Društvo

Crna Gora je nakon posjete ekspertskog tima Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) preduzela brojne aktivnosti, kako bi se otklonili svi, tom prilikom, uočeni nedostaci. Ministarstvo pomorstva ubuduće kontrolisaće rad trening centara za obuku pomoraca, a nakon dužeg perioda promijenjen je i sastav ispitnih komisija u Baru i u Kotoru, rekao je v.d. direktor Direktorata za pomorsku i unutra&scaron;nju plovidbu Goran Idrizović Radiju Crne Gore.
Ekspertski tim EMSA-e konstatovao je, tokom posjete Crnoj Gori prije skoro dvije godine, da se u centrima za obuku pomoraca ne radi u skladu sa međunarodnom STCW konvencijom. Da je sve u redu u oblasti obuke crnogorskog pomorskog kadra skoro deceniju konstatovale su priznate međunarodne organizacije, koje su zakonski, iako im to nije osnovna djelatnost, bile određene za nadzor rada trening centara, kaže predstavnik Ministarstva pomorstva Goran Idrizović.
&ldquo;Ovo je veoma bitno da kažem da je EMSA zabilježila da postoji niz nedostataka, a da priznata organizacija za sve to vreme nije zabilježila nijedan nedostatak. Znači da ta ustanova kojoj smo mi dodijelili, taj veoma važan zadatak, nije zadovoljila ni svoju misiju, niti uradila posao koji država od njih očekivala. Mi smo i novim zakonom predvidjeli potpunu izmjenu koncepta. Dakle država će povratiti nadležnost koju je outsourcingovala, tako da kažem, priznatim organizacijama. Ta nadležnost kontrole se vraća u na&scaron;e ruke i od tog momenta mi ćemo biti apsolutno odgovorni za stanje u na&scaron;em sistemu obuke i obrazovanja pomoraca&rdquo;, obja&scaron;njava Idrizović.
Nekada&scaron;nje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je 2023. izradilo dobrovoljni akcioni plan sa korektivnim mjerama. Riječ je o dokumentu koji sadrži redosljed koraka neophodnih za korekciju stanja u crnogorskom sektoru obrazovanja i obuke pomorskog kadra. U međuvremenu, izmijenjen je pravilnik o sticanju zvanja i ovla&scaron;ćenja.
&ldquo;Ono &scaron;to smo mi kasnije napravili u nizu nadzora tih centara za obuku, ustanovili smo njihov status nakon izmjena pravilnika, njihov status u odnosu na te nedostatke koji su identifikovani. Napravili smo adekvatne izvje&scaron;taje o korektivnim mjerama i planiramo jednu posjetu EMSA-u u njihovom sjedi&scaron;tu da isporučimo izvje&scaron;taje o tim aktivnostima&rdquo;, kazao je Idrizović.
Iz ugla Krovne evropske pomorske agencije sporno je bilo &scaron;to su u ispitnim komisijama u Lučkim kapetanijama u Baru i Kotoru bili angažovani pomorci koji su kandidate obučavali u trening centrima. Takođe, i skoro deceniju, isti sastav komisija.
&ldquo;Te komisije su imale ograničene mandate na dvije ili tri godine i neko je na&scaron;ao za shodno da izbri&scaron;e u pravilniku taj vremenski okvir, tako da su, manje vi&scaron;e, iste komisije funkcionisale već 12 ili vi&scaron;e godina. To je prilika za razvijanje nekakvih zatvorenih krugova, za razno favorizovanje. Neću nikoga da optužujem, ali sama činjenica da te ispitne komisije nisu zamijenjene toliko dugo vremena daje &scaron;ansu raznim sumnjama&rdquo;, ocjenjuje Idrizović.
Sada su upravo kapetan Goran Idrizović i njegov kolega sa dugogodi&scaron;njim pomorskim iskustvom, kapetan Isidor Filipović, na čelu ispitnih komisija u Kotoru i Baru. Idrizović napominje da je u Kotoru smijenjen cio ispitni tim.
&ldquo;U Baru nije kompletna ispitna komisija zamijenjena. Lučka kapetanija nekako kroz vrijeme je uspjela da sačuva stručni kadar, pa tamo imamo vi&scaron;e ljudi koji su iz struke, kapetani i upravitelji stroja, &scaron;to nije slučaj u Kotorskoj kapetaniji gdje imamo uglavnom službenice koje nijesu pomorci&rdquo;, kaže Idrizović.
Evropska unija uputila je dva eksperta iz pomorske oblasti koji crnogorskoj administraciji pomažu da adekvatno koncipira Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, kao i da se implementira već pominjana međunarodna STCW konvencija, rekao je direktor Direktorata za pomorsku i unutra&scaron;nju plovidbu Goran Idrizović.

Ministarstvo će kontrolisati rad centara za obuku pomoraca

NAKON DUŽEG PERIODA PROMIJENJEN JE I SASTAV ISPITNIH KOMISIJA U BARU I U KOTORU

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo, ponegdje uz malu ili umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren.
Jutarnja temperatura&nbsp; devet do 21, najvi&scaron;a dnevna od 26 do 35 stepeni.

