. Glavni pravci prisilnih povrataka bili su Turska, Gruzija, Francuska i &Scaron;panija, dok se Crna Gora nalazi u donjem dijelu liste sa simboličnim brojem povrataka, &scaron;to je ipak značajan podatak s obzirom na veličinu populacije i broj crnogorskih državljana u Njemačkoj.
Prema podacima, većina deportacija (preko 85%) obavljena je avionima, dok su ostale izvr&scaron;ene kopnenim i morskim putem. Savezna policija Njemačke često koristi tzv. čarter letove, uključujući i tzv. "mini-charter" za maksimalno četiri osobe, uz često kori&scaron;ćenje sredstava fizičke prinude.
Pored ukupnih brojeva, dokument navodi i podatke o deportacijama žena i maloljetnika. Tokom prvog kvartala 2025. deportovano je 1.339 žena i 1.118 maloljetnih osoba &ndash; ali u ovim statistikama Crna Gora nije među 15 najzastupljenijih zemalja.
Važno je napomenuti da se deportacije ponekad sprovode i uprkos te&scaron;koj situaciji u zemlji porijekla. U tom kontekstu, vlasti su kritikovane zbog povratka osoba u zemlje sa lo&scaron;im stanjem ljudskih prava poput Irana, Iraka i Avganistana.
Iako broj deportacija u Crnu Goru nije visok, ovaj podatak je indikator da Njemačka sve če&scaron;će koristi restriktivnije imigracione politike. Istovremeno, ove informacije pozivaju na oprez među crnogorskim državljanima koji borave u Njemačkoj bez urednog boravi&scaron;nog statusa.
Njemačka vlada već neko vrijeme vodi tzv. "ofanzivu povratka", usagla&scaron;enu kroz vi&scaron;e vladajućih koalicija, uključujući SPD, Zelene, FDP, kao i CDU/CSU. Ova strategija podrazumijeva jačanje mehanizama za deportaciju lica bez pravnog osnova za boravak, &scaron;to sve če&scaron;će uključuje i ljude koji su ranije imali privremenu za&scaron;titu ili koji dolaze iz tzv. bezbjednih zemalja.
Za sada nema informacija o uzrastu, razlozima deportacije ili pojedinačnim slučajevima deportovanih crnogorskih državljana.
Dok se migraciona politika Njemačke sve vi&scaron;e usmjerava ka ograničavanju i kontroli, brojka od &scaron;est deportacija u Crnu Goru podsjeća da ni zemlje regiona nijesu izuzete iz ove &scaron;ire evropske dinamike. Iako skroman po obimu, ovaj podatak može biti indikator za buduće trendove koji će uticati i na crnogorske građane u dijaspori.

Njemačka ove godine deportovala šest državljana Crne Gore

OBJAVLJENO U ZVANIČNOM DOKUMENTU BUNDESTAGA

Crna Gora organizovaće samit Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan naredne godine, najavio je premijer Milojko Spajić.
Prije zatvaranja svih poglavlja, u Crnoj Gori biće lideri svih EU država, tvrdi Spajić
&ldquo;Da ih pridobijemo ljepotom na&scaron;e zemlje i ljudi&rdquo;, napisao je Spajić na mreži X.

Spajić: Naredne godine, prije zatvaranja svih poglavlja, lideri EU zemalja biće u Crnoj Gori

TVRDI PREMIJER

Nakon opsežnih razmatranja kako da pronađemo model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci, možemo konstatovati da smo blizu rje&scaron;enja u vezi sa uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena, saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.&nbsp;
"Od početka naredne sedmice ministarka Naida Ni&scaron;ić rukovodiće razgovorima u okviru socijalnog dijaloga sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, gdje će se iskristalisati finalna verzija ove reforme", kazao je premijer.
Namjera je, kako ističe, da se kroz &scaron;iroke konsultacije sprovede jedna od najvećih reformi u oblasti rada koja za cilj ima unaprjeđenje kvaliteta života na&scaron;ih građana i vi&scaron;e vremena za porodice, ali i efikasniji i produktivniji rad.
"Upravo na način kako su sprovedeni i programi Evropa Sad 1 i Evropa Sad 2 - uz saglasnost i poslodavaca i sindikata - konkretni koraci i u slučaju reforme 7h radnog vremena biće preduzeti isključivo uz punu podr&scaron;ku socijalnih partnera.
Vjerujemo da će ministarka Ni&scaron;ić u ime Vlade učiniti sve da u optimalnom roku dođe do dogovora kako bi ispunili očekivanja građana i osnažili položaj svih zaposlenih u na&scaron;oj zemlji", napisao je Spajić na mreži X.

