U okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu osnovana je Laboratorija za arheologiju pomorstva, čija je misija da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu širokom auditorijumu - primjenom najmodernije metodologije, inovativnih tehnologija i najviših naučnih standarda za istraživanje, dokumentovanje, interpretaciju i očuvanje pomorske i podvodne kulturne baštine.

Podvodni arheolog Darko Kovačević u razgovoru za Dnevno.me otkriva kako je tekao proces od ideje do realizacije, kakva tehnologija se koristi, ko je uključen u projekat, te govori o planovima.

“Cilj nam je da primjenom nauke dopremo do običnog čovjeka i ukažemo na značaj očuvanja podvodne kulturne baštine za razvoj privrednih djelatnosti u turizmu koje tom čovjeku donose direktnu korist. Prosto rečeno, želimo da pokažemo da su potonuli brodovi i njihove istorijske priče ekonomski dosta vrijedniji kada se posmatraju kroz prizmu nauke nego kao sekundarne sirovine ili fikcije o potonulom blagu koje će omogućiti bogaćenje, kako je to prije bio slučaj”, počinje Kovačević priču za naš portal.

Multidisciplinarni pristup

Laboratorija za arheologiju pomorstva će, prema njegovim riječima, omogućiti bolje pozicioniranje Crne Gore na internacionalnoj naučnoj mapi pomorske i podvodne arheologije i djelovaće u skladu sa odredbama UNESCO 2001 Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine.

“Uspješnom implementacijom IPA projekta “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude” - Wrecks4All, koji je imao za cilj da podigne svijest o značaju podvodne kulturne baštine za razvoj turizma, tim Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta u Kotoru, na čelu sa prof. dr Danilom Nikolićem došao je na ideju da osnuje Laboratoriju za arheologiju pomorstva. 

Cilj osnivanja bio je i početak izgradnje institucionalnih kapaciteta za tu naučnu disciplinu čime je ispunjen jedan od zahtjeva UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine, koju je Crna Gora ratifikovala 2008", rekao je Kovačević.

Foto: LAP

Na pitanje kakvo je stanje u sektoru podvodne baštine u Crnoj Gori, Kovačević odgovara da, iako je Crna Gora 2008. potpisala UNESCO Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine, do osnivanja Laboratorije za arheologiju pomorstva nije izgrađen jasan institucionalni okvir za istraživanje, zaštitu i promociju.

“Ovo je posljedica odsustva stručnih kapaciteta za nauku koja se, u predmetu istraživanja, razlikuje od klasične arheologije. To je dovelo do različitih pogrešnih koncepcija, dezinformacija, neadekvatnog zakonskog okvira i nemogućnosti uspostavljanja međunarodne saradnje. Takva konfuzija je dovela i do odsustva adekvatne promocije podvodne kulturne baštine kao resursa turizma i bitne atraktivne komponente za promociju primorskih oblasti. Sa osnivanjem Laboratorije i edukativnim efektom koji je Wrecks4All imao na aktere u lancu možemo realno očekivati pozitivne pomake i promjene u ovim sektorima”, navodi  Kovačević.

Kaže da su analizom sektora podvodne kulturne baštine i ronilačkog turizma i poređenjem stanja sa različitim zemljama Mediterana, došli na ideju da razviju projekat koji će skrenuti pažnju na podvodnu kulturnu baštinu i kroz korišćenje najmodernijih tehnologija omogućiti njenu dostupnost širokom auditorijumu.

“Ovim smo željeli da pošaljemo jasnu poruku o neophodnosti uređenja sektora ronilačkog turizma, podizanja kvaliteta usluge, ali i odsustvu i nerazvijenosti institucionalnog okvira za nauke koje se bave proučavanjem podvodne kulturne baštine. Zatim smo napravili tim za izradu predloga projekta. Tim su činili prof dr Danilo Nikolić, Predrag Janković, stručnjak za upravljanje projektima i ja. Projektna ideja je bila vrlo konkurentna i brzo smo pronašli partnere u BiH i Hrvatskoj.

