Društvo

Uspjeli smo da prevaziđemo prepreku prvog mosta koji je o&scaron;tećen u selu, ostao je jo&scaron; jedan dio zaseoka Kozarica koji je odsječen, tamo ima jo&scaron; oko 30 zarobljenih ljudi, rekao je u izjavi za RTNK predsjednik Op&scaron;tine &Scaron;avnik Jugoslav Jakić, nakon &scaron;to je u petak jako nevrijeme napravilo velike materijalne &scaron;tete u ovoj op&scaron;tini.
"Očekujem da ćemo danas uspjeti i to da rije&scaron;imo, samo da ljudi pređu, a onda u narednim danima da se sanira i korito rijeka, i da vidimo kako ćemo izgraditi mostove i popraviti dio asfaltnog puta koji je o&scaron;tećen ovim nevremenom", kazao je Jakić.
Saop&scaron;tio je da ima jo&scaron; pet-&scaron;est turista koji su zarobljeni u gornjem dijelu sela, doprema im se hrana i voda, a očekuje da će do kraja dana moći da odu svojim kućama.
&bdquo;Od početka nevremena, pa do danas, neprekidno smo sa ljudima, na neki način da im olak&scaron;amo njihovu nevolju. Tu je Službe za&scaron;tite, Komunalno preduzeće, a ono &scaron;to je urgentno je da rije&scaron;imo infrastrukture kako bi život mogao nastaviti normalno da se odvija&ldquo;, kazao je Jakić.
&Scaron;to se tiče snabdijevanja vode, navodi da konstantno dopremaju potrebne količine vode. On dodaje da će sjutra izaći ekipe da rije&scaron;e pitanje vodovoda, koji je u prekidu.
Procjena &scaron;tete tek predstoji, a u lokalnoj upravi očekuju pomoć Vlade.

Jakić: Dio zaseoka Kozarica odsječen, tamo se nalazi oko 30 ljudi

PROCJENA ŠTETE TEK PREDSTOJI

Crna Gora će poslati spasioce i pomoć Bosni i Hercegovini (BiH) koja je pogođena poplavama, saop&scaron;tio je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović.
Vlada je danas na telefonskoj sjednici, na predlog Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP), usvojila Informaciju o pružanju humanitarne pomoći BiH radi saniranja posljedica poplava.
&Scaron;aranović je rekao da je Vlada donijela i Odluku o upućivanju tima koji se sastoji od dvije komponente i to komponenta za traganje i spa&scaron;avanje iz ru&scaron;evina (light USAR) i komponenta tima visokog kapaciteta za crpljenje vode (High Capacity Pumping &ndash; HCP).
&bdquo;Sagledavajući dostavljeni Zahtjev za pomoć, MUP je u saradnji sa op&scaron;tinskim službama za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i uz saglasnost Glavnog grada, Prijestonice Cetinje, op&scaron;tina Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Herceg Novi, Plužine i Nik&scaron;ić i vatrogasaca-spasilaca, izrazio spremnost da pruži pomoć sa timom koji se sastoji od dvije komponente&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
On je kazao da tim ukupno ima 23 vatrogasca-spasioca, pet pripadnika Crvenog krsta Crne Gore i četiri pripadnika Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje, koji čine menadžment tima.
&bdquo;Tim sa sobom nosi odgovarajuću opremu za traganje i spa&scaron;avanje iz ru&scaron;evina i dvije pumpe visokog kapaciteta za crpljenje vode&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da će transport članova tima i opreme biti izvr&scaron;en sa 11 vozila koja podrazumijevaju tehnička vozila, kamione za transport i kombi vozila, kao i jednim ATV vozilom - kvadom.
&Scaron;aranović je naveo da je OKC Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje, koji je operativna kontakt tačka sa Centrom za koordinaciju odgovora na vanredne situacije Generalnog direktrorata za evropsku civilnu za&scaron;titu i aktivnosti humanitarne pomoći Evropske komisije, primio zahtjev BiH za pomoć u saniranju posljedica poplava u subotu.
&bdquo;U zahtjevu se konstatuje da su padavine u proteklih 48 sati izazvale bujične poplave i klizi&scaron;ta u centralnom i južnom dijelu zemlje, &scaron;to je dovelo do velikog broja stradalih i nestalih osoba, te da Bosna i Hercegovina nije u stanju da se sama izbori sa ovom vanrednom situacijom&ldquo;, rekao je &Scaron;aranović.
On je podsjetio da je, zbog takve situacije, Vlada Federacije BiH u petak proglasila stanje elementarne nepogode.
Vlada je, kako je rekao &Scaron;aranović, dala saglasnost da MUP pruži dodatnu logističku podr&scaron;ku u vidu neophodne opreme za smje&scaron;taj i pomoć na terenu.
On je dodao da je Vlada zadužila MUP da preko Mehanizma Unije za civilnu za&scaron;titu Unije koordinira aktivnosti na pružanju humanitarne pomoći BiH.
&bdquo;Slanjem pomoći susjednoj i prijateljskoj BiH, Crna Gora je jo&scaron; jednom dokazala svoj humani karakter, a na&scaron;i spasioci spremnost da se suoče i sa najtežim izazovima&ldquo;, poručio je &Scaron;aranović.

