Crna Gora je dobila modernu saobraćajnicu, dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, ali većina vozila u našoj zemlji zbog starosti ne može u potpunosti da isprati tip saobraćajnice i uslove na putu, koji su mnogo drugačiji od postojećih magistralnih puteva, naročito zbog izuzetno velikog uspona tokom cijelih gotovo 42 kilometra puta.

Prioritetna dionica auto-puta svečano je otvorena 13. jula, a od 14. jula u osam sati u upotrebi je za sve vozače. Prema informacijama iz Monteputa, već prvog dana bilo je više od 20 vozila koja su zbog kvarova stala na putu, dok se jedno vozilo zapalilo i potpuno je uništeno u požaru, a već drugog dana još tri vozila su se zapalila.

Saobraćajni vještak Goran Čarapić u razgovoru za Dnevno.me objašnjava da je više faktora koji mogu da prouzrokuju ovakve stvari.

„Iz Evrope smo uvezli auta koja su starija od 10-15 godina i prosječna starost vozila je sigurno veća od 15 godina. To su vozila koja su, uslovno da kažem, izraubovana i kada ih opteretimo određenom brzinom ili usponom, kakav je sigurno na našem auto-putu, od Podgorice prema Kolašinu. Kada vozite većom brzinom nije ni čudno da dođe do nekog kvara, odnosno otkazivanja nekog sistema, a naročito u ljetnjem periodu“, kazao je Čarapić.

Ističe da treba da prihvatimo činjenicu da su vozila u Crnoj Gori relativno stara, a da je ova saobraćajnica za korišćenje nešto modernijih vozila.

„Pretpostavka je i da su zbog toga sva ova vozila ostala u kvaru. Može da bude i slučajnost da se kvar desio upravo na auto-putu, ali je činjenica da imamo veoma stara vozila, koja većinom i nisu predviđena za ovakav put i uslove kakav ima uspon od Podgorice do Kolašina. Ukoliko na takvom usponu preforsirate vozilo tokom većeg dijela dionice i to u ljetnjem periodu, onda je to sigurno potencijalna opasnost. Moje mišljenje je, koje ne mora biti tačno, da u tim situacijama lako može doći do kvara“, objašnjava Čarapić.

Foto: Screenshot

Većina vozača u Crnoj Gori se prvi put susrijeće sa vožnjom na auto-putu, a Čarapić navodi da bi, uprkos položenom vozačkom ispitu, vozači koji prvi put voze na auto-putu morali da imaju jednu vrstu edukacije.

„Naravno da su svi vozači položili testove i kroz njih imali kretnju i vožnju auto-putem, ali je za mnoge vozače to nešto novo. Jedno je teorija, a drugo je praksa. Svima je jasno da auto-put dozvoljava nešto veće brzine, ali moramo da znamo i kakve su karakteristike našeg vozila. Ne možete samo zbog dobrog puta da preforsirate svoje vozilo i tu je vjerovatno taj dio gdje mnogi vozači griješe. Brzina mora da se prilagodi vozilu, što je podjednako važno. Ako vozite auto staro više od 15 godina onda morate da znate da je duplo izraubovano za recimo uslove u Njemačkoj, gdje je vijek trajanja vozila od osam do 10 godina“, kazao je Čarapić.

Objašnjava da vozilo mora biti u potpunosti tehnički ispravno naročito kod vožnje auto-putem, jer u takvim uslovima, nešto većih konstantnih brzina, mora da izdrži i veće opterećenje.

„Kod magistralnih puteva mnogo češće se mijenja režim vožnje – smanjuje se i povećava brzina, imate uspone i nagibe, prilikom čega se rastereti vozilo, dok kod auto-puta mnogi opterete svoje vozilo. Posebno će to doći do izražaja na ovoj dionici našeg auto-puta, gdje imamo 42 kilometra konstantnog uspona, i to velikog, za vozilo prosječne starosti 15 i više godina, dok su autobusi i teretna vozila prosječne starosti od najmanje 20 godina. Imamo auto-put sa vjerovatno jednim od najvećih, ako ne i najvećim usponom u regionu, a možda i šire kada su u pitanju saobraćajnice ovog tipa“, pojašnjava Čarapić.

Foto: Screenshot/YT

Vozači će putovanje iz pravca Podgorice počinjati na 60 metara nadmorske visine, dok će ih nakon određenog vremena dočekati 1.100 metara u planinskom dijelu. U pitanju su, kaže Čarapić, ogromne visinske razlike, koje posebno dolaze do izražaja kada je taj uspon konstantan.

„Cijela ova priča vjerovatno bi bila nepotrebna da mi imamo vozila novije generacije. Ne možemo da se pohvalimo da imamo dobra vozila i da su u dobrom stanju i očuvana. Za takva vozila je neophodno prilagoditi režim vožnje uslovima puta. Ne možete voziti 40 kilometara puta na 4.000 ili 5.000 obrtaja, jer će se vozilo sigurno preopteretiti. Umjereni režim vožnje će sigurno koliko-toliko lakše“, kazao je Čarapić.

Dionica je duga 41 kilometar i obuhvata 20 mostova, 16 dvocjevnih tunela i četiri petlje. Na cijeloj dionici maksimalna brzina biće 100 kilometara na sat, što je u javnosti izazvalo veliku polemiku, naročito jer je identična u tunelima i na otvorenom putu gdje su tri trake.

„Mislim da je ovo najmanja brzina na svim auto-putevima koje ja znam. Na potezu kod tunela Sozina imamo ograničenje od 100 kilometara na sat, a na cijeloj dionici auto-puta je isto ograničenje, što je sigurno malo čudno i nema logike. Za auto-put, brzina ispod 120 kilometara nije prihvatljiva, naročito na cijeloj dionici i tamo gdje imamo tri trake, što je relativno mala brzina za takve uslove“, istakao je Čarapić.

Prethodnih dana mogli smo čuti savjete od državnih zvaničnika, koji apeluju na opreznu vožnju i poštovanje propisa, a Čarapić navodi da se posebna pažnja mora obratiti na velike brzine koje su veoma česte na svim auto-putevima.

Na dan otvaranja, prvom dionicom auto-puta Bar-Boljare prošlo je više od 18.000 vozila.

Do 21. jula vožnja novim putem biće besplatna. Nakon toga, cijena vožnje za motore biće jedan euro, za putničke automobile 3,5 eura, a za autobuse i kamione 17 eura.

Auto-put je pokriven sa više od 600 kamera, a sve kamere u tunelima imaju mogućnost da automatski detektuju incident.