Spajić: Blizu smo rješenja za sedmosatno radno vrijeme

"NAREDNE SEDMICE POČINJU RAZGOVORI MINISTARKE NIŠIĆ SA PREDSTAVNICIMA SINDIKATA I POSLODAVACA"

Skup&scaron;tini Crne Gore već dva mjeseca nije održan Premijerski sat, napisao je &scaron;ef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a na mreži X.
Poručuje i da neodržavanje Premijerskog sata u aprilu i maju predstavlja brutalno kr&scaron;enje Poslovnika, po kojem se Premijerski sat održava svakog mjeseca tokom redovnog zasijedanja.
&ldquo;Nastavlja se svjesno uru&scaron;avanje parlamenta i obesmi&scaron;ljavanje njegove kontrolne uloge od strane neozbiljne fotelja koalicije&rdquo;, naveo je Mugo&scaron;a na dru&scaron;tvenoj mreži X.

Mugoša: Već dva mjeseca nije održan Premijerski sat, nastavlja se svjesno urušavanje parlamenta

"BRUTALNO KRŠENJE POSLOVNIKA"

Demokratska partija socijalista neće ni tokom ponovnog glasanja o Sporazumu sa Emiratima 29. maja u Skup&scaron;tini podržati taj dokument, kazao je predsjednik DPS-a Danijel Živković u emisiji Argumenti na RTCG.
&ldquo;Urađeno je na prečac, urađeno je preko noći, bez po&scaron;tovanja procedura transparentnosti sa međunarodnog nivoa i suprotno domaćem zakonodavstvu. I mi smo bili protiv. Za&scaron;to nismo bili u sali? Nije se de&scaron;avalo prvi put da Demokratska partija socijalista izađe iz sale i da ostavi parlamentarnu većinu da se pokaže ko je za takav Sporazum&rdquo;, istakao je Živković.
Kaže da je to dovelo do određenih kontroverzi.
&ldquo;Eto, kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog Sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića, pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za Sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića&rdquo;, kaže Živković.
Dodaje da je riječ o &ldquo;osmi&scaron;ljenoj gluposti u laboratoriji onih koji definitivno rade na tome da uru&scaron;e ekonomski potencijal koji Crna Gora ima&rdquo;.
&ldquo;Dakle, to je poslužilo jednom dijelu nevladinog sektora da dodatno poku&scaron;a da okupi jedan dio javnosti koja vjerovatno glasa Demokratsku partiju socijalista pa da ponovo &scaron;iri neke intrige ili sumnje. Dakle, nema nikakvih intriga i sumnji. Večeras, kao i prethodnih nedjelja i mjeseci, smo kazali ne možemo glasati za taj Sporazum, nećemo glasati za taj Sporazum i opet će na&scaron; odnos prema tom Sporazumu biti isti kao i pro&scaron;li put&rdquo;, istakao je on