Šaranović: Crna Gora šalje spasioce i pomoć Bosni i Hercegovini

ODLUČENO NA TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE

Prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT u 16 od 25 crnogorskih op&scaron;tina prirodni prira&scaron;taj je negativan.
Na nivou države za sedam mejseci ove godine (januar &ndash; avgust) prirodni prira&scaron;taj je pozitivan i iznosi 114. U tom periodu broj rođenih je iznosio 3950, a umrlih 3836. Najveći negativni prirodni prira&scaron;taj iznosi u Pljevljima gdje je umrlo 146 vi&scaron;e građana nego &scaron;to je rođeno. I dalje se rađa vi&scaron;e dječaka nego djevojčica. Stanovni&scaron;tvo se najvi&scaron;e odlazi iz Bijelog Polja i Rožaja. Sklopljeno je 1511 brakova, a evidentirano je 358 razvoda.
U Mjesečnom statistističkom pregledu MONSTAT-a od početka januara do kraja jula riđeno je vu&scaron;e dječaka nego djevojčica. Od ukupnog broja rođenih 3950, 2043 su dječaka, a 1907 djevojčice. U posmatranom periodu umrlo je 1960 osoba mu&scaron;kog pola, a 1876 ženskog.
Negativan prirodni prira&scaron;taj zabilježen je u Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Danilovgradu, Herceg Novom, Kola&scaron;inu, Kotoru, Mojkovcu, Nik&scaron;iću, Petnjici, Pljevljima, Plužinama, &Scaron;avniku, Ulcinju i na Žabljaku.
Najvi&scaron;e se odlazi iz Bijelog Polja i Rožaja
U prvih sedam mjeseci ove godine najvi&scaron;e građana napustilo je Bijelo Polje (-87), Rožaje (-70), Zeta (-67) i Nik&scaron;ić (-61). Najvi&scaron;e doseljenih je u Podgorici (+741), Baru (+268), Budvi (+154) i Danilovgradu (+139).
Sklopljeno 1511 brakova, 358 razvoda
U Crnoj Gori je u posmatranom periodu sklopljeno 1511 brakova, a evidentirano je 358 razvoda.
Podaci MONSTAT-a pokazuju da u tom periodu razvoda nije bilo u Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Budvi, Gusinju, Kola&scaron;inu, Kotoru, Mojkovcu, Petnjici, Plavu, Plužinama, &Scaron;avniku, Tivtu, Tuzima, Zeti i Žabljaku.