Danas sunčano, do 35 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Iako se u javnosti sve če&scaron;će govori o &ldquo;porastu maloljetničke delinkvencije&rdquo;, statiska ne potvrđuje takav trend. Broj prijavljenih maloljetnih počinilaca krivičnih djela već godinama se kreću u prosjeku oko 250 godi&scaron;nje, a od 2013, godine od kada se primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, bilježi se blagi pad. Ono &scaron;to se u posljednje dvije godine upadljivo promijenilo jeste način javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom. Mije&scaron;anje pojmova &ldquo;vr&scaron;njačko nasilje&rdquo; i krivično djelo stvara pogre&scaron;nu sliku o stanju u dru&scaron;tvu. Na to je za Portal RTCG upozorila načelnica Stručne službe VDT-a, socijalna radnica i psihoterapeutkinja&nbsp;Dijana Popović Gavranović.
Nedavni objavljeni podaci Monstata pokazuju da je u Crnoj Gori, tokom pro&scaron;le godine prijavljeno 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela. Optuženih maloljetnih učinilaca krivičnih djela bilo je 106, dok je broj pravosnažno osuđenih iznosio 97, od toga 94 dječaka i 3 djevojčice.
Podaci pokazuju da su najče&scaron;ća krivična djela počinjena protiv imovine, dok je 17 maloljetnika osuđeno za najteža krivična djela.
U odnosu na podatke MONSTAT-a, kretanje kriminaliteta za posljednjih 25 godina kod populacije maloljetnika se kreće od 194 do 348 godi&scaron;nje u odnosu na broj prijavljenih maloljetnika, kaže Popović-Gavranović.
&ldquo;U periodu od 2000-2024,to je prosječno 247 prijavljenih maloljetnika. U periodu od 2000 &ndash; 2012, prosjek je 258 prijavljenih maloljetnika, a u periodu od 2013 od kada se primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku do 2024., to je u prosjeku 234 maloljetnika&rdquo;, ističući da na taj način broj prijavljenih maloljetnika nije značajnije izmijenjen.
Ali, ono &scaron;to se od 2023. godine upadljivo promijenilo, ističe Gavranović Popović je način javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom. U javnom govorenju, upozorila je ona, do&scaron;lo je do konfuzije u vezi sa upotrebom termina vr&scaron;njačko nasilje, odnosno, njegovog nerazlikovanja od termina krivično djelo.
&ldquo;Vr&scaron;njačko nasilje je neprihvatljivo socijalno pona&scaron;anje, a ne pravni termin. A kada dijete počini krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom, tu se već radi o sukobu sa zakonom&rdquo;, istakla je ona.
Neadekvatno izvje&scaron;tavanje o vr&scaron;njačkom nasilju u &scaron;kolama, pravi utisak porasta problema, smatra ona.
Kada govorimo o slučaju maloljetnika koji je učinio krivično djelo na &scaron;tetu drugog maloljetnog lica, do&scaron;ao je u sukob sa zakonom i zbog toga se u krivičnom postupku ne koristi termin &ldquo;vr&scaron;njačko nasilje&rdquo;.
&ldquo;Govorimo o kvalifikaciji konkretnog krivičnog djela onako kako to defini&scaron;e Krivični zakonik Crne Gore, a prema maloljetnicima se ophodimo shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku Crne Gore&rdquo;, rekla je Gavranović Popović.
Načelnica Stručne službe VDT-a Dijana Popović Gavranović za Portal RTCG kaže da u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek ne postoji institucija koja bi se bavila sociolo&scaron;kim i kriminolo&scaron;kim istraživanjima, a koja bi mogla kompetentno da odgovori na pitanja kretanja kriminaliteta, njegove etiologije i pratećih trendova.
Bez takvih istraživanja, Popović Gavranović kaže da se oslanjamo na lična iskustva, koja se razlikuju od osobe do osobe, te na profesionalna i lična uvjerenja. To može dovesti, kako nam je pojasnila, do toga da stavovi &scaron;ire javnosti utiču na mi&scaron;ljenja stručnjaka, &scaron;to nosi rizik pogre&scaron;nog tumačenja, dono&scaron;enja zaključaka i reagovanja.
Ona nagla&scaron;ava da je važno napomenuti da broj prijavljenih i procesuiranih slučajeva zavisi i od kvaliteta rada nadležnih institucija, kao i od efikasnosti mehanizama za otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela.
Popović Gavranović je pojasnila da dijete kada učini krivično djelo dolazi pred državno tužila&scaron;tvo.
Krivično djelo, kako je rekla, može učiniti na &scaron;tetu punoljetnog, maloljetenog, pravnog lica, dru&scaron;tvene zajednice.
&ldquo;Značajniji od kazne je odgovarajući psiho-socijalni i pedago&scaron;ki rad&rdquo;
Popović Gavranović poja&scaron;njava da se kod vr&scaron;njačkog nasilja radi o namjernim negativnim postupcima koji su dugotrajni, de&scaron;avaju se dva-tri puta mjesečno i če&scaron;će, stalno su usmjereni na istog učenika (uglavnom slabijeg) od strane jednog učenika ili grupe učenika.