Konačno, projekat je prihvaćen za finansiranje u okviru poziva IPA CBC HR, BiH, CG i to je prvi projekat na temu podvodne kulturne baštine koji vodi crnogorska institucija, odnosno Pomorski fakultet iz Kotora sa koordinatorkom, dr Majom Škurić. Kroz realizaciju projekta i različite projektne aktivnosti, nepostojanje i značaj institucionalnog okvira za arheologiju pomorstva i podvodnu kulturnu baštinu postao je očigledan. Prepoznajući priliku za razvoj nove naučne discipline na Univerzitetu Crne Gore, Upravni Odbor i Rektorat Univerziteta podržao je našu inicijativu za osnivanje prve istraživačke jedinice, Laboratorije za arheologiju pomorstva”, kaže Kovačević.

Najmodernije tehnologije

S obzirom na to su, kako navodi, analize pokazale nepostojanje nacionalnog institucionalnog okvira za savremeno istraživanje podvodne kulturne baštine, ali i prilično nerazumijevanje arheologije pomorstva, osnivanjem Laboratorije željeli su da premoste jaz koji je stvoren između Crne Gore i prakse u razvijenim državama Mediterana.

“Odlučili smo da pored tradicionalnih tehnika, stvorimo kapacitete za primjenu najmodernijih tehnologija kako bi rezultati bili na nivou razvijenih država. Koristimo tehnologije digitalne dokumentacije poput multi beam i side scan donara za georeferentno pozicioniranje lokaliteta, Geomatics tehnologije za izradu bazi podataka i njihovu analizu, kao i 3D fotogrametrije za njihovo detaljno snimanje i vizuelizaciju.

Tehnologije 3D štampe, virtuelne i obogaćene realnosti primjenjujemo da bi omogućili širokom auditorijumu da uživa, pristupi i stekne znanja o lokalitetima podvodne kulturne baštine. Korišćenjem ovih tehnologija za godinu uspjeli smo da u Crnoj Gori izgradimo kapacitete kakvi su u razvijenim državama i premostimo jaz”, kaže Kovačević.

Čvorište nauka koje se bave istraživanjem mora

Ističe da je Laboratorija moderno opremljena jedinica Centra za istraživanja, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta u Kotoru.

“Posjeduje čamac od 8,5 metara sa dva motora adaptiran za ronilačke aktivnosti, opremu za ronjenje, ROV robot sa HD kamerom i sonarom, opremu za fotogrametrijsko 3D snimanje, opremu i kapacitete za procesuiranje prostornih podataka morskog dna i njihovu analizu, opremu za virtuelnu realnost i 3D štampu. Opremljena je modernom učionicom sa pametnom tablom i monitorom, kao i kompjuterskim kapacitetima koji su neophodni da podrže metodološki pristup. Laboratoriji je na raspolaganju multubeam i side scan sonar.

Laboratorija je zamišljena kao multidisciplinarno okruženje, kao čvorište nauka koje se bave istraživanjem mora, pored arheologa pomorstva, odnosno podvodnih arheologa u timu su inženjeri pomorstva, nautičari, okeanografi i hidrografi i biolozi mora”, pojašnjava Kovačević.

Foto: LAP

Soba virtuelne realnosti

Kovačević kaže da će građani i turisti na Pomorskom fakultetu u Kotoru imati priliku da pomoću simulacije zarona u virtuelnoj realnosti posjete nekoliko olupina iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine u okviru sobe virtuelne realnosti koja će, kako kaže, biti dodatna vrijednost na turističku ponudu Crne Gore.

“Tu ponudu ćemo kroz dalja istraživanja obogatiti novim lokalitetima. Takođe, pomoću različitih internet platformi cilj nam je da lokalitete od istorijskog i kulturnog značaja učinimo dostupnim kroz 3D tehnologiju. Dugoročni cilj nam je izrada internet baze podataka lokaliteta podvodne kulturne baštine i nalaza iz crnogorskog podmorja, koja bi svima omogućila pristup informacijama koje osvetljavaju maritimnu istoriju crnogorske obale”, navodi Kovačević.