Prirodni priraštaj negativan u 16 opština, rođeno više dječaka nego djevojčica

NAJVIŠE SE ODLAZI IZ BIJELOG POLJA I ROŽAJA

Situaciju u vezi sa kju groznicom pratimo iz dana u dan, ni&scaron;ta nijesmo prepustili slučaju, kaže za Pobjedu ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Kako dalje navodi, postoje farme koje su već ,,oči&scaron;ćene&ldquo;, kao i one za koje se čeka treće PCR ispitivanje iz mlijeka kako bi se proglasile bezbjednim.
"Ovih dana je po pozivu nadležnih laboratorija stiglo vi&scaron;e uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o kju groznici. Dakle, situacija jeste ozbiljna, naročito na farmama gdje se jo&scaron; nijesu sprovele mjere, ali stočni fond nije ugrožen", tvrdi Joković.
Uprkos uvjeravanju njegovog resora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da se u suzbijanju kju groznice po&scaron;tuje struka te da je zaraza pod kontrolom, stočari nemaju povjerenja. Joković uzrok tome vidi u ,,velikom broju nerije&scaron;enih problema koje su naslijedili iz perioda rukovođenja Ministarstvom prethodnih decenija&ldquo;.
"Prilikom ovakve krize isplivale su sve manjkavosti sistema i nerada, koji sada&scaron;nji menadžment poku&scaron;ava da nadoknadi. Ne smijemo generalizovati i reći da svi stočari imaju nepovjerenje u institucije. Ne postoji poljoprivredni proizvođač koji nam se obratio a da nije nai&scaron;ao na otvorena vrata Ministarstva. U ovakvoj krizi, oni su na&scaron;i svakodnevni saradnici, &scaron;to mogu i oni potvrditi. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih stočara je &scaron;to ovi prvi savjesno sprovode naložene mjere za sprečavanje &scaron;irenja zaraze. Ministarstvo i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će uraditi sve &scaron;to je u skladu sa zakonom i strukom da umanji &scaron;tetne posljedice i spriječi &scaron;irenje bolesti", navodi Joković.
Zakopavanje
Kju (Q) groznica je &scaron;irom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana bakterijom naziva Coxiella burnetii. Registruje se u brojnim zemljama Evrope (Francuska, Njemačka, &Scaron;panija, Mađarska i druge). U Crnoj Gori pojavila se u julu. Do sada je registrovana u dvije op&scaron;tine - Danilovgradu &ndash; na pet farmi i Nik&scaron;iću &ndash; na 11."Napominjem da je do sada testirano vi&scaron;e od 1.500 uzoraka. Eutanazirana ili su uginula 104 grla, a eutanaziju čeka jo&scaron; oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti i uzorkovanje u skladu sa naredbom donijetom 15. avgusta prati stanje jo&scaron; oko 200 grla. Prema nekim podacima kju groznica prisutna na Balkanu jo&scaron; od Drugog svjetskog rata, a da je od 90-ih godina zabilježeno njeno prisustvo u Crnoj Gori, tako da se radi o bolesti koja je prisutna na ovim prostorima", ističe Joković.
Zaražena grla koja čekaju eutanaziju, skoro mjesec borave na farmama jer op&scaron;tine nijesu obezbijedile lokacije za bezbjedno zakopavanje le&scaron;ina iako je Vlada 19. septembra naložila svim lokalnim samoupravama da to urade bez odlaganja kako oboljele životinje ne bi &scaron;irile zarazu. Joković kaže da postupak od predlaganja određene lokacije do odobrenja traje jer podrazumijeva postupak &ndash; potvrdu da se na tu lokaciju le&scaron;ine mogu ne&scaron;kodljivo zakopati.
"Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i Danilovgrad predložile su nekoliko lokacija, ali se traže i druga rje&scaron;enja. Napominjem da su jo&scaron; četiri lokalne samouprave dale prijedloge koji će se razmatrati. Kako bi neka lokacija mogla da se koristi za ove namjene i ne bi izazvala sumnju da se le&scaron;evi životinja odlažu na propisan način, potrebno je uraditi određena ispitivanja &scaron;to lokalne samouprave rade i očekujemo ubrzo rezultate. Podsjećanja radi, kju groznica registrovana je kod nekoliko grla, manje od deset, na farmama koje su već bile zaražene. U međuvremenu, epizotiolo&scaron;kim istraživanjem otkriveno je njeno prisustvo na jo&scaron; četiri farme u op&scaron;tini Nik&scaron;ić. Ali, one su zaražene mnogo ranije i ne postoji mogućnost da je zaraza stigla sa već zaraženih farmi u periodu i&scaron;čekivanja lokacije za eutanaziju", obja&scaron;njava Joković.
Uvoz, veterinari
Pojedini stočari i uvoz životinja vide kao problem za &scaron;irenje kju groznice, odnosno sumnjaju da država preduzima sve &scaron;to je neophodno da spriječi uvoz bolesnih junica. Joković uvjerava da se sprovode sve zakonom predviđene mjere.
"Prilikom uvoza životinje provedu u karantinu 30 dana u matičnoj državi, kao i 30 dana kod nas. Za vrijeme karantina, ukoliko nemamo podatke o vakcinaciji, životinje se testiraju na zarazne bolesti, između ostalih i na kju groznicu. Države izvoznice (Evropska unija i region), po na&scaron;em zahtjevu, pružaju dodatne garancije pa i druge neophodne podatke o uvezenim životinjama", obja&scaron;njava Joković postupak kontrole tokom uvoza.
Crna Gora nema veterinarski fakultet, pa je deficit veterinarskog kadra evidentan. Kju groznica je aktuelizovala taj problem.
"Veterinarska komora broji oko 150 članova, dok u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi jo&scaron; 22 doktora veterinarske medicine, od kojih su njih 14 veterinarski inspektori. Taj broj nije dovoljan, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da Crna Gora ima sedam graničnih prelaza koje oni moraju kontrolisati", navodi Joković.
Ministarstvo, kaže, planira stipendiranje studenata veterinarske medicine koji studiraju van Crne Gore kako bi ih na taj način stimulisali da se, po zavr&scaron;enom fakultetu, vrate i rade u organima državne uprave gdje je taj kadar neophodan.
Isplata naknada &scaron;tete od naredne sedmice
Stočarima koji su pretrpjeli &scaron;tetu od kju groznice &scaron;teta će biti nadoknađena na način kako je to predviđeno Zakonom o veterinartsvu - u visini trži&scaron;ne vrijednosti životinje. Iz Udruženja stočara Danilovgrad insistiraju na dodatnoj pomoći države. Ministar Vladimir Joković kaže da će to naknadno razmotriti.
"Ono &scaron;to je zakonsko rje&scaron;enje jeste nadoknada vrijednosti eutanazirane ili uginule životinje u punom iznosu trži&scaron;ne vrijednosti, &scaron;to će biti realizovano u najkraćem mogućem roku. Sa isplatama će se početi već od naredne sedmice. Sva ostala finansijska sredstva koja će izdvojiti Ministarstvo, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće naknadno razmatrana kako bi se farmerima pomoglo da ublaže posljedice nastale &scaron;tete", navodi Joković.
Postrojenje za tretman životinjskog otpada 2027.&nbsp;
Trajno rje&scaron;enje zbrinjavanja uspavanih i uginulih životinja jeste postrojenje za tretiranje otpada životinjskog porijekla o kojem se govori godinama. Vladimir Joković podsjeća da je o neophodnosti izgradnje tog postrojenja Crna Gora od evropskih partnera obavije&scaron;tena jo&scaron; 2009. godine.
"Na tom planu, osim izrade nekih studija za koje je izdvojena značajna svota novca, nije se mnogo uradilo do 2018. godine. Tada se pristupilo pregovorima sa Svjetskom bankom o podr&scaron;ci za izgradnju ovog postrojenja. Poslije odustajanja od lokacije Čelinska kosa u Bijelom Polju, koja je prvobitno bila određena za izgradnju postrojenja, postojala je opasnost da se ovaj projekat ne realizuje. Od 2021. godine uz tehničku pomoć Svjetske banke krenulo se ozbiljnije u aktivnosti. Sada imamo obezbijeđena sredstva, određena je lokacija u Nik&scaron;iću, formirana radna grupa i raspisani tenderi za izradu idejnog projekta, procjene uticaja na životnu sredinu i kampanju podizanja svijesti. Sve to predstavlja 100 odsto od planiranih aktivnosti do sada. Očekuje se, a u skladu sa zaključkom Vlade, da će sve aktivnosti biti realizovane do 2027. godine", kaže Joković.

