Društvo

Veliko nevrijeme sinoć je pogodilo i Nik&scaron;ić. Obilne padavine prouzrokovale su poplave uglavnom podrumskih prostorija u kućama i zgradama na vi&scaron;e lokacija, a najteže stanje je u Domu za stare gdje su podrumi u svakom paviljonu poplavljeni.
Kako je kazao načelnik Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Goran Tripković, sinoć, negde od 23 sata počeli su da se javljaju građani sa vi&scaron;e lokacija kojima je bilo potrebno crpljenje vode, uglavnom iz podrumskih prostorija.
U pitanju su bile privatne kuće, stambene zgrade i javne ustanove u Op&scaron;tini Nik&scaron;ić.
"Broj intervencija je veliki, imali smo vi&scaron;e od 20 intervencija. Sve smo vr&scaron;ili po prioritetu, odnosno po na&scaron;oj procjeni &scaron;ta je najugroženije. Trenutno imamo pumpe na 50 lokacija i crpimo vodu. Nažalost, najugroženiji je Dom za stare, gdje su podrumske prostorije u svakom paviljnu poplavljene. Sistem je takav da čim je do&scaron;la voda u Dom morala je da se isključiti struja, tako da mi poku&scaron;avamo da vodu crpimo iz tih prostorija da bi se struja uključila korisnicima staračkog doma", naglasio je Tripković.
&Scaron;to se tiče trenutnog stanja, ono je kaže stabilno, ali čim počne ki&scaron;a da pada, dobijaju pozive.
"Nemamo informacije da bilo koji vodotok napu&scaron;ta svoje korito, tako da trenutno nema ugroženih ljudskih života. &Scaron;to je najvažnije, ukoliko ne bude jake ki&scaron;e, mislimo da ćemo tokom dana sve staviti pod kontrolu, zavr&scaron;ićemo sve ove objekte koji su trenutno ugroženi", kazao je Tripković.

Nevrijeme u Nikšiću napravilo probleme: Poplavljeni podrumi na više lokacija, nema ugroženih

NAJTEŽE STANJE U DOMU ZA STARE

Stanje u Upravi za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija (UIKS) postaje sve ozbiljnije, pored najavljenog &scaron;trajka pritvorenika, kulminiraće i nezadovoljstvo zaposlenih, posebno zatvorskih policajaca- to pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Sindikata zatvorskih službenika, koje potpisuje predsjednik te organizacije Milan Iliba&scaron;ić.
"Država ili neko pojedinačno, svjesno radi na totalnom uru&scaron;avanju prvenstveno bezbjedonosne situacije u UIKS-u. Poznato je da je trenutna struktura osuđenih, a posebno pritvorenih lica koja očekuju presude, jedna od visoko najrizičnijih od samog nastanka zatvorskog sistema u Crnoj Gori. Nebrigom i svjesnom devastacijom uslova za rad zaposlenih, zatim bezbjedonosnih uslova i postepenim kreiranjem ambijenta, gdje će po najavi predsjednice Vrhovnog suda boraviti odnosno biti osuđena jedna plejada kriminalaca svjetskog renomea, pa da isti mogu da uživaju kao &scaron;to je Eskobar uživao u svom privatnom zatvoru. Pitamo se da li je to cilj na&scaron;eg stalnog unižavanja i obezvređivanja na&scaron;e profesije", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Oduzimanje ovla&scaron;ćenja i oružja ovla&scaron;ćenim zatvorskim službenicima, koji treba da kroz svoj profesionalni rad i stav se zamjeraju zatvorskoj populaciji, odnosno za&scaron;tite u privatnom porodičnom životu, je, kako ističu, presedan i veoma opasna situacija koja demotivi&scaron;e kako rad postojećih službenika, tako i novo zapo&scaron;ljavanje kvalitetnog kadra.
"Odgovorni činioci na najvećem nivou, ostavili su u bezbjedonosnom smislu UIKS na milost i nemilost najokorelijih kriminalaca u čitavom regionu. Kada budu presude u skorijoj budućnosti, zbog čega je inače i najavljen &scaron;trajk pritvorenika, u velikom riziku je da isti mogu lako da se nađu van zidina zatvora. Zbog ovih razloga koji su najveći problem trenutno u UIKS-u, tražimo od Vlade da preuzme odgovornost, ističemo, ona će biti odgovorna ako ne&scaron;to urgentno ne preduzmu, jer javno kažemo i da ostane zabilježeno, službenici u UIKS-u neće biti krivi i odgovorni", poručeno je u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, službena legitimacija i plava uniforma potezima Vlade Crne Gore dovedeni su do nivoa da je lak&scaron;e i bezbjednije biti obučen u &scaron;orc, jer kada "isti ne cijene i vrednuju rad zatvorskih službenika, može se misliti kako na istu situaciju se odnosi zatvorska populacija".
Očekuju da se &scaron;to hitnije usvoji novi Zakon o izvr&scaron;enju krivičnih sankcija.
"Kroz koji će se vratiti ovla&scaron;ćenja i nivo lične bezbjednosti unutar UIKS-a i u privatnom ambijentu. Očekujemo da se pod hitno reguli&scaron;e produženje povoljnih uslova za penzionisanje izrabljenih i istro&scaron;enih zatvorskih službenika, kako je to već omogućeno policiji i vatrogascima, a takođe pod hitno se mora pristupiti pregovorima o uvećanju zarada, jer su na&scaron;e plate manje od željezničara, konobara, taksista i ostalih, uz puno uvažavanje prema njima i njihovim poslovima", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Jedan od velikih problema je takođe, kako napominju, i stimulisati zaposlene da ne napu&scaron;taju UIKS, kao i privući kvalitetna rukovodna i službenička rje&scaron;enja.
"To se jedino može kroz rje&scaron;avanje svih prethodno navedinih problema, kao i ispunjenje zahtjeva za unapređenje radnog i socijalnog položaja zaposlenih službenika. UIKS je postao mjesto od koga bježe nezaposleni mladi i kvalitetni kadar. Komplikovane i dugotrajne procedure umnogome otežavaju nova zapo&scaron;ljavanja, a male plate i lo&scaron;i uslovi za rad samo dodatno doprinose tome. Hoćemo bezbjedan radni i porodični ambijent, hoćemo da idemo u penziju, veće plate, nove uniforme i kvalitetan i brojan novi kadar,jer smatramo da smo vrlo bitan faktor u bezbjednosnoj strukturi Crne Gore", zaključuju u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Sindikat zatvorskih službenika: UIKS ostavljen na milost i nemilost najokorelijih kriminalaca