Govoreći o planovima, kaže da će se Laboratorija truditi da sve svoje aktivnosti adekvatno komuniciraju sa javnošću kako bi se podigla svijest o tome šta su arheologija pomorstva i podvodna arheologija, te zašto su rezultati ove nauke bitni za širu društvenu zajednicu i razvoj turizma.

“Rad će biti promovisan kroz nove proizvode koji će približiti priče o potopljenim brodovima i ostalim predmetima sa kulturnom i istrorijskom vrijednošću iz podmorja Crne Gore stanovništvu i turistima. Očekujemo blisku saradnju sa institucijama u lancu kulture, turizma i privrede kako bi aktivnosti Laboratorije imale bolji efekat”, navodi Kovačević.

Proces istraživanja

Kovačević kaže da proces i metodologija istraživanja zavise od slučaja do slučaja, ali da postoji generalni koncept koji će se primenjivati.

“Istraživanja u arheologiji pomorstva i podvodnoj arheologiji počinju u bibliotekama, arhivima, kroz razgovore sa ribarima, roniocima i svima onima koji imaju saznanja o nestalim i potpoljenim brodovima u različitim istorijskim događajima i periodima. Zatim se određuje regija gdje se neko plovilo može nalaziti na morskom dnu. Morsko dno se pretražuje, odnosno “skenira” različitim senzorima kao što je multi beam, side scan sonar, magnetometar itd. koji prikupljaju prostorne podatke u digitalnoj formi”, pojašnjava Kovačević.

Kako dodaje, podaci se obrade i analiziraju, što ljudskim okom, što naprednim programima za prepoznavanje anomalija od kojih neki imaju vještačku inteligenciju da pronađu oblike objekata napravljenih ljudskom rukom.

“Kada se u podacima prepozna anomalija koja ima formu nekog plovila, u more se na to mjesto spušta ROV, robot opremljen kamerom koji omogućava da se objekat preliminarno ispita i potvrdi postojanje strukture plovila. Ukoliko se potvrdi da se radi o plovilu i ukoliko je ono na dostupnoj dubini, ronoci rone da ga direktno istraže i dokumentuju. Pri istraživanjima se držimo pravila iz UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine koja predlažu nedestruktivne tehnike istraživanja i očuvanje lokaliteta u izvornom obliku. Iskopavanje ćemo primjenjivati samo ukoliko je to jedina opcija za dokumentaciju i bolje razumevanje lokaliteta”, kaže Kovačević.

 Za dokumentaciju se koristi fotogrametrijsko skeniranje koje daje mogućnost preciznog uvida u dimenzije objekta i predmeta, a kroz njegovu 3D foto realističnost mogućnost uvida u sve detalje koji mogu dovesti do identifikacije i preciznije interpretacije.

“Kada se plovilo, objekat ili nalazi identifikuju i interpretiraju, ulazi se ponovo u istraživanje njegovog porekla i događaja koji su doveli do potonuća. Kada su sve činjenice poznate i objekat dokumentovan u detalje, publikuju se rezultati naučnih istraživanja, a pristup samom objektu istraživanja skrivenom pod morem se omogućava širokoj javnosti uz pomoć fotografija, video snimaka, 3D štampe, kompjuterske 3D vizuelizacije i virtueene realnosti kroz medije i internet platforme.

Dostupnost informacija javnosti, običnom čovjeku je ono što čitavu našu metodologiju, nauku i posao čini smislenom, to je cilj naših aktivnosti i smatramo da se jedino tako može ostvariti edukativan efekat i promovisati kulturna baština Crne Gore i njeni resursi kao turistička atraktivnost od koje primorske zajednice imaju direktnu ekonomsku korist”, zaključuje Kovačević.