Živković: DPS neće podržati Sporazum sa Emiratima ni tokom ponovljenom glasanja

SAOPŠTIO LIDER TE PARTIJE

U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u dana&scaron;njoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, a u nekim drugačija, kaže u intervjuu za Pobjedu&nbsp;Franti&scaron;ek Lipka, predsjednik Republičke referendumske komisije u vrijeme održavanja referenduma o državnom statusu Crne Gore 2006. godine.
Dru&scaron;tvo je, kako ističe, ponovo podijeljeno, po starim i po novim importovanim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rje&scaron;avaju dijalogom i dogovorom.
"Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za done&scaron;enu odluku".
Biv&scaron;i ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu i nekada&scaron;njoj Jugoslaviji, ugledni slovački diplomata i ekspert za region, čije se poruke pažljivo slu&scaron;aju u zemljama Zapadnog Balkana, ističe da nije realno da Crna Gora do 2026. zavr&scaron;i pregovore sa Evropskom unijom.
Bili ste predsjednik Referendumske komisije kojeg su prihvatila oba bloka. Imali ste zlatni glas koji je bio presudan za odbacivanje vi&scaron;e od 200 žalbi bloka za zajedničku državu. A ipak ste na kraju organizovali večeru za članove Izborne komisije, na koju su svi do&scaron;li. Kako Vam je to po&scaron;lo za rukom?
LIPKA:&nbsp;Nijesam imao nikakav &bdquo;zlatni glas&ldquo;, tu kovanicu je lansirao jedan tada visoki funkcioner SNP-a, valjda zbog toga da javnosti sugeri&scaron;e da o ishodu referenduma odlučuje neko drugi, a ne građani Crne Gore. Bile su dvije večere, jedna na moj poziv u restoranu &bdquo;Pod pločom&ldquo;, kad su bili objavljeni rezultati referenduma, druga opro&scaron;tajna u restoranu &bdquo;13. jul&ldquo; na Marezi, prilikom zavr&scaron;etka rada Referendumske komisije.
Na ovim večerama su bili prisutni svi članovi Komisije i mogu Vam reći da je atmosfera na ovim večerama bila prijatna i prijateljska. Osjećalo se da je svima laknulo &scaron;to se referendum zavr&scaron;io na miran način, bez konflikata koji su pratili stvaranje nezavisnih država u drugim jugoslovenskim republikama. Najkraći i najtačniji odgovor na Va&scaron;e pitanje: &bdquo;Kako Vam je to po&scaron;lo za rukom&ldquo;, bio bi: U to vrijeme su se politikom bavili džentlmeni.
Ali poku&scaron;aću da Vam približim moje viđenje tih događaja. Komisija je bila osnovana na paritetnoj osnovi, radili smo predano tri mjeseca, svakog dana, i svi članovi su u diskusijama, po svakom pitanju, slobodno i ravnopravno iznosili svoja mi&scaron;ljenja i branili svoje stavove. Naravno, bilo je i mnogo varničenja, ali sve je ostajalo u okviru profesionalne pravne i političke debate. Najvažnije je bilo da su sve odluke Komisije do dana glasanja bile prihvaćene konsenzusom članova oba bloka. Ja nijesam glasao nijednom. I OSCE je u svom izje&scaron;taju konstatovao da je &bdquo;Komisija radila na otvoren i transparentan način tokom cjelokupnog procesa&ldquo; i da je &bdquo;sve odluke donijela konsenzusom&ldquo;.
Članovi Komisije su imali bezbroj prilika da se uvjere da sam korektan i neutralan, da ne preferiram nijedan blok. I da znam da zauzmem tvrd stav u odbrani nezavisnosti Komisije i pravednosti referendumskog procesa. Kad je bio uhap&scaron;en jedan član Komisije iz bloka za zajedničku državu, navodno zbog toga &scaron;to je &bdquo;neovla&scaron;ćeno predao prijavu za upis glasača&ldquo;, ja sam zaprijetio da ću napustiti Komisiju ako taj čovjek ne bude odmah pu&scaron;ten na slobodu. Mislio sam to ozbiljno, jer ne bih mogao da vodim Komisiju koja nije izbalansirana. Izgleda da sam stekao povjerenje svih članova Komisije koji nijesu mali razloga da odbiju moj poziv na večeru.
Obilježavamo 19 godina nezavisnosti. Gotovo dvije decenije. Čini se da smo danas pred većim izazovima nego te istorijske 2006. Koliko se Crna Gora promijenila, sigurno smo mogli vi&scaron;e i bolje?
LIPKA:&nbsp;Ne volim floskulu &bdquo;sigurno smo mogli vi&scaron;e i bolje&ldquo;. Svako dru&scaron;tvo uvijek ostvari samo ono &scaron;to je moguće u postojećim političkim, međunarodnim i istorijskim prilikama i &scaron;to mu dozvoljava civilizacijski nivo dru&scaron;tva u naj&scaron;irem smislu te riječi. Mislim da je Crna Gora dobro iskoristila godine nezavisnosti i da je ostvarila niz zapaženih rezultata koji su pozitivno promijenili sliku i karakter zemlje i njen položaj na međunarodnoj sceni.
Da pomenem samo neke najvažnije: Crna Gora je uspjela da izgradi građansko multietničko dru&scaron;tvo, nažalost, ove civilizacijske vrijednosti su zadnjih godina postale predmet osporavanja; privukla je velike strane investicije i zahvaljujući njima ojačala je ekonomski potencijal države i povećala životni standard građana; razvila je mrežu infrastrukture &ndash; izgradila je jednu dionicu auto-puta; postala je članica NATO i kandidat broj jedan za prijem u Evropsku uniju. To su sve rezultati za pohvalu. Nažalost, nije uspjela da prevaziđe podjele u dru&scaron;tvu jo&scaron; iz vremena referenduma, kao ni neke nove importovane podjele.
Bili ste aktivni sudionik referendumskog procesa, koji je organizovan po najvi&scaron;im evropskim standardima. &Scaron;to je, po Vama, bilo presudno za demokratski karakter referenduma i njegov rezultat? Kao da je i ta demokratija nestala u dana&scaron;njoj Crnoj Gori?
LIPKA:&nbsp;Svaki politički proces, njegov karakter i rezultat zavisi od ljudi koji ga vode. Crna Gora je imala sreću &scaron;to su proces referenduma vodili ozbiljni ljudi koji su željeli da ovo osjetljivo pitanje budućnosti Crne Gore rije&scaron;e na demokratski način &ndash; referendumom, koji su uspjeli da, uz pomoć Evropske unije, usaglase pravila referenduma, takozvani lex specialis, i da ga ispo&scaron;tuju do kraja; ljudi koji su prije svega osjećali veliku istorijsku i ličnu odgovornost za miran ishod referenduma. I to važi za čelnike oba bloka &ndash; bloka za nezavisnost Crne Gore i bloka za zajedničku državu sa Srbijom. Naravno, cijelo dru&scaron;tvo je bilo podijeljeno po pitanju budućeg ustavno-pravnog statusa Crne Gore, situacija u dru&scaron;tvu je bila veoma napeta, puna tenzija, ali lideri oba bloka su se trudili da te tenzije drže u granicama političkog procesa, odnosno političke kampanje adekvatne važnosti istorijskog referendumskog pitanja.
U poređenju sa razdobljem referenduma, politička situacija u dana&scaron;njoj Crnoj Gori je u nekim aspektima ista, u nekim drugačija. Dru&scaron;tvo je ponovo podijeljeno, po starim i po novim linijama, situacija je puna tenzija, međutim, čini se da danas nema dovoljno ozbiljnih lidera koji bi te tenzije smirivali i trudili se da probleme rje&scaron;avaju dijalogom i dogovorom. Kao da je iz politike nestala odgovornost za izrečenu riječ i za done&scaron;enu odluku.
Vlast je ubijeđena da do kraja 2026. možemo zavr&scaron;iti pregovore sa EU, Brisel ima volju da nas primi. Da li ste optimista da se to može desiti?
LIPKA:&nbsp;Mislim da to nije realno iz vi&scaron;e razloga. Svaki rezultat pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, pozitivan i negativan, dugoročno će uticati na budući razvoj Crne Gore, i zbog toga Va&scaron;e pitanje zahtijeva &scaron;iri odgovor. Crna Gora je do parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, to jest 31 podglavlje, i tri zatvorila, i izbila je na čelo kolone kandidatskih država na putu prema Evropskoj uniji. Taj uspjeh je ostvarila u situaciji kad je Evropska unija &ndash; ponekad sa razlogom, ponekad bez razloga &ndash; usporavala proces pro&scaron;irenja. Nakon avgusta 2020. proces evropskih integracija u Crnoj Gori je stagnirao: Krivokapićeva vlada, kao i Abazovićeva, evropsku agendu potpuno je ignorisala.
Tek je Spajićeva vlada nakon izbora 2023. godine evropsku agendu stavila među svoje strate&scaron;ke prioritete i ostvarila je određene rezultate: ispunila je uslove za dobijanje IBAR-a i zatvorila je tri pregovaračka poglavlja. Naruku joj je i&scaron;ao i novi pristup EU prema pro&scaron;irenju: EU je pod pritiskom geopolitičkih previranja odlučila da ubrza proces pro&scaron;irenja i da učlanjenjem kandidatskih država stabilizuje region Zapadnog Balkana. Međutim, taj novi pristup ne znači da Unija neće insistirati na ispunjenju svih tehničkih i političkih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Da bi Crna Gora ostvarila svoj ambiciozan cilj i do kraja 2026. godine zatvorila jo&scaron; 25 preostalih otvorenih poglavlja, morala bi da do kraja ove godine zatvori recimo 11, a iduće 14 poglavlja. Međutim, Vlada je za dvije godine, od juna 2013. do maja 2024, zatvorila samo tri poglavlja. Dakle, sada&scaron;nja dinamika realizacije evropske agende pokazuje da je zatvaranje 25 poglavlja u roku od dvije godine pod velikim znakom pitanja, odnosno da to neće biti moguće.
Ni iz tehničkih ni iz političkih razloga: Vlada nema dovoljno stručnih kapaciteta ni realan sinhronizovan program realizacije zadataka iz evropske agende, a čini se da jedan dio parlamentarne većine nema iskrenu želju da Crna Gora postane članica EU. Na stvaranje ovakve percepcije politike ne utiču proevropske izjave, kojih ima napretek, već politički potezi koji Crnu Goru udaljavaju od Evropske unije, uključujući i otvaranje identitetskih pitanja koja dijele dru&scaron;tvo i proces evropskih integracija stavljaju u drugi plan. A Uniji &scaron;alju sliku Crne Gore kao zemlje koja po pitanju evropskih vrijednosti mentalno jo&scaron; nije spremna za članstvo.
Ponekad se čini da Vlada i parlament igraju sa EU čudan politički tango: jedan korak naprijed prema EU, dva koraka unazad. Na primjer &ndash; prvo urade prvi korak, ispuniv&scaron;i minimum uslova za dobijanje IBAR-a, a sjutradan naprave dva koraka unazad &ndash; parlamentarna većina usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, znajući da time ugrožava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, ne samo na Međuvladinoj konferenciji u decembru 2024. godine. Ili &ndash; Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji &ndash; zbog veta Hrvatske izazvanog upravo Rezolucijom o Jasenovcu &ndash; od četiri zatvori samo tri poglavlja. Međutim, ni to nije bila dovoljno snažna opomena &ndash; parlament sjutradan napravi dva koraka unazad, kada pravno kontroverznom odlukom penzioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, ugrožavajući nezavisnost i funkcionisanje US. A deblokiranje US bilo je jedno od najvažnijih uslova za dobijanje IBAR-a!
Čini se da parlamentarna većina jo&scaron; nije shvatila da svaka članica može blokirati prijem Crne Gore u Evropsku uniju i da će se u Francuskoj i u Austriji o prijemu Crne Gore u Uniju odlučivati na referendumu! Ako Crna Gora želi da bude primljena u Uniju, moraće da ispunjava obećanja, da realizuje preuzete obaveze, da po&scaron;tuje legislativu Unije i da pazi da nekim odlukama ne pokvari odnose sa Evropskom komisijom i sa državama članicama.
Pitanje je kako će na evropski put Crne Gore uticati realizacija ugovora sa gospodinom Alabarom &ndash; predsjednik Savjeta EU gospodin Ko&scaron;ta je bio po tom pitanju veoma jasan rekav&scaron;i da, citiram: &bdquo;Ovi Sporazumi moraju potpuno da po&scaron;tuju EU zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i za&scaron;tita životne sredine&ldquo;. Ne znamo kakva će biti u zavr&scaron;nici reakcija Francuske na iznenadnu promjenu uslova tendera za koncesiju aerodroma, 30 dana prije dono&scaron;enja odluke.
Međutim, ne može se isključiti ni promjena sada&scaron;njeg dobronamjernog stava EU prema pro&scaron;irenju i prema Crnoj Gori. U Evropskoj uniji će sve vi&scaron;e jačati unutra&scaron;nji konflikt između liberalno-demokratskih i neliberalnih nacionalističko-desničarskih članica koji će neminovno prouzrokovati promjene vi&scaron;e zajedničkih politika, uključujući i politiku pro&scaron;irenja.
Moglo bi se desiti da liberalno-demokratske članice zauzmu stav da bi učlanjenje Crne Gore u Uniju na čelu sa vladom koja iskreno ne dijeli ba&scaron; sve vrijednosti EU, predstavljalo rizik po jedinstvo i djelotvornost Evropske unije: pro&scaron;irilo bi blok neliberalnih država članica i ojačalo njihove &scaron;anse da blokiraju dono&scaron;enje odluka i da opstrui&scaron;u reforme koje imaju za cilj produbljivanje unutra&scaron;nje integracije i ojačanje EU kao strate&scaron;kog globalnog igrača. I upravo zbog toga liberalno-demokratske članice, želeći da izbjegnu ovu opasnost, sasvim opravdano će insistirati da Spajićeva vlada striktno ispuni sve tehničke i političke uslove, &scaron;to će biti za nju veoma te&scaron;ko ostvariv zadatak do kraja 2026. godine, ili čak do kraja njenog mandata 2027. godine. Bio bih srećan da nijesam u pravu.
Slovačka je bila i ostala veliki prijatelj Crnoj Gori. Predano ste radili da Crna Gora uđe u NATO i približi se EU. Kako vidite buduću saradnju Slovačke i Crne Gore? &Scaron;to je najveći potencijal ove države i njenog dru&scaron;tva?
LIPKA:&nbsp;U pravu ste, Slovačka je uvijek podržavala evropske ambicije Crne Gore ne samo politički u institucijama NATO i Evropske unije, već i konkretnim projektima: četiri godine smo kod vas vodili projekat Narodni konvent o evropskim integracijama Crne Gore. Cilj tog projekta je bio da va&scaron;e građane upoznamo sa procesom evropskih integracija i da u taj proces uključimo sve slojeve dru&scaron;tva, jer u Uniju ne ulazi samo vlada, već cijelo dru&scaron;tvo &ndash; nevladin sektor, opozicija, univerziteti i naučne institucije, strukovne organizacije, lokalne samouprave, sindikati&hellip; I upravo ovaj bitni segment mi nedostaje u ovoj fazi va&scaron;eg pristupnog procesa.
A četiri godine smo vodili projekat Crna Gora na putu u evroatlantsku porodicu. Cilj ovog projekta je bio da va&scaron;im građanima približimo objektivnu sliku Alijanse i njenu nezamjenljivu ulogu u održavanju bezbjednosti, stabilnosti i mira u evroatlantskom prostoru. I da va&scaron;im građanima pružimo dovoljno relevantnih informacija kako bi bolje razumjeli prednosti članstva u NATO.
Na&scaron;e prijateljstvo stoji na čvrstim temeljima istorijskog iskustva, bliskim stavovima prema mnogim ključnim pitanjima i uspje&scaron;ne saradnje u nedavnoj pro&scaron;losti, zbog toga sam ubijeđen da će Slovačka i ubuduće podržavati Crnu Goru na putu u Uniju i u procesima demokratskih reformi.
Najveći potencijal svake države i dru&scaron;tva uvijek su ljudi. Mlade generacije koje će preuzeti državu i nastaviti da je razvijaju u kontekstu brzog tehnolo&scaron;kog napredka i često nepredvidivih promjena na evropskoj i globalnoj političkoj sceni, ali takođe u kontekstu crnogorske tradicije.