"DOVEDENI SMO U SITUACIJU DA SE OSJEĆAMO NEZAŠTIĆENO"

Radnici Zelenila uklonili su stablo koje je palo na saobraćajnicu na Bulevaru revolucije u Podgorici, potvrđeno je iz Portalu Analitika iz tog gradskog preduzeća.
&nbsp;"Intervenisali smo na Bulevaru revolucije, ekipe su odmah po dobijenoj dojavi iza&scaron;le na teren. Drvo je uklonjeno", kazali su iz Zelenila.
Kažu da je saobraćaj bio obustavljen, ali da je nakon uklanjanja drveta, uspostavljeno uredno saobraćanje.&nbsp;
"Ekipe patroliraju gradom, da vidimo da li ima neki slučaj koji nam nije prijavljen, i sve će odmah biti sanirano", saop&scaron;tili su iz Zelenila.&nbsp;

Radnici Zelenila uklonili stablo koje je palo na Bulevaru revolucije

"EKIPE PATROLIRAJU GRADOM"

U Crnoj Gori je posljednjih godina primjetan porast nasilja &ndash; od vr&scaron;njačkog i porodičnog, do masovnih zločina koji su prvi put zabilježeni u na&scaron;oj zemlji. Psiholog Radoje Cerović kaže za Antenu M da razloge ne treba tražiti u pojedincima, već u dubokim sistemskim procesima koji razaraju dru&scaron;tvenu koheziju.
Fragmentacija kao ključni problem
Cerović nagla&scaron;ava da je nasilje u porastu jer živimo u fragmentiranom dru&scaron;tvu &ndash; podijeljenom na ekonomske, identitetske i političke jedinice koje se sve manje doživljavaju kao dio zajedničke cjeline.
&bdquo;U takvom dru&scaron;tvu instinkti nasilja i agresije prirodno rastu. Ljudi se ne identifikuju sa zajednicom, već isključivo sa svojom vjerom, nacijom, partijom ili čak kriminalnom grupom. To dovodi do stalne kompeticije i konflikta&ldquo;, obja&scaron;njava on.
Poručuje da socioekonomske razlike dodatno produbljuju problem. Cerović ističe da Crna Gora danas prvi put ima &bdquo;superbogate&ldquo; i &bdquo;supersiroma&scaron;ne&ldquo;, &scaron;to stvara jaz kakav ranije nije postojao.
Politika podjela
Sagovornik Antene M nagla&scaron;ava da je posebno opasan faktor način na koji političke partije koriste identitetske podjele za vlastite ciljeve.
&bdquo;Identitetska politika je najlak&scaron;i način vođenja politike. Kao &scaron;to je pornografija najlak&scaron;i sadržaj za kinematografiju, tako je i politika podjela najlak&scaron;i sadržaj za političare. Ne traži viziju ni odgovornost &ndash; dovoljno je hraniti razlike i nepovjerenje među ljudima. Mi plaćamo posljedice primitivnog načina vođenja politike na&scaron;ih političara &ldquo;, kaže Cerović.
Obja&scaron;njava da iako političarima donosi kratkoročne poene, ovakav pristup ima visoku cijenu: psiholo&scaron;ku, dru&scaron;tvenu i razvojnu.
Slabost institucija
Umjesto da ublaže probleme, crnogorske institucije ih, prema Ceroviću, često produbljuju.
Navodi da policija i socijalne službe nerijetko reaguju sporo ili neadekvatno, dok obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe ne pružaju jednake &scaron;anse svim građanima.
&bdquo;Ako va&scaron;e dijete u &scaron;koli nema iste uslove kao dijete iz bogatije porodice, ako zdravstvo ili sudstvo ne tretiraju sve jednako &ndash; jasno je da dru&scaron;tvo gubi koheziju. Institucije koje bi trebalo da povezuju ljude, zapravo ih dodatno razdvajaju&ldquo;, upozorava psiholog.
Put ka smanjenju nasilja
Iskorjenjivanje nasilja nije moguće, ali Cerović smatra da se ono može značajno smanjiti ali to zahtijeva strate&scaron;ki pristup i dugoročne mjere.
Prema njegovim riječima, prvi korak je jačanje psiholo&scaron;kih i pedago&scaron;kih službi u &scaron;kolama, kao i kompetentna obuka policije i socijalnih radnika za razumijevanje i sprečavanje nasilja