Negativni postupci, obja&scaron;njava ona, su namjerno, ponavljano zadavanje ili nastojanje da se zada povreda ili neprijatnost drugoj osobi, a najče&scaron;će uključuju fizičko, psihičko, nasilje i izolaciju.
Kako kaže, vr&scaron;njačko nasilje se de&scaron;ava na mjestu na kojem boravi veći broj djece, koja se poznaju, de&scaron;ava u &scaron;koli ili u blizini &scaron;kole, u socijalnim ustanovama, klubovima za djecu, sporstkim terenima.
Kada je u pitanju vr&scaron;njačko nasilje, značajniji od kazne je, kako ističe Popović Gavranović, odgovarajući psiho-socijalni i pedago&scaron;ki rad koji dovodi do toga da dijete koje je pogrije&scaron;ilo uvidi gre&scaron;ku.
&ldquo;Da želi i ulaže trud da se izvini i popravi svoju gre&scaron;ku pozitivnim činjenjem za žrtvu, da to radi zato &scaron;to iznutra vjeruje da je to u redu (restitucija), a ne zato &scaron;to su mu to odrasli nametnuli ili zato &scaron;to se boji da će biti uhvaćen na djelu i kažnjen ili zato &scaron;to će neko pomisliti da je dobro učinio pa će ga nagraditi&rdquo;, rekla je ona.
Istovremen rad sa djetetom koje je žrtva nasilja pomaže da se ono osjeća za&scaron;tićeno, dobije izvinjenje i nadoknadu za pretrpljenu &scaron;tetu, nauči kako da se ubuduće za&scaron;titi i, ako želi, oprosti.
Tako se i ono i dijete koje je počinilo nasilje bolje razumiju, kaže Popović Gavranović, a mogućnost da se nasilje ponovi postaje manja, kaže ona.
&Scaron;kole treba da imaju jasnu strategiju reagovanja na nasilje
Socijalna radnica Popović Gavranović savjetuje &scaron;kola treba da ima jasnu strategiju kako se reaguje kada dođe do bilo kojeg oblika nasilja, uz prvenstvenu primjenu restitucije, ali i preventivne programe.
Ocjenjujući podatak da su maloljetnici tokom pro&scaron;le godine najče&scaron;će činili krivična djela protiv imovine, ali i da je njih 17 osuđeno za najteža krivična djela Popović-Gavranović kaže da uobičajeno maloljetnici najče&scaron;će čine krivična djela koja se odnose na imovinske delikte, koji se najče&scaron;će ne planiraju, a nastaju iz želje za dokazivanjem i u potrazi za uzbuđenjem.
Takođe, učestvuju i u krivičnim djelima protiv života i tijela, koja se de&scaron;avaju situacijski, najče&scaron;će jer maloljetnici, kako ističe, nemaju strpljenja, prebrzo i preburno reaguju.
Ona kaže da su razlozi zbog kojih maloljetnici čine krivična djela različiti.
Obja&scaron;njava da maloljetnici često imaju te&scaron;koće u odrastanju zbog ličnih osobina, nestabilnih porodičnih odnosa, nedostatka emocionalne povezanosti, nadzora i vremena koje im roditelji i &scaron;kola posvećuju.
Umjesto toga, upozorava, nove tehnologije i mediji često preuzimaju ulogu odgoja, ali umjesto edukativnog sadržaja, dominira zabava, potro&scaron;ačka kultura i nasilje, &scaron;to, smatra ona, stvara iskrivljenu sliku stvarnosti.
Poja&scaron;njava da krivična djela maloljetnika često su impulsivna i nemaju za cilj izgradnju kriminalne karijere &ndash; najče&scaron;će su rezultat lo&scaron;e procjene, potrebe za dokazivanjem ili radoznalosti.
S druge strane, ističe, odrasli često ne obezbjeđuju zdravo okruženje za odrastanje niti pokazuju dovoljno empatije prema maloljetnim prestupnicima.
Od septembra 2012. do marta 2025. maloljetnicima izrečeno 1.272 alternativne mjere
Popović Gavranović je rekla da statistika Stručne službe Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva pokazuje da je od septembra 2012. do marta 2025. u Crnoj Gori je prema maloljetnicima izrečeno ukupno 1272 alternativne mjere.
Riječ je o 620 opomena i 652 vaspitna naloga (660 mjera jer su neki imali vi&scaron;e od jedne). Državno tužila&scaron;tvo izreklo je većinu mjera &ndash; 500 opomena i 476 vaspitnih naloga, dok su odjeljenja bezbjednosti dala 120 opomena i 176 vaspitnih naloga (uglavnom kroz medijaciju).
Takođe navodi da su tokom 2024. godine alternativne mjere primijenjene na 57 maloljetnika (4 djevojčice i 53 dječaka): 27 opomena (19 od tužila&scaron;tva i 8 od policije) i 30 vaspitnih naloga (15 od tužila&scaron;tva i 15 poravnanja od strane policije). Četvoro dječaka su bila povratnici, sa krivičnim djelima iz ranijih godina.
&ldquo;Kod maloljetnih učinilaca krivičnih djela, u 2024. godini značajno prevladavaju: krivična djela sa elementima nasilja (47), u odnosu na krivična djela sa elementima krađe (3) i krivična djela iz oblasti saobraćaja (6)&rdquo;, ukazala je ona.