Joković: Situacija u vezi sa kju groznicom jeste ozbiljna, ali stočni fond nije ugrožen

ISPLATA NAKNADA ŠTETE OD NAREDNE SEDMICE

Biv&scaron;i radnici cetinjske &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; očekuju da će sjutra na sastanku sa ministarkom rada Naidom Ni&scaron;ić biti postignut konačan dogovor o isplati njihovih potraživanja nastalih u stečajnom postupku.
Sjutra&scaron;njem sastanku prisustvovaće i čelnici Fonda rada, kazala je za TVCG Dijana Vujović, jedna od biv&scaron;ih radnika cetinjske fabrike.
&ldquo;Ipak se nadamo da ćemo sjutra doći do te saglasnosti, da ćemo, zaista rije&scaron;iti ovu agoniju koju trpimo toliko godina i očekujemo da će se to sjutra staviti na papir, jer zaista to je četvrti sastanak gdje trebamo da dođemo do na&scaron;ega rje&scaron;enja i za tih devet plata i za povezivanje radnog staža za 81 radnika&rdquo;, kazala je Vujović za TVCG.
Radnicima nekada&scaron;nje &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; trebalo bi da pripadne ne&scaron;to preko četiri hiljade eura na ime devet zaostalih plata.
Nakon prethodnih sastanaka u ministarstvu postignut je dogovor da radnici moraju ipak predati određenu dokumentaciju.
&ldquo;Radnici će predati dokumentaciju kod nas u odboru koji vodimo na Cetinju i nadamo se će to brzo prihvatiti, sjutra sve zavisi sa stanke, kako će da bude&rdquo;, poručila je Vujović.
Biv&scaron;i radnici Ko&scaron;ute vi&scaron;e mjeseci blokirali su saobraća između Podgorice i Cetinje, a sjutra će organizovati okupljanje pored puta.
&ldquo;Zaista smo osjetili da je ministarka uložila svu njenu snagu i energiju da se ipak rije&scaron;i ovo pitanje radnika Ko&scaron;ute&rdquo;, zaključila je Vujović.
Ranije je Ministarstvo rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga saop&scaron;tilo da je, kroz međuresornu saradnju, pronađeno rje&scaron;enje da se biv&scaron;im radnicima nekada&scaron;nje fabrike &ldquo;Ko&scaron;uta&rdquo; sa Cetinja isplate neisplaćena potraživanja nastala u stečajnom postupku.
&ldquo;Fond rada Crne Gore, kao garantna institucija za isplatu potraživanja nastalih usljed stečaja, preuzeće obavezu isplata po zahtjevu za 693 biv&scaron;a radnika Ko&scaron;ute. Takođe, ova institucija preuzeće radnje u cilju povezivanja radnog staža radi ostvarivanja prava na penziju za preko 80 biv&scaron;ih radnika fabrike Ko&scaron;uta&rdquo;, saop&scaron;teno je ranije iz Ministarstva.