Cerović: Plaćamo posljedice primitivnog vođenja politike naših političara, nasilje raste zbog podjela u društvu

OCJENJUJE PSIHOLOG

U Crnoj Gori na snazi su narandžasti i crveni meteo alarm.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju danas će biti pretežno oblačno sa povremenom ki&scaron;om, lokalnim pljuskovima i ponegdje grmljavinom, uglavnom u prvom dijelu dana.
Ponegdje je moguća velika količinom padavina u kratkom vremenskom intervalu.
U popodnevnim satima biće znatno manje padavina, a krajem dana ili tokom noći očekuje se postepeno razvedravanje.
Vjetar slab do umjeren, na sjeveru ponegdje pojačan, pretežno južni i jugoistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 18 do 28 stepeni.
&nbsp;

Crveni i narandžasti meteo alarm na snazi: Kiša, pljuskovi i grmljavina u prvom dijelu dana

KRAJEM DANA RAZVEDRAVANJE

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može ko&scaron;tati državu vi&scaron;e desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera. On je istakao da mje&scaron;tani Botuna mogu uložiti žalbu na mi&scaron;ljenje Agencije za za&scaron;titu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on.
&nbsp;"Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi", rekao je Ćulafić.
Ćulafić je u emisiji "Budimo budni" na TVCG rekao da je razgovarao sa mje&scaron;tanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrjedni, ali da on ne može reći ni&scaron;ta negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.
"Mi sada ako ne realizujemo ove projekte, takođe, dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva negdje od slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo &scaron;to ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to &scaron;to nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika", kazao je Ćulafić.
"Poznavajući dijelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da je da li to kao država može da podnese", dodao je ministar.
On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadleženo je sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.
"Ono &scaron;to ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže, to je da se na rje&scaron;enje Agencije za za&scaron;titu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam ja čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rje&scaron;enje kao prvostepeni organ, na to rje&scaron;enje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ", kazao je Ćulafić.
Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rje&scaron;enja kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je su&scaron;tinski stav Ministarstva.
"Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist op&scaron;tine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno nepreči&scaron;ćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični problem i sa Republikom Albanijom", kazao je on.
Kazao je da je u razgovorima sa a predstavnicima države Albanijeo temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih povr&scaron;ina i sa na&scaron;e strane.
"Dakle, veoma je te&scaron;ko u ovakvim okolnostima ispregovarati ne&scaron;to pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti je mnogo veći ekolo&scaron;ki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekolo&scaron;ka tačka danas u Crnoj Gori", rekao je Ćulafić.
Kazao je da se zalaže i afirmi&scaron;e za izgradnju &scaron;to većeg broja sličnih postrojenja.
"U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena", kazao je on.
Rekao je da je razgovarao sa mje&scaron;tanima Botuna i da oni, između ostalog postavljaju pitanje za&scaron;to je do&scaron;lo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.
"Zato &scaron;to je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je dakle negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tada&scaron;nji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira", kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugo&scaron;a.
Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.
&nbsp;

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije

SAOPŠTIO MINISTAR EKOLOGIJE, ODRŽIVOG RAZVOJA I RAZVOJA SJEVERA

Zbog najavljene izgradnje pete sanitarne kade preduzeća Deponija u Tuzima je za ponedjeljak, 15. septembar, zakazan protest građana koji se tome protive.
Protest počinje u 15 sati ispred zgrade Op&scaron;tine. Pored problema koji Glavni grad ima sa gradnjom kolektora sada se pokreće i pitanje funkcionisanja preduѕeća Deponija. Oba ova problema su posledica nemanja granica između tri op&scaron;tine.
Kako je za &bdquo;Dan&ldquo; rekao Mirsad Ljuljanaj, predstavnik građana, oni su ogorčeni izgradnjom pete sanitarne kade jer su kaže na osnovu elaborata očigledni ključni nedostaci zbog kojih ovaj projekat ne smije biti realizovan.
&ldquo;Izgradnja pete sanitarne kade ugrožava rijeku Cijevnu, izvori&scaron;ta pijaće vode, poljoprivrednu proizvodnju i naravno zdravlje stanovni&scaron;tva. Sve ovo ukazuje da je projekat u suprotnosti sa principima za&scaron;tite javnog interesa, evropskim standardima, ali i temeljnim pravom građana na zdravu životnu sredinu&rdquo;, kazao je Ljuljanaj.
On je pozvao nadležne institucije da obustave projekat.
&ldquo;Pozivamo čelnike Op&scaron;tine Tuzi, ali i sve nadležne organe počev&scaron;i od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Agenciju za za&scaron;titu životne sredine, Glavni Grad i nevladini sektor, da hitno reaguju i obustave ovaj projekat&rdquo;, ističe Ljuljanaj.
Predsjednik NVO Trofta Ermin Kajo&scaron;aj kazao je da su zabrinuti zbog najave Deponije da na lokaciji postojećeg odlagali&scaron;ta planira otvaranje nove sanitarne kade na svega 1.450 metara od za&scaron;tićenog prirodnog spomenika &ndash; rijeke Cijevne.
&ldquo;Cijevna je zakonom progla&scaron;ena za&scaron;tićenim dobrom, te svaka aktivnost koja ugrožava njen integritet i ekolo&scaron;ku ravnotežu predstavlja kr&scaron;enje nacionalnih i međunarodnih obaveza Crne Gore u oblasti za&scaron;tite životne sredine. Lokalitet je ujedno i neposredno vezan za izvori&scaron;ta pijaće vode, poljoprivredno zemlji&scaron;te od strate&scaron;kog značaja i naseljene zajednice, &scaron;to dodatno pojačava rizik&rdquo;, saop&scaron;tio je Kajo&scaron;aj.
On je istakao ključne razloge za protivljenje projektu.
&ldquo;Lokacija je na 1.450 metara od Cijevne i 2.100 metara od izvori&scaron;ta vodosnabdijevanja u Dino&scaron;i. Podzemne vode se kreću prema Skadarskom jezeru, &scaron;to znači da svako zagađenje ugrožava i podgorički i tu&scaron;ki vodovod. Ovo predstavlja direktan rizik po javno zdravlje i kr&scaron;enje principa za&scaron;tite izvori&scaron;ta. Vinogradi Plantaža udaljeni su svega 95 metara. Ugrožava se kvalitet i međunarodni ugled crnogorskog vina, kao i plodnost zemlji&scaron;ta. Elaborat priznaje da je područje seizmički aktivno (VIII MCS). U slučaju potresa ili pucanja konstrukcije, zagađene vode bi dospjele u tlo i vodotokove, izazivajući ekolo&scaron;ku katastrofu. Ovo je već peta kada na istoj lokaciji. Analiza kumulativnog uticaja je povr&scaron;na i ne uzima u obzir stvarni zbirni efekat. Najbliže kuće su na 445 metara, a kamp Vrela ribnička na 620 metara. Stanovni&scaron;tvo, uključujući djecu i ranjive grupe, biće izloženo zagađenju vazduha, podzemnih voda i neprijatnim mirisima&rdquo;, kaže Kajo&scaron;aj.
On ističe da nijesu urađena nova istraživanja, već su kori&scaron;ćeni podaci od prethodne kade.
&ldquo;Ovo je ozbiljan propust i čini elaborat nepotpunim i neprihvatljivim. Ovo područje ima značajnu ekolo&scaron;ku vrijednost i zahtijeva detaljnu studiju uticaja. U dokumentu se navodi prisustvo za&scaron;tićenih vrsta - orao, pčelarica, grabljivice. Planiran monitoring nije nezavisan, niti se predviđa javna dostupnost podataka. U skladu sa EU praksom, rezultati moraju biti javno objavljivani i dostupni građanima. Kada nosi neprihvatljive rizike za Cijevnu, izvori&scaron;ta pijaće vode, poljoprivrednu proizvodnju i zdravlje stanovni&scaron;tva&rdquo;, kaže Kajo&scaron;aj.
Božović: Gdje će Tuzi odlagati otpad?
Direktor Deponije Aleksandar Božović kaže da peta sanitarna kada neće biti ni bliža ni dalja u odnosu na postojeće. On ističe da je PUP-om Podgorice na teritoriji Deponije predviđeno da se radi &scaron;est kada.
&ldquo;Dobili smo UT uslove i uradili smo glavne projekte za izgradnju sanitarnih kada pet i &scaron;est. U ovom trenutku gradićemo samo petu, jer nam je za njom potreba. Sama riječ sanitarna znači da apsolutno ni jedan jedini litar otpadnih voda ne može da prođe kroz nju. Obložene su nepropusnim folijama i ne može da ima nikakav negativni uticaj na životnu sredinu, odnosno na podzemne vode, na vodoizvori&scaron;ta. Ovo je jedini ispravni način koji je definisan regulativama EU&rdquo;, kaže Božović.
On pita &scaron;ta je alternativa izgradnji sanitarne kade.
&ldquo;Da li da pored 337 trenutno divljih odlagali&scaron;ta bude jo&scaron; 300 i da regionalna Deponija Podgorica prekine za svih devet op&scaron;tina prijem komunalnog otpada i da se svima napune kontejneri i naprave smetli&scaron;ta na sve moguće lokacije. Ni Tuzi ne bi imale gdje da odvoze komunalni otpad da nije podgoričke Deponije. Mi smo jedina Deponija u regionu koja ima postrojenje za obradu ocjednih voda koje se tretiraju u skladu sa zakonom i pravilnicima. Tek kao preči&scaron;ćene ispu&scaron;tamo ih u kanalizaciju. To znači da priča o podzemnim vodama apsolutno nema nikakvog utemeljenja i smisla&rdquo;, navodi Božović.

Tuzi: U ponedjeljak protest zbog gradnje pete sanitarne kade

POZVAJU NADLEŽNE INSTITUCIJE DA OBUSTAVE PROJEKAT

Skoro polovina pacijenata koja izvr&scaron;i samoubistvo nikada ranije nije bila na psihijatrijskom liječenju niti joj je ukazana druga vrsta psiholo&scaron;ke pomoći. Pa ipak, prema nekim istraživanjima čak 70 odsto suicidalnih osoba na neki način nagovje&scaron;tava svoje misli i namjere, dok njih čak 40 odsto o tome jasno govori. Ovo stvara prostor za mnogo veće ulaganje u prevenciju i rano prepoznavanje osoba sa ovim rizikom. Započinjanje razgovora o tome kako se osjećamo je prvi korak ka izlasku iz potencijalnog rizika da sebi ne&scaron;to uradimo.To je povodom Svjetskog dana prevencije samoubistava, koji se obilježava svake godine 10. septembra ocijenila za Portal RTCG spec. medicinske psihologije Mina Gazivoda sa Klinike za psihijatriju &ldquo;dr Du&scaron;an Kosović&rdquo; Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Za Portal RTCG, psiholo&scaron;kinja Gazivoda precizira da je važno znati da suicid nije ni &ldquo;dobar&rdquo; ni &ldquo;lo&scaron;&rdquo; čin. On se de&scaron;ava, kako je objasnila, kada osoba osjeti toliko jaku unutra&scaron;nju patnju da joj se čini da trenutno nema dovoljno snage ili resursa da se nosi s njom.
&ldquo;Koliko god da su ovakve misli neprijatne, započinjanje razgovora o tome kako se osjećamo je prvi korak ka izlaženju iz potencijalnog rizika da sebi ne&scaron;to uradimo&rdquo;, poručila je psiholo&scaron;kinja Gazivoda za Portal.
Važno je znati, precizira Gazivoda, da razgovor o suicidanim mislima ne povećava rizik od toga da ga osoba počini, već ga, kako nagla&scaron;ava, upravo takav razgovor može pomoći jer omogućava dijeljenje osjećanja, pruža podr&scaron;ku i smanjuje stigmu oko teme samopovređivanja.
&ldquo;Suicidalne misli su samo misli, ne moramo da postupamo u skladu s njima. Kao i sve druge misli i one su privremene i prolazne&rdquo;, kaže psiholo&scaron;kinja.
Kada se takve misli i osjećaji jave, doktorka savjetuje da osoba treba da usmjeri pažnju na to da samo preživi taj trenutak ili naredni sat umjesto da razmi&scaron;lja o daljoj budućnosti.
Dodaje da je od značaja i institucionalna podr&scaron;ka.
Svi kojima je neophodna pomoć mogu pozvati na SOS liniju 1555 i Hitna pomoć 124. SOS linija pruža psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku i prevenciju suicida, a rade je stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, poput psihologa i psihoterapeuta.
A podr&scaron;ku mogu da pruže, kako dr navodi i razne institucije, a to su: &scaron;kole, bolnice, domovi zdravlja, centri bezbjednosti i NVO sektor kroz prevenciju, edukaciju i smanjenje stigme. Važno je, ističe Gazivoda, da &scaron;to vi&scaron;e ljudi u ovim službama bude obučeno za rad sa osobama koje imaju suicidalne misli.
&ldquo;Cijelo dru&scaron;tvo treba da ulaže u akcije koje promovi&scaron;u zdrave stilove života, pružaju vje&scaron;tine za pomoć u kriznim situacijama, podstiču solidarnost i podižu svijest o mentalnom zdravlju, posebno o prevenciji suicida&rdquo;, poručuje psiholo&scaron;kinja.
Takođe, najvažnije, veliku podr&scaron;ku može dati i porodica &ndash; kroz povjerenje i bliskost, ali i sama osoba &ndash; kroz informisanje, učenje komunikacije, upravljanje bijesom i traženje pomoći kada joj je potrebna.
&ldquo;Pomoć se može pružiti individualno ili grupno, kroz psihoterapiju i/ili lijekove, a najbolje je kada se obje metode kombinuju&rdquo;, smatra Gazivoda.
Koji su najče&scaron;ći razlozi zbog kojih ljudi razmi&scaron;ljaju o samoubistvu?
Psiholo&scaron;kinja Gazivoda kaže da suicidalne misli mogu nastati iz najrazličitijih i ličnih razloga. Prema njenim riječima, to mogu biti: nagomilani pritisci, životne te&scaron;koće, negativan način razmi&scaron;ljanja, nemogućnost da otvoreno pokažemo nezadovoljstvo, ili suočavanje s krizama i gubicima.
Nagla&scaron;ava da uzrok gotovo nikada nema samo jedan razlog. Obično je rezultat kombinacije vi&scaron;e različitih faktora.
&ldquo;Ljudi koji doživljavaju suicidna osećanja dolaze iz najrazličitijih slojeva dru&scaron;tva, obrazovnih profila i sa različtim crtama ličnosti. Ne postoji standardni profil osobe koja je suicidalna&rdquo;, rekla je ona.
Dugotrajno osjećanje patnje, bezizlaznosti i bespomoćnosti povećava rizik od suicidalnih misli. Najče&scaron;će, iako ne uvijek, uzrok je kombinacija: unutra&scaron;njih faktora (osjetljiva ličnost i smanjen nagon za samoodržanjem) i spolja&scaron;njih, nepovoljnih okolnosti. Razloge za samopovređivanje treba pažljivo procijeniti, uzimajući u obzir osobu i njene životne okolnosti.
&ldquo;Ono &scaron;to za nekoga može biti izvor manjeg stepena distresa kod nekog drugog može probuditi snažan inpuls za samopovrjeđivanjem. Znaci za brigu mogu biti različiti poput ideje beznadežnosti, krivice, gre&scaron;nosti, osjećanje praznine, bola ili tuge, promjene životnih navika, oscilacije raspoloženja, promjene pona&scaron;anja&rdquo;, upozorava psiholo&scaron;kinja.
&ldquo;Nisu sve depresivne osobe suicidalne&rdquo;
Kaže da se mogu grubo izdvojiti dvije kategorije ljudi sa povećanim rizikom od suicidalnog pona&scaron;anja.
&ldquo;To su pacijenti koji boluju od depresije i osobe sklone impulsivnom i nepromi&scaron;ljenom pona&scaron;anju. Oni klinički daju sasvim različitu sliku i uglavnom imaju različite stilove razmi&scaron;ljanja i pona&scaron;anja &scaron;to usložnjava prepoznavanja suicidalnog potencijala kod neke osobe. Nisu sve depresivne osobe suicidalne niti su sve impulsivne osobe agresivne samo prema drugima&rdquo;, istakla je Gazivoda.
Crna Gora i dalje na vrhu evropske ljestvice po stopi suicida
U susret Svjetskom danu prevencije samoubistava, juče je iz Kliničkog centra Crne Gore saop&scaron;teno da, iako je tokom protekle godine zabilježen manji broj suicida od ranijeg prosjeka, Crna Gora je i dalje na vrhu evropske ljestvice po stopi suicida, gotovo dvostruko iznad prosjeka.
Naveli su da to jasno ukazuje da se ovom problemu i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje na nivou zdravstvenih i socijalnih politika, pa tako i dalje nemamo strategiju za prevenciju suicida.
Tema obilježavanja za period 2024&ndash;2026. godine je &bdquo;Promijenimo narativ o samoubistvu&ldquo;, a ovogodi&scaron;nji slogan &bdquo;Započnimo razgovor&ldquo; nagla&scaron;ava važnost trenutka da iz kulture ćutanja, stigme i nerazumijevanja pređemo u kulturu otvorenosti i empatije.
&ldquo;Promjena narativa znači podsticanje pojedinaca, zajednica, organizacija i institucija da otvore iskrene razgovore o suicidu i mentalnom zdravlju &ndash; jer samo razgovorom možemo ru&scaron;iti barijere i graditi dru&scaron;tvo zasnovano na razumijevanju i solidarnosti&rdquo;, istakli su iz te ustanove.
Promjena narativa o suicidu znači da moramo, ističu, konačno preduzeti značajne korake da iz kulture ćutanja i stigme pređemo u kulturu otvorenosti, empatije i podr&scaron;ke.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine vi&scaron;e od 727 000 osoba &scaron;irom svijeta život zavr&scaron;i suicidom, &scaron;to znači da svakih 40 sekundi jedna osoba realizuje suicid.
Takođe, prema podacima iz (SZO), suicid je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja.

Gazivoda: Razgovor o suicidnim mislima prvi korak ka izlasku iz potencijalnog rizika da sebi nešto uradimo

CRNA GORA I DALJE NA VRHU EVROPSKE LJESTVICE PO STOPI SUICIDA

&nbsp;U Crnoj Gori danas se u drugoj polovini dana očekuje postepeno naoblačenje.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima ili krajem dana mjestimično je moguća ki&scaron;a ili pljusak i grmljavina, prvo na jugozapadu i zapadu zemlje.
Vjetar će biti slab do umjeren, južni, u popodnevnim satima u pojačanju.
Jutarnja temperatura deset do 21, a najvi&scaron;a dnevna od 21 do 32 stepena.

Danas promjenljivo, do 32 stepena

MJESTIMIČNO KIŠA

U Botunu neće biti gradnje kolektora, poručili su mje&scaron;tani tog naselja sa večera&scaron;njeg protesta, ističući da nijesu protiv izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, već protiv lokacije.
Mje&scaron;tanin Branko Popović rekao je da ih deceniju uče kako da funkcioni&scaron;u.
&ldquo;Rezultat toga su dva bazena crvenog mulja asfaltne baze i sada kolektor kao jo&scaron; jedno u nizu koliko je njihov učenje zlonamjerno i na &scaron;tetu svih nas. I zato kažemo &ndash; dosta. Mi nijesmo protiv razvoja, evropskog puta iako danonoćno žele to tako da predstave&rdquo;, rekao je Popović.
On je kazao da ovo nije otpor mržnje i inata.
&ldquo;Ovo je otpor ljubavi prema prirodi, ljubavi prema na&scaron;oj omladini i na&scaron;oj Zeti. Zato oni koji misle da će zbog svojih suludih nauma pregaziti Botun grdno se varaju, uz Botun stoji cijela Zeta. I zato im poručujemo &ndash; neće biti kolektora u Botunu, to je na&scaron; potpis&rdquo;, poručio je Popović.
Mje&scaron;tanin Novica Vukčević rekao je da se &ldquo;ovdje ne brani samo Botun nego čitava Zeta&rdquo; od onih koji ih ne čuju vi&scaron;e od 20 godina.&nbsp;
&ldquo;Želimo da im kažemo da ovo nije politički skup, okupili smo se da im odlučno kažemo - nema gradnje postrojenja. Tražili smo izmjenu detaljnog urbanističkog plana, ne zbog toga &scaron;to smo protiv razvoja Podgorice nego jer nam je dosta zagađivača i jer bi ovo bilo premnogo za na&scaron;u životnu sredinu&rdquo;, rekao je Vukčević.&nbsp;
On je rekao da nadležni treba da nađu drugu lokaciju i tamo grade kolektor.
Mje&scaron;tanin Bojan Ba&scaron;anović kazao je da se posljednjih dana svjedoči besprizornoj hajci na Botun.
&ldquo;Pričaju da smo mi jedini problem u zemlji, da zaustavljamo evorpski put Crne Gore, da će zbog nas Podgorica da ostane bez 100 miliona eua, kao da je to važnije od stanovni&scaron;tva&rdquo;, rekao je Ba&scaron;snović.&nbsp;
On je dodao da su neki i&scaron;li toliko daleko da vjeruju da će država pokazati snagu protiv mje&scaron;tana Botuna, koji, kako je kazao, na civilizovan način izražavaju protest.
&ldquo;Svi su se udružili protiv nas i institucije i građanski aktivisti koji bi trebalo da budu pored nas. Panika je u njihovim redovima, dolazi vrijeme polaganja računa &scaron;to govori da smo mi na pravom putu. Sve su poku&scaron;ali da nas zavade da bi poku&scaron;ali da izvedu ovaj projekat&rdquo;, rekao je Ba&scaron;anović.&nbsp;
On je pozvao vlast i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori da se aktivno uključe u rje&scaron;avanje ekoloskih projekata.&nbsp;
&ldquo;Nijesmo protiv kolektora, ali jesmo protiv lokacije&rdquo;, poručio je Ba&scaron;anović.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović rekao je da se ne zna ko vi&scaron;e laži iznosi.
&ldquo;(Sa&scaron;a) Mujović koji je rekao da neće graditi kolektor ili građanski aktivista koji je iznosio neistine koji želi da nas razjedini&rdquo;, kazao je Asanović.
On je rekao da mu najvi&scaron;e smeta &scaron;to ih nevladin sektor i građanski aktivisti uče &ldquo;kako je ovo dobro, kako će teći čista voda&rdquo;.
&ldquo;E, pa, dobro - onda ga pravite u Podgorici, pa će nama ići čista voda. Smeta mi &scaron;to misle da će da nas kupuju cio život. Bićemo zajedno i složni, izaći ćemo ako oni krenu da ga grade&rdquo;, poručio je Asanović.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da nijedan pravi Podgoričanin neće podržati ekolo&scaron;ki genocid u Zeti.
On je kazao da su na skupu zajedno predstavnici svih partija &ldquo;jer svi pijemo istu vodu, svi di&scaron;emo isti vazduh, svi gazimo istu zemlju&rdquo;.
&ldquo;Životima ćemo da branimo živote ove djece koji drže transparente. Poručujem Mujoviću da ćemo se boriti i za svaki metar kvadratni Ćemovskog polja. I nećemo ni&scaron;ta davati da oni ovdje grade kolektor&rdquo;, rekao je Knežević.

Mještani sa protesta: Kolektora u Botunu neće biti

POZIVAJU VLAST I DELEGACIJU EU U CG DA SE AKTIVNO UKLJUČE U RJEŠAVANJE EKOLOSKIH PROJEKATA

Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije danas nije raspravljala o Op&scaron;toj bolnici Meljine.
Predsjednik Komisije, Maksim Vučinić, kazao je da nije bilo interesovanja aktera privatizacije oko privatizacije same Bolnice Meljine.
"Komisija je dala, shodno svojim poslovničkim mogućnostima, doprinos razrje&scaron;avanju situacije i dali smo zaključke koji su pomogli da se razrje&scaron;i goruće pitanje kada je u pitanju vraćanje bolnice u sistem javnog zdravstva", kazao je Vučinić.
Podsjećamo, Komisija je pozvala Vladu da proglasi javni interes nad PZU Op&scaron;ta bolnica Meljine&nbsp;u stečaju, uz preduslov da se PZU &bdquo;Op&scaron;ta bolnica Meljine&ldquo; Herceg Novi u stečaju odrekne pružanja komercijalnih usluga.
Komisija, kako se navodi, traži da se PZU Op&scaron;ta bolnica Meljine Herceg Novi u stečaju uzme u zakup od strane javnog zdravstvenog sistema radi obezbjeđivanja potrebnih bolničkih kapaciteta i&nbsp;pobolj&scaron;anja kvaliteta zdravstvenih usluga.
"Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije upućuje apel Vi&scaron;em sudu u Podgorici da razmotri pitanje da li i dalje stoje razlozi za postojanje privremene mjere obezbjeđenja Kri-S. br. 4/09 od 09. 09. 2019. godine, jer egzistiranje te privremene mjere u pravnom poretku onemogućava funkcionisanje PZU &bdquo;Op&scaron;ta bolnica Meljine&ldquo; Herceg Novi u stečaju i samim tim pružanje zdravstvene za&scaron;tite građanima", navodi se u obrazloženju.
Bolnica Meljine od 1. marta biće organizacioni dio Op&scaron;te bolnice Kotor dok se ne stvore uslovi i obezbijedi dovoljno kadra da samostalno funkcioni&scaron;e u okviru javnog zdravstvenog sistema.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/hu6FdhIwDzU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Bez rasprave o bolnici Meljine