Društvo

U skup&scaron;tinskoj proceduri nalazi se i Predlog zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama koji ima za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta u sticanju stručnih kvalifikacija i priznavanju inostranih sertifikata, kao i uvođenje novog tipa kvalifikacija tj. mikrokvalifikacija koje su potrebne trži&scaron;tu rada. U svijetu je tip mikrokvalifikacije ranije uveden sa ciljem da se obrazovni sistem prilagodi brzim promjenama na trži&scaron;tu rada.
Mikrokvalifikacije predstavljaju mikro revolucionaran pristup obrazovanju, koje omogućavaju sticanje potvrda ishoda učenja nakon kratkih obuka. Njihova fleksibilnost, transparentnost i usmjerenost na potrebe trži&scaron;ta rada čine ih ključnim alatom za cjeloživotno učenje i profesionalni razvoj.
Predlogom zakona, koji je pripremilo Ministarstvo prosvjetem nauke i inovacija MPNI, je pređvideno da je, umjesto organizatora obrazovanja odraslih, za sprovođene ispita za provjeru znanja, vje&scaron;tina i kompetencija za sticanje stručne kvalifikacija nadležan Ispitni center.
&ldquo;Takođe se propisuje nadležnost Centra za stručno obrazovanje u postupku priznavanja inostranih sertifikata o stečenim stručnim kvalifikacijama za koje su do sada bili nadležni organizatori obrazovanja odraslih. Na taj način će se unaprijediti kvalitet i efikasnost ovih postupaka i pobolj&scaron;ati pravna sigurnost kandidata, odnosno podnosilaca zahtjeva i u cjelini pobolj&scaron;ati sistem sticanja stručnih kvalifikacija&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Predlogom zakona se po prvi put uvodi mogućnost sticanja mikrokvalifikacija kojima se potvrđuju učenja nakon kratkih obuka.
&ldquo;Mikrokvalifikacije ciljano pomažu pojedincima u sticanju znanja, vje&scaron;tina i kompetencija koje su im potrebne za lični i profesionaini razvoj. Radi se o kvalifikacijama male kreditne vrijednosti, ali koje treba da omoguće brže sticanje novih znanja, vje&scaron;tina i kompetencija koje su potrebne trži&scaron;tu rada&rdquo;, pi&scaron;e u Predlogu zakona.
Takođe ovim zakonom se defini&scaron;u mikrokvalifikacije kao stečeno znanje vje&scaron;tine i kompetencije koje polaznik stiče na osnovu jednog ili vi&scaron;e ishoda učenja i određuje njihov obim od 1 do 5 kredita CSPK-a, nakon zavr&scaron;enog programa obrazovanja odraslih kod licenciranog organizatora obrazovanja, koji se donosi u skladu sa posebnim propisom, koje se dokazuju potvrdom o stečenoj mikrokvalifikaciji i uvažavaju u postupku sticanja nacionalne stručne kvalifikacije.
&ldquo;Umjesto dosada&scaron;njih ključnih vje&scaron;tina, ovim zakonom je predviđeno da se ključne kompetencije (u oblasti informacionih i komunikcionih tehnologija, stranih jezika i slično, bitne za obavljanje poslova u okviru zanimanja), obima 1 do 5 CSPK-a, dokazuju potvrdom o stečenoj ključnoj kompetenciji, te da se stiču u skladu sa ovim zakonom, i takođe se uvažavaju u postupku sticanja stručne kvalifikacije&rdquo;, poja&scaron;njeno je Predlogom zakona.
Umjesto dosada&scaron;njeg uslova za sticanje stručne kvalifikacije od najmanje 17 godina života, nacrtom zakona je predviđen uslov da lice koje stiče navedene kvalifikacije ima najmanje 15 godina života.
&ldquo;To je u skladu sa propisima kojima se defini&scaron;e pojam odraslih, kao i precizira pojam stranca koji može steći kvalifikaciju u skladu sa posebnim propisima. Takođe, Predlogom zakona je definisano da, umjesto organizatora obrazovanja odraslih, Centar za stručno obrazovanje vr&scaron;i priznavanje inostranih sertifikata o stečenoj stručnoj kvalifikaciji, kao i inostranih potvrda o stečenoj mikrokvalifikaciji, te da u tom postupku, Centar obrazuje komisiju na čiji predlog donosi rje&scaron;enje o priznavanju, u skladu sa propisanim kriterijumima, u roku od 30 dana od dana podno&scaron;enja zahtjeva u skladu sa Zakonom o upravnom postupku&rdquo;, ističe se u Predlogu zakona.
Osim toga precizira se da priznavanje inostranih sertifikta, odnosno potvrda o stečenoj mikrokvalifikaciji u oblasti visokog obrazovanja vr&scaron;i ustanova visokog obrazovanja u skladu sa svojim aktom.
Predlogom zakona je predviđeno da se postupak za sticanje stručne kvalifikacije, odnosno mikrokvalifikacije, kao i priznavanje inostranog sertifikata, pokreće zahtjevom.
&ldquo;Zahtjev za provjeru za sticanje nacionalne stručne kvalifikacije podnosi se Ispitnom centru, preko organizatora obrazovanja kod kojeg je polaznik zavr&scaron;io program, odnosno direktno Ispitnom centru ukoliko se stiče kvalifikacija direktnom provjerom znanja vje&scaron;tina i kompetencija kod Ispitnog centra&rdquo;, nagla&scaron;eno je u dokumentu.
Ukoliko nema licenciranog organizatora obrazovanja, zahtjev za direktnu provjeru se podnosi Ispitnom centru, a kandidat je u tom slučaju dužan da obezbijedi uslove da se ispit obavi kod odgovarajućeg pravnog lica koje obavija djelatnost u skladu sa zakonom. Time će se, smatraju u MPNI, prevazići problem koji je do sada bio prisutan da se i u slučaju kada nema odgovarajućeg licenciranog organizatora obrazovanja, kandidatu omogući sticanje stručne kvalifikacije.
&ldquo;Predlogom zakona se predviđa da se zahtjev za provjeru za sticanje mikrokvalifikacije podnosi organizatoru obrazovanja kod kojeg je polaznik zavr&scaron;io program obrazovanja, odnosno ustanovi visokog obrazovanja za sticanje mikrokvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja&rdquo;, poja&scaron;njeno je.
Propisuju se i nadležnosti za obrazovanje ispitne komisije za sticanje stručnih kvalifikacija, odnosno mikrokvalifikacija.
&ldquo;U postupku sticanja stručne kvalifikacije ispitnu komisiju, umjesto organizotora obrazovanja, obrazuje Ispitni centar od licenciranih ispitivača sa liste ispitivača, a u slučaju da nema licenciranih ispitivača za odgovarajuću stručnu kvalifikaciju, ispitivač je licencirani ispitivač za srodnu oblast, čime se omogućava nesmetani postupak sticanja stručne kvalifikacije&rdquo;, pi&scaron;e u Predlogu zakona.
U skladu sa izmjenama predviđenim ovim zakonom da Ispitni centar vr&scaron;i provjeru znanja za sticanje stručne kvalifikacije, uređena je i materija koja se odnosi na nadležnost za izdavanja sertifikata.
Predviđeno je da Ispitni centar izdaje sertifikat kandidatu koji je uspje&scaron;no zavr&scaron;io ispit za sticanje nacionalne stručne kvalifikacije do nivoa visokog obrazovanja, dok potvrdu o stečenoj mikrokvalifikaciji i ključnoj kompetenciji izdaje organizator obrazovanja.
Prigovor na utvrđeni uspjeh na ispitu za sticanje stručne kvalifikacije do nivoa visokog obrazovanja podnosi se Ispitnom centru, odnosno organizatoru obrazovanja u postupku za sticanje mikrokvalifikacije &ndash; ključne kompetencije.