Bivši radnici Košute optimisti: Nadamo se konačnom dogovoru

UOČI SJUTRAŠNJEG SASTANKA

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom do umjerenom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana se očekuje postepen prestanak padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od tri do 15, najvi&scaron;a dnevna od deset do 22 stepena.

Danas oblačno, povremeno slaba kiša

DO 22 STEPENA

Nakon jučera&scaron;njeg nevremena koje je pogodilo Crnu Goru, a pogotovo sjever, jedan dio &Scaron;avnika i dalje je nepristupačan. Predsjednik Op&scaron;tine Jugoslav Jakić kaže da su ekipe na terenu i da su osposobile jedan od dva sru&scaron;ena mosta, kako bi se moglo pristupiti selima. Najavljuje rad komisije za procjenu &scaron;tete i očekuje pomoć države.
"Pa za sad je osjećan dio Komarnice, zaseok Zarica gdje je voda ponijela dva mosta, takođe je tamo prekinuto vodosnabdijevanje, vjerovatno je ponijelo i dio vodovodne mreže. Uspjeli smo da povežemo taj prvi most, da ljudi mogu da pređu preko njega", kazao je predsjednik Op&scaron;tine Jugoslav Jakić.
No materijalna &scaron;teta je ogromna, ne samo na putoj infrastrukturi, već i domaćinstvima.
"&Scaron;to se tiče domaćinstava, imamo takođe i kod njih velike gubitke. Voda je prodirala i u objekte za stanovanje, uni&scaron;tila ribnjake, imanja, zasade poljoprivrednih proizvođača", kaže Jakić.
Procjena &scaron;tete tek predstoji, a u &scaron;avničkoj op&scaron;tini očekuju pomoć države.
"Očekujemo i od države pomoć, jer ne možemo sami da se izborimo sa ovom vremenskom nepogodom", kazao je Jakić.
Najava pomoći Vlade stigla je danas od premijera Milojka Spajića. Kako je saop&scaron;tio, zadužiće Komisiju za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda da preduzme neophodne aktivnosti kako bi se se mje&scaron;tanima ugroženim &scaron;avničkih sela pružila adekvatna podr&scaron;ka.

Dio Šavnika i dalje nepristupačan, očekuju pomoć države

NAKON JUČERAŠNJEG NEVREMENA

Crveni krst Crne Gore pokrenuo je akciju prikupljanja novčane pomoći za stanovni&scaron;tvo Bosne i Hercegovine (BiH) koje je prethodnih dana pogođeno poplavama.
Iz Crvenog krsta su saop&scaron;tili da građani novac mogu donirati preko žiro-računa: 520-5188-31, kod Hipotekarne banke.
Najavili su i da će uskoro građani moći da doniraju i putem sms koda na broj 15888, kod sva tri mobilna operatera, a kod za korisnike One mreže je već aktivan.
Obja&scaron;njavaju da će prikupljeni novac biti uplaćen na račun Dru&scaron;tva Crvenog krsta/križa BiH.
Imajući u vidu da je Crveni krst Crne Gore u kontinuiranoj komunikaciji sa kolegama iz Dru&scaron;tva Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine, apeluju na građane da za sada, nije neophodno donirati bilo kakvu drugu vrstu pomoći, osim novčane.
"Tim povodom molimo građane da, dok se za tim ne ukaže potreba, ne odvajaju polovnu garderobu, prehrambene ili higijenske proizvode. Podsjećamo, situacija u susjednoj zemlji je veoma te&scaron;ka; vi&scaron;e od 18 osoba je izgubilo živote, a vi&scaron;e od 40 osoba se smatra nestalima. Na&scaron;e kolege iz Dru&scaron;tva Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine se nalaze na terenu i prate situaciju, u cilju pružanja pomoći porodicama i pojedincima koji su pogođeni poplavama&rdquo;, saop&scaron;teno je CKCG.
Crveni krst Crne Gore već je, kako je navedeno, ponudio pomoć kolegama u susjednoj zemlji i stavio na raspolaganje svoje resurse, kada se za tim ukaže potreba.
&ldquo;Nastavićemo da budemo u komunikaciji sa njima i obavje&scaron;tavaćemo javnost o mogućnostima pružanja neophodne pomoći&rdquo;, poručili su iz CKCG.

Crveni krst Crne Gore otvorio žiro račun za pomoć ugroženom stanovništvu u BiH

OBJASNILI NA KOJI NAČIN GRAĐANI MOGU POMOĆI

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) povećao je efikasnost u postupcima izdavanja dozvola za ljekove, &scaron;to je najvažniji korak da postanu dostupni na trži&scaron;tu i budu na Listi ljekova Ministarstva zdravlja, kazala je direktorica Instituta Snežana Mugo&scaron;a.
CInMED, koji ima presudnu ulogu u unapređenju zdravstvene za&scaron;tite i dostupnosti kvalitetnih terapija za građane, danas obilježava 15 godina rada.
Mugo&scaron;a, koja je na čelu Instituta od februara 2022. godine, kazala je da je jedan od najvećih uspjeha u njenom mandatu registracija oko 700 novih ljekova, od kojih je oko 170 generičkih ljekova stavljeno na Listu ljekova Ministarstva zdravlja.
&bdquo;Radi se o ljekovima koji imaju istu efikasnost i bezbjednost kao originalni, ali su znatno jeftiniji u trenutku kad je originalnim ljekovima istekla patentna za&scaron;tita. To je, prema procjenama, budžetu koji se izdvaja za ljekove donijelo u&scaron;tede od oko osam miliona EUR&ldquo;, rekla je Mugo&scaron;a u intervjuu agenciji Mina.
Ona je istakla da su registracijom 70 inovativnih ljekova, koji se koriste za liječenje te&scaron;kih bolesti poput malignih tumora, dijabetesa, hemofilije i kardiovaskularnih oboljenja, omogućili njihovu dostupnost &scaron;to je značajno unaprijedilo kvalitet života pacijenata i pristup najnovijim medicinskim dostignućima.
&bdquo;Pored toga, uspostavili smo osnove za regulisanje trži&scaron;ta veterinarskih ljekova, digitalizovali poslovne procese i uveli aplikacije u skladu sa evropskim standardima. Na&scaron;a laboratorija i inspektorat aktivno rade na za&scaron;titi trži&scaron;ta od falsifikovanih i substandardnih ljekova, čime direktno &scaron;titimo zdravlje građana&ldquo;, navela je Mugo&scaron;a.
Ona je kazala su u Institutu posebno ponosni na transparentnost, jer su svi podaci o ljekovima sada redovno ažurirani i javno dostupni na njihovom portalu, &scaron;to omogućava građanima i stručnjacima pristup tačnim i relevantnim informacijama.
Ona je objasnila da Institut strogo prati i kontroli&scaron;e kvalitet ljekova u Crnoj Gori precizno uspostavljenim procedurama.
&bdquo;Svaki lijek na trži&scaron;tu mora biti bezbjedan, efikasan i kvalitetan. Sastavni dio dozvole za stavljanje u promet su i odobreni sažetak karakteristika lijeka za zdravstvene radnike i uputstvo za lijek koje je sastavni dio pakovanja&ldquo;, poručila je Mugo&scaron;a.
Ona je dodala da je važno je da i građani uvijek pročitaju uputstvo koje dolazi sa lijekom, jer ono sadrži ključne informacije o bezbjednoj i efikasnoj upotrebi.
&bdquo;Samo pravilna primjena lijeka, u skladu sa uputstvima koje procjenjuju i odobravaju stručnjaci Instituta, može osigurati maksimalnu efikasnost uz minimalne rizike od neželjenih efekata&ldquo;, rekla je Mugo&scaron;a.
Ona je kazala da CInMED sprovodi i redovne inspekcije proizvođača i distributera, kako bi osigurao da su svi ljekovi proizvedeni u skladu sa propisanim standardima, te ispravno skladi&scaron;teni i distribuirani.
&bdquo;Aktivnosti na&scaron;eg Inspektorata dodatno doprinose sprečavanju ulaska falsifikovanih ljekova u legalan lanac distribucije ljekova u Crnoj Gori. Zahvaljujući kontinuiranoj kontroli i strogoj regulativi, građani Crne Gore mogu biti potpuno sigurni u kvalitet i bezbjednost ljekova koje koriste&ldquo;, poručila je Mugo&scaron;a.
Ona je podsjetila da je Institut nezavisna regulatorna institucija čija je misija unapređenje zdravlja ljudi i životinja osiguravanjem dostupnosti efikasnih, bezbjednih i kvalitetnih ljekova i medicinskih sredstava koji ispunjavaju najvi&scaron;e standarde.
Mugo&scaron;a je objasnila da svaki lijek i medicinsko sredstvo prolazi kroz rigorozne evaluacije i stručne procjene na&scaron;ih eksperata prije nego &scaron;to dobije odobrenje za upotrebu kod pacijenata.
&bdquo;Proces obuhvata detaljnu analizu kvaliteta, bezbjednosti i terapijske efikasnosti, u skladu sa najstrožim evropskim standardima. Institut je odgovoran za informisanje stručne i op&scaron;te javnosti o ključnim aspektima ljekova i medicinskih sredstava, kao i za praćenje neželjenih dejstava putem sistema farmakovigilance&ldquo;, kazala je Mugo&scaron;a.
Ona je rekla da se tokom 15 godina rada, CInMED suočavao sa brojnim izazovima koji su zahtijevali strate&scaron;ki pristup i stalno unapređenje, a da je jedan od ključnih bilo usklađivanje sa evropskim standardima u regulativi ljekova i medicinskih sredstava.
&bdquo;Da bismo postigli taj cilj, bilo je neophodno sprovesti sveobuhvatne reforme, organizacione promjene i unaprijediti sve aspekte na&scaron;eg rada&ldquo;, navela je Mugo&scaron;a.
Ona je istakla da su se od početka njenog mandata suočavali sa izazovom velikog priliva zahtjeva i jo&scaron; većeg broja naslijeđenih zaostataka iz prethodnog perioda rada Instituta.
&bdquo;Uz dobru organizaciju i veliku posvećenost, uspjeli smo da značajno unaprijedimo sve procese u Institutu i osiguramo da se isti obavljaju u zakonom propisanim rokovima, čime smo značajno povećali efikasnost na&scaron;eg rada&ldquo;, rekla je Mugo&scaron;a.
Ona je kazala da konkurentnije zarade u privatnom sektoru, u kombinaciji sa ograničenjima u javnom sektoru, i dalje predstavljaju značajan izazov za zadržavanje stručnog kadra. &bdquo;Ali smo ulaganjima u edukaciju, bolje uslove rada i profesionalni razvoj, kao i kroz program pomoći za rje&scaron;avanje stambenih pitanja na&scaron;ih zaposlenih uspjeli da zadržimo najkvalifikovanije stručnjake&ldquo;, navela je Mugo&scaron;a.
Ona je rekla da je vizija daljeg razvoja Instituta vezana za nekoliko ključnih oblasti.
&bdquo;Prije svega, cilj je potpuna digitalizacija poslovanja, &scaron;to će unaprijediti efikasnost i transparentnost svih na&scaron;ih aktivnosti, uz dosljedno praćenje savremenih trendova i implementaciju EU standarda u oblasti ljekova i medicinskih sredstava&ldquo;, rekla je Mugo&scaron;a.
Prema njenim riječima, poseban akcenat biće stavljen na kontinuiranu edukaciju stručnog kadra.
&bdquo;Nastavićemo jačanje regionalne i međunarodne saradnje, koja je od presudne važnosti za na&scaron; dalji razvoj. Nedavno je Evropska komisija odobrila projekat u vrijednosti od 250 hiljada EUR koji uključuje saradnju sa Agencijom za ljekove Malte&ldquo;, navela je Mugo&scaron;a.
Ona je istakla da će eksperti Instituta zajedno sa kolegama iz EU raditi na procjeni ljekova, inspekcijama i analizi zakonodavstva, &scaron;to će dodatno unaprijediti njihovo poslovanje.
Navodeći da je Institut nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Mugo&scaron;a, koja je koordinator projekta, ukazala je da je ERASMUS+ projekat, vrijedan oko pola miliona EUR i finansiran od strane Evropske unije, fokusiran na uvođenje metakognitivnog problemski baziranog učenja.
&bdquo;Njegov cilj je modernizacija obrazovanja na medicinskim fakultetima &scaron;irom regiona, uz podizanje kvaliteta obrazovanja kroz razmjenu znanja sa prestižnim univerzitetima Evropske unije&ldquo;, kazala je Mugo&scaron;a.
Ona je navela da su povodom 15 godina od osnivanja Instituta, uspje&scaron;no sprovedene tri značajne dru&scaron;tveno odgovorne akcije.
&bdquo;Akcijom &bdquo;I drvo je lijek&ldquo; doprinijeli smo izgradnji dječijeg parka u Bloku 6, koji je ne samo oaza radosti za na&scaron;e najmlađe sugrađane, već i simbol važnosti očuvanja prirode i zdravijeg načina života&ldquo;, rekla je Mugo&scaron;a.
Ona je kazala da su Akcijom &bdquo;I igra je lijek&ldquo; istakli koliko su fizička aktivnost i igra ključni za zdravlje djece, dok inicijativom &bdquo;Znanje je lijek&ldquo; edukuju djecu &scaron;kolskog uzrasta o pravilnoj i odgovornoj upotrebi ljekova.

Mugoša: Za dvije i po godine registrovano oko 700 novih ljekova

SAOPŠTILA DIREKTORICA INSTITUTA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE

Iz Vi&scaron;eg suda u Podgorici demantovali su informaciju koju su juče objavili mediji da je WC &scaron;olja propala u pisarnicu tog suda.
Tvrde da se u prostoriji u kojoj se nalazi krivična pisarnica Vi&scaron;eg suda obru&scaron;io dio plafona.
Reagovanje Vi&scaron;eg suda prenosimo integralno
"Povodom teksta objavljenog na portalu Vijesti pod naslovom &ldquo;WC &scaron;olja iz toaleta sa prvog sprata Vi&scaron;eg suda, propala u krivičnu pisarnicu&rdquo; i teksta objavljenog na portalu E TV, pod naslovom &ldquo;SKANDALOZNO: WC &scaron;olja sa prvog sprata Vi&scaron;eg suda propala u krivičnu pisarnicu&rdquo;(koji je preuzeo i portal Dnevno.me), Vi&scaron;i sud demantuje tu informaciju.
Naime, istina je da se u prostoriji u kojoj se nalazi krivična pisarnica Vi&scaron;eg suda obru&scaron;io dio plafona, &scaron;to je i saop&scaron;teno za portal Vijesti.
Sanacija nastalog problema i utvrđivanje preciznog uzroka istog je u toku, a navedeno je u nadležnosti Uprave za imovinu.
Istovremeno, za portal Vijesti neposredno prije objave ovog teksta iz Vi&scaron;eg suda je saop&scaron;teno i da su netačna njihova saznanja o tome da je sa prvog sprata Vi&scaron;eg suda pala WC &scaron;olja u navedenu prostoriju, koja informacija je uprkos tome objavljena, dok se portal E TV Vi&scaron;em sudu nije obraćao za informisanje povodom ove teme.
Predsjednik Vi&scaron;eg suda stoji na raspolaganju da se autori ovih tekstova, u ponedeljak, neposrednim uvidom uvjere u neistinu plasiranih informacija.
Jeftinim senzacionalizom, autori navedenih tekstova obmanuli su javnost".

Viši sud: Obrušio se plafon, netačno da je WC šolja propala u krivičnu pisarnicu

REAGOVANJE

Učesnici dana&scaron;nje Povorke ponosa &bdquo;Montenegro Prajd&rdquo; zatražili su usvajanje zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i poručili da je ljudsko pravo da svako bude ono &scaron;to jeste.
Izvr&scaron;na direktorica Kvir Montenegra Sta&scaron;a Ba&scaron;trica kazala je da traže odgovore jer su predugo čekali.
&ldquo;Gdje su zakoni koji nas jednako tretiraju? Gdje su institucije koje će nas jednako braniti? Ovo nijesu posebna prava, ovo su prava koja bi svaka osoba trebalo da ima bez izuzetka&rdquo;, dodala je Ba&scaron;trica.
Poručila je da neće stati dok ne dobiju ono &scaron;to im pripada.
Na prajdu koji je održan u Podgorici su bili ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, predstavnici diplomatskog kora, kao i nevladinog sektora.

Montenegro Prajd: Tražimo usvajanje zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja