Darko Šarčević ljubav prema Crnoj Gori pokazuje tako što pomaže drugima da otkriju njene ljepote i istovremeno uči kako bi se trebalo ponašati prema prirodnim bogatstvima kojih naša zemlja ima na pretek, a koje ne čuvamo. Sasvim „jednostavna“ definicija patriotizma i dragocjen podsjetnik za sve nas.

Intervju sa biologom i dugogodišnjim planinarskim vodičem uradili smo 1. maja 2022.

                                                           ***

“Na našim turama nema nepoznatih, već samo prijatelja koje niste upoznali”, parola je kojom se vode u Montenegro Phototrekking-u, a zaljubljenici u prirodu već 13 godina skoro svakog vikenda imaju priliku da na ovim turama upoznaju ljepote naše zemlje, otkriju nove predjele, ali i postanu bogatiji za nova poznanstva, čak i ljubavi.

Naš sagovornik, biolog, fotograf i dugogodišnji planinarski vodič Darko Šarčević aktivno je počeo da se bavi planinarenjem 2000. godine u PK "Komovi", a za portal Dnevno.me prisjeća se početaka planinarenja, predlaže koja mjesta da posjetimo i upozorava da moramo mnogo bolje i savjesnije brinuti o prirodi, iako se vidi pomak.

Projekat Montenegro Phototrekking započet je 2005, kada se okupilo nekoliko entuzijasta, sa osnovnim ciljem – uživanja u prirodi i svim njenim blagodetima.

“Cilj nam je bio da napravimo nešto drugačije u odnosu na klasični planinarski klub. Naš osnovni motiv je bio da, prije svega, uživamo u prirodi, fotografišemo je i obilazimo lijepa mjesta. Željeli smo da ljudima preko interneta pokažemo manje poznate predjele do kojih se može doći samo pješke, s obzirom na to da tada nije bilo mnogo onih koji žele da prošetaju. Imali smo i sajt, gdje smo objavljivali fotografije, a potom smo se od 2008. prebacili na Fejsbuk, gdje se i danas građani mogu informisati o organizaciji tura, ali i vidjeti fotografije sa svake od njih”, prisjeća se Šarčević.

Foto: Privatna arhiva

Prva zvanična tura u kojoj su uključili građane bila je 2009, a odziv je bio veliki. Do danas su zadržali osnovnu ideju.

“Primarni cilj nam nije osvajanje vrhova, mada idemo i na njih, već da ljudi provedu dan u prirodi, šetnji, rekraciji, druženju”, kaže Šarčević.

Foto: Montenegro Phototrekking

A na turama je bilo i mnogo posebnih trenutaka. Dešava se i da pojedini upoznaju srodnu dušu.

“Više puta se desilo da osoba dođe sama, ali na turama stekne prijateljstva koja traju godinama, čak i van planine. Takođe, mnogi ljudi su se zbližili i sad su u braku i imaju djecu”, prepričava nam Šarčević.

Ture se uglavnom organizuju nedjeljom, a Šarčević kaže da ima ljudi koji ne propuštaju skoro nijednu. Takođe, uvijek ima i građana koji su tek počeli da otkrivaju ljepote naše zemlje.

“Oni koji odu jedan put, vraćaju se. Mada, ima i onih koji odu jednom i kažu da to nije za njih”, sa osmijehom će Šarčević.

Foto:Montenegro Phototrekking

Iako su najčešće dobra volja i osnovna kondicija preduslov da bi se učestvovalo na turi, ponekad moraju i odbiti neke građane.

“Građanima koji se prvi put prijavljuju pokušavam da objasnim da li su spremni za tu turu. Takođe, ima entuzijasta koji žele da povedu djecu, ali su oni od tri ili četiri godine suviše mali da bi izdržali cijelu turu, dok djeca od sedam osam godina mogu da odrade većinu tura”, kaže Šarčević, dodajući da u planinarske pohode idu i stariji ljudi.

Ističe da se tura može prilagoditi za većinu onih koji su spremni da prošetaju.

“Organizaciju tura uglavnom diktiraju vremenske prilike. Kad je neki lijepi proljećni dan, ture su posjećenije. Takođe, veliko je interesovanje ukoliko se ide na neka manja poznata mjesta, koje su ljudi vidjeli na fotografiji, pa im je želja da odu. Uglavnom su šetnje duge od 12 do 15 kilometara, a često budu dvije ili tri opcije, lakše ili teže, u zavisnosti od kondicione spremnosti onih koji šetaju”, kaže Šarčević.

Foto: Montenegro Phototrekking

S obzirom na to da je proljeće i da su pred nama lijepi dani, pitali smo koje su to ture aktuelne u narednom periodu.

“Uglavnom su to neke ture po primorju, iznad Boke, sa lijepim pogledima, koje nam služe za zagrijavanje i pomažu da budemo spremni za ljeto. Onda polako krećemo sa turama na sjeveru - kanjon Mrtvice, Lukavica, Kapetanovo i Manito jezero, okolni vrhovi…”, navodi Šarčević.

U vrhu mu je Bjelasica, koja, ističe, ima mnogo toga da ponudi - od šetačkih tura, do obilzaka jezera, vrhova.

“Preko ljeta, gledamo da ‘ugrabimo’ neki vikend i odemo na Prokletije. Takođe, imamo u planu da idemo na Pivske planine, Trnovačko jezero, Durmitor… S jeseni počinjemo da s vraćamo jugu, dok zimi obilazimo region oko Skadarskog jezera, primorje”, navodi Šarčević.

Foto:Montenegro Phototrekking

Brojni su oni koji svakog vikenda odluče da dan provedu u prirodi. A rekord je, prisjeća se Šarčević, zabilježen prilikom posjete Vrmcu.

“Poslije karantina zbog koronavirusa, ljudi su bili željni šetnje. Vrmac je, inače, bio prva naša zvanična tura. Tamo su se stvarno upoznali neki parovi, spojili, i dalje su zajedno, imaju djecu. Imamo priču da su na Vrmcu velike količine ljubavi, zato tu turu zovemo ‘Love is in the air’. Uz svu tu simboliku, imali smo četiri puna autobusa. Takođe, popularna je i Mrtvica, Lukavica, a sve veće interesovanje je i za Prokletije”, kaže Šarčević.

Foto:Montenegro Phototrekking

Mnogo je neotkrivenih ljepota Crne Gore i Šarčević priznaje da postoji još toliko prelijepih predjela do kojih nije uspio da stigne.

“Koliko god da je mala Crna Gora, hiljadu godina da živim, čini mi se da nikada ne bih mogao da pronađem sva ta mjesta”, ističe Šarčević.

Prema njegovim riječima, mnogo ljudi u posljednje vrijeme ide u prirodu.

“Mislim da je naš uticaj ogroman, toliko toga smo pokazali ljudima… Pojavilo se i puno nekih planinarskih klubova ili indvidualnih grupa, koji kada vide neke fotografije, požele da idu tamo. Kad je lijepo vrijeme, mislim da je bar 300 - 400 Podgoričana van Podgorice vikendom, što je prije 15 godina bilo nezamislivo”, kaže Šarčević.

No, nisu samo crnogorski građani učesnici na turama Montenegro Phototrekkinga, već im se često pridruže i stranci.

“Oduševljeni su našom prirodom, ali nije im jasan naš mentalitet i kako ne cijenimo sve što imamo. Većini ne shvata zašto bi neko ostavio smeće ne nakom lijepom mjestu”, kaže Šarčević.

Foto: Montenegro Phototrekking

Ipak, smatra da crnogorsku prirodu ne promovišemo na način.

“Poražavajuće mi je kad vidim reklamu za turističku sezonu i kada se, na primjer, promoviše vožnja motornim sankama ili off road vožnja sa džipovima. To su mi neshvatljive stvari. Da bi udovoljili pojedinim turistima, gazimo svoju prirodu, što je užasno”, razočarano će Šarčević.

Kada je riječ o onima koji se bave promocijom ili koji bi pak trebalo da se bave, Šarčević kaže da ima jako malo onih koji se usuđuju da izađu iz kancelarije i pođu da vide što imamo.

“Sve se svodi na promociju luksuza, bazena, pije se vino, dok su sa druge strane planine potpuno zaspostavljene, ne samo u smislu marketinga, već su zanemareni i katuni”, kaže Šarčević.

Ocjenuje da se u Crnoj Gori ne brine dovoljno o prirodi.

„Ima dosta ljudi koji su na položaju, ali i onih koji nisu, koji će svjesno ili nesvjesno zbog neke koristi da uništavaju prirodu”, tvrdi Šarčević.

Ipak, smatra da se odnos građana u posljednje vrijeme popravlja.

“Defitinitivno je mnogo bolja situacija, osim što su šume na pojedinim mjestima iskasapljene. Sem tog dijela, što se tiče neke opšte slike, mislim da se situacja popravlja, ali mora da bude mnogo bolje i savjesnije”, ocjenjuje Šarčević.

Foto:Montenegro Phototrekking

Kaže i  da država nema tim koji bi, na primjer, napravio mrežu planinarskih staza, odnosno da se zna ko će da ih održava, brine o markaciji, čišćenju.

“Na primjer, imamo kanjon Mrtvice, o kojem niko ne vodi računa. Može da se pretvori u lijepi park prirode, sa vrlo malo ulaganja, da se sredi i da donosi neki novac. Takođe, probijen je put do vodopada na Morači. Kad bi se taj put iskoristio i osigurao dio uz vodopade, imali bismo gantastičnu turističku atrakciju… Imamo prelijepe nacionalne parkove, ali zarađuju isključivo prodajom ulaznica. Pored gomile zaposlenih, postoji odsustvo bilo kakve kretativnosti da ti parkovi zarade novac na bilo koji drugi način”, zaključuje Šarčević.

Foto:Montenegro Phototrekking

Foto: Montenegro Phototrekking