Popović Gavranović ističe da o svakom maloljetnom učinicu bilo kojeg krivičnog djela odlučuje državni tužilac za maloljetnike, uz oslonac na Stručnu službu Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, centre za socijalni rad, druge stručnjake.
Postupak prema maloljetniku može se zavr&scaron;iti na tri nivoa
Načelnica Stručne službe VDT-a kaže da se postupak prema maloljetniku može se zavr&scaron;iti na tri nivoa: pred policijom (opomena ili poravnanje), pred tužila&scaron;tvom (opomena ili vaspitni nalozi), ili pred sudom (vaspitne mjere, maloljetnički zatvor, mjere bezbjednosti). Izbor, kako je rekla, zavisi od težine djela i okolnosti slučaja.
&ldquo;Maloljetnici prema kojima se primijene krivične sankcije (sudski postupak) evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, a maloljetnici prema kojima se primijene alternativne mjere (postupak pred državnim tužila&scaron;tvom) ne evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, rekla je ona.
Stručnjaci uvijek na strani djeteta, nikad ne odustaju od njega
Maloljetnik je dijete u razvoju, čija ličnost jo&scaron; sazrijeva, pa se pri odlučivanju o sankciji, kako je rekla Popović Gavranović, uzima u obzir ne samo djelo već i njegove lične okolnosti, porodični i dru&scaron;tveni uslovi.
Zbog toga je, ističe ona, važno uče&scaron;će Stručne službe u procjeni maloljetnika i davanja nalaza i mi&scaron;ljenja o primjeni njemu najprimjerenije alternativne/vaspitne mjere, vodeći računa o uzrastu, zrelosti, težini djela i pona&scaron;anju nakon njega, kako bi postupak imao i vaspitnu i podržavajuću ulogu.
&ldquo;Stručnjaci sa specijalizovanim znanjima su uvijek na strani djeteta koje je učinilac krivičnog djela i nikad ne odustaju od njega, oni znaju da svako dijete zna &scaron;ta je dobro, a &scaron;ta lo&scaron;e, ali nije uvijek u stanju adekvatno da procijeni situaciju i reaguje na prihvatljivi način, kao i da svako dijete želi da bude dobro i da se nikada kod djeteta kaznom neće postići ono &scaron;to može se može uraditi pozitivnom podsticanjem&rdquo;, poručila je ona.
Specijalizovani stručnjak pi&scaron;e svoje nalaze tako da pomogne o&scaron;tećenom licu, maloljetnom učiniocu, njegovoj porodici.
&ldquo;Kazniti maloljetno lice a da mu se ne pomogne je bez smisla, nedjelotvorno i rizično za recidiv&rdquo;, istakla je ona.
Stručna služba VDT-a zalaže se za alternativne mjere kad god je to moguće
Komentari&scaron;ući o mjerama unutar tužilačkog Sistema za rad sa maloljetnicima u konfliktu sa zakonom, ona kaže da se u toj instituciji zalažu za primjenu restorativne pravde &ndash; alternativne mjere (opomene i vaspitne naloge) kad god je to moguće.
&ldquo;Kod tradicionalnog retributivnog pravosuđa fokus je na krivici i utvrđivanju krivice na osnovu analize pro&scaron;losti i prethodno učinjenog, a restorativno pravosuđe je usmjereno na rje&scaron;avanje problema u sada&scaron;njosti i preuzimanje odgovornosti i obaveza u budućnosti, istakla je ona.
Retributivno pravosuđe se fokusira na kažnjavanje učinioca, dok restorativno pravosuđe teži da učinilac shvati posljedice svog djela i aktivno učestvuje u popravljanju &scaron;tete nanesene žrtvi i zajednici.
Restorativna pravda je fokusirana na popravljanje &scaron;tete prouzrokovane krivičnim djelom i na uspostvaljanje dijaloga i mira u zajednici, &scaron;to omogućava, da se učinilac, kroz davanje &scaron;anse da pokaže svoje dobro pona&scaron;anje, osjeća uvaženo i prihvaćeno, &scaron;to, kako ističe, smanjuje i rizik od recidiva.
&ldquo;Retributivna pravda se bavi kažnjavanjem za učinjeno krivično djelo, često izdvajanjem učinilaca krivičnog djela u posebne ustanove u kojima se izdržavaju kazne, radi postizanja sigurnosti u zajednici i specijalne prevencije, &scaron;to izaziva stigmatizaciju, otežava socijalnu integraciju i rizično je za recidiv&rdquo;, upozorila je ona.
Posljednih nekoliko godina se uočava trend rasta krivičnih djela sa elementima nasilja
Stručna služba Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva od 2013. godine prati primjenu izrečenih alternativnih mjera prema maloljetnicima u Crnoj Gori.
Gavranović Popović kaže da su alternativne mjere opomena i vaspitni nalozi koje se primjenjuju pred državnim tužila&scaron;tvom, kao i opomena i poravnanje sa o&scaron;tećenim licem, koji se primjenjuju od starne policijskog inspektora za maloljetnike, uz saglasnost državnog tužioca za maloljetnike.
Vaspitni nalozi su određeni vaspitni zadaci sa ciljem zaustavljanja u činjenju krivičnih djela i pozitivne promjene pona&scaron;anja, i ukoliko ih maloljetnik prihvati i ispuni, dolazi do obustave postupka &ndash; maloljetnik ne odlazi na sud i ne evidentira se u krivičnoj evidenciji.
Gavranović Popović napominje da od 2013. godine primjećuje da su maloljetnici činili približno isti broj krivičnih djela sa elementima krađe i krivičnih djela sa elementima nasilja, a posljednih nekoliko godina se uočava trend rasta krivičnih djela sa elementima nasilja.
Na&scaron;a djeca koja čine krivična djela sa elementima nasilja, ne odstupaju od globalnog trenda porasta nasilja u svijetu, kaže Gavranović Popović. Uzroci za takvo postupanje su svuda oko nas.
Ona kaže da je pona&scaron;anje djece odgovor na okruženje u kojem žive: porodicu, &scaron;kolu, vr&scaron;njačku, lokalnu, globalnu i digitalnu zajednicu.
&ldquo;Ne treba zaboraviti da se nasilno pona&scaron;anje usvaja i kroz modele s kojima se djeca identifikuju, a oni dolaze iz porodice, &scaron;kole, vr&scaron;njačke grupe, medija (posmatranje nasilja na medijima i kako u se medijima govori o nasilju), lokalne, globalne zajednice&rdquo;, ističe Gavranović Popović.
Nikada djeca nisu bila izloženija nasilju kao danas
Danas govorimo o djeci koja su od najranijeg uzrasta izložena aspektima života odraslih jer odrastaju u doba interneta, kablovske televizije, globalizacije, uz terorističke napade i brigu o održivom razvoju, o na&scaron;oj planeti, ali i uz porast konzumerizma-konzumiranja svega &scaron;to se nudi, obja&scaron;njava ona.
Tako djeca, smatra ona, djeca svakodnevno vide svijet ispunjen katastrofama, nasiljem, patnjama i smrću, esplicitnim seksualnim sadržajima, &scaron;to, kako je istakla, dovodi do ranog saznavanja svih slabosti i mana odraslih osoba te odrasli u očima djece gube svemoć (koja djeci treba da bi se osjećala sigurno i za&scaron;tićeno) i autoritet nad djecom. Djeca onda postaju jo&scaron; ranjivija jer gube povjerenje u svijet odraslih, pojasnila je ona.
&ldquo;Nijedna generacija u dosada&scaron;njoj istoriji nije odrastala izložena toliko živopisnom, neposrednom, surovom, obijesnom nasilju koje je odvojeno od moralnih i fizičkih posljedica. Iz toga je neminovno i veće posezanje za nasiljem&rdquo;, istakla je Gavranović Popović.
Broj povratnika u oblasti alternativnih mjera raste, nedostaje praćenje kroz bazu podataka
Nagla&scaron;ava da Stručna služba uočava broj recidiva u obasti izrečenih alternativnih mjera (pred državnim tužila&scaron;tvom i odjeljenjima bezbjednosti), i to je po nekoliko maloljetnika godi&scaron;nje, ali, kako je rekla, nema mogućnosti da se kroz baze podataka prati konkretni maloljetnik.
&ldquo;Da li je do&scaron;lo do recidiva na način da su mu izrečene i krivične sankcije (pred sudom). Takođe, nema mogućnosti za longitudinalno praćenje: da li se recidiv javlja kada konkretni maloljetnik postane punoljetan&rdquo;, naglasila je ona.
Takođe, upozorava, javnost se često na veoma grub, isključiv, odbacujući način ophodi prema maloljetnicima, generalizujući nasilno pona&scaron;anje u nekim slučajevima, na op&scaron;tu populaciju djece i mladih, nerazumijavajući njihovu razvojnu nezrelost, tražeći tretman prema njima kao prema punoljetnim licima.
Treba se zapitati, nagla&scaron;ava ona, na kojem stepenu razvoja je dru&scaron;tvo u kojem se javljaju takvi zahtjevi, koje ne vidi dijete kao cjelinu, nego samo kao učinioca krivičnog djela, i zaboravlja sopstvenu odgovornost &ndash; da su odrasli kreirali stvarnost, uključujući i vituelnu, u kojoj na&scaron;a djeca danas treba da prežive, psihički i fizički.
Zakoni i međunarodni standardi treba da budu životni
Kao najefikasniji odgovor dru&scaron;tva na porast maloljetničke delinkvencije je da zakoni i međunarodni standardi treba da budu životni, odnosno primjenjivi u svim institucijama koje su specijalizovane za rad sa djecom u sukobu sa zakonom, jer samo dobra zakonska regulativa bez modela dobre prakse ne može da doprinese za&scaron;titi i dobrobiti djeteta.
&ldquo;Takođe, najbolja su ulaganja koja se odnose na kvalitet življenja &ndash; prije nego &scaron;to se problemi pojave, a odnose se na brigu o djeci i mladima, porodici, o mentalnom zdravlju, kroz ulaganja u vrtiće, &scaron;kole, radni angažman, sportske, umjetničke, edukativne, rekreativne, zabavne i dr. kvalitetne sadržaje&rdquo;, istakla je ona.
Na taj način, smatra ona, unaprijeđuje se dru&scaron;tvena za&scaron;tita porodice, djece i mladih, kroz zadovoljavanje njihovih raznovrsnih potreba, sposobnosti i sklonosti.
Time se, kako kaže, onemogućava pojava neprilagođenog pona&scaron;anja jer onaj ko se osjeća uvaženo, prihvaćeno i povezano sa svojom porodicom, &scaron;kolom i zajednicom, neće u tim okruženjima praviti &scaron;tetu.

Popović- Gavrilović: Značajniji od kazne odgovarajući psiho-socijalni i pedagoški rad, školama potrebna održiva strategija

"U CG JOŠ NE POSTOJI INSTITUCIJA KOJA BI SE BAVILA SOCIOLOŠKIM I KRIMINOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA"

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv, na sjeveru dominantno južni.
Jutarnja temperatura devet do 20, najvi&scaron;a dnevna od 25 do 35.

Danas do 35 stepeni

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) donio odluku da se biv&scaron;oj direktorici te institucije Jeleni Perović uputi zahtjev za izja&scaron;njenje o razlozima koji su doveli do njene smjene sa rokom od osam dana, odlučeno je na dana&scaron;njoj sjednici ASK-a, prenosi Pobjeda&nbsp;
Podsjetimo, Odluku Savjeta ASK o razrje&scaron;enju Perović poni&scaron;tio je Upravnu sud jer je ocijenio da u postupku koji je prethodio dono&scaron;enju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razrije&scaron;ena dužnosti direktorice ASK.
&nbsp; -Upravni sud takvu odluku donio iz procesnih razloga. Riječ je o sporu ograničene jurisdikcije i tuženi organ je obavezan da donese odgovarajuću odluku - naveo je član Savjeta Mladen Tomović.
Presuda, dodaje, nije pravosnažna, &scaron;to ne znači, kaže da "nije obavezujuća".
-Treba da uradimo ono na &scaron;ta je sud ukazao - poručio je on.

Savjet ASK-a: Jeleni Perović rok od osam dana da se izjasni o razlozima zbog kojih je smjenjena

ODLUKA SA DANAŠANJE SJEDNICE TOG TIJELA

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za nabavku magnetnih rezonanci (MR) za potrebe op&scaron;tih bolnica u Bijelom Polju i Nik&scaron;iću, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja. Kako su kazali iz tog resora, procijenjena vrijednost nabavke iznosi 1,88 miliona eura sa porezom na dodatu vrijedost (PDV), a rok za dostavljanje ponuda je 7.jul.
Nabavka ovih uređaja, kako je saop&scaron;teno dio je &scaron;ire strategije unapređenja dijagnostičkih procedura kroz modernizaciju i opremanje zdravstvenih ustanova savremenom medicinskom opremom, kažu iz Ministarstva zdravlja.&nbsp;
"Instalacija MRI uređaja u Op&scaron;toj bolnici Bijelo Polje unaprijediće kvalitet zdravstvene za&scaron;tite za građane Bijelog Polja, ali i cijelog sjevera Crne Gore. Nabavkom uređaja za Op&scaron;tu bolnicu Nik&scaron;ić unaprijediće se usluga za pacijente sa teritorije Nik&scaron;ića i okoline, a istovremeno će se smanjiti pritisak na Klinički centar Crne Gore.
Obje ustanove raspolažu neophodnim kadrom i infrastrukturom u skladu sa savremenim standardima za instalaciju i kori&scaron;ćenje MR aparata", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U Ministarstvu zdravlja očekuju da će procedura nabavke biti uspje&scaron;no realizovana u najkraćem mogućem roku, a u interesu građana i zdravstvenog sistema Crne Gore.
Iz Ministarstva podsjećaju da,+ javni zdravstveni sistem Crne Gore trenutno raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu.
Tri aparata se nalaze u Kliničkom centru Crne Gore, od kojih je jedan smje&scaron;ten u Institutu za bolesti djece, a jedan aparat je u funkciji u Kliničko bolničkom centru u Beranama.
Osim toga, u Op&scaron;toj bolnici u Baru je instaliran je novi MR uređaj i u toku je obuka kadra za rad na novom aparatu.
"Očekujemo da će ova vrsta dijagnostike za pacijente barske op&scaron;tine i okoline biti u funkciji već početkom jula", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju i da Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima ugovore sa nekoliko privatnih klinika koje pružaju MR preglede o tro&scaron;ku države kada pacijenti čekaju duže od mjesec na ovu vrstu dijaagnostike u javnim ustanovama.
"Ministarstvo javnih radova snažno podržava realizaciju ovog značajnog projekta i u tijesnoj saradnji sa Ministarstvom zdravlja doprinosi njegovoj efikasnoj i transparentnoj realizaciji, kako bi savremeni dijagnostički kapaciteti &scaron;to prije bili dostupni građanima", zaključili su u saop&scaron;tenju.

Raspisan tender za nabavku magnetnih rezonanci za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću

PROCIJENJENA VRIJEDNOST NABAVKE IZNOSI 1,88 MILIONA EURA SA PDV-OM

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju,tokom poslijepodneva, u planinskim oblastima na sjeveru, očekuje se slab lokalni razvoj oblačnosti.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperaturu od &scaron;est do 19, najvi&scaron;a dnevna od 25 do 34

Danas do 34 stepena

Ekolo&scaron;ki problemi rje&scaron;avaju se uz dobru volju, strožu kaznenu politiku i efikasnu međuinstitucionalnu saradnju, poručio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, dodajući da kampanja &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo; objedinjava volju, znanje i odgovornost.
Satler je to rekao na otvaranju konferencije povodom pokretanja nacionalne kampanje za&scaron;tite životne sredine &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo;, koja je razvijena uz podr&scaron;ku EU i sprovodiće je &scaron;iroka koalicija ključnih državnih i lokalnih institucija, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, dru&scaron;tveno odgovornih kompanija i medija.
On je istakao da u Crnoj Gori, na Svjetski dan životne sredine, sa ponosom pokreću veliku Nacionalnu kampanju za&scaron;tite životne sredine.
Prema riječima Satlera, kada se dobra volja i dobre namjere ujedine, nema tog ekolo&scaron;kog problema koji se ne može rije&scaron;iti.
&bdquo;Za uspjeh će biti neophodne i neke nepopularne odluke, poput strogih kazni za ekolo&scaron;ke prekr&scaron;aje i eko-kriminal. Biće potrebne i efikasne institucije i odgovorni mediji da, ne samo osvijetle slučajeve zagađenja i pozovu na odgovornost, već da informi&scaron;u i edukuju o opasnostima zagađenja i značaju zdrave životne sredine&ldquo;, rekao je Satler.
On je istakao da će biti potrebna odgovornost građana da ukažu na slučajeve zagađenja i daju primjer kako se &scaron;titi i čuva priroda.
Satler je zahvalio partnerima koji učestvuju u kampanji, među kojima su Fudbalski savez i mlada matematičarka Itana i njeni roditelji, navodeći da je ta djevojčica "srce" kampanje.
Satler je zahvalio i premijeru Milojku Spajiću i njegovom timu na posvećenosti ciljevima kampanje, Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Eko fondu, lokalnim vlastima i pravosudnim organima.
On je istakao da kampanja ne pripada samo jednoj instituciji, već je rezultat zajedničkog rada i odlučnosti &ldquo;Koalicije voljnih&rdquo; &ndash; ključnih državnih i lokalnih institucija, akademske zajednice, civilnog dru&scaron;tva, odgovornih kompanija, aktivista, medija, evropskih i međunarodnih partnera.
&bdquo;Okupila nas je zabrinutost za goruće ekolo&scaron;ke probleme i uvjerenje da kroz zajedničku akciju, odgovornost i lični doprinos možemo rije&scaron;iti i one najteže&ldquo;, kazao je Satler i poručio da vjeruje da će &bdquo;Koalicija voljnih&ldquo; rasti i da će joj se pridruživati sve vi&scaron;e organizacija, kampanija i građana.
Premijer Milojko Spajić podsjetio je da je zvanično Crna Gora prva ekolo&scaron;ka država na svijetu, navodeći da je to možda jedina odluka iz 90-ih koja je bila dobra.
&bdquo;Nažalost, između te titule i dana&scaron;nje realnosti, stoji veliki jaz. Za nama su decenije, od usvajanja žabljačke deklaracije, u kojima smo imali vremena za sve, sem za očuvanje vrijednosti koja je na&scaron; najveći resurs i potencijal&ldquo;, istakao je Spajić.
Kako je naveo, čvrsto su rije&scaron;eni da ispune obećanja, da država usvoji evropske standarde, implementira napredne zakone i mijenja prakse.
&bdquo;Čas je da ispunimo dva velika obećanja i ostvarimo generacijski san o ekolo&scaron;koj Crnoj Gori kao članici EU već od 2028. godine&ldquo;, rekao je Spajić.
On je istakao da već preduzimaju mjere, među kojima je uklanjanje divljih deponija i osiguravanje &bdquo;da se vi&scaron;e ne vraćaju&ldquo;, kroz nadzor, table upozorenja i o&scaron;tre kazne.
&bdquo;Čistimo prirodu od starih automobilskih guma. Uskoro stiže specijalna ma&scaron;ina koja će te opasne ostatke pretvarati u sirovinu spremnu za izvoz&ldquo;, rekao je Spajić i dodao da smanjuju i upotrebu plastičnih kesa, nastavljaju sa izmjenama propisa i uvode održive alternative.
On je naglasio da poo&scaron;travaju borbu protiv eko-kriminala i da vi&scaron;e neće biti nekažnjenog zagađivanja, bespravne eksploatacije, ni skrivanja iza birokratskih rupa.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na panelu &bdquo;Zajednička misija: Zajedno za čistiju Crnu Goru&ldquo;, rekao je da je kampanja &bdquo;Čuvaj da te čuva&ldquo; mali, ali vrlo značajan korak.
On je najavio da će monitoring u MERS-u, ali i ostalim institucijama u kojim taj resor vr&scaron;i nadzor, ubuduće biti snažniji, navodeći da veting ne bi podrazumijevao revan&scaron;ističko pristupanje problemu i najavljujući osnaživanje administrativnih kapaciteta.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović kazala je da je raduje &scaron;to vi&scaron;e nema govora ni o jednom poglavlju bez uključivanja resora obrazovanja.
&bdquo;To znači da nijedna promjena u dru&scaron;tvu nije moguća i neće biti adekvatno sprovedena ako ne uđemo u obrazovni sistem&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je kazala da je analiza nastavnih planova i programa pokazala da nedostaju teme koje se odnose na za&scaron;titu životne sredine i održivi razvoj i da su definisali Strategiju obrazovanja do 2035. godine u kojoj su prepoznali prioritete, među kojima su održivi razvoj i za&scaron;tita životne sredine.
Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović rekao je da se aktivnosti i progres u poglavlju 27 de&scaron;avaju na lokalnom nivou.
&bdquo;De&scaron;avaju se stvari na lokalnom nivou, ali kao direktna refleksija djelovanja na državnom nivou. Ako nema te sinergije, priča o uspjehu je nemoguća&ldquo;, kazao je Mujović.
On je istakao da Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada treba da bude bolja, da im je potrebna ekolo&scaron;ka inspekcija pod ingerencijom Glavnog grada ili efikasnija postojeća, kao i video nadzor kako bi se izborili sa počiniocima nedjela.
Izvr&scaron;ni direktor podgoričke Deponije Aleksandar Božović kazao je da su zavr&scaron;ili tender za nabavku ma&scaron;ine sa kojom će regulisati otpadne gume, kako bi ih plasirali na inostrana trži&scaron;ta.
&bdquo;Sredstva nijesu mala za nabavku takve ma&scaron;ine, ko&scaron;ta blizu milion EUR, ali postoji velika podr&scaron;ka Vlade i Glavnog grada&ldquo;, rekao je Božović i dodao da je otpad resurs, a deponije mogući generator razvoja.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Dragan Bokan najavio je da će danas na Upravnom odboru donijeti odluku o odvajanju ozbiljnijih sredstava za finansiranje ove kampanje.
On je istakao da Voli može dosta uticati na građane, jer u prodavnicama tog lanca dnevno prođe preko 100 hiljada ljudi, pa je mjesto gdje se mogu slati poruke građanima ili mijenjati svijest, najavljujući mjere odvajanja otpada u maloprodajnim objektima.
Otvarajući panel, direktorka Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, rekla je da rezultati istraživanja sprovedenog uoči kampanje pokazuju da dominira ocjena prosječnosti rada instutucija koje se bave za&scaron;titom životne sredine.
Kako je navela, građani su, prema istraživanju, zabrinuti zbog stanja životne sredine i voljni da učestvuju u procesima ali da često ne znaju kako, kao i da su spremni da mijenjaju navike, ali da ne vide liderstvo.

Satler: Ekološki problemi se rješavaju voljom, pravilima i partnerstvom

POKRENUTA NACIONALNA KAMPANJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE „ČUVAJ DA TE ČUVA“

Vlada Crne Gore na predlog Ministarstva zdravlja(MZD) usvojila je novu Listu ljekova, koja donosi značajne izmjene i dopune sa ciljem unapređenja zdravstvenog sistema i pobolj&scaron;anja dostupnosti i kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite za sve građane, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
"U skladu sa najnovijim medicinskim standardima i potrebama pacijenata, na Listu su uvr&scaron;tena tri nova lijeka koja pro&scaron;iruju mogućnosti liječenja za onkolo&scaron;ke pacijente u terapiji hroničnog bola, za pacijente sa hroničnom bole&scaron;ću bubrega i te&scaron;kom astmom", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Osim toga, dodatno je uključeno 48 generičkih ljekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju MZD.
"Pro&scaron;irena je indikacija za jedan lijek, &scaron;to omogućava njegovu primjenu u &scaron;irem spektru karcinoma pluća, čime se unapređuje individualizacija i kvalitet terapije.
Imjene predstavljaju značajan korak u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema, reflektujući posvećenost Vlade unapređenju zdravlja stanovni&scaron;tva i efikasnoj upotrebi resursa", poručuju u saop&scaron;tenju.
Ministarstvo zdravlja, kako zaključuju, ostaje posvećeno kontinuiranom praćenju potreba pacijenata i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena za&scaron;tita za sve građane.

MZD: Dostupni novi ljekovi za onkološke, pacijente sa hroničnom bolešću bubrega i teškom astmom

USVOJENA NOVA LISTA LJEKOVA

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović kazala je na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da je broj podnijetih zahtjeva radi zapo&scaron;ljavanja u Crnoj Gori iz godinu u godinu sve veći. Naglasila je da je Ministarstvo od 2023. godine do danas podnijelo 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave.
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore u Crnoj Gori u 2023. godini bilo je 3.084 studenta na osnovu studija na ustanovama visokog obrazovanja.
&ldquo;Ukoliko se ova informacija uporedi sa podatkom ENIC Centra za 2023. godinu priznato je ukupno 1.648 diploma iz regiona i dolazi se do zaključka da procenat priznatih inostranih diploma iz regiona iznosi 53,43 odsto u odnosu na broj diploma izdatih u Crnoj Gori tokom 2023. godine. To su zvanični podaci Monstata&rdquo;, istakla je Babović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, kako je naglasila Babović, prekinulo postupak za priznavanje obrazovnih isprava za 60 osoba iz srednje &scaron;kole Tutin u Republici Srbiji zbog toga &scaron;to je toj &scaron;koli zabranjen rad.
Naglasila je da su obustavili priznavanje obrazovnih isprava sa &scaron;est fakulteta iz Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u 2023. podnijelo je nadležnom tužila&scaron;tvu ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovanje obrazovnih isprava. Dok je u 2024. godini podnijeto 38 krivičnih prijava.
Početkom 2025. do danas podnijete su, kako je Babović istakla, 23 krivične prijave zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave.
Babović je naglasila da se predloženim amandmanom koji podrazumijeva formiranje posebnog Radnog tijela za potrebe izrade analize stanja u oblasti priznavanja inostarnih obrazovnih isprava, izjednačavanje kvalifikacija biće omogućena za&scaron;tita javnog interesa, unaprijeđuje pravna sigurnost i integritet u toku priznavanja inostranih obrazovanih isprava.
Istakla je da će se predloženim amandmanom doprinijeti unapređenju mehanizmima za&scaron;ite trži&scaron;te rada i oblasti obrazovanja u Crnoj Gori.

Babović: Zbog lažnih diploma podnijeto 89 krivičnih prijava

OD 2023. DO DANAS

U subotu je održana vanredna izborna sjednica Skup&scaron;tine Notarske komore Crne Gore te je nakon provedenih izbora za novog predsjednika Notarske komore Crne Gore izabran Darko Ćurić, notar iz Podgorice.
"Darko Ćurić notar i član Notarske komore Crne Gore od samog početka crnogorskog notarijata, do sada je bio dugogodi&scaron;nji član organa Notarske komore Crne Gore (predjsednik i član upravnog odbora, potpredsjednik NKCG u tri mandata)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U svom programu rada, pored ostalog, &nbsp;istakao je da će se kao predsjednik NKCG zalagati za dalje jačanje pravne sigurnosti građana i pravnih lica prilikom preduzimanja svih pravnih poslova i radnji za koje su nadležni notari a samim tim i za jačanje položaja i uloge notarijata u crnogorskom dru&scaron;tvu.&nbsp;

Darko Ćurić novi predsjednik Notarske komore Crne Gore