Novine u obrazovanju: Šta su mikrokvalifikacije i zašto su potrebne crnogorskom tržištu rada

U SKUPŠTINSKOJ PROCEDURI PREDLOG ZAKONA O NACIONALNIM STRUČNIM KVALIFIKACIJAMA

Na jugu Crne Gore danas će biti suvo, dok se tokom dana očekuju duži sunčani intervali.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do pretežno oblačno.
Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni, tokom noći mjestimično umjeren do pojačan, na jugoistoku i tokom jutra, povremeno pojačan.
Jutarnja temperatura minus deset do &scaron;est, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; minus tri do 14 stepeni.

Danas bez padavina, do 14 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Neformalna grupa studenata &ldquo;Kamo Śutra?&ldquo; organizovaće u subotu protestnu &scaron;etnju u Podgorici, zbog neispunjenih zahtjeva povodom tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
Iz studentske grupe kazali su da je dosta bilo zatvaranja očiju pred istinom, oglu&scaron;avanja na odgovornost i ćutanja na nepravdu.
&ldquo;Dođite da zajedno pokažemo da nećemo dozvoliti da nas ignori&scaron;u i da se nećemo povući dok ne budu ispunjeni na&scaron;i zahtjevi i potrebe&rdquo;, navodi se u objavi grupe &ldquo;Kamo Śutra?&ldquo; na dru&scaron;tvenim mrežama.
Okupljanje je najavljeno za 19 sati i 30 minuta ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, odakle će pro&scaron;etati do zgrade Vlade Crne Gore.
Neformalna grupa studenata &ldquo;Kamo Śutra?&ldquo; organizovala je ranije blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su građani samoinicijativno organizovali blokade u vi&scaron;e drugih gradova.
Studenti su pro&scaron;le sedmice organizovali i &scaron;est sati blokade ispred zgrade Vlade Crne Gore.
Grupa studenata &ldquo;Kamo Śutra?&ldquo;, povodom tragedije na Cetinju, traži smjenu ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u &scaron;kolama, kao i pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Novi protest grupe studenata „Kamo śutra" u subotu

PLANIRANA JE I PROTESTNA ŠETNJA DO ZGRADE VLADE

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, uz mi&scaron;ljenje direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića suspendovao je jo&scaron; dva policijska službenika.
&ldquo;Zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u smislu člana 162 Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, ministar je donio rje&scaron;enja o suspenziji policijskih službenika Tamare Veljović i Veselina Bo&scaron;kovića, zbog teže povrede službene dužnosti, u smislu člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona&rdquo;, navode iz MUP-a.

Šaranović suspendovao Tamaru Veljović i Veselina Boškovića

"ZBOG POSTOJANJA BEZBJEDNOSNIH SMETNJI ZA DALJI RAD"

Planinari iz Rožaja, Miho Pepić, Ensar Zejnelagić i Alen Mujević, uspje&scaron;no su osvojili najvi&scaron;i vrh Afrike &ndash; Kilimandžaro (5895 m).
Ovaj podvig svjedoči o njihovoj hrabrosti, predanosti i izuzetnoj fizičkoj spremnosti.
Trojica iskusnih planinara članovi su Planinarskog kluba &ldquo;Ahmica&rdquo; iz Rožaja, poznatog po brojnim uspjesima i ekspedicijama.
Njihova strast prema planinarenju ranije ih je odvela i na vrh Ararat (5137 m), najvi&scaron;u tačku Turske, &scaron;to je bio jo&scaron; jedan značajan rezultat za rožajsku planinarsku scenu, pi&scaron;e Radio Rožaje.&nbsp;
Njihova avantura na afričkom kontinentu jo&scaron; jednom je pokazala koliko su predani i uporni u ostvarenju svojih ciljeva.

Pepić, Zejnelagić i Mujević osvojili Kilimandžaro

NAJVIŠI VRH AFRIKE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, mjestimično i povremeno slaba do umjerena ki&scaron;a, a na sjeveru i susnježica i snijeg.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjeveroistočni, mjestimično i povremeno umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura od minus četiri do deset, najvi&scaron;a dnevna od minus jedan do 15 stepeni. (kraj) žug

Danas oblačno, mjestimično slabe padavine

DO 15 STEPENI

Vijeće Pravnog fakulteta pro&scaron;le sedmice je, na elektronskoj sjednici, većinom glasova donijelo odluku da podrži neformalnu studentsku grupu &bdquo;Kamo śutra?&ldquo; i njihove dosada&scaron;nje aktivnosti koje, kako su saop&scaron;tili, vide kao &bdquo;izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog dru&scaron;tva&ldquo;. Nakon njih to je uradilo Vijeće Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) koje je ocijenilo da je ovo &bdquo;trenutak kada treba donijeti ključne odluke za budućnost na&scaron;e zajednice&ldquo;. Početkom mjeseca na ovaj korak se odlučilo i Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) sa kojeg je poručeno da je njihova odgovornost i obaveza da konstruktivno podrže studente u njihovoj &bdquo;težnji za izgradnju boljeg i odgovornijeg dru&scaron;tva&ldquo;, pi&scaron;e Pobjeda.
&ldquo;Na&scaron;om podr&scaron;kom izražavamo i solidarnost sa lokalnom zajednicom kojoj pripadamo i pridružujemo se traženju pune odgovornosti za tragične događaje&rdquo;, poručili su 7. februara sa FDU.
Sinoć je stigla i vijest da je proteste podržao i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU). Vijeće FLU-a studentske proteste vidi kao &bdquo;glas mladih koji preuzimaju odgovornost za budućnost Crne Gore kao građanskog dru&scaron;tva transparentnih institucija i političke moralne odgovornosti&ldquo;.
&ldquo;Smatramo svojom akademskom i moralnom dužno&scaron;ću da stanemo uz studente koji mirnim protestima zahtijevaju odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora kao i povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje &scaron;kole&rdquo;, rečeno je, između ostalog, iz FLU.
Vijeće ovog fakulteta zabrinjava izostanak političke volje da se ovi tragični događaji rasvijetle, posebno zbog &bdquo;činjenice da nijedan subjekt, iz bilo koje političke opcije, ovo pitanje ne postavlja kao proritet&ldquo;.
Ovaj gest rukovodstava ove četiri univerzitetske jedinice je veoma značajan istakla je na u razgovoru za Pobjedu članica neformalne studentske grupe &bdquo;Kamo śutra?&ldquo; Nejla Javorovac.
Prema njenim riječima zahtjevi su opravdani, racionalni, legitimni i neophodno je da se ispune &bdquo;kako bismo unaprijedili obrasce pona&scaron;anja koji se koriste i u dru&scaron;tvenom i političkom životu (ovdje posebno mislimo na odsustvo odgovornosti)&ldquo;.
&ldquo;To nam ukazuje i da imamo pravo na zahtjeve, iskazivanje svog mi&scaron;ljenja, kritičko razmi&scaron;ljanje, ali i proteste i blokade koje organizujemo. Kada podr&scaron;ka dolazi od univerzitetskih jedinica, odnosno od na&scaron;ih profesora i na&scaron;ih fakulteta, to za nas ima poseban značaj jer nam dokazuje da nijesmo usamljeni u ovoj borbi, već da iza nas i na&scaron;ih zahtjeva, pored velikog broja građana stoje i na&scaron;i profesori&rdquo;, kaže ona.
Velika podr&scaron;ka
Javorovac napominje i da su, pored FDU, Pravnog fakulteta i FCJK, dobili podr&scaron;ku i velikog broja profesora sa vi&scaron;e različitih fakulteta i univerziteta.