Lipka: Crna Gora nije uspjela da prevaziđe referendumske podjele

"KAO DA JE IZ POLITIKE NESTALA ODGOVORNOST ZA IZREČENU RIJEČ I ZA DONEŠENU ODLUKU"

Crna Gora danas obilježava Dan nezavisnosti i 19 godina od kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Na referendumu 21. maja 2006. godine glasalo je 419.240 građana, ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača.
Nezavisnost države podržalo je 230.661, ili 55,5 odsto građana Crne Gore koji su iza&scaron;li na referendum, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo 185.002 ili 44,5 odsto.
Skup&scaron;tina Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 odsto iza&scaron;lih birača.
Referendumsko pitanje glasilo je - Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom.
Skup&scaron;tina Crne Gore je 2. marta, na predlog predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak Franti&scaron;ek Lipka.
Pravo izja&scaron;njavanja na referendumu imali su građani koji u skladu sa propisima o izborima imali biračko pravo.
Prema podacima RRK, pravo glasa na referendumu imalo je 484,7 hiljada građana.
Povodom Dana nezavisnosti neradni su 21. i 22. maj.

Crna Gora obilježava Dan nezavisnosti

19 GODINA OD OBNOVE DRŽAVNE SAMOSTALNOSTI

Koalicioni sporazum potpisan je danas između predsjednika Demokratske Crne Gore, Novske liste i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke, kojim su definisane političke pozicije u op&scaron;tini Herceg Novi.
Dosada&scaron;nji, ali i budući predsjednik op&scaron;tine Stevan Katić istakao da je sve od danas ozvaničeno i da je dogovor postignut za relativno kratko vrijeme.
"Prihvaćen je na&scaron; predlog, &scaron;to se negdje i podrazumijevalo da ona lista koja je osvojila najveći broj glasova dobije mjesto predsjednika op&scaron;tine, druga, po snazi, a to je Novska lista predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine i treća, odnosno, koalicija Za budućnost Herceg Novog i Boke, potpredsjednika op&scaron;tine, tako da je to definisano. Evo, mi ćemo danas na sjednici imati kandidata ispred Novske liste za predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine, koji će biti izabran. Nakon toga se očekuje formiranje ostalih skup&scaron;tinskih odbora, izbor ponovo predsjednika op&scaron;tine i time ćemo zavr&scaron;iti konstituisanje na osnovu zakona o izboru odbornika i poslanika, konstituisanje skup&scaron;tine, odnosno vlasti u Herceg Novom koja počinje svoj novi mandat od ovog trenutka", kazao je Katić.
Kako je dodao URA vi&scaron;e nije dio vlasti, ali nije isključeno da neće biti u nekoj sljedećoj fazi.
"Imali smo neke razgovore svakako i sa Građanskim pokretom URA i sa Građanskim pokretom IDEMO, tako da u svakom slučaju tu je stav da će oni glasati i podržavati sve odluke koje smatraju da su za interes grada, &scaron;to je, takođe, veoma ovako jedan da kažem, konstruktivan vid njihovog djelovanja. U svakom slučaju ostavljena je mogućnost da se i ovaj sporazum aneksira i da se pro&scaron;iri sa partnerima, kao &scaron;to je to negdje bilo i u prethodnom periodu. Tako da nije isključeno, mi smo u svakom slučaju imali dobre relacije i imamo i danas dobre relacije sa Građanskim pokretom URA", naglasio je Katić.
Ističe da je nosilac liste "Idemo" Olivera Doklestić rekla da neće biti dio vlasti, te da je u razgovorima za formiranje vlasti rekla da u ovom broju mandata, 28, 29, ona ne može da ima neku značajnu ulogu.
"Tako da je odlučila da ne bude dio vlasti, ali sa druge strane i ona je rekla to da će podržavati ono &scaron;to misli da je dobro, da će kritikovati ono &scaron;to ne valja i na kraju krajeva to je sve legitimno i to je sve demokratija", zaključio je Katić.

Konstituisana vlast u Herceg Novom, Katić predsjednik

POTPISAN KOALICIONI SPORAZUM

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta potvrdio je da će Crna Gora biti domaćin samita lidera članica Evropske unije (EU) i država Zapadnog Balkana na jesen naredne godine.
Podsjetio je da je razgovarao sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem nakon posjete Crnoj Gori, u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu prije dvije sedmice.
Ko&scaron;ta je istakao da je bio impresioniran napretkom države u procesu pristupanja EU.
&ldquo;Zahvalio sam mu (Milatoviću) &scaron;to je pristao da bude domaćin sljedećeg samita EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori na jesen naredne godine &mdash; simbolične godine za Crnu Goru i dvadesete godi&scaron;njice njene nezavisnosti", naveo je Ko&scaron;ta u objavi na mreži X.
&nbsp;

Samit EU-Zapadni Balkan na jesen naredne godine u Crnoj Gori