&ldquo;Očekujemo svakako i &scaron;iru podr&scaron;ku, jer na&scaron;i zahtjevi nijesu ni politički, ni partijski obojeni. Podrazumijevaju isključivo primjenu demokratskih obrazaca kod donosilaca odluka koji im danas, nažalost, nijesu svojstveni. Takođe, cijenimo da su profesori prepoznali da se mi borimo protiv anomalija crnogorskog dru&scaron;tva (protiv sistema koji je izgrađen na osnovama partitokratije, nekompetentnosti, partijske lojalnosti i neodgovornosti prema građanima), te nas svojom podr&scaron;kom dodatno ohrabrili da nastavimo borbu&rdquo;, rekla je Javorovac.
Ističe i da su veoma zadovoljni odzivom studenata. Dodaje i da, kada govorimo o tome, treba imati u vidu da je stvoren &bdquo;ambijent u kojem vlada kolektivni strah&ldquo;, kao i da treba razumjeti one koji im se zbog toga nijesu priključili.
&ldquo;Odziv i podr&scaron;ka koja dolazi od na&scaron;ih kolega studenata raste iz dana u dan. To nam govori da idemo u pravom smjeru i da smo uspjeli da dođemo do njih. Vjerujemo da ćemo svojim radom i uporno&scaron;ću pridobiti jo&scaron; vi&scaron;e studenata&rdquo;, jasna je ona.
Strah od pojedinih profesora
Javorovac podsjeća i da ljetnji semestar počinje u ponedjeljak, da veliki broj studenata nije bio u Podgorici, ali i da je tokom cjelokupnog ovog perioda trajao ispitni rok.
&ldquo;Vjerovatno da je prisutan i strah od profesora (ovdje mislim na revan&scaron;izam, osvetu &ndash; &scaron;to u 21. vijeku ne bi trebalo i ne bi smjelo da postoji), koji ne podržavaju na&scaron;e zahtjeve i načine kojima se borimo za njihovo ostvarenje. Važno je napomenuti da su ovo građanski protesti, koje predvodi studentska grupa &bdquo;Kamo śutra?&ldquo;&rdquo;, kazala je Javorovac.
Ona navodi i da, naročito na dru&scaron;tvenim mrežama, svjedočimo prebrojavanju godina na&scaron;ih starijih sugrađana koji su podržali studente.
&ldquo;Danima svjedočimo prebrojavanju godina građana na blokadama i protestima &scaron;to je neumjesno i, na kraju, nekulturno prema starijim građanima koji su izlaskom na ulice pokazali spremnost da podrže nas kao mlade ljude na kojima budućnost ove države ostaje&rdquo;, naglasila je ona.
Blokade i protesti sve do ispunjenja zahtjeva
Očekuje da će ih podržati i ostale univerzitetske jedinice, ali svjesna je i da to možda neće doći automatski.
&ldquo;Vjerujemo da će ostale univerzitetske jedinice prepoznati važnost i značaj na&scaron;ih zahtjeva, ali i prepoznati na&scaron;u građansku neposlu&scaron;nost kao demokratski mehanizam borbe&rdquo;, optimistična je ona.
Javorovac smatra da će dalja podr&scaron;ka zavisiti od njih samih, ali i od toga koliko će oni zaista uspjeti &bdquo;ostati imuni na uticaj koji dolazi i od strane određenih medija, partija, pa možda i okoline, koji će na sve načine poku&scaron;ati da utiču kako na studente, tako i na profesore&ldquo;.
Otkrila je i da ona i njene kolege, okupljene u ovoj neformalnoj grupi, ne planiraju građansku neposlu&scaron;nost usmjerenu prema Univerzitetu Crne Gore.
&ldquo;Jedan dio studenata nas podržava, ali, naravno, postoje i studenti koji su skeptični ili uzdržani. Smatram da nije trenutak za uzdržanost, ali svakako treba po&scaron;tovati kritičko mi&scaron;ljenje. Za sada ne želimo da otkrivamo dalje korake, a o njima će građani i mediji biti blagovremeno obavije&scaron;teni putem na&scaron;ih dru&scaron;tvenih mreža. Jedino &scaron;to vam za sada možemo reci jeste: blokade i protesti biće nastavljeni sve dok se ne ispune na&scaron;i zahtjevi&rdquo;, zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, članica neformalne grupe studenata &bdquo;Kamo śutra?&ldquo; Nejla Javorovac.

"Kamo śutra" ne planira građansku neposlušnost prema Univerzitetu Crne Gore

OČEKUJE DA ĆE IH PODRŽATI I OSTALE UNIVERZITETSKE JEDINICE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, prijepodne sa sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima povećanje oblačnosti koja će ponegdje usloviti slabe padavine, če&scaron;će u noćnim satima. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, po kotlinama na sjeveru se tokom jutra očekuje magla ili niska oblačnost. Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan sjveroistočni, naročito u prijepodnevnim satima. Jutarnja temperatura minus pet do devet, a najvi&scaron;a dnevna od tri do 17 stepeni.

Danas promjenljivo, do 17 stepeni

Od ponedjeljka sve gradske &scaron;kole u Crnoj Gori dobiće fizičko obezbjeđenje, odnosno za&scaron;titare. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da će biti u &scaron;kolama do juna, a da će od septembra nastojati da pronađu trajno rje&scaron;enje kako bi se suzbilo vr&scaron;njačko nasilje u &scaron;kolama, navodi se u prilogu TVCG.
Od ponedjeljka 65 osnovnih i 42 srednje &scaron;kole dobijaju za&scaron;titare. Ministarstvo prosvjete je opredijelilo 800 hiljada eura.
&bdquo;Sami način angažovanja za&scaron;titara ide preko agencija. Mi smo se službeno obratili Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova i dobili smo dakle spisak licenciranih agencija koji smo proslijedili &scaron;kolama, a onda su oni u skladu sa svojim potrebama i u skladu sa sprovođenjem zakonske regulative pribavljali ponude i od tih najmanje tri pribavljene ponude birali su onu najpovoljniju kako bi preko nje angažovali za&scaron;titare&ldquo;, kazala je Svetlana Drobnjak iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija
Sve gradske &scaron;kole u Crnoj Gori dobile su fizičko obezbjeđenje. Roditelji iz Osnovne &scaron;kole &ldquo;Savo Pejanović&rdquo;, pozdravili su odluku ministarstva.
Potpuno suzbijanje vr&scaron;njačkog nasilja, kažu sagovornici TVCG, treba da bude imperativ. Roditelji poručuju da su zbog tragedija koje su se de&scaron;avale u &scaron;kolama u regionu zabrinuti. Zato su i inicirali uvođenje za&scaron;titara.
Kristina Mihailović iz NVU Roditelji kaže da se neće moći da spriječi svaki vid nasilja, ali će neki problemi biti rije&scaron;eni.
Ipak, kažu iz Ministarstva prosvjete, za&scaron;titari će u &scaron;kolama biti samo do juna.
&bdquo;Od septembra sigurni smo da ćemo u saradnji sa nekim drugim resorima uz podr&scaron;ku Vlade uspjeti da nađemo i trajno rje&scaron;enje. A kao &scaron;to smo već rekli, cilj nam je da se vr&scaron;njačko nasilje &scaron;to je moguće vi&scaron;e suzbije i spriječi&ldquo;, poručuje Drobnjak.
Iz Ministarstva prosvjete poručuju da su &scaron;kole spremne da dočekaju za&scaron;titare, te da su sve procedure ispo&scaron;tovane.

Zaštitari do kraja školske godine, od septembra tražiti trajna rješenja

MINISTARSTVO PROSVJETE OPREDIJELILO 800 HILJADA EURA

Stomatolo&scaron;ka komora Crne Gore do daljnjeg je odustala od generalnog &scaron;trajka, kazala je predsjednica Skup&scaron;tine Komore Jelena Bulajić.
Kako je navela, to su odlučili nakon pregovora koji su održani krajem pro&scaron;le sedmice sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
&bdquo;Ovogodi&scaron;nji budžet, kako nam je saop&scaron;teno, ostaje isti jer ga je Skup&scaron;tina Crne Gore već usvojila i iznosi 5,6 miliona EUR, ali će se uslovi raspodjele mijenjati. Ti uslovi, za razliku od dosada&scaron;njih, sada će biti racionalno i pravično utemeljeni&ldquo;, kazala je Bulajić, prenosi agencija Mina.
Prema njenim riječima, kao jasan dokaz dobre namjere za dugoročno rje&scaron;enje problema u sferi stomatologije, Ministarstvo zdravlja i FZO su iskazali spremnost da, zajedno sa Komorom, učestvuju u pregovorima koji će, kako se nadaju, uslijediti sa Ministarstvom finansija.
Bulajić je kazala da su, cijeneći podr&scaron;ku donosilaca odluka u zdravstvu, kao Skup&scaron;tina Stomatolo&scaron;ke komore, odlučili da do daljnjeg ne stupaju u generalni &scaron;trajk.
&bdquo;Ali ga ni ne isključujemo u slučaju da u Ministarstvu finansija ne nađemo sagovornika koji je spreman makar da bude informisan o posljedicama po javno zdravlje koje imaju odluke koje se donose u toj važnoj instituciji u ime građana Crne Gore&ldquo;, naglasila je Bulajić.
Kako je navela, njihova trenutna pozicija i odluka da za sada odustanu od generalnog &scaron;trajka je gest dobre volje, a istom fer odnosu se nadaju i sa strane Ministarstva finansija.
&bdquo;Za pacijente to znači da su im u privatnim ambulantama koje imaju ugovore sa FZO, vrata ponovo &scaron;irom otvorena. O eventualnim novim odlukama Skup&scaron;tine komore od značaja za javnost, izvijestićemo blagovremeno&ldquo;, kazala je Bulajić.

Bulajić: Stomatološka komora odustaje od generalnog štrajka do daljnjeg

KAZALA PREDSJEDNICA SKUPŠTINE KOMORE

Ustavni sud razmatraće danas inicijative za ocjenu ustavnosti izmjena Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP), kojima je, između ostalog, broj mandata zastupnika ograničen na najvi&scaron;e dva.
Odluka da Ustavni sud prioritetno razmotri te inicijative donijeta je jednoglasno na sjednici suda održanoj 23. januara.
Vlada je 2. februara razrije&scaron;ila Valentinu Pavličić sa funkcije zastupnice Crne Gore pred ESLJP i na tu poziciju imenovala Katarinu Peković.
Na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda je i inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 2 stav 3 Zakona o biračkom spisku i odredaba člana 38 stav 2 i članova 62, 63 i 64 Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Danas o inicijativama za ocjenu ustavnosti izmjena Uredbe o